Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

L, [adresa]

Poslovni broj: Pr-28/2024-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari tužiteljice LS, Bana [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Jaklinu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hilding Anders d.o.o., Kralja Zvonimira 38, Prelog, OIB: 98594743140, zastupanog po punomoćnici Nikolini Golubić, odvjetnici u Golubić i partneri j.t.d. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 1. lipnja 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tuženika Nine Rojnića, odvjetnika, te punomoćnice tuženika Nikoline Golubić, odvjetnice, 13. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o j e:

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice te se nalaže tuženiku Hilding Anders d.o.o., Kralja Zvonimira 38, Prelog, OIB: 98594743140 isplatiti tužiteljici LS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 7.155,85 eura (sedam tisuća sto pedeset i pet eura i osamdeset i pet centi) sa zateznim kamatama koje na iznos od 6.465,58 eura (šest tisuća četiristo šezdeset i pet eura i pedeset osam centi) teku od 20. prosinca 2023. godine pa do isplate, a na iznos od 690,27 eura (šesto devedeset eura i dvadeset i sedam centi) od donošenja presude do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice LS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu zateznih kamata na iznos od 6.465,58 eura od 12. prosinca 2023. do 19. prosinca 2023. te na iznos od 690,27 eura od 12. prosinca 2023. do 12. srpnja 2026. kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku Hilding Anders d.o.o., Kralja Zvonimira 38, Prelog, OIB: 98594743140 naknaditi tužiteljici LS, Bana [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove postupka u iznosu od 3.812,50 eura (tri tisuće osamsto dvanaest eura i pedeset centi) sa zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 250,00 eura, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e:

Utvrđuje se da je djelomično povučena tužba tužiteljice LS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za iznos od 1.009,73 eura (tisuću devet eura i sedamdeset i tri centa).

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu radi naknade štete u kojoj navodi kako je 27.03.2019. pretrpjela ozljedu na radu tijekom obavljanja poslova redovnog radnog mjesta (izrada madraca u pogonu) u proizvodnoj hali tuženika. Do ozljede na radu došlo je prilikom okretanja madraca uslijed čega da je ista ozlijedila lijevu ruku. Ističe da je do predmetnog štetnog događaja došlo zbog propusta poslodavca tužitelja u osiguranju uvjeta za rad na siguran način i način koji ne ugrožava zdravlje radnika, pri čemu da je tuženik postupio protivno odredbama Zakona o zaštiti na radu te da je isti odgovoran tužiteljici za nastalu štetu sukladno odredbama Zakona o radu. Nadalje, tužiteljica navodi kako je u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega je provodila dugotrajno liječenje u Županijskoj bolnici Čakovec, a tijekom kojeg je trpjela bolove i strah različitog intenziteta te tijekom kojeg je imala potrebu za tuđom pomoći. Po završetku liječenja kod tužiteljice zaostaju trajne posljedice, koje se očituju u bolnosti i ograničenoj pokretljivosti lijeve podlaktice i lijevog ručnog zgloba, a koje umanjuju životne i radne sposobnosti iste. Zbog predmetnog štetnog događaja tužiteljica je bila podvrgnuta operativnom zahvatu uslijed čega je kod iste zaostao postoperativni ožiljak u predjelu lijeve šake, a što predstavlja naruženost tužiteljice, lako uočljive trećim osobama. Tužiteljica je zbog predmetnog štetnog događaja ujedno bila primorana snositi troškove liječenja. Obzirom na navedeno, tužiteljica od tuženika potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete: i to zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 7.500,00 EUR (pretrpljene fizičke bolove, za koje potražuje iznos od 2.000,00 EUR, pretrpljeni strah, za koji potražuje iznos od 1.500,00 EUR, duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti u iznosu od 3.000,00 eura, duševne boli zbog naruženosti u iznosu od 1.000,00 EUR), za tuđu pomoć i njegu 500,00 EUR, za troškove liječenja 165,58 EUR, odnosno ukupno 8.165,58 EUR. Tužiteljica na iznos naknade štete zbog povrede prava osobnosti i naknade za tuđu pomoć i njegu potražuje zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 20. 12. 2023. godine pa do isplate, sve sukladno odredbi čl. 1103. ZOO - a.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu odgovornosti tuženika odnosno da bi do navedenog ozljeđivanja tužiteljice došlo uslijed nezakonitog, nepravilnog i neuobičajenog rada poslodavca pri provedbi mjera zaštite na radu. Ukazuje da je sama tužiteljica, svojim ponašanjem, kada nije poduzela radnje na propisan način, prouzročila nastanak te ozlijede. Također da je pridonijela nastanku štetnog događaja i šteti koja joj je tim događajem prouzročena. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Nadalje, tuženik navodi kako je tužiteljica predmetne zgode lakše ozlijedila podlakticu, odnosno osjetila je jaku bol u lijevoj ruci. Iako je odmah upućena od strane odjela zaštite na radu na liječnički pregled, tužiteljica je otišla na pregled 1.4.2019. godine. Dakle, između časa kada je lakše ozlijedila podlakticu 27.3.2019. i pregleda 1.4.2019. godine, prošlo je nekoliko dana, u kojem razdoblju se tužiteljica mogla ponovno ozlijediti. Tuženik ističe i kako je tužiteljica kod tuženika kontinuirano zaposlena od 1.4 2014. godine. Bila je na bolovanju svake godine; 2015. godine u siječnju i u srpnju; 2016. godine u srpnju i u studenom; 2017. godine u ožujku, travnju i listopadu, 2018. godine u ožujku, srpnju i prosincu, a u 2019. godini u siječnju i veljači. Nadalje, tuženik navodi kako je tužiteljica istegnula lijevi ručni zglob kada je poduzela radnje s krajnjom nepažnjom, a na što da tuženik nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Ističe kako tužiteljica istoga dana kada se desila ozljeda na radu nije otišla kod liječnika, a što da znači kako nije trpjela bol, dakle, smatrala je da se ne radi o ozljedi koja zahtijeva liječnički pregled. Uslijed takvog postupanja nije imobilizirana ruka i nije joj pružena uputa kako treba postupati. Propust tužiteljice otići liječniku od nezgode do 1.4.2019. doveo je do prekida uzročno posljedične veze, pa stoga da tuženik ne odgovara za pogoršanje njezinog zdravstvenog stanja. Također, tuženik ističe kako je tužiteljici utvrđeno i više dijagnoza koje nisu povezane s ozljedom na radu te kako je prilikom pregleda 1. travnja 2019. utvrđeno da je kod tužiteljice nastala nova ozljeda i to u području medijalnog hvatišta tetiva nadlaktične kosti. Navodi i kako je iz medicinske dokumentacije vidljivo da su tužiteljici ustanovljene kronične radikularne lezije na kralješcima C1, C7 i C8, koje lezije mogu imati utjecaj na zdravstveno stanje tužiteljice, međutim za nastanak istih tuženik nije odgovoran. Zaključno, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tužiteljica se očitovala na odgovor na tužbu tuženika podneskom od 26. srpnja 2024. u kojem ista osporava navode iz odgovora na tužbu i navodi kako je iz prijave o ozljedi na radu vidljivo kako je do ozljeđivanja tužiteljice došlo, jer je ista morala sama premještati madrace (znatne kilaže) uslijed čega da je tužiteljica osjetila znatnu bol u lijevom ručnom zglobu i podlaktici. Tužiteljica ističe i kako se sukladno odredbama Zakona o radu ozljeda i na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a eventualna odgovornost tuženika može se umanjiti ako je šteta nastala zbog krajnje nepažnje radnika, na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njezine posljedice mogao izbjeći, a što da konkretno nije slučaj niti je tuženik krajnju nepažnju tužiteljice ičime dokazao.

