Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u

    Rijeci

    Žrtava Fašizma 7

    51000 Rijeka

    Poslovni broj: K-389/2026-36

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje toga suda Nadežde Šepelj Mažuranić kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Daniele Milinović i Ivone Grgas Roknić kao članova vijeća uz sudjelovanje Jelene Crnčan kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika OTT, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25, dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO- 86/2026 od 13. veljače 2026., nakon održane javne rasprave zaključene 9. srpnja 2026. u nazočnosti zamjenika općinske državne odvjetnice u Rijeci Damira Gosića, okrivljenika OTT, njegovog branitelja odvjetnika Marka Smojvera iz Rijeke i tumača za nizozemski jezik Ane Lončarić, 13. srpnja 2026. izrekao je i javno objavivši

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljenik ĐTT, sin OT i ĐT, rođen **.**.1992. u [adresa], državljanin Nizozemske, s prebivalištem u [adresa], neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom osnovnom školom, građevinski radnik, nezaposlen, bez primanja, vlasnik VW Polo, godina proizvodnje 2022., neosuđivan, sada u istražnom zatvoru Zatvora u Rijeci,

    k r i v  j e

    što je

    12. veljače 2026. na točno neutvrđenom mjestu u Republici Hrvatskoj, iz koristoljublja, u nakani da se nepripadno materijalno okoristi prevoženjem većeg broja ilegalnih migranata preko teritorija RH, za unaprijed obećani novčani iznos koji je trebao dobiti po izvršenom prijevozu, u vozilo marke „Renaut Megan “ reg. oznake [registarska oznaka], primio 13 ilegalna migranta državljana Sudana, Palestine i Maroka, bez osobnih dokumenata, koji ilegalni migranti su prethodno na nezakonit način, van graničnog prijelaza, izbjegavajući graničnu kontrolu iz BiH ušli u Republiku Hrvatsku, te iste prevozio u smjeru R. Slovenije u čemu je spriječen dana 12. veljače 2026. u 00,25 sati od strane policijskih službenika u Viškovu, Marčelji, Pogled br. 2.,

    dakle, iz koristoljublja omogućio drugim osobama nedozvoljeno se kretati i boraviti u [adresa] ili drugoj državi članici Europske unije,

    čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda - protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma – opisano i kažnjivo po članku 326. stavak 1. KZ/11,

    pa se na temelju članka 326. stavak 1. KZ/11 okrivljenik ĐTT,

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora od 2 (dvije) godine.

    II. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku ĐTT se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja 12. veljače 2026. te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kov- 77/2026 od 13. veljače 2026., a od 13. veljače 2026. pa nadalje.

    III. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavak 1., stavak 2. t. 6. te stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25,13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenik ĐTT dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 EUR (tristo eura), dok se na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenik oslobađa od plaćanja troškova postupka koji se odnose na nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja po službenoj dužnosti odvjetnika Nikole Fanuka iz Rijeke i troškova svjedoka DT i DTT.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom tereti okrivljenika PTT zbog učina kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. i 2. KZ/11.

    2. Pozvan da se očituje o optužbi okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za navedeno kazneno djelo, a obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.

    3. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka DT (list 173-174 spisa) i DTT (list 199-200 spisa), pročitana je materijalna dokumentacija i to izvješće o postupanju policijskih službenika (list 11 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta ser. broj: [serijski broj] i 015969379 (list 12-13 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 12. veljače 2026. (list 14-15 spisa), službena bilješka u dijelu koji se odnosi na osobne podatke ilegalnih migranata (list 16-17 spisa), a na kraju dokaznog postupka pročitano je uvjerenje ECRIS za okrivljenika (list 196-197 spisa) te je izvršena provjera osuđivanosti okrivljenika putem sustava eSpis (list 201 spisa), nakon čega je okrivljenik iznio svoju obranu (list 201-202 spisa) te je reproducirana snimka prvog ispitivanja osumnjičenika od 13. veljače 2026. (list 28 spisa) i s time u vezi pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika sastavljen kod ODO Rijeka (list 24-27 spisa).

