Poslovni broj: Us I-1228/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu, te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Željko Albini odvjetnik u Zagrebu, Gračanska cesta 91 B, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave Ploče, Ploče, Trg kralja Tomislava 16, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 12. lipnja 2026., a objavljene 13. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim predlaže poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362- 02/25-02/281, URBROJ: 443-02-03-20-25-01 od 23. travnja 2025., kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe do pravomoćnog okončanja upravnog spora, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za određivanjem privremene mjere, do pravomoćnog okončanja upravnog spora, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362-02/25-02/281, URBROJ: 443-02-03-20-25- 01 od 23. travnja 2025., u točci 1. izreke naređeno je investitoru JH, ovdje tužitelju, uklanjanje izgrađenih građevina uz postojeću građevinu stambeno — poslovne namjene i to:

A / - vanjskog bazena, dim. 740 x 430 cm, dubine 140 cm, koji je s prednje strane izdignut za 90 cm iznad okolnog tla (nije ukopan),

- đakuzija dim. 280 x 230 cm, izdignut iznad okolnog terena, sa glorijetom dim. 425 x 515 cm, visine do vijenca 230 cm, sa drvenom krovnom konstrukcijom i kosim krovom na četiri vode,

koji su izgrađeni na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Dubrovniku, bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole, a u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja, te

B /- nadograđenog dijela ogradno-potpornog, betonskog zida sa prednje, ulične strane, nadograđenog iznad postojećeg kamenog ogradnog zida, dužine cca 22,00 m, promjenjive visine od 90 do 317 cm, koji je nadograđen bez glavnog projekta i prijave gradilišta, na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Dubrovniku, a u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja.

Točkom 2. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor JH, ovdje tužitelj, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.

Točkom 3. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor JH, ovdje tužitelj, da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njegovu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne.

Točkom 4. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor JH, ovdje tužitelj, da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji bi nakon uklanjanja dijela građevine čije uklanjanje je naređeno mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti te koji su izgrađeni nakon obustave građenja.

Točkom 5. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor JH, ovdje tužitelj, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su izgrađene građevine na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ili njihov dio i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.

Točkom 6. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor JH, ovdje tužitelj, da je obvezan ukloniti stvari iz građevina na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno njihova dijela, u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

2. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitne povrede odredbi upravnog postupka. Tužitelj navodi da je J, čije je uklanjanje pobijanim rješenjem naloženo iz razloga što tužitelj kao investitor za njezinu gradnju nije ishodio građevinsku dozvolu, u naravi vrtna sjenica, sagrađena u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17., 34/18., 36/19., 98/19.; dalje: „Pravilnik“) koji je bio na snazi u vrijeme njezine gradnje, te da za njezinu gradnju nije bila potrebna građevinska dozvola, a ni glavni projekt. Da je odredbom članka 2. stavka 1. točke 1. pod točke b) Pravilnika propisano da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to vrtna sjenica. Da Pravilnik ne propisuje nikakve posebne uvjete za vrtnu sjenicu, primjerice kolika bi bila njezina najveća dopuštena visina, širina i površina, od kojeg materijala bi morala biti izrađena i slično, nego da je iz samog naziva jasno da se mora raditi o građevini koja se nalazi na dijelu čestice koji predstavlja vrt i koja služi postojećoj zgradi, odnosno njezinim korisnicima, te koja građevina nije zahtjevne konstrukcije. Da se J, kako se naziva u pobijanom rješenju i Zapisniku o inspekcijskom pregledu, Klasa: 362-02/25-04/1026, Ur. broj: 443-02-03-20-25-02 od 4. travnja 2025. (dalje: „Zapisnik o inspekcijskom pregledu“) u cijelosti nalazi na građevnoj čestici utvrđenoj rješenjem Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje o utvrđivanju građevne čestice, KLASA: UP/I-350-05/18- 05/000012, URBROJ: 2117/01-15/13-18-0004 od 28. veljače 2018. (dalje: „Rješenje o utvrđivanju građevne čestice“) i to na dijelu predmetne čestice koji ima funkciju vrta. Da je Glorijeta namijenjena stvaranju sjene i tome da korisnici postojeće zgrade, na čijoj se građevnoj čestici Glorijeta nalazi, borave u njoj za vrijeme kada je potrebna zaštita od sunca, da je jednostavne konstrukcije i nije zatvorena, a njezina veličina da odgovara potrebama korisnika zgrade i veličini građevne čestice. Da iz svega prethodno navedenog proizlazi da se po svim bitnim karakteristikama radi o vrtnoj sjenici. Kao dokaze predlaže Zapisnik o inspekcijskom pregledu, Klasa: 362 -02/25- 04/1026, Urbroj: 443-02-03-20-25-02 od 4. travnja 2025., Rješenje Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje o utvrđivanju građevne čestice, KLASA: UP/I-350-05/18-05/000012, URBROJ: 2117/01- 15/13-18-0004 od 28. veljače 2018., očevid na licu mjesta, saslušanje tužitelja, saslušanje svjedoka, po potrebi građevinsko vještačenje. Da nije jasno na temelju čega je tuženik predmetnu građevinu okarakterizirao kao glorijetu, niti da je jasno što bi zapravo obuhvaćao pojam glorijeta, s obzirom na to da ovaj pojam ne poznaju ni Pravilnik, ni Zakon o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., 145/24.) Da predmetna građevina po svojoj namjeni, položaju i svim ostalim karakteristikama predstavlja vrtnu sjenicu te da je kao takva sagrađena u potpunosti sukladno primjenjivim propisima i legalna, što da je tuženik propustio utvrditi, odnosno da je pogrešno utvrdio da se radi o glorijeti, a uslijed čega da posljedično nije primijenio ni odredbu članka 2. stavka 1. točke 1. pod točke b) Pravilnika koju je trebao primijeniti u predmetnom slučaju.

2.1. Nadalje navodi da bi uklanjanjem zida došlo do uništenja potpornog zida, čime bi nastala opasnost za stabilnost tla na okolnom zemljištu i za postojeću zgradu. Da je odredbom članka 113. stavka 4. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" br. 115/18., 117/21., 67/23., 155/23.; dalje: „ZDI“) propisano da se neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će se narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom. Navodi da je zid sagrađen i povezan s prethodno postojećim potpornim zidom na takav način da ga nije moguće ukloniti bez uništenja potpornog zida, odnosno da zid nije zasebna građevina, već da s prethodnim potpornim zidom čini jedan jedinstveni zid te da potporni zid drži na mjestu okolno tlo, odnosno zemljište građevne čestice tužitelja na kojoj je sagrađena zgrada, kao i cestu s vanjske strane zida, a stabilnost kojeg tla da bi bila narušena uklanjanjem zida, budući da ga nije moguće ukloniti bez istodobnog uništenja potpornog zida. Kao dokaz predlaže očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje. Ističe da tuženik uslijed ovog propusta, nije primijenio ni odredbu članka 113. stavka 4. ZDI-a, koju je trebao primijeniti u predmetnom slučaju.

2.2. U odnosu na vanjski bazen i Jacuzzi, čije je uklanjanje pobijanim rješenjem naloženo iz razloga što tužitelj kao investitor za njihovu gradnju nije ishodio građevinsku dozvolu, tužitelj ističe da su isti sagrađeni u skladu s odredbama Pravilnika te da za njihovu gradnju nije bila potrebna građevinska dozvola. Da je odredbom članka 4. točkom 1. pod točkom c) Pravilnika propisano da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, na građevnoj čestici postojeće zgrade može graditi bazen tlocrtne površine do 100 m². Da se vanjski bazen i Jacuzzi u cijelosti nalaze na građevnoj čestici utvrđenoj Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice te da su svaki tlocrtne površine ispod 100 m[2] , što da znači da ni za gradnju vanjskog bazena, niti za gradnju jacuzzija nije bila potrebna građevinska dozvola. Kao dokaz predlaže očevid na licu mjesta, građevinsko vještačenje.

