Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

S, [adresa]

Poslovni broj: Pn-81/2026-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markuliji, u parničnom predmetu predlagateljice osiguranja SK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja FK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Denisu Mišiću, odvjetniku u Prelogu, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 13. srpnja 2026.

r i j e š i o j e:

Odbija se kao neosnovan prijedlog radi određivanja privremene mjere predlagateljice osiguranja SK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja

o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a

Zabranjuje se naplata i aktivacija zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Andreasa Varge pod brojem: OV-2451/2025 dana 20.10.2025. u iznosu od 3.000,00 eura do pravomoćnog završetka ovog postupka."

Obrazloženje

1. Dana 1. lipnja 2026. podnesena je tužba tužiteljice SK protiv tuženika FK radi naknade štete, utvrđenja ništetnosti zadužnice i zaštite vlasništva. Uz tužbu podnesen je i prijedlog za određivanje privremene mjere kojom se zabranjuje naplata i aktivacija zadužnice u iznosu od 3.000,00 eura do pravomoćnost završetka postupka. Predlagateljica navodi kako je sporna zadužnica potpisana pod pritiskom, prijetnjama i kao uvjet za prijenos vlasništva već plaćene nekretnine. Nadalje, osporava valjanost navedene zadužnice te je u podnesenoj tužbi traži utvrđenje njezine ništetnosti. Navodi kako postoji stvarna opasnost da bi joj aktivacijom zadužnice nastala dodatna financijska i životna šteta, posebno uz već postojeće troškove sanacije nekretnine, vodovoda, priključaka, vlage postavljanja i ponovnog premještanja ograde, čišćenja otpada i ostalih radova koje je predlagateljica bila sama prisiljena financirati zbog neistinitih tvrdnji i prikrivenih nedostataka nekretnine. Predlagateljica također ističe kako zajedno s djecom živi u predmetnoj nekretnini te skrbi o teško bolesnom djetetu, zbog čega bi eventualna naplata zadužnice dodatno ugrozila egzistenciju, sigurnost i osnovne životne uvjete obitelji. Predlaže da sud hitno odredi privremenu mjeru radi sprječavanja nastanka dodatne štete do završetka sudskog postupka.

2. Ovosudnim rješenjem broj: Pn-81/2026-2 od 11. lipnja 2026. vraćen je predlagateljici osiguranja prijedlog za određivanje privremene mjere na dopunu te je isti vraćen dopunjen sukladno uputi iz navedenog rješenja podneskom od 23. lipnja 2026.

3. Na ročište zakazano povodom prijedloga za određivanje privremene mjere za dan 10. srpnja 2026. predlagateljica osiguranja nije pristupila, dok se punomoćnik protivnika osiguranja protivio prijedlogu za određivanjem privremene mjere te predlaže da se isti odbije kao neosnovan. Protivnik osiguranja je naveo kako predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, jer sama tvrdnja da je zadužnica dana pod pritiskom nije dokaz niti čini vjerojatnim ništetnost zadužnice. Isto tako, navodi kako predlagateljica nije učinila vjerojatnim ni opasnost iz čl. 346 st. 1. toč. 1. Ovršnog zakona, niti vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete iz čl. 346. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona. Navodi predlagateljice o financijskim teškoćama, troškovima sanacije nekretnine i obiteljskim prilikama predstavljaju osobne okolnosti, ali ne predstavljaju opasnost koja bi opravdavala zabranu korištenja, zakonitog sredstva osiguranja. Zadužnica predstavlja zakonom propisano sredstvo osiguranja tražbine, a određivanje privremene mjere tuženiku bi se faktično onemogućilo ostvarenje njegovog prava prije nego je utvrđeno da postoji bilo kakav nedostatak zadužnice. Predlagateljica osiguranja osim paušalnih navoda nije ničim potkrijepila svoj prijedlog, niti je za isti predložila ikakav dokaz. Ukazuje se na to da interesi stranaka nisu razvidni, budući da bi zabrana naplate zadužnice tuženiku/protustranci prouzročila štetu, dok tužiteljica eventualnu štetu može ostvarivati u redovnom parničnom postupku ako uspije s tužbom. Slijedom svega navedenoga predlaže se odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovan i obvezati tužiteljicu/predlagateljicu osiguranju na nadoknadu troška.

4. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu i to: uplatnice, uporabnu dozvolu, potvrdu o pravomoćnosti rješenja na listu 6, izvadak, prijepis posjedovnih listova, izvod iz geoportala na listu 7, Ugovor o kupoprodaji na listu 8, fotografije na listu 9-10, prijepis poruka na listovima 11-14, zahtjev za izravnu naplatu na listu 23, obavijest Fine na listu 24, Ugovor o kupoprodaji na listu 25.

5. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere nije osnovan.

6. Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Dakle, sukladno citiranoj odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine potrebno je kumulativno ispunjenje pretpostavke da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti ili opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.

8. Sud smatra kako u konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine, kao ni vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti ili postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.

9. Ističe se kako privremena mjera predstavlja tzv. hitnu mjeru koja se izriče u zakonom propisanim slučajevima ukoliko su za to kumulativno ispunjene zakonom propisane pretpostavke.

10. Iz Ugovora o kupoprodaji od 20. listopada 2025. sastavljenog od strane javnog bilježnika Andreasa Varge, a koji su potpisali predlagateljica osiguranja kao kupac te protivnik osiguranja kao prodavatelj, vidljivo je kako je toč. III. Ugovora ugovorena kupoprodajna cijena te kako je kupac isplatio dio kupoprodajne cijene i to iznos od 64.900,00 eura prije sastava Ugovora, dok se razliku iznosa kupoprodajne cijene u iznosu od 3.100,00 eura kupac obvezao isplatiti prodavatelju najkasnije 1. lipnja 2026., a radi osiguranja plaćanja navedenog iznosa od 3.100,00 eura navodi se kako je kupac predao prodavatelju zadužnicu na iznos od 3.100,00 eura.

11. Dakle, predlagateljica osiguranja kao kupac se Ugovorom o kupoprodaji obvezala isplatiti razliku kupoprodajne cijene i kao sredstvo osiguranja navedenog iznosa potpisala spornu zadužnicu, a što je potvrdila potpisom kod javnog bilježnika.

12. Kako predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine, dakle kumulativno nisu ispunjene pretpostavke iz citirane odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a, sud je odbio prijedlog predlagateljice osiguranja kao neosnovan i riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Prelog, 13. srpnja 2026.

Sutkinja:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dostave rješenja, putem ovog suda, na nadležni županijski sud. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

O tome obavijest:

1. Predlagateljica osiguranja

2. Protivnik osiguranja po punomoćniku