    4. Okrivljenik je u obrani naveo da je bio u Zagrebu gdje mu je pristupila jedna osoba i rekla mu da ima posao za njega, a radilo se o poslu u građevini. Rekao mu je da iznajmi auto i da dođe na lokaciju gdje bi odradio taj posao. Došao je na to mjesto, a tamo je izgledalo kao da su pilili drva pa je mislio da će i on to činiti, međutim u jednom trenutku pojavila se velika grupa ljudi, brzo su dotrčali prema autu, nije se ni snašao. Pitao je čovjeka što je to, on je rekao da je potrebno te ljude prevesti, na što mu je rekao da ne mogu stati u auto jer ih ima 13. Međutim, taj čovjek je rekao da ih mora uzeti, a sa njim je razgovarao iz auta iz kojeg nije ni izašao, a ti ljudi su sami ušli u vozilo i smjestili se, kao i u prtljažnik. Tijekom vožnje više je puta stajao da provjeri kako su, davao im je hranu i piće i čuo se više puta s time čovjekom da provjeri što će i kako dalje. Lokaciju gdje ih je trebalo odvesti dobio je preko Telegram aplikacije. Tijekom vožnje oni su sami držali vrata od prtljažnika otvorena, a to je vidio jer je u autu cijelo vrijeme bila upaljena lampica da su ta vrata otvorena. Sigurno je 100 puta stao tijekom vožnje na svakom proširenju koje se nalazi uz cestu. Upravo iz toga razloga je putovanje dugo trajalo. S obzirom na udaljenost, putovanje bi inače trajalo oko 3 sata međutim trajalo je puno dulje, krenuli su oko 15 sati, a zaustavljeni su bili oko ponoći. Nije bio svjestan da radi nešto ilegalno, a kada ga je zaustavila policija vidio je da imaju oružje, bilo ga je strah. Ta osoba koja mu je rekla da mora odvesti te osobe, zaprijetila mu je da mora tako učiniti jer da bi imao neke posljedice, a također mu je rekla da kada ih ostavi na predviđenom mjestu da ih mora snimiti. To je zapravo sve bila zamka, mislio je da će dobiti legalan posao, a zapravo to nije bilo tako, a toga nije bio niti svjestan. Inače nije takva osoba, nije nikada napravio ništa ilegalno niti bio u zatvoru i zbog toga je cijela njegova obitelj ljuta na njega, komunicira samo sa majkom, dok njegova braća i sestre (ima 3 brata i 2 sestre) zbog toga ne žele sa njim komunicirati. Prije toga imao je svoj stan, auto i dobar posao, radio je kao građevinski radnik i sve je to izgubio. Obitelj je morala prodati njegovu imovinu jer nisu mogli plaćati dugove. Jako mu je žao, sve je izgubio. Odgovarao je na pitanja branitelja, zastupnika optužbe i suda.

    5. Odgovarajući na pitanja branitelja naveo je da je tek u trenutku kada ih je policija zaustavila shvatio da je riječ o ilegalnim migrantima i da nije smio tako postupiti. Tijekom vožnje nitko od osoba koje su bile u autu nije se žalio na nikakve tegobe.

    6. Odgovarajući na pitanja zamjenika ODO Rijeka naveo je da je vozač od svoje 18 godine. Na upit kako mu nije bilo poznato da se radi o ilegalnim migrantima i da čini nešto ilegalno ako je u vozilu za 5 osoba prevozio 13 osoba, naveo je da je vidio da ih je ukupno 13, međutim da su se sami smjestili u to vozilo. Osobu koja mu je rekla da ih treba prevesti, nije od ranije poznavao. Nije mu bilo rečeno ništa o isplati niti o iznosu, samo mu je rečeno o poslu. Na upit kako je prihvatio posao, a da nije pitao za plaću, odnosno za iznos novaca koji bi za taj posao trebao dobiti, naveo je da je smatrao da bi prvo trebao doći na lice mjesta kako bi se dogovorio, tako je dobio posao i u Nizozemskoj. Nije imao nikakvih očekivanja koliko bi novaca trebao dobiti po dolasku na tu lokaciju koja mu je poslana preko aplikacije.