2.3. Pored navedenog, ističe da uklanjanje predmetnih građevina nije nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe, niti razmjerno cilju koji treba postići pozivajući se na odredbu članka 6. stavka 1. ZUP-a kojom je propisano da se pravo stranke može ograničiti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji treba postići. Ovo stoga jer da se sve predmetne građevine nalaze na građevnoj čestici utvrđenoj Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice te da su u vlasništvu tužitelja, a da je pravo vlasništva jedno od temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst; dalje: „Ustav“), u članku 48. i moguće ga je ograničiti samo iznimno. Da bi provedbom pobijanog rješenja nedvojbeno došlo do povrede tužiteljeva prava vlasništva nad predmetnim građevinama, a u predmetnom slučaju da ne postoje nikakvi suprotstavljeni interesi trećih fizičkih osoba, a uklanjanje zida dovelo bi u opasnost i stabilnost tla okolnog zemljišta, pa tako i javne ceste s vanjske strane zida. Slijedom navedenog, uklanjanje predmetnih građevina predstavljalo bi preoštru mjeru koja nije svrhovita, jer se cilj može ostvariti i drugim mjerama, manje tegobnim za tužitelja, i bez dovođenja u opasnost stabilnosti okolnog tla. Da tuženik pri donošenju pobijanog rješenja nije utvrdio pravo i potpuno stanje stvari, što da je bio dužan sukladno odredbi članka 8. ZUP-a, te da nije proveo test razmjernosti, čime da je povrijedio jedno od temeljnih načela upravnog postupka, načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa iz odredbe čl. 6. ZUP-a, te načelo zakonitosti iz članka 5. ZUP-a. Stoga predlaže da sud nakon provedenog postupka poništi osporavano rješenje Klasa: UP/I - 362-02/25-02/281, Ur. broj: 443-02-03-20-25-01 od 23. travnja 2025. te da naloži tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak spora, u roku od 15 dana.

2.4. Istovremeno predlaže da sud donese rješenje o odgodnom učinku tužbe budući da bi se uklanjanjem zida, kako se to nalaže pobijanim rješenjem, dovela u opasnost stabilnost tla na okolnom zemljištu, što da podrazumijeva i nastanak neotklonjive štete ili štete koju bi bilo teško sanirati na okolnom zemljištu, pa tako i na javnoj cesti, a koje saniranje bi podrazumijevalo i duži vremenski period. Da bi provođenjem pobijanog rješenja nastala teško nadoknadiva šteta tužitelju u vidu značajnih financijskih troškova povezanih s uklanjanjem predmetnih građevina, od kojih da je jednu tuženik očito pogrešno klasificirao, odnosno da je propustio utvrditi da se radi o vrtnoj sjenici koja je kao takva u potpunosti legalno sagrađena, te da bi tužitelju ujedno bilo i povrijeđeno njegovo Ustavom zajamčeno pravo vlasništva na predmetnim građevinama. Da odgoda provedbe pobijanog rješenja, s obzirom na sve okolnosti predmetnog slučaja, a posebno s obzirom na to da bi uklanjanje zida predstavljalo opasnost za stabilnost okolnog tla, na činjenicu da ne postoje nikakvi suprotstavljeni interesi trećih fizičkih osoba i na činjenicu da je jedna od građevina očito pogrešno klasificirana, ne bi bila protivna javnom interesu, baš suprotno – u interesu je javne vlasti da izbjegne nastanak štete na javnom zemljištu, koje služi građanima, a i da prevenira izglednu povredu prava pojedinca, u ovom slučaju tužitelja. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da Naslovni sud donese rješenje o odgodnom učinku tužbe do pravomoćnog okončanja upravnog spora, kao i rješenje o privremenoj mjeri na način da se zabranjuje tuženiku - protivniku osiguranja izvršavanje odluka sadržanih u svim točkama izreke Rješenja Državnog inspektorata, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, Ispostava Ploče, Klasa: UP/I-362-02/25-02/281, Ur. broj: 443-02-03-20-25-01 od 23. travnja 2025., a koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog završetka upravnog spora.