4. Tijekom postupka tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev podneskom od 4. ožujka 2026. te konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje sveukupno iznos od 7.155,85 eura i to s osnove pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 2.400,00 eura, s osnove pretrpljenog straha u iznosu od 1.400,00 eura, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 1.500,00 eura, duševnih boli zbog naruženosti u iznosu od 1.000,00 eura, s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 690,27 eura i za troškove liječenja u iznosu od 165,58 eura, sve sa zateznim kamatama tekućim od 12. prosinca 2023. do isplate.

5. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke BS, US, IS, ČS, ĆS, saslušao je tužiteljicu LS u svrhu dokazivanja, izvršio uvid u odštetni zahtjev (list 4), Prijavu o ozljedi na radu (listovi 5-7), Prijavu ozljede (list 8), račune Poliklinike Lumbalis (listovi 9-12), Nalaz (list 14), Povijest bolesti (listovi 15-19), rtg nalaz i mišljenje (list 20), Radiološki nalaz (list 21), Povijest bolesti (list 22), Nalaz (list 23), Preoperativnu listu (list 24), izjavu (list 25), Otpusnicu (list 26), Otpusno pismo (list 27), Povijest bolesti (listovi 28-38), Specijalistički nalaz (list 39), Povijest bolesti (listovi 40-41), Nalaz EMNG (listovi 42-45), rtg nalaz i mišljenje (list 46), Povijest bolesti (listovi 47-48), Nalaz (list 49), Specijalistički nalaz (list 50-51), Nalaz (list 52), Nalaz i mišljenje (listovi 53- 54), Nalaz (listovi 55-59), Nalaz (list 60), Karticu fizikalne terapije (listovi 61-67), sudska praksa (listovi 84-87), očitovanje (list 92), Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način (list 93), Zapisnik o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način (list 94-95), zapisnik (list 96), zapisnik i izjava poslodavca o ozljedi na radu (list 97), Nalaz (list 98), fotografija (list 99), e-doznake (listovi 100-303), Opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja (listovi 309-310), Rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (listovi 379-385), pročitan je Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Mladena Miškulina (listovi 398-407), sudska praksa (listovi 417-427).