    7. Na pitanja suda okrivljenik je naveo da je predmetno vozilo bilo iznajmljeno. Taj čovjek mu je prvi puta pristupio u okolici hotela u Zagrebu. Mjesto na koje je došao, gdje je izgledalo kao da su se pilila drva i gdje su se pojavile te osobe koje je potom prevozio, nalazi se negdje izvan Zagreba na udaljenosti oko 2 sata vožnje od Zagreba. Iz Nizozemske je došao u Split na godišnji odmor. Tijekom tog godišnjeg odmora dok se nalazio u Zagrebu, došao je u kontakt s jednom osobom i tijekom toga razgovora, kada je čuo da je iz Nizozemske, pitao ga je da li je zainteresiran za posao, on se u tom trenutku zainteresirao i tako je došlo do toga razgovora o poslu. Posao koji je radio u Nizozemskoj radio je 2-3 dana u tjednu. U Republici Hrvatskoj trebao je ostati 2 tjedna.

    8. Prilikom prvog ispitivanja kod ODO Rijeka okrivljenik se branio šutnjom.

    9. Slijedom takve obrane okrivljenika nije sporno da je prevozio navedene osobe

    - 13 ilegalna migranta u predmetnom vozilu, od toga 4 u prtljažnom prostoru te da je zaustavljen od strane policijskih službenika u vrijeme i na mjestu kako je navedeno, ali je sporno da li je bio svjestan da se radi o kaznenom djelu, kao i da li je pritom s navedenim osobama postupao na nečovječan i ponižavajući način, odnosno da li se radi o kvalificiranom kaznenom djelu iz čl. 326. st. 2. KZ/11.

    10. Provedenim dokazima dokazano je da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11.

    11. Svjedok DT, policijski službenik Policijske postaje Prelog, naveo je da je dana 11. na 12. veljače 2026. radio noćnu smjenu sa kolegom DTT, a od strane operativne grupe Koridor bili su poslani na rad u okviru Policijske uprave primorsko goranske. Te večeri pozicionirali su se blizu mjesta Marčelji, a radi se o cesti koja vodi prema Sloveniji i pokrivali su raskrižje na relaciji Studena-Klana-Lisac. Negdje iza ponoći, padala je kiša i promet nije bio gust, a u smjeru Slovenije kretalo se vozilo splitskih registarskih oznaka marke Renault Megane narančaste boje kojim je upravljao ovdje prisutni okrivljenik. Vozilo je bilo vidno opterećeno, stakla su bila zamagljena i zbog toga je postojala sumnja da se u njemu prevoze migranti. Službenim vozilom krenuli su za tim vozilom i zaustavili ga negdje nakon 100 metara. Po izlasku iz službenog vozila krenuo je prema vratima vozača dok je kolega DTT išao prema suvozačevom mjestu. Legitimirao se sa službenom iskaznicom i tražio od vozača osobne dokumente-vozačku i prometnu dozvolu što je isti i učinio te je utvrdio da se radi o nizozemskom državljaninu PT. Primijetio je da je u unutrašnjosti vozila bilo više osoba, od kojih su tražili osobne dokumente što su isti ignorirali, odnosno nisu im predali osobne dokumente te je utvrđeno da se radi o ilegalnim migrantima. Vozaču je rečeno da je uhićen zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela iz čl. 326. Kaznenog zakona, obavijestili su dežurstvo i došli su djelatnici I PP Rijeka, dok su on i kolega službenim vozilom vozača odvezli u postaju. Vozilo Renault je vučnom službom odvezeno na odlagalište. Napomenuo je da su na prednjem sjedištu-suvozačevom mjestu bile 2 osobe, na zadnjem sjedištu 7, a u prtljažnom prostoru 4 osobe. Prilikom njihovog izlaska iz vozila primijetio je da nisu mogli hodati, a s obzirom na prijevoz u kojem su prethodno bili. Radilo se o odraslim muškim osobama.