3. Tuženo tijelo je u odgovoru na tužbu od 8. siječnja 2026. u cijelosti ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja, predlažući da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Na ročištu održanom 12. lipnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, opunomoćenik tužitelja je ustrajao u navodima tužbe i predloženim dokaznim prijedlozima.

5. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te izvedenih dokaza, vođen načelom učinkovitosti, Sud je odbio predloženo izvođenje dokaza na okolnosti iz tužbe kao suvišno, ocjenjujući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza.

6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.

7. Opunomoćenik tužitelja je zatražio naknadu troškova upravnog spora.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I -362-02/25- 02/281, URBROJ: 443-02-03-20-25-01 od 23. travnja 2025.

10. Među strankama je sporno je li građevinski inspektor pravilno i zakonito osporavanim rješenjem naredio tužitelju kao investitoru inspekcijsku mjeru uklanjanja vanjskog bazena, đakuzija koji je izdignut iznad okolnog terena s glorijetom s drvenom konstrukcijom i kosim krovom na četiri vode, koji su izgrađeni na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Dubrovniku, bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole, te nadograđenog dijela ogradno – potpornog betonskog zida sa prednje ulične strane, nadograđenog iznad postojećeg kamenog ogradnog zida koji je nadograđen bez glavnog projekta i prijave gradilišta, na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Dubrovniku, pobliže opisanih i identificiranih u točci 1. A i B izreke osporavanog rješenja, u primjeni odredbe iz članka 113. stavka 1. točke Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI), koja propisuje da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Za rješavanje ove upravne stvari pravno je odlučno utvrditi sljedeće činjenice: investitora odnosno vlasnika, opis i identifikaciju građevine te je li za građenje istih ishođen glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i od strane ovlaštene osobe te izvršna odnosno pravomoćna građevinska dozvola.

12. Odredbom članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23, dalje ZDI) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj tim Zakonom, da na temelju toga odjeljka Zakona građevinski inspektor donosi rješenje, te da ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke.

13. Odredbom članka 108. ZDI-u propisano je da tijekom inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s tim Zakonom strankama narediti otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine te obustavu građenja.

14. Odredbom članka 113. stavkom 1. točkom 1. i stavkom 2. ZDI -a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, da prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.

15. Odredbom članka 113. stavak 3. ZDI-u propisano je da se rješenjem o uklanjanju upozorava investitora odnosno vlasnika da će se, ako ne postupi po rješenju, izvršenje rješenja provesti prisilnim putem, da će se izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika i upoznaje ga se s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavka 2. i 3. toga Zakona, te da će se bez donošenja dopunskog, odnosno novog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. toga Zakona.

16. Odredbom članka 114. stavkom 1. i 3. ZDI-u propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

17. Odredbom članka 115. st. 1. ZDI-u propisano je da u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.

18. Odredbom članka 119. stavak 2., 3., 4. i 5. ZDI-u, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje inspekcijska mjera u slučaju iz članka 113. stavka 2. toga Zakona, da se obustava građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog služenog znaka na gradilište odnosno građevinu, da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na tom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja inspekcijskog rješenja, da se sprječavanje daljnjeg građenja provodi se izricanjem novčanih kazni ako investitor i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom.

19. Odredbom članka 120. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni ako investitor i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom.

20. Odredbom članka 120. stavak 2. ZDI-u propisano je da obustava građenja prestaje izvršnošću rješenja o obustavi inspekcijskog postupka odnosno postupka izvršenja rješenja.

21. Odredbom članka 121. stavak 1. ZDI-u propisano je da se rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje.

22. Odredbom članka 121. stavkom 2. i 3. ZDI-u propisano je da se smatra da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, da je izvršenik obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje, a ako to ne učini smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

23. Odredbom članka 122. stavkom 1. ZDI-u propisano je da troškove izvršenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

24. Prema čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

25. Člankom 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

26. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

27. Nadalje, odredbom čl. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje Pravilnika) propisano je i taksativno navedeno što se može graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, pa je tako točkom 4. propisano da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnatog uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida. 28. Člankom 4. toč. 1. podtočkom c) Pravilnika je propisano da se može graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo.