6. Sud je odbio dokazne prijedloge tuženika za pribavom zdravstvenog kartona tužiteljice od liječnika obiteljske medicine, sukladno čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti prava pacijenata ("Narodne novine" br. 169/04, 37/08) te dokazne prijedloge tuženika za pribavom podataka od HZMO i HZZO o ranijim poslodavcima tužiteljice kao i korištenju bolovanja od ranijih poslodavaca tužiteljice prije 27.3.2019. godine, kao i prijedlog za saslušanjem ranijih poslodavaca tužiteljice kao nepotrebne i odugovlačeće. Također, sud smatra kako saznanja koja bi mogli imati raniji poslodavci tužiteljice nisu relevantni za meritorno rješenje ovog spora niti su isti predloženi na relevantne okolnosti.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

8. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

9. Predmet spora jest potraživanje tužitelja s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti, naruženosti i za strah, kao i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege te troškova liječenja.

10. Nesporno je tužiteljica zaposlenik tuženika te je 27. ožujka 2019. bila zaposlenik tuženika na radnom mjestu u proizvodnoj hali tuženika u izradi madraca u pogonu i nesporno je 27. ožujka 2019. došlo do štetnog događaja prilikom obavljanja rada tužiteljice.

11. Sporno jest postoji li odgovornost tuženika za navedeni štetni događaj kao i posljedice odnosno vrsta i težina ozljeda koje je tom prigodom tužiteljica zadobila te je u cijelosti sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

12. Sukladno odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014, 127/2017, koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja, dalje: ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

13. Sukladno odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje: ZZNR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Odredbom čl. 25. st. 2. ZZNR-a poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

14. Svjedokinja BS nije imala relevantna niti neposredna saznanja o samom štetnom događaju kao ni o radnom procesu proizvodnje madraca u vrijeme nastanka štetnog događaja, obzirom je ista zaposlenik tuženika tek od 18.7.2022. i nije bila zaposlenik tuženika u vrijeme nastanka ozljede tužiteljice, stoga sud nije vršio daljnju analizu njezina iskaza.

15. Svjedok ES je u bitnom iskazao kako je zaposlenik tuženika i stručnjak zaštite na radu od 1.10.2015. U vrijeme nastanka štetnog događaja pogon u proizvodnji madraca nalazio se na katu zgrade tuženika i na traci za lijepljenje radilo je uvijek 5-6 ljudi. Oni su stavljali bočne spužve, jezgru i ručno navlačili tkaninu. Poslove navlačenja tkanine obično su obavljali jedan ili dva radnika ovisno o veličini madraca. Na upit suda jesu li ti poslovi obuhvaćali i kakvo premještanje ili okretanje madraca svjedok je iskazao da ovisno o modelu, primjerice madrac double decker se mora okretati, a on je težine oko 20 kg. Većinu asortimana čine madraci koji su dimenzije 200x80 ili 90 cm i oni su lakši. Ne zna tko je radio u proizvodnji predmetnog dana kad je tužiteljica pretrpjela ozljedu, no on je istog dana sudjelovao u internoj istrazi te su sukladno zakonu prijavili ozljedu na radu, a razgovarao je sa smjenovođom i poslovođom. Predmetnog dana tužiteljica se njemu obratila, rekla je da ju boli ruka, on ju je pitao treba li je voziti kod liječnika, a tužiteljica je rekla da će sama otići. Zaključak istrage bio je da je ozljeda nastala prilikom obavljanja radnje lijepljenja madraca konkretno stavljanja jezgre. Na upit suda je li on izvršio prijavu ozljede na radu svjedok je iskazao da nije, već je to učinio ČS. Također, svjedok je iskazao da kad se madraci okreću, oni se ne okreću cijeli u zraku, već se okreću na traci, a sama traka nalazi se na visini od oko 90 cm.

16. Svjedok ČS je iskazao kako je bio zaposlenik tuženika od 2015. do 2022., najprije je radio u odjelu drva u proizvodnji, a kasnije kao stručnjak zaštite na radu te je navedene poslove obavljao i 2019. kad je došlo do ozljeđivanja tužiteljice. Tog dana ga je kontaktirao smjenovođa i rekao mu da imaju ozljedu na radu te da dođe u pogon. On je došao, tužiteljica mu je rekla da ju je zaboljela ruka, a on ju je poslao na hitnu. Istog dana ili dan kasnije sačinio je prijavu ozljede na radu. Samu informaciju o načinu ozljeđivanja dobio je od tužiteljice i čini mu se smjenovođe. Nakon što mu je sud predočio da je kao uzrok ozljeđivanja tužiteljice točnije poremećaj u radnom procesu naveo nepažnju radnika svjedok je iskazao da je isto učinio prema uputi poslovođe. Ne zna točno odnosno ne sjeća se jesu li poslovi proizvodnje madraca konkretno na traci za lijepljenje obuhvaćali kakvo okretanje odnosno premještanje madraca, zna da su se lijepile bočne strane i stavljala jezgra te je madrac išao dalje na navlačenje navlake. Prije toga nikada nisu imali takvu ozljedu radnika. Provela se i unutarnja istraga, a razgovarao je s tužiteljicom i sa smjenovođom koji im je davao nalog za rad. Sačinio je i fotografije ruke, no na samoj ruci nisu bile vidljive okom nikakve ozljede. Odradio je sve što je po zakonu trebao. Nakon što mu je sud predočio presliku fotografije na listu 99 spisa svjedok je potvrdio da se radi o fotografiji koju je on sačinio predmetnog dana u svom uredu.