    12. Odgovarajući na pitanja naveo je da su te osobe u vozilu bile u skučenom sjedećem položaju, natiskani. Na prednjem sjedištu je jedna osoba sjedila na drugoj osobi. Inače radi se o vozilu koje je predviđeno za prijevoz ukupno 5 osoba, što uključuje vozača. Na stražnjem sjedištu osobe su bile nagužvane u tolikoj mjeri da ih nisu mogli niti prebrojati, to je bilo moguće učiniti tek kako su izlazili iz vozila. Misli da je prtljažni prostor bio zatvoren. Ne zna da li su te osobe imale sa sobom hranu i vodu, on je više bio sa vozačem jer ga je trebalo čuvati, dok je kolega DTT ostao kod vozila i pazio na migrante. Ne zna da li je netko od tih osoba koje su se nalazile u vozilu tražio liječničku pomoć. Tek kad su došli kolege iz I PP Rijeka, iz sigurnosnih su razloga puštali jednog po jednog van, a ne zna da li je netko naknadno tražio liječničku pomoć. Nije vidio nikakve ozljede na njima. Vozač je postupao po njihovim naredbama, bio je korektan i surađivao je. Ne sjeća se da je okrivljenik kod sebe imao kakve novce.

    13. Svjedok DTT, policijski službenik I Policijske postaje Zagreb, naveo je da su on i kolega DT **.**.2026. na 12. veljače 2026. radili noćnu smjenu u vremenu od 19 sati do 07 sati, a bili su raspoređeni u Primorsko- goranskoj županiji te su koristili civilno vozilo, odnosno vozilo bez službene policijske oznake i bili su u civilnoj odjeći. Bili su pozicionirani kod mjesta Marčelji kod Rijeke i negdje oko 00,25 sati uočili su vozilo splitskih registarskih oznaka marke Renault Megane narančaste boje. Nakon zaustavljanja vozila utvrdili su da je istim upravljao TT, koji nije pružao otpor, dok se u vozilu nalazilo još 13 muških osoba bez osobnih dokumenta, dakle ilegalnih migranata. Inače radilo se o vozilu koje je predviđeno za ukupno 5 osoba uključujući vozača. Dvije osobe nalazile su se na suvozačevom sjedalu, a sjedili su jedan na drugome. Na stražnjoj klupi bilo je 7 muških osoba. Za njih 7 nije bilo dovoljno prostora tako da su također sjedili jedan na drugome, odnosno kako su uspjeli stati jer nisu mogli paziti na raspored sjedenja. U prtljažniku bilo je 4 osoba, 2 sa lijeve, a 2 sa desne strane, a noge su im bile isprepletene da mogu stati u taj prostor. Prtljažnik je bio zatvoren bez dovoda zraka. Navedene osobe su sa sobom imale neke privatne stvari, ruksake, dok hranu nije vidio. Uočio je nekoliko praznih boca vode, a da li su te boce bile tamo od prije ili su ih oni donijeli, to mu nije poznato. Na tim osobama nije vidio nikakvih ozljeda. Primijetio je da su jednoj od osoba koja se nalazila u prtljažniku utrnule noge s obzirom da su se druge osobe nalazile na njemu, a to je primijetio kada su izašli iz vozila. Također primijetio je da su bili prljavi, izgledali su kao da su izašli iz šume.

    14. Odgovarajući na pitanja naveo je da su navedene osobe preuzeli su djelatnici I PP Rijeka koji su ih prevezli u prihvatni centar, nije mu poznato da li je tada netko od tih osoba zatražio kakvu liječničku pomoć, a nije uočio da bi na licu mjesta netko zatražio liječničku pomoć. Djelatnici I PP Rijeka na lice mjesta su stigli možda nakon 30-ak minuta nakon što su on i kolega zaustavili vozilo. Vozač je po zaustavljanju surađivao, nije pružao otpor niti bježao. Po otvaranju prtljažnog prostora uočio je da su osobe koje su se nalazile u prtljažnom prostoru bile pogrbljene, noge su im bile isprepletene da bi mogli unutra sjediti, a bili su poslagani kako su mogli da bi stali unutra. Unutar prtljažnog prostora nije bilo nikakvih sigurnosnih pojaseva.