29. Nadalje, odredbom čl. 2. Pravilnika je propisano što se sve može graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, pa je tako toč. 1. pod točkom c) propisano da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi: slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade

30. Nadalje, odredbom čl. 6. točkom 4. Pravilnika propisano je da je investitor dužan prijaviti početak građenja građevina iz članka 4. Pravilnika.

31. Među strankama nije sporno da je tužitelj investitor predmetnih građevina za koje mu je osporavanim rješenjem naloženo uklanjanje.

32 . Među strankama nije sporna ni činjenica da za predmetnu gradnju opisanu u točci 1. izreke osporavanog rješenja tužitelj ne posjeduje potvrdu glavnog projekta, ni izvršnu, odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu.

33. Među strankama nije sporan opis i identifikacija građevina, i to za vanjski bazen, za đakuzi i za nadograđeni dio ogradno – potpornog betonskog zida, osim za glorijet dim. 425 x 515 cm, visine do vijenca 230 cm, sa drvenom krovnom konstrukcijom i kosim krovom na četiri vode, koji je konstruktivno povezan đakuzijem i vanjskim bazenom, za koji tužitelj smatra da se radi o vrtnoj sjenici.

34. Među strankama je isključivo sporno jesu li se predmetne građevine za koje je tužitelju osporavanim rješenjem naloženo uklanjanje, mogle graditi bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole, odnosno bez glavnog projekta i prijave gradilišta, odnosno početka građenja, prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, kako to tužitelj smatra i u tužbi navodi.

35. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon a štetu tužitelja, kako to isti neosnovano smatra, već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo.

36. Ovo stoga što na temelju rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te izvedenih dokaza, posebno Zapisnika o obavljenom inspekcijskom pregledu od 4. travnja 2025. kojeg je obavio viši građevinski inspektor u kojem su sadržana činjenična utvrđenja te kojem su priložene fotografije zatečenog stanja s očevida, a koje su priložene Zapisniku i čine njegov sastavni dio, u skladu s naprijed citiranim zakonskim odredbama Zakona o gradnji te podzakonskih odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, nespornim proizlazi da je građevinski inspektor pravilno postupio kada je donio rješenje KLASA: UP/I-362-02/25- 02/281, URBROJ:443-02-03-20-25-01 od 23. travnja 2025. kojim je tužitelju naložio uklanjanje predmetnih građevina, pobliže opisanih u točci 1. A. i B. izreke osporavanog rješenja.

37. Neosnovano tužitelj smatra i tvrdi da su se predmetne građevine mogle graditi prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama te da za građenje istih nije bilo potrebno ishoditi izvršnu odnosno pravomoćnu dozvolu, niti potvrdu glavnog projekta, a sve iz razloga koji slijede u daljnjem obrazloženju presude.

38. U konkretnom slučaju nije sporno da vanjski bazen i đakuzi nisu ukopani, odnosno da je vanjski bazen dim. 740 x 430 cm, dubine 140 cm, s prednje strane izdignut za 90 cm iznad okolnog tla (nije ukopan), te da je đakuzi dim. 280 x 230 cm izdignut iznad okolnog terena sa glorijetom dim. 425 x 515 cm, visine do vijenca 230 cm, sa drvenom krovnom konstrukcijom i kosim krovom na četiri vode, a kako je to nesporno utvrđeno i proizlazi iz citiranog Zapisnika s inspekcijskog očevida i fotografija koje su priložene citiranom Zapisniku i njegov su sastavni dio. Dakle, nije sporno da vanjski bazen i đakuzi koji su izgrađeni na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Dubrovniku, nisu ukopani, te se stoga isti nisu mogli graditi primjenom odredbe čl. 4. toč. 1. podtočke c) Pravilnika kojom je propisano da se može graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo, već je za građenje istih bilo potrebno ishoditi izvršnu, odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu.