17. Svjedok IS u bitnom je iskazao kako je bio zaposlenik tuženika od 2000. do 2022. Prvo je radio kao skladištar, a posljednje tri godine prije odlaska iz firme kao šef proizvodnje madraca. Bio je i smjenovođa. Poznato mu je da je tužiteljica predmetnog dana radila na ljepilici i to u poziciji na sredini, što znači da je ljepila bočne strane madraca i stavljala jezgru, a ti poslovi nisu obuhvaćali nikakvo premještanje ili okretanje madraca, već se madrac okretao kod navlačenja navlake. Koliko je njemu poznato u 99% slučajeva te poslove su obavljali muški radnici, jer su u asortimanu imali veće i teže madrace. Predmetnog dana kad je došlo do ozljeđivanja tužiteljice on je slagao smjenu, pa zna da je tužiteljica tog dana radila na poziciji u sredini trake. Tužiteljica se nije njemu obratila kad je došlo do ozljeđivanja, već izravno ČS, a on je za to saznao tek kasnije tog dana. Nije mu poznato što je bilo navedeno u prijavi ozljede na radu. On je kasnije kontaktirao s tužiteljicom u nekoliko navrata, zvao ju je i pitao kako je i kad se vraća. On je tog dana vidio tužiteljicu oko 6 sati ujutro kad je došla na posao, a kasnije do ozljeđivanja u nekoliko navrata u prolazu i ista je normalno radila.

18. Iz iskaza svjedoka ĆS u bitnom proizlazi kako je zaposlenik tuženika od 2012. godine. Predmetnog dana kad je tužiteljica pretrpjela ozljedu on je radio na svom radnom mjestu na stroju za pakiranje madraca, a tužiteljica je radila na traci za lijepljenje madraca. Na toj traci inače radi po petero ljudi, no on se ne sjeća više tko je toga dana radio s tužiteljicom. S mjesta gdje se nalazi stroj na kojem je on radio vidi se cijeli pogon, pa tako i traka za lijepljenje madraca, ali on se više ne sjeća kako je saznao o ozljedi tužiteljice. Na ljepilici je tužiteljica obavljala poslova stavljanja jezgre i spužve i prilikom obavljanja tih poslova samo za dvije vrste madraca je potrebno okretanje. Kod tuženika su se tada izrađivali madraci širine od 80 do 180 cm. Svjedoku nije bilo poznato na kojoj vrsti madraca je tužiteljica radila tog dana kad je došlo do ozljede. On je tog dana čuo da se tužiteljici nešto dogodilo na ljepilici, odnosno da se ozlijedila ali nije čuo odnosno ne sjeća se da bi čuo nešto o načinu ozljede tužiteljice. Također, svjedok je iskazao kako svaki od pet radnika na traci radi svoj dio posla, pa tako jedan radnik pušta spužve, zatim su dva radnika sa svake strane trake koji slažu madrace, odnosno stavljaju okomice na spužve i jezgru , a zatim su po dva radnika sa svake strane koji lijepe plohe na spužve ili navlače navlaku. Posljednja dva radnika na traci koji lijepe plohe ili stavljaju navlake moraju staviti madrac na drugu traku dakle podići ga s jedne trake i staviti na drugu traku gdje onda madrac ide dalje na šivanje ili pakiranje. Na upit punomoćnice tuženika je li se taj madrac baca ili stavlja na drugu traku svjedok je iskazao da se stavlja. Na pitanje zamjenika punomoćnika tužitelja svjedok je iskazao da kod madraca na koje se navlači navlaka nije potrebno okretanje madraca već je okretanje potrebno kod madraca kod kojih se lijepe plohe. Madraci na koje se lijepe plohe mogu biti dužine 190-200 cm, a širine od 80-180 cm no ne zna koliko su isti težine. Svaki radnik je dobio raspored rada za cijeli tjedan, dakle i tužiteljica je osim ljepljenja madraca radila i druge poslove, ali nije mogao točno reći koje.