    15. Iz priložene materijalne dokumentacije i to izvješća o postupanju policijskih službenika OA Koridor II i službene bilješke sa osobnim podacima proizlazi da je od strane policijskih službenika DT i DTT zaustavljeno i kontrolirano osobno vozilo marke Renault Megane reg. oznaka [registarska oznaka] sa kojim je upravljao državljanin Nizozemske ĐTT , rođen **.**.1996. U istom se nalazilo 13 NN osoba, bez osobnih dokumenata, po vlastitoj izjavi državljani Sudana, Palestine i Maroka. Dvije muške osobe nalazile su se na suvozačevom mjestu, sedam na stražnjoj klupi a četiri osobe bile su smještene u prtljažnom prostoru bez sigurnosnih pojaseva i sjedala.

    16. Dakle cijeneći sve provedene dokaze te obranu okrivljenika, sud utvrđuje da je okrivljenik 12. veljače 2026. na točno neutvrđenom mjestu u Republici Hrvatskoj, iz koristoljublja, u nakani da se nepripadno materijalno okoristi prevoženjem većeg broja ilegalnih migranata preko teritorija RH, za unaprijed obećani novčani iznos koji je trebao dobiti po izvršenom prijevozu, u vozilo marke „Renaut Megan “ reg. oznake [registarska oznaka] , primio 13 ilegalna migranta državljana Sudana, Palestine i Maroka, bez osobnih dokumenata, koji ilegalni migranti su prethodno na nezakonit način, van graničnog prijelaza , izbjegavajući graničnu kontrolu iz BiH ušli u Republiku Hrvatsku, te iste prevozio u smjeru R. Slovenije u čemu je spriječen dana 12. veljače 2026. u 00,25 sati od strane policijskih službenika u Viškovu, Marčelji, Pogled br. 2.

    17. Obrana okrivljenika u dijelu kojem navodi da nije znao da će prevoziti navedene osobe i da nije bio svjestan da postupa protuzakonito, nije prihvaćena, već je ocijenjena neživotnom i nelogičnom te u suprotnosti s provedenim dokazima. Nelogična je obrana okrivljena da je tijekom godišnjeg odmora u Republici Hrvatskoj, s nepoznatom osobom započeo razgovor o poslu te zatim prihvatio posao čiji mu sadržaj i novčani iznos kojeg je trebao dobiti, unaprijed nije bio poznat. Nije logična obrana okrivljenika da je mislio da se radi o poslu na građevini a da bi za to trebao iznajmiti vozilo te doći na dogovoreno mjesto. Također nije logična obrana okrivljenika da bi potom na tom mjestu osobe same ulazile u vozilo i to čak 13 osoba, a da on tada ne bi reagirao primjerice odbijanjem izvršenja takvog posla, tim više što sam navodi da je u Nizozemskoj imao dobar posao i da je došao na godišnji odmor. Stoga sud takvu obranu nije prihvatio već je zaključeno da je okrivljeniku unaprijed bilo poznato da se radi o prijevozu ilegalnih migranata, što posebno potvrđuje činjenica da je iznajmio vozilo i trebao doći na dogovoreno mjesto, a potom da je u vozilo primio ukupno 13 osoba, a sve u cilju da se materijalno okoristi u neutvrđenom novčanom iznosu, kojeg je očito trebao dobiti po izvršenom prijevozu, obzirom da od okrivljenika nakon što je zatečen po policijskim službenicima, nisu oduzeta novčana sredstva.

    18. Imajući u vidu životnu dob i iskustvo okrivljenika zaključeno da je bio svjestan svojeg postupanja i da je znao da takvo ponašanje predstavlja ponašanje koje je kaznenopravno nedopušteno i društveno neprihvatljivo posebno imajući u vidu općepoznatu migrantsku krizu, stoga mu činjenica da se radilo o osobama koje na teritoriju RH nezakonito borave nije mogla ostati nepoznata, a pri čemu je postupao s izravnom namjerom kako bi se na takav način imovinski okoristio u neutvrđenom iznosu prevoženjem većeg broja ilegalnih migranata preko teritorija RH.

    19. Ubrojivost okrivljenika nije bila dovedena u pitanje te je zaključeno da je okrivljenik bio ubrojiv.

    20. Iz provedenih dokaza proizlazi, a nije niti sporno da je okrivljenik u predmetnom vozilu marke Renault Megane reg. oznaka [registarska oznaka] prevozio čak 13 muških osoba bez osobnih dokumenata, od kojih su se dvije osobe nalazile na suvozačevom mjestu, sedam na stražnjoj klupi a četiri osobe u prtljažnom prostoru u kojem nije bilo sjedala niti sigurnosnih pojasa.

