Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2832/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Anđe Ćorluka i sutkinje Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. RT, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku od 3. prosinca 2025., broj Pp-1364/2023, u sjednici vijeća održanoj 13. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I U povodu žalbe okr. RT, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II Uslijed odluke pod I., žalba okr. RT je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku od 3. prosinca 2025., broj Pp-1364/2023, okr. RT je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u presudi, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 1.700,00 eura, koju je okrivljenik dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 26,54 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno s prijedlogom da se žalba usvoji.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/2022), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, budući da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

1. Naime, u obrazloženju pobijane presude (odlomak 5, strana 3), prvostupanjski sud navodi da pobijanu presudu temelji na iskazima oštećenog ŽT danima pred prvostupanjskim sudom, na zapisnik V. policijske postaje Zagreb od 19. rujna 2022. te pred Centrom za socijalnu skrb Zagreb.

2. Međutim, sukladno odredbi čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju svjedoka mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – čl. 300.) Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26.), jer na to izravno upućuje odredba čl. 173. Prekršajnog zakona. Uvidom u Zapisnik o ispitivanju svjedoka, oštećenog ŽT u V. policijskoj postaji Zagreb (list 7 i 8 spisa) vidljivo je da nije ubilježeno da je svjedok bio upozoren na svoja prava sukladno odgovarajućim zakonskim odredbama Zakona o kaznenom postupku, zbog čega se isti, sukladno odredbi čl. 300. st. 1. t. 2. Zakona o kaznenom postupku, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku. Naime, predmetni zapisnik o ispitivanju svjedoka je tiskani formular, u kojem su otisnuta opća upozorenja (pritom ista nisu zaokružena ili makar podebljana) za ispitivanje svjedoka (upozorenje da svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti, da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo te da je upoznat s pravom da pročita zapisnik ili da mu se isti pročita). Međutim, iz navedenog zapisnika o ispitivanju svjedoka proizlazi da svjedok ŽT nije upozoren da ne mora svjedočiti, niti je upozoren da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a na što je primjenom čl. 285. st. 1. t. 5. Zakona o kaznenom postupku, trebao biti upozoren, pa se takav zapisnik ako je reproduciran u okviru prvostupanjskog postupka, a u konkretnom slučaju se, smatra nezakonitim dokazom na kojem se ne može temeljiti presuda.

3. Nadalje, prvostupanjski je sud u okviru postupka, na raspravi od dana 26. rujna 2025. ispitao kao svjedoka žrtvu ŽT te ga je u smislu članka 285. stavka 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku upozorio da kao sin okrivljenika nije dužan svjedočiti, a koju blagodat isti otklanja i izjavljuje da želi svjedočiti. Međutim, prvostupanjski sud je prije provođenja predmetne dokazne radnje propustio upozoriti svjedoka, oštećenika ŽT, u smislu članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku, da će se njihov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz u postupku.

4. Isto tako, pogrešno je prvostupanjski sud u točci 5. obrazloženja svoj zaključak o krivnji okrivljenika između ostalog temeljio i na izjavi oštećenog ŽT danom pred Centrom za socijalnu skrb Zagreb. Iskaz osobe pred djelatnicima Centra za socijalnu skrb nije dokaz o prekršaju i počinitelju prekršaja na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku, već isprava koja potvrđuje da je takva radnja ispitivanja u upravnom postupku provedena. Stoga, sadržaj te isprave nije dokaz, niti se može tijekom prekršajnog postupka koristiti ili predočavati, ali predstavlja izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti te osobe neposredno ispitati u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi.

5. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 2. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je kao svjedok ispitan osoba koja ne mora svjedočiti, ali nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla tog prava. Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

6. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A u konkretnom slučaju, prvostupanjski sud u obrazloženju utvrđenog činjeničnog stanja na temelju kojeg je donio odluku o krivnji okrivljenika, istu odluku temelji na tri izvedena dokaza, od kojih su dva (zapisnik o ispitivanju svjedoka oštećenika pred V. policijskom postajom Zagreb i iskaz svjedoka oštećenika pred prvostupanjskim sudom) nezakoniti dokazi, s obzirom na to da kako je to prethodno navedeno, isti u oba slučaja nije pravilno upozoren u smislu članka 300. stavka 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku, a pored toga svjedočenje o činjenicama danima pred Centrom za socijalnu skrb ne predstavlja dokaz u prekršajnom postupku.

7. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Zbog navedenog propusta nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbi okr. RT, slijedom čega je ista postala bespredmetna.

8. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, na zakonit način provesti do sada izvedene dokaze, provesti možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.

9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 13. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 4 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.