39. Nije osnovan ni tužbeni navod tužitelja kojim osporava opis i identifikaciju glorijeta, navodeći da se radi o vrtnoj sjenici te da se stoga ista mogla graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta primjenom odredbe čl. 2. st. 1. toč. 1. podtočke B) Pravilnika.

40. Ovo stoga što za gradnju bilo vrtne sjenice, kako je tužitelj naziva, ili pak glorijeta, kako ga viši građevinski inspektor naziva, a koji po svojoj namjeni služe za odmor i uživanje (iste su namjene) uglavnom nije potrebna građevinska dozvola jer zakonski spadaju u jednostavne građevine, međutim ovisno o veličini (kvadraturi), odnosno tlocrtnoj površini predmetne građevine ovisi je li istu moguće graditi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama.

41. U odnosu na navedeno valja istaći da do 20m[2] , vrtnu sjenicu, nadstrešniciu ili glorijet je moguće graditi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta, a uvjet je da se gradi na čestici već postojeće, zakonite osnovne zgrade.

41.1. Ukoliko je pak veća od 20m[2] , od 20m do 50m , građevinska dozvola i dalje nije potrebna, ali je potreban glavni projekt kao i prijava početka građenja nadležnom upravnom tijelu.

42. U skladu s naprijed citiranim podzakonskim odredbama, a na temelju nesporno utvrđenog činjeničnog stanja koje proizlazi iz citiranog Zapisnika s inspekcijskog očevida i fotografija koje su priložene citiranom Zapisniku i njegov su sastavni dio, da je predmetni đakuzi dim. 280 x 230 cm, izdignut iznad okolnog terena, sa glorijetom dim. 425 x 515 cm, visine do vijenca 230 cm, sa drvenom krovnom konstrukcijom i kosim krovom na četiri vode, odnosno da njegova veličina prelazi 20 m[2] , te da iznosi točno 21,89 m , to za gradnju istog, neovisno nazivala se predmetna građevina vrtnom sjenicom ili glorijetom, i dalje nije potrebna građevinska dozvola, ali je potreban glavni projekt prije početka radova. Stoga, a pored nesporne činjenice da je predmetni đakuzi izdignut iznad okolnog terena sa glorijetom dim. 425 x 515 cm, visine do vijenca 230 cm, sa drvenom krovnom konstrukcijom i kosim krovom na četiri vode te da je konstruktivno povezan s jedne strane s rubom vanjskog bazena koji je s jedne strane izdignut za 90 cm iznad okolnog tla (nije ukopan), a s druge strane s đakuzijem, to je nesporno da predmetna građevina predstavlja jedinstvenu konstruktivnu cjelinu koja je fizički povezana te je gotovo nemoguće uklanjanje samo jednog dijela. U konkretnom slučaju vanjski bazen, unutar kojeg je integriran đakuzi i glorijet ili pak vrtna sjenica kako je tužitelj naziva, čine sklop koji su projektirani i građeni kao jedinstvena konstruktivna cjelina za koju je bilo potrebno ishoditi izvršnu, odnosno građevinsku dozvolu, a kako je to pravilno utvrdio i viši građevinski inspektor.

43. Nije osnovan ni tužbeni navod tužitelja kojim osporava činjenična utvrđenja vezana nadograđeni dio ogradno - potpornog betonskog zida, navodeći da bi uklanjanjem zida došlo do uništenja potpornog zida čime da bi nastala opasnost za stabilnost tla na okolnom zemljištu i za postojeću zgradu.

44. Ovo stoga što je točkom 1. B. izreke osporavanog rješenja investitoru, ovdje tužitelju, naloženo uklanjanje nadograđenog dijela ogradno-potpornog, betonskog zida sa prednje, ulične strane, nadograđenog iznad postojećeg kamenog ogradnog zida, dužine cca 22,00 m, promjenjive visine od 90 do 317 cm, dakle tužitelju je naloženo uklanjanje nadograđenog dijela potpornog zida, a ne cijelog zida kako to tužitelj neosnovano navodi.