    21. Međutim, iako se nedvojbeno radi o neadekvatnom prijevozu osoba, u postupku nije dokazano da se radi o prijevozu koji je ozbiljno narušio njihovo ljudsko dostojanstvo ili objektivno prouzrokovao ozbiljno trpljenje i patnju. Navedene osobe, su nedvojbeno bile stiješnjene jedna uz drugu jer predmetno vozilo nije bilo namijenjeno prijevozu tolikog broja osoba, što ujedno podrazumijeva i nemogućnost korištenja sigurnosnih pojaseva. Dio osoba – njih ukupno 9 nalazile su se unutar kabine vozila, zajedno sa okrivljenikom, međutim, niti u pogledu njih kao niti u pogledu osoba koje su se nalazile u prtljažnom prostoru nije utvrđeno da bi im takav prijevoz uzrokovao ozbiljno i znatno fizičko i psihičko trpljenje neugode.

    22. Iz iskaza svjedoka DT i svjedoka AT proizlazi da su navedene osobe bile u skučenom sjedećem položaju, natiskani, da je na prednjem sjedištu jedna osoba sjedila na drugoj osobi, da su na stražnjem sjedištu osobe bile nagužvane u tolikoj mjeri da ih nisu mogli niti prebrojati. Međutim, svjedoci nisu primijetili nikakve ozljede niti se itko od navedenih osoba žalio na kakve tegobe niti na licu mjesta zatražio liječničku pomoć. Također svjedok AT je primijetio da su jednoj od prevoženih osoba utrnule noge, međutim, nije utvrđeno da se radi o ikakvoj ozljedi pa navedena okolnost sama za sebe ne ukazuje na ozbiljno narušeno zdravstveno stanje. Nadalje iako sam okrivljenik navodi da je vožnja trajala duže (da su krenuli oko 15 h a po policijskim službenicima zaustavljeni su bili oko ponoći) očito je da je prevoženim osobama bila osigurana u dovoljnoj mjeri hrana i piće, na što ukazuje i činjenica da je svjedok UT uočio prazne boce od vode, a činjenica da nitko od navedenih osoba nije se žalio na nikakve tegobe niti tražio liječničku pomoć, a niti su policijski službenici iskazivali o kakvim ozljedama ili vidljivo narušenom zdravstvenom stanju (primjerice nesvjestici, općoj slabosti i sl.), pa u takvoj situaciji se ne može otkloniti obrana okrivljenika da je istima omogućio dovod zraka jer bi u protivnom, ukoliko bi više sati isti bili bez dovoda zraka osobama u prtljažnom prostoru nedvojbeno bilo ozbiljno narušeno zdravstveno stanje.

    23. Sve navedene okolnosti prema stajalištu ovog suda u konkretnom slučaju ne ukazuju na veći stupanj neprimjerenosti uvjeta prijevoza migranata, odnosno ne ukazuju da je njihov prijevoz vršen na nečovječan i ponižavajući način. Naime, pojmove postupanja na nečovječan i ponižavajući način je potrebno tumačiti kroz praksu Europskog suda za ljudska prava koji smatra postupanje nečovječnim kada je bilo smišljeno, primijenjeno satima bez prestanka i kad je uzrokovalo stvarne tjelesne povrede ili snažnu psihičku ili fizičku patnju (Labita protiv Italije, 26772/95 od 6. travnja 2000). Ponižavajuće postupanje Sud je sumirao u presudi M. i M. protiv Hrvatske na način da je naveo kako je postupanje ponižavajuće ako kod žrtve uzrokuje osjećaje straha, patnje i podređenosti, ako ono ponižava ili umanjuje vrijednosti pojedinca (ponižavanje u očima same žrtve i/ili u očima drugih ljudi) bez obzira na to je li to bio cilj ili ne, ako slomi fizički ili moralni otpor te osobe te osobe ili je navede da postupa protiv svoje volje ili savjesti ili ako pokazuje manjak poštovanja za ljudsko dostojanstvo ili ga umanjuje. (M. i M. protiv Hrvatske, zahtjev broj 10161/13, presuda od 3. rujna 2015.) Dakle, kod ponižavajućeg postupanja je naglasak na poniženju, za razliku od nečovječnog postupanja gdje na naglasak na fizičkoj ili psihičkoj patnji.