19. Tužiteljica LS je iskazala kako je započela s radom kod tuženika 2013. ili 2014., najprije temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, a potom na neodređeno. Spornog dana kad je došlo do ozljede najprije je radila na ljepilici, a kasnije je dobila nalog da ode raditi na punilicu. Na punilici se madrac puni i okreće se kako bi ga povukao stroj na koji se potom stavlja navlaka. S njom je te poslove obavljala radnica DS. Bolove je osjetila nakon velike pauze prilikom okretanja madraca na navedenoj punilici, radilo se o madracu dimenzije 200x180. U okretanju joj je pomagala i kolegica DS, no kolegica je slabija, a ona je bila i mlađa pa je veći teret bio na njoj. Počelo ju je boljeti na lijevoj ruci, u području podlaktice. Za bolove je rekla vođi smjeni MS i voditelju odjelu SS, odnosno njemu je rekao MS. Inače, SS im je i dao nalog toga dana koje poslove obavljati. Tog dana ona je nastavila raditi, ali nije mogla normalno raditi, već je radila laganijim tempom. Ruka joj je odmah počela naoticati, jedva je kod kuće skinula vjenčani prsten, ali je unatoč tome idući dan došla na posao i vidjela da ne može raditi i onda je zapravo nastala panika. Tada se najprije obratila MS, a on SS i tada je otišla kod ĐS koji je bio stručnjak zaštite na radu. Tada je nije nitko vozio na hitnu i ostala je do kraja smjene iako nije mogla raditi i nakon završetka smjene kolega s posla vodio ju je u Šenkovec kod liječnika. Liječnica joj je tog dana otvorila bolovanje i sugerirala da pričeka još koji dan da vide kako će ruka reagirati. To je bio već vikend, a ona je potom u ponedjeljak 1. travnja otišla na hitnu. Kod svoje liječnice dobila je injekciju i tablete protiv bolova. Kad je otišla na hitnu tamo su je poslali na rtg i kod dežurnog kirurga. Na rendgenu nije bilo vidljivog puknuća te je potom radila ultrazvuk ruke i magnetnu rezonancu. U međuvremenu je odlazila i na fizikalne terapije. Na fizikalne terapije je išla u par navrata. Koristila je lijekove protiv bolova, a koje koristi još i dan danas. Dobila je i braunilu kroz koju su joj potom puštali lijekove protiv bolova. Još uvijek je na dugotrajnom bolovanju i dalje trpi bolove u toj ruci, osjeća sve promjene vremena. Ne može raditi s tom rukom kao prije, ne može dizati nikakve teže stvari. Bila je i dva puta na operativnom zahvatu. Nadalje, tužiteljica je iskazala i kako joj je bila potrebna pomoć drugih osoba. Nakon operacije imala je gips do ramena i nije se mogla ni sama odjenuti, obavljati higijenu, prati kosu te su joj u svemu tome pomagali majka, suprug, djeca i otac kad je bio živ. Prije navedene ozljede nije imala nikakvih tegoba s tom rukom, jer ne bi ni mogla ranije obavljati te poslove da je imala bilo kakvih tegoba. Tužiteljica je iskazala i kako se na punilici svi veći madraci manje-više okreću, dok se samo manji madraci ne moraju okretati. Izrađivali su madrace van standardnih mjera, primjerice dimenzije 200x220. Veći madraci su i dosta teži, neki i preko 50 kg. Sjeća se da su po nalogu dnevno u jednoj smjeni znali izraditi i 160-180 madraca.

20. Saslušani svjedoci nisu imala neposredna saznanja o samom trenutku i načinu ozljeđivanja tužiteljice, obzirom se isti u tom trenutku nisu nalazili u neposrednoj blizini tužiteljice, već su iskazivali o okolnostima nakon samog ozljeđivanja, kao i općenito o organizaciji rada u proizvodnji madraca u vrijeme nastanka štetnog događaja .

21. U pogledu načina ozljeđivanja sud je u potpunosti prihvatio iskaz tužiteljice kao istinit i uvjerljiv, obzirom ga u bitnim okolnostima potvrđuje dokumentacija u spisu, kao i Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka.

22. Tako iz priložene Prijave ozljede na radu, a koju je ispunio sam tuženik kao poslodavac, proizlazi kako je do ozljede na radu tužiteljice došlo 27. ožujka 2019. i to u području lakta,podlaktice, na odjelu madraca i to prilikom okretanja madraca.

23. Tijekom postupka provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Mladenu Miškulinu doc. prim. dr. sc., dr. med., specijalistu ortopedije i traumatologije, na okolnost utvrđenja vrste i težine ozljeda, uzročno posljedične veze između ozljeda i poslova koje je tužiteljica obavljala kod tuženika te visine tužbenog zahtjeva s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i s osnove tuđe pomoći i njege.

24. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulina od 20. veljače 2026. proizlazi kako je u štetnom događaju tužiteljica zadobila ozljedu lijevog lakta i podlaktice čime joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno zdravlje. Vještak zaključuje kako postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanih kako u tužbi, tako i anamnestičkim iskazom tužitelja, zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Tužiteljica je u cijelosti provodila upute liječnika. Iz dostupne medicinske dokumentacije nisu vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu u predmetnom štetnom događaju. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon distorzivne ozljede lijeve podlaktice i ručnog zgloba s posljedičnim kroničnim bolnim sindromom cijele ruke te s ograničenjem opsega pokreta lijevog ručnog zgloba u lakom do srednjem stupnju. Navedene trajne posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužiteljice u opsegu od 8%. Liječenje tužiteljice je završilo pregledom kirurga na dan 24/03/22 godine. Smatra da su troškovi liječenja opravdani. U štetnom događaju tužiteljica je doživjela primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana ukupno (ozljeda i operativni zahvat), srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 45 dana ukupno. Tužiteljica je trpjela jake bolove u trajanju od 5 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana ukupno. Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć tijekom liječenja tužiteljici bila je potrebna u slijedećim periodima od ozljede 27/03/19 pa narednih 15 dana u opsegu od 1 sata dnevno; od 20/12/19-06/02/20 godine u opsegu od 2 sata dnevno – period imobilizacije od 06/02/20 pa narednih 6 tjedana u opsegu od 2x2 sata tjedno za obavljanje težih poslova. Vještak zaključuje i kako je kod tužiteljice zaostalo naruženje u lakom stupnju.