45. S tim u vezi valja istaći da se prema naprijed citiranoj odredbi čl. 4. toč. 4. Pravilnika bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može gradit i ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida. Stoga, a kako je u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno da investitor, a ovdje tužitelj, za gradnju istog nije ishodio glavni projekt niti prijavio početak građenja, to se tužbeni navodi tužitelja u cijelosti ocjenjuju neosnovanim.

46. Nije osnovan ni tužbeni navod da su u konkretnom slučaju povrijeđena osnovna načela upravnog postupka uključujući načelo razmjernosti, budući da iz isprava priloženih spisu te spisu tuženog tijela proizlazi sasvim suprotno, a u konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno da je viši građevinski inspektor pravilno i zakonito utvrdio povredu propisa o gradnji, slijem čega je osnovano i pravilno donio predmetno rješenje o uklanjanju, na što je izričito ovlašten zakonskim odredbama, a koje rješenje ovaj sud u cijelosti ocjenjuje pravilnim i zakonitim.

47. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ( Narodne novine, broj: 47/09) na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

48. U odnosu na prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, valja istaći kako je odredbom članka 26. stavka 1. ZUS-a propisano da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano, dok je odredbom stavka 2. istog članka, propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

49. Kako je u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari kao nesporno utvrđeno da se radi o bespravnoj gradnji, to je po ocjeni ovog Suda isključena mogućnost donošenja rješenja o odgodnom učinku tužbe jer bi to, s obzirom na odluku u ovom upravnom sporu, bilo protivno javnom interesu. Ovo posebno stoga što je postupanje građevinske inspekcije u okviru postojećih zakonskih rješenja, poštujući pritom čl. 6. ZUP-a odnosno načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, kako u ovom konkretnom postupku, tako i u drugim sličnim slučajevima, usmjereno, pored ostalog, na sprječavanje i suzbijanje bespravne gradnje. Pored navedenog valja istaći da u konkretnom slučaju privatni interes tužitelja ne preteže nad javnim interesom suzbijanja bespravne gradnje. Gradnjom protivno posebnom zakonu, u ovom slučaju Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) i Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) stranka svjesno prihvaća posljedice svoje protupravne gradnje, jer je odredbama Zakona izričito propisana zabrana takve gradnje te je dužnost građevinske inspekcije donijeti rješenje o uklanjanju koje je dužan izvršiti bespravni graditelj (alternativno vlasnik ili investitor) pod prijetnjom izricanja novčane kazne, odnosno prisilnog izvršenja putem druge osobe. Naprijed navedeno pravno shvaćanje izraženo je u dosljednoj upravnosudskoj praksi (odluke Visokog upravnog suda RH poslovni broj: Usž-406/2017, Usž-577/2018, Usž-3290/2019 i Usž- 689/2026-).

50. Slijedom navedenog, dopuštanje odgode izvršenja osporavanog rješenja u konkretnom slučaju, pored činjenice da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, bilo bi u suprotnosti izričitih zakonskih odredbi te javnom interesu obzirom da je intencija zakonodavca, a u konačnici smisao i svrha Zakona poštivanje kogentnih odredbi Zakona o gradnji. Radi navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

51. U skladu s naprijed navedenim nije osnovan ni prijedlog tužitelja za izdavanjem rješenja o privremenoj mjeri, posebno ne na način kako je to tužitelj u tužbi predložio, iz razloga naprijed navedenih i obrazloženih. Stoga je riješeno kao pod točkom II. izreke.

52. Odredbom članka 147. stavkom 1. ZUS-a propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

53. Kako tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu to je valjalo odbiti zahtjev opunomoćenika tužitelja za naknadom troškova predmetnog upravnog spora te riješiti kao pod točkom III. izreke.

U Splitu 13. srpnja 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja

- tuženiku

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.

- u spis

- kal. do 20.09.2026.