    24. U konkretnom slučaju migranti su bili smješteni u vozilu koje nije dostatno za prijevoz tolikog broja osoba, međutim, nije utvrđeno da im je takvim prijevozom bilo ugroženo zdravlje, odnosno da se sa njima postupalo na nečovječan i ponižavajući način. Da bi se moglo govoriti o nečovječnom postupanju potreban je ipak veći stupanj neprimjerenosti uvjeta prijevoza, što ovdje nije slučaj jer nije utvrđeno da je navedena vožnja bila takva da je ugrožavala život i tijelo migranata (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj III Kr 12/2021-3 od 18. veljače 2021.).

    25. Stoga je zaključeno da sve navedene okolnosti ne ukazuju da se radilo o postupanju koje se ima podvesti pod kvalifikatorne elemente djela iz čl. 326. st. 2. KZ/11, već je zaključak ovog suda da je okrivljenik opisanim postupanjem ostvario sve elemente bića kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. KZ/11 zbog čega ga je za to kazneno djelo trebalo oglasiti krivim i osuditi po zakonu.

    26. S obzirom na izmjenu pravne kvalifikacije djela, činjenični opis je izmijenjen ispuštanjem riječi "od kojih je sedam prevozio u vozilu a četiri u prtljažniku vozila bez sjedala, sigurnosnih pojasa, dovoda zraka, svjetlosti i ventilacije u skučenom neadekvatnom prostoru" koje okolnosti nisu relevantne za ispunjenje bića kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11.

    27. Prilikom izbora kaznene sankcije sud je okrivljeniku olakotnim cijenio neosuđivanost koja je utvrđena temeljem ECRIS uvjerenja te uvidom podatke sustava eSpis, kao i izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenog što ukazuje da je kritičan u odnosu na vlastito postupanje. Međutim, otegotnim mu je cijenjena kriminalna količina obzirom da je okrivljenik u predmetnom događaju prevozio čak 13 ilegalnih migranata s motivom da dođe do brze i lake zarade iskorištavajući pritom teške životne situacije tih osoba. Cijeneći navedene okolnosti, uz vrstu i težinu počinjenog kaznenog djela te jačinu ugrožavanja zaštićenog društvenog dobra, a počinjenjem ovog kaznenog djela ugrožena je sigurnost Republike Hrvatske i njezinih građana a time i Europske unije, sud je okrivljeniku izrekao kaznu zatvora u trajanju od 2 godine, cijeneći da je za predmetno kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11 zakonom propisana kazna zatvora od jedne do osam godina zatvora. Prema stajalištu ovog suda, takvom sankcijom ostvariti će se svrha kažnjavanja, kako generalne, tako i specijalne prevencije te će se u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela, kao i na stvaranje svijesti kod drugih da ovakva djela ne mogu proći nekažnjena.

    28. Prema odredbi čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru pobliže navedeno u izreci presude.

    29. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 148. st. 1. ZKP/08 u vezi članka 145. st. 1., st. 2. t. 6. i st. 3. ZKP/08 te je okrivljenik dužan platiti troškove kaznenog postupka u paušalnoj svoti od 300,00 EUR koji iznos je utvrđen imajući u vidu složenost i trajanje izvida i kaznenog postupka te imovinske prilike okrivljenika, dok je temeljem čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik oslobođen od plaćanja preostalih troškova postupka koji se odnose na nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja po službenoj dužnosti odvjetnika Nikole Fanuka iz Rijeke i troškova svjedoka jer je imajući u vidu njegove imovinske prilike ocijenjeno da bi se naplatom i tih troškova postupka dovelo u pitanje njegovo uzdržavanje.

    U Rijeci, 13. srpnja 2026.

    Sutkinja:

    Nadežda Šepelj Mažuranić

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

    Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

    DNA:

    - Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci,

    - okrivljenik u prijevodu na nizozemski jezik putem Zatvora u Rijeci,

    - branitelj odvj. N. Fanuko iz Rijeke

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.