25. Tužiteljica nije imala primjedbe na Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, dok je tuženik u podnesku od 9. travnja 2026. osporavao Nalaz i mišljenje u cijelosti, a posebice navode vještaka o uzročno-posljedičnoj vezi između štetnog događaja od 27. ožujka 2019. i trajnih posljedica, smanjenju opće životne i radne sposobnosti tužiteljice od 8%, pretrpljenim bolovima, strahu i potrebi za tuđom pomoći i njegom te naruženosti i opravdanosti troškove liječenja. Tuženik ističe i kako je nejasno kako je vještak mogao zaključiti o zdravstvenom stanju tužiteljice prije predmetnog događaja, obzirom je sam naveo kako u spis predmeta nije dostavljen karton liječnika opće prakse.

26. Stalni sudski vještak doc. dr.sc. Mladen Miškulin je Nalaz i mišljenje iznio i u usmenom obliku na ročištu održanom 1. lipnja 2026. te je u svom iskazu naveo kako ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja koji je dao u pisanom obliku. Također, vještak se očitovao na primjedbe tuženika i naveo da kao što se jasno vidi iz njegovog vještačenja karton liječnika opće prakse nije citiran među medicinskim dokumentima što znači da nije bio niti dostavljen. U zaključku je navedeno kako "iz postojeće medicinske dokumentacije", a što se odnosi na dokumentaciju uloženu u spis, nije vidio ozljede i bolesti koje bi bile od utjecaja na ocjenu u ovom predmetu. Nadalje, vještak ne dokazuje kako stoji u podnesku tuženika već samo ocjenjuje trajne posljedice temeljem medicinske dokumentacije koja je uložena u spis temeljem uzimanja anamneze i kliničkog pregleda oštećene osobe, a što je ovdje u potpunosti i napravljeno. Kroz medicinsku dokumentaciju vidljivo je da je tužiteljica zadobila ozljedu kako podlaktice tako i ručnog zgloba što je kasnije liječeno kako konzervativno tako i operativnim putem. Obzirom na dosta dugačke poluge , ozljede lakta vrlo često se manifestiraju i kroz ozljedu u području ručnog zgloba , a što je ovdje bio i slučaj, jer je tužiteljica kroz mehanizam ozljede ozlijedila ne samo lakat već i područje ručnog zgloba. Kroz trajne posljedice vidljivo je da nije uključio tegobe sa živcima (N.medianus in.unaris) jer smatra da iste nisu uzrokovane štetnim događajem. Glede navoda tuženika da tužiteljici nije priznata ozljeda na radu vještak je iskazao da se vještačenje odnosno ocjena u sklopu mirovinskog postupka ne mogu ni na koji način usporediti sa vještačenjem u ovom predmetu, tako da činjenica da dijagnoza T924 nije priznata od HZZO o ocjeni u ovom predmetu ne znači ništa i nema nikakvog utjecaja. Na pitanje zamjenika punomoćnika tužiteljice vještak je iskazao da je u nalazu i mišljenju u zaključku navedeno da je liječenje tužiteljice završeno na dan 24.3.2022. godine, samo je omaškom u nalazu ispuštena riječ "završen". Na pitanje punomoćnice tuženika da objašnjava medicinske nalaze i dijagnoze vještak je iskazao kako ne može kroz odgovore predavati medicinu odnosno objašnjavati medicinske pojmove, ozljede, bolesti i slično. Ono što može odgovoriti na pitanje tuženika, a glede kroničnih radikularnih lezija, jest da se radi o oštećenjima živaca u području vratne kralježnice, a kao što je rekao u svom nalazu ozljede živaca, da li u području vratne kralježnice ili na periferiji, nisu uzete u obzir kao posljedica štetnog događaja. Na pitanje punomoćnice tuženika što uzrokuju kronične radikularne lezije i koje su posljedice takvih oštećenja vještak je iskazao da kronične radikularne lezije nastaju zbog bolesti ili ozljeda u području kralježnice. Posljedice ovise o vrsti i uzroku pritiska na korijen živca te na dužinu trajanja istog. Vještak je istaknuo kako promjene sa živcima koje tužiteljica ima nisu uzete u obzir prilikom ocjene i niti u jednom dijelu njegovog nalaza se ne navodi trnci, mišićna slabost, gubitak refleksa ili bilo koja druga klinička manifestacija radikulopatskih promjena već isključivo ograničenje opsega pokreta ručnog zgloba u lakom do srednjem stupnju uz kronične bolove prilikom opterećenja istoga.

27. Sud je u potpunosti prihvatio Nalaz i mišljenje dan, kako u pisanom tako i u usmenom obliku, kao objektivan, vjerodostojan, izrađen sukladno svim pravilima struke te je vještak u potpunosti i iscrpno odgovorio na sve primjedbe tuženika .

28. Tuženik je tijekom postupka prigovarao odluci suda o odbijanju dokaznog prijedloga pribave medicinskog kartona tužiteljice, međutim, iz ovosudnog rješenja broj: Pr-28/2024-39 od 17. prosinca 2025. je vidljivo kako je sud pozvao stranke na zahtjev vještaka istome predočiti svu potrebnu dokumentaciju u svezi naloženog vještačenja na uvid. Prema tome, neovisno što sud nije pribavljao medicinski karton tužiteljice, ista bi bila dužna karton dostaviti na uvid vještaku, ukoliko bi vještak smatrao kako mu je za potpunu procjenu potreban uvid u medicinski karton. Međutim, evidentno vještak nije pozvao tužiteljicu na dostavu medicinskog kartona na uvid te je bez istog mogao dati potpunu i vjerodostojnu ocjenu i odgovoriti na zadatak vještačenja i kako je naveo, iz priležeće medicinske dokumentacije nije vidio ozljede i bolesti koje bi bile od utjecaja na ocjenu u ovom predmetu. Također, vještak se očitovao na primjedbe tuženika navodeći kako promjene sa živcima koje tužiteljica ima nisu uzete u obzir prilikom ocjene i niti u jednom dijelu njegovog nalaza se ne navodi trnci, mišićna slabost, gubitak refleksa ili bilo koja druga klinička manifestacija radikulopatskih promjena već isključivo ograničenje opsega pokreta ručnog zgloba u lakom do srednjem stupnju uz kronične bolove prilikom opterećenja istoga.

29. Nedvojbeno je Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 1. travnja 2019. tužiteljici priznata ozljeda na radu zbog štetnog događaja 27. ožujka 2019. te je takvim upravnim rješenjem donesenim po ovlaštenom tijelu u smislu odredbe članka 66. točka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13. i 137/13.), kao javnom ispravom u smislu odredbe članka 230. stavak 1. ZPP-a, sud vezan. Naime, tiskanicu prijave ozljede na radu kao odgovorna osoba potpisao je u ime tuženika ČS, a tijekom ovog postupka tuženik nije doveo u sumnju presumpciju istinitosti javne isprave.

30. Tuženik nije dokazao razloge ekskulpacije, niti je dokazao da postoji bilo kakav doprinos tužiteljice štetnom događaju, a niti da bi, kao što navodi u prijavi ozljede na radu, do ozljeđivanja tužiteljice došlo nepažnjom radnika. Naime, za dokazivanje navedenih okolnosti teret je na tuženiku, a isto tuženik tijekom postupka ničim nije dokazao. Nitko od saslušanih svjedoka nije nazočio neposrednom trenutku ozljeđivanja tužiteljice niti je imao saznanja o samom načinu ozljeđivanja tužiteljice odnosno da bi ista postupala s krajnjom nepažnjom.

31. Dodaje se i kako je iz Zapisnika i izjave poslodavca o ozljedi na radu (list 97 spisa), a koju je potpisao ČS kao stručnjak zaštite na radu, vidljivo kako se u istom navodi da prilikom ozljeđivanja zaposlenika nije bilo nikakvih skrivenih namjera ili ponašanja koje bi izazvale namjernu povredu na radu , kao i da je procjenom rizika predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava (zaštitno odijelo, majica), koje je radnica i koristila.

32. Također, svjedok IS je u svom iskazu naveo kako je vidio tužiteljicu predmetnog dana prilikom dolaska na posao , a kasnije do ozljeđivanja u nekoliko navrata u prolazu i da je tužiteljica normalno radila.

33. Slijedom navedenog, kako je nedvojbeno utvrđeno da je tužiteljica 27. ožujka 2019. pretrpjela ozljedu na radu i to ozljedu lijevog lakta i podlaktice, priznate Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema dijagnozi šifre prema MKB-10 klasifikaciji S56.1 i S56.4, tuženik kao poslodavac odgovaran je za time nastalu štetu tužiteljici na temelju odredbe članka 111. stavak 1. ZR-a i to po načelu objektivne odgovornosti što proizlazi iz odredbe članka 25. stavak 1. i 2. ZZNR-a.

34. S obzirom na utvrđenja u ovom postupku te uzimajući u obzir iskaz tužiteljice, medicinsku dokumentaciju te Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dan u pisanom i usmenom obliku, sud smatra kako je nedvojbeno tužiteljica pretrpjela povredu prava osobnosti uslijed zadobivenih ozljeda, kao i pretrpljenog straha, smanjenja životne aktivnosti u opsegu od 8% i naruženja lakog stupnja te se radi o takvoj težini povrede prava osobnosti i okolnostima slučaja koje opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, sve sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima

("Narodne

novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22,155/23, dalje: ZOO) i čl. 1101. st. 1. ZOO-a.

35. Prilikom određivanje visine pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti, sud se vodio Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 te Izmjenama Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade prihvaćenih na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: SU-IV-47/2020-5 od 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., i kao Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka u pogledu duljine trajanja i intenziteta pretrpljenih fizičkih bolova, straha, povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženja. Također, sud je u obzir uzeo i općepoznate inflatorne učinke. Naime, Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne (danas neimovinske) štete, posljednji put mijenjani su u lipnju 2020. (pravno shvaćanje zauzeto na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., izvod iz zapisnika broj Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda Republike Hrvatske da su za izmjenu između ostalog korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002.

36. Primjenom odredbe članka 1100. stavak 2. ZOO-a sud utvrđuje da s obzirom na utvrđenu dužinu i intenzitet trajanja fizičkih bolova, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti, pretrpljenog straha i naruženja lakog stupnja tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti sveukupno u iznosu od 6.300,00 eura i to s osnove pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 2.400,00 eura, s osnove pretrpljenog straha u iznosu od 1.400,00 eura, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 8% u iznosu od 1.500,00 eura, duševnih boli zbog naruženosti u iznosu od 1.000,00 eura.

37. Obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći i njege (sveukupno traženih 133 sati), za koje je stalni sudski vještak utvrdio da su bili potrebni tužiteljici, sud utvrđuje da tužiteljici pripada naknada štete u iznosu od 690,27 eura eura pri čemu je vrijednost sata tuđe pomoći i njege utvrđena s iznosom od 5,19 eura/sat, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći ("Narodne novine" br. 118/18, 120/21, 152/24), kao i temeljem čl. 223. st. 1. ZPP-a, prema slobodnoj ocjeni suda. Sud je tužiteljici dosudio kao naknadu imovinske štete i traženi iznos od 165,58 eura na ime materijalnih troškova liječenja, obzirom je tužiteljica dostavila račune o specijalističkim pregledima i specijalnim terapijama (listovi 9-12 spisa), a za koje troškove je i stalni sudski vještak u Nalazu i mišljenju naveo kako su isti bili opravdani.

38. Zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete sud je primjenom odredbe članka 1103. ZOO-a dosudio tužiteljici od podnošenja pisanog zahtjeva tuženiku 20. prosinca 2023., dok je na imovinsku štetu sud tužiteljici, a koja se odnosi na tuđu pomoć i njegu dosudio zatezne kamate od dana presuđenja na temelju odredbe članka 1089. stavak 2. ZOO-a.

39. Također, u odnosu na zatezne kamate koje teku na imovinsku štetu s osnove materijalnih troškova liječenja, iste teku od nastale štete sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a odnosno od podnošenja odštetnog zahtjeva 20. prosinca 2023., a kako je to zatražila tužiteljica.

40. S obzirom na sve izneseno, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u pogledu glavnice potraživanja u cijelosti, a u pogledu tijeka zateznih kamata djelomično, na način kako je to ranije obrazloženo te je presuđeno kao pod točkama I. i II. izreke ove presude.

41. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a te obzirom da tužiteljica s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom nije uspjela samo u pogledu dijela tijeka zateznih kamata, zbog čega nisu nastali posebni troškovi, tuženik je dužan u cijelosti naknaditi priznate troškova postupka tužiteljici. Dodaje se i kako je tužiteljica nakon provedenog vještačenja smanjila tužbeni zahtjev, što se smatra djelomičnim povlačenjem tužbe, međutim, tuženik se takvom povlačenju nije protivio niti je u odnosu na povučeni dio tražio posebne troškove.

42. Troškovi tužiteljice su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su tužiteljici priznati trošak odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 32. toč. 1. Tarife, trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastav podneska od 26. srpnja 2024., 2. listopada 2024., 2. listopada 2025., 27. siječnja 2026., 12. ožujka 2026., 20. svibnja 2026. u iznosu od 200,00 eura za svaku radnju, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanje na ročištima 17. rujna 2024., 27. studenog 2024., 5. svibnja 2025., 15. srpnja 2025., 1. lipnja 2026. u iznosu od 200,00 eura za svaku radnju, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sastav podneska od 29. listopada 2024. u iznosu od 50,00 eura sukladno Tbr. 8. toč. 3. Tarife, pripadajući pdv po stopi od 25% na navedene radnje, trošak vještačenja u iznosu od 500,00 eura, sveukupno u iznosu od 3.812,50 eura.

43. Sud je odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka sastav podneska od 12. prosinca 2025, jer se u konkretnom slučaju radi o požurnici, koja nije bila potrebna za vođenje ovog parničnog postupka niti se istom značajnije utjecalo na dinamiku rada prvostupanjskog suda, kao ni trošak sastava podneska od 18. prosinca 2025., jer se istim dostavlja potvrda o uplati troškova predujma za vještačenje, a koja potvrda se mogla dostaviti i bez sastavljanja podneska (tako i Županijski sud u Varaždinu, Gž-437/2020). Također, tužiteljici nije priznat traženi trošak zastupanja na ročištu za objavu presude, obzirom isti nije ni nastao, jer punomoćnik tužiteljice nije pristupio na ročište za objavu.

44. S obzirom na sve izneseno, presuđeno je kao u izreci.

Prelog, 13. srpnja 2026.

Sutkinja:

Nina Markulija

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužiteljica po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćnici