Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Posl. br. P-3149/2024-24

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Petrovac 3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. GFL GF pok. GFLF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. GFL pok. G, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. BFL pok. SFL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. BF pok. ČFL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6. ČF B, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 7. FF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnici Neni Vujević, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u Sinju, protiv tuženika: 1.Republika Hrvatska, OIB:52634238587, 2. Presel Lina ud. BFL, nepoznata boravišta, 3. ĐF, nepoznata boravišta, 4. DF, nepoznata boravišta, 5. FFL, nepoznata boravišta, 6. ĐFL, nepoznata boravišta, 7. ĐFL CF, nepoznata boravišta, tuženici nepoznatog boravišta pod 2., 3., 4., 5., 6. i 7., zastupani po privremenom zastupniku Mireli Perković, radi utvrđenja prava vlasništva, na ročištu za objavu presude dana, 13. srpnja 2026. godine,

p r e s u d i o j e :

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se:

a) da je tužitelj pod 1. BFL GF pok.GFLF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik

- novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 592 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 255 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 337 m2, te da je suvlasnik

- za 1/4 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 462 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N-1/2023, izrađene od strane GEA TIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF, dana, 21.02.2023.godine,

b) da je tužitelj pod 2. GFL pok. G, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik

- novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 553 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 261 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 292 m2, te da je suvlasnik

c) da je tužitelj pod 3. BFL pok.SFL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik

- novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 586 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 293 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 293 m2, te da je suvlasnik

d) da su tužiteljice pod 4. BF pok.ČFL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5. SF pok.ČFL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6. ČF pok.ČFL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 7. FF pok.ČFL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnice - svaka za po 1/4 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 553 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 266 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 287 m2, te da su suvlasnice - svaka za po za 1/16 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 462 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N-1/2023, izrađene od strane GEA TIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF, dana 21.02.2023.godine, koja skica čini sastavni dio presude, pa su slijedom toga tužitelji ovlašteni na temelju ove presude u zemljišnoj knjizi Naslovljenog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva odnosno suvlasništva u pogledu predmetnih nekretnina na svoje ime, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika odnosno njihovih prednika."

II. Dužni su tužitelji nadoknaditi tuženiku pod 1. Republici Hrvatskoj troškove ovog postupka u iznosu od 800,00 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje:

1. Tužitelji su podnijeli ovom sudu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina.

2. U tužbi se navodi da je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Sinj, u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] tužena pod 1. Republika Hrvatska upisana kao suvlasnik za 1/5 dijela, te su tuženici od 2-7 upisani kao suvlasnici u preostalom dijelu do jednog cijelog. Međutim, tužitelji su stvarni vlasnici odnosno suvlasnici novoformiranih nekretnina koje su nastale od predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to kako slijedi: a) tužitelj pod 1. GF je vlasnik i posjednik - novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 592 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 255 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 337 m2, te je suvlasnik i suposjednik - za 1/4 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 462 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N-1/2023, izrađene od strane GEA TIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF, dana 21.02.2023.godine, b) tužitelj pod 2. GFL je vlasnik i posjednik - novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 553 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 261 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 292 m2, te je suvlasnik i suposjednik - za 1/4 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 462 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N-1/2023, izrađene od strane GEA TIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF, dana 21.02.2023.godine, c) tužitelj pod 3. BFL je vlasnik i posjednik - novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 586 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 293 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 293 m2, te je suvlasnik i suposjednik - za 1/4 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 462 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N- 1/2023, izrađene od strane GEA TIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF, dana 21.02.2023.godine, d) tužiteljice pod 4. BF, pod 5. SF, pod 6. ČF i pod 7. FF su stvarne suvlasnice i suposjednice - svaka za po 1/4 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 553 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 266 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 287 m2, te su suvlasnice i suposjednice - svaka za po za 1/16 dijela novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 462 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N-1/2023, izrađene od strane GEA TIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF, dana 21.02.2023.godine. Tužitelji su sukladno odredbi čl.186 Zakona o parničnom postupku prije podnošenja tužbe uputili Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalnoj službi u Sinju zahtjev za mirno rješenje spora radi priznanja prava vlasništva u pogledu predmetnih novoformiranih nekretnina koje su nastale od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te su dopisom ODO-a od 19.srpnja 2024.godine, posl. br. NDO- 4053/2024, tužitelji izvješteni da nema osnova za priznanje prava vlasništva na navedenim nekretninama, te da podnositelji zahtjeva svoja prava mogu dalje ostvarivati u građanskoj parnici pred nadležnim sudom. Tužitelji su stekli pravo vlasništva u pogledu predmetnih nekretnina, po osnovu dosjelosti, budući da se zajedno sa svojim prednicima nalaze u mirnom i neprekidnom posjedu istih više od 150 godina. Naime, tužitelji su stekli predmetne nekretnine na temelju nasljeđivanja svojih prednika koji su ih kroz dugo vremensko razdoblje nesmetano posjedovali, a nakon njih su to nastavili činiti tužitelji, te je tužitelj pod 2. GFL na svojoj nekretnini izgradio kuću i uredio okućnicu. Predmetne nekretnine su u odnosu na susjedne nekretnine odijeljene visokim starim suhozidom i betonskim zidom. Za istaći je da novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja suvlasništvo i suposjed svih tužitelja budući da su oni od svog zemljišta formirali zajednički put koji je u odnosu na susjedne nekretnine u cijelosti omeđen betonskim zidom.

3. U odgovoru na tužbu tuženik pod 1. Republika Hrvatska navodi da je predmet spora utvrđenje prava vlasništva, s naslova dosjelosti, u odnosu na nekretnine koje su nastale od čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] gdje bi između ostalih tužena pod 1. Republika Hrvatska polagala vlasnička prava kao pravni slijednik upisane općenarodne imovine za 1/5 dijela a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N- l/2023, izrađene od strane GEATIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF. U odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva tužena se očituje slijedeće: - iz navoda tužitelja i uz tužbu priložene dokazne građe, ne proizlazi osnovanost tužbenog traženja budući ni jedna od priloženih isprava, nije dokaz faktične vlasti tužitelja i/ili njegovih pravnih prednika na traženim dijelovima predmetnih čestica zemlje te tužitelji nisu pružili dokaze na okolnost kada je i koji od njegovih pravnih prednika zasnovao faktičnu vlast na traženim dijelovima predmetnih čestica zemlje, kao ni dokaze o kontinuitetu njihova navodnog posjeda kroz zakonom propisano vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a nema ni dokaza da bi traženi dijelovi predmetnih čestica zemlje pripali u posjed upravo tužiteljima. Dakle, za sada tužitelji nisu dokazali da bi oni, odnosno njihovi pravni prednici dosjeli i time izvanknjižno stekli vlasničko pravo na traženim dijelovima predmetnih nekretnina. Naime uvidom u povijest katastaskih promijena razvidno je kako tužitelji kao ni njihovi prednici nisu upisani kao posjednici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već OF i HF te je radi utvrđenja posjedovanja predmetne nekretnine potrebno u svojstvu svjedoka saslušati iste ili njihove potomke. Također potrebno je u vezu s tužiteljima povezati posjednike k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, u odnosu na novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 462 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake N-l/2023, izrađene od strane GEATIM d.o.o. Sinj, Miljenka Buljana 6 C, po ovlaštenom geodetu UF od dana 21. veljače 2023. godine potrebno je dostaviti uvjerenje da ista ne bi predstavljala nerazvrstanu cestu u odnosu na koju bi vlasnička ovlaštenja pripadala jedinici lokalne samouprave. Slijedom svega iznesenog tuženik za sada osporava tužbu i tužbeno traženje tužiteljice te pridržava pravo detaljnije se očitovati nakon izvođenja dokaza uviđajem na licu mjesta uz prisustvo vještaka mjernika te dokaza saslušanjem predloženih svjedoka.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Provjerom kroz službenu evidenciju prebivališta i boravišta JRO MUP RH nisu utvrđene adrese prebivališta niti boravišta tuženika: 2. MF ud. BFL, 3. ĐF, 4. DF, 5. FFL, 6. ĐFL i 7. DFL, pa je istima ovaj sud svojim rješenjem posl. br. P-3149/2024-4 od 7. listopada 2025. godine postavio privremenog zastupnika u osobi Mirele Perković, odvjetnice u Sinju, a na temelju odredbi čl. 82. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.,96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u nastavku: ZPP). Predmetno rješenje je dostavljeno Hrvatskom zavodu za socijalni rad, objavljeno na e-oglasnoj ploči suda i u Narodnim novinama br. 137 od 07. studenoga 2025, na stranici 57, a sve sukladno odredbi čl. 84. i 86. ZPP.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige 5383 za kat. čestice [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je utvrđeno da su tuženici upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina.

7. Na očevidu na licu mjesta održanom dana, 10. travnja 2026. godine nakon što je sudska komisija zajedno sa vještakom geometrom obišla sporne nekretnine, njene granice sudski vještak za geodeziju Sanja Sablić je navela da predmetna nekretnina u naravi predstavlja novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 462 m2, nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja asfaltirani put koji je sa južne strane ograđen betonskim zidom, sa sjeverne strane također većim dijelom betonski zid, sa zapadne strane javni put a sa istočne strane kraj asfaltnog puta. Novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 592 m2, nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 255 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 337 m2 u naravi predstavlja pašnjak i obrađeno zemljište koje je sa sjeverne strane omeđeno suhozidom, s istočne strane prirodnom brinom a sa južne i zapadne strane vidljivim trajnim oznakama. Novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 553 m2, nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 261 m2 i od dijela čest zem. 254/2 u površini od 292 m2 u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa okućnicom, sa sjeverne strane omeđena suhozidom. Novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 553 m2, nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 266 m2 i od dijela čest zem. 254/2 u površini od 287 m2 u naravi predstavlja pašnjak koje je sa sjeverne strane omeđeno suhozidom, a sa zapadne strane žičanom ogradom Novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 586 m2, nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 293 m2 i od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 293 m2 u naravi predstavlja pašnjak koji je sa sjeverne, zapadne i južne strane omeđena betonskim zidom, a sa istočne strane žičanom ogradom.

8. Na ročištu održanom na licu mjesta saslušani su svjedoci: CFL, UFL, ĆF i OFL.

9. Svjedok CFL koja je rođena 1940. godine je iskazala da od kada ona zna za sebe ove nekretnine koje su danas pokazane radio je GFL, a iza JF. Tu su oni sadili kupus, luk, kapulu, kukuruz. Iza njih su radili HFL pa BFL. Zna da su se ovo podijelili BFL i FF, to su kćeri od pokojnog ČFL. MFL je ovo obrađivala. Nitko drugi to njima nije smetao niti dolazio. Ovaj dio se zove „ S“. To su oni uvijek radili od kada ona zna za sebe. Ovo se ne zove Č, nego S. Svjedokinja je navela da je prva kuća ovdje sagrađena 1970. godine. Nisu joj poznati KF i ZF, a ni prezime DF. Čulo se da se govorilo da ima zemlja zvana Albertuša, ali ona nije na ovoj lokaciji.

10. Svjedok UFL je iskazao da je ovdje doselio 1976. godine i njegova kuća graniči sa spornim nekretninama. Ove danas pokazane nekretnine je obrađivao i radio pokojni SFL, pokojni ČFL i njihove obitelji. To su prije bile parcele složene po dužini i oni su tu sijali kukuruz, ječam i slično. Prije 1976. godine ja sam živio gore u selu u blizini, te je ovo što sam govorio isto tako bilo. Na ovom dijelu koji je sada ograđen bio je vinograd koji je radio Ivanov otac SFL. Vinograd je izvađen prije 15-20 godina. Nakon što se to više ne radi to održavaju i kose Markovi nasljednici, ovo što je ograđeno kosi BFL. Oni su se između sebe podijelili, te je ovo gdje je kuća od pokojnog G, njegovog sina GFLF, a iza je od ĆFL koji živi u [adresa]. Ovo što je ograđeno je ogradio BFL, a ovaj srednji dio je od kćeri od pokojnog ČFL.

11. Svjedok ĆF je iskazala da ovdje živi od 1986. godine i zna da je na ovoj nekretnini koja je ograđena Ivanov otac SFL imao vinograd koji je radio on i njegova obitelj. Do kada je bio vinograd ona točno ne zna, ali nekih par godina nakon što je došla. Ovo ostalo je održavao i kosio Ivanov otac, a ova kuća koja je sada ovdje ona nije bila. Tu je bila livada.

12. Svjedok OFL je iskazala da ovdje živi od rođenja 1969. godine i zna da je na ovom dijelu koji je ograđen pokojni SFL imao lozu. Nakon loze tu su sadili krumpire i to isto pokojni SFL. Nakon SFL to je nastavio održavati njegov sin BFL. Ovo što nije ograđeno to je bilo od njegovog pokojnog strica ČFL, a ovo gdje je kuća je od F koji je sin od pokojnog G, a ovo iza je od njegovog strica koji je u Kanadi.

13. Mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 173/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 – u nastavku: ZV) koji je na snazi od 01. siječnja 1997. glase:

Članak 159.

(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjedni je sposoban da bude vlasnikom stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo ih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

14. Izvorni tekst članka 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96 s naknadnim izmjenama i dopunama, u nastavku ZVDSP) koji je bio na snazi od 01. siječnja 1997. do 17. studenog 1999. glasi:

"(4) U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana".

15. Ustavni sud Republike Hrvatske je 17. studenog 1999. stavio van snage stavak 4. članka 388. ZVDSP kao neustavan, pa je ta odredba izmijenjena Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. ("Narodne novine" br. 114/01) koji je stupio na snagu 20 prosinca 2001., pa novi tekst tog stavka (4) članka 388. glasi:

"U rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 08.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana." Članak 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u nastavku: EKLJP) potvrđenih Zakonom o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori br. 18/97) glasi:

Članak 1.

Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

16. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

17. Temeljem čl. 141. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 85/2010 – pročišćeni tekst, 05/14) sklopljeni međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad zakona. S obzirom da je EKLJP prihvaćena u Hrvatskom Saboru i objavljena u Narodnim novinama njezine odredbe postaju izravno primjenjive za sudove i druga državna tijela, te sva tijela koja imaju javne ovlasti.

18. Dakle, kada se uzme u obzir iskaz saslušane svjedokinje CFL koja je rođena 1940. godine i najstarija je saslušana svjedokinja, da je predmetne nekretnine najprije posjedovao GFL, a iza GFLF, te iza njih HFL, pa BFL, te da spisu prileži rješenje o nasljeđivanju iza smrti JFL pok. HFL kojega su naslijedili Đ D i BFL, svaki za ½ dijela, te rješenje o nasljeđivanju iza smrti NF C. HFL kojega je naslijedila MFL i BF tužitelji nisu ničim dokazali da su oni pravni sljednici KFL i ZFL za koje je svjedokinja CFL iskazala da su oni prvi poznati posjednici spornih nekretnina. Također, iz stanja spisa se ne može utvrditi kada bi umrli GFL i ZFL koji su bili prvi poznati posjednici, tko ih je naslijedio i kada bi u posjed stupili HFL i BFL. Iskaz svjedoka NFL nije mjerodavan jer je on doselio tek 1976. godine, a rođen je 1966. godine te o razdoblju prije 1966. godine ne može niti svjedočiti jer nema saznanja o posjedovanju spornih nekretnina prije svoga rođenja. Isto tako svjedokinja ĆF je rođena 1961., a svjedokinja Mirjana Radman Livaja 1969. godine, pa o razdoblju prije tih godina njihovo svjedočenje nije niti relevantno, te i nemaju saznanja o posjedovanju spornih nekretnina prije njihova rođenja.

19. Ujedno, tuženik pod 1. Republika Hrvatska je u ovom postupku uspio osporiti pošten posjed tužitelja.

20. Naime, svjedok UFL je iskazao da mu je poznato da su njihovi preci radili za obitelj DF, da je toj obitelji pripadalo ovo sve ovdje i u polju, tako se govorilo, te da ne zna da li je njegovim precima netko dao odobrenje da ovo posjeduju.

21. Dakle, tužitelji u ovom postupku nisu dokazali da su preko svojih pravnih prednika u isključivom, neprekidnom i bona fide posjedu predmetnih nekretnina dulje od četrdeset godina, tužitelji nisu ispunili zakonske uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću, ex lege temeljem čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu iz 1996.g., odnosno da bi postali ex lege vlasnicima 1. siječnja 1997. kada je Zakon stupio na snagu.

22. Zaključno je za navesti da je Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj: 53/91) u članku 3. stavljena je izvan snage odredba članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima kojom je bilo propisano da se na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva ne može steći dosjelošću. Potom je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96) u članku 388. stavku 4. bilo određeno da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dsojelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Odredba članka 388. stavka 4. tog Zakona ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/1997, U-I-235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997 od 17. studenoga 1999. te je potom Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ u članku 2. dodan novi članak 388. stavak 4. koji glasi: „U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.“

23. Imajući u vidu naprijed navedenu zakonsku regulativu u svezi stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu Vrhovni sud Republike Hrvatske je u niz svojih odluka izrazio pravno shvaćanje da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 - dalje: ZVDSP), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona te da rizik bilo kakve greške koje su počinile državna tijela, mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonskih odredbi koje je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebno u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (tako u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 277/2023 od 26. svibnja 2025., Rev- 1207/2020 od 23. svibnja 2023., Rev 1095/2021 od 11. listopada 2021., Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019., Rev 215/2022 od 2. ožujka 2022. i dr.)

24. Takvo pravno shvaćanje Vrhovni sud temelji na shvaćanju Europskog suda za ljudska prava izražena u odlukama Trgo protiv Hrvatske broj zahtjeva 35298/04, Radomilja i drugih protiv Hrvatske broj zahtjeva 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj zahtjeva 22768/12/10 u kojima je, konkretno u presudi Trgo protiv Hrvatske koja je činjenično podudarna s ovim predmetom, izraženo shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe čl. 388. sv. 4. ZV, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine. Europski sud za ljudska prava u presudi Trgo protiv Hrvatske izrazio je i pravno shvaćanje (citirana točka 67): "U tim okolnostima, Sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao - s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba - snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavan propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja, vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtijeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebno kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.".

25. Tuženiku pod 1. Republici Hrvatskoj su priznati troškovi odgovora na tužbu, pristup na pripremno ročište, ročište 10. 04. 2026., 21. 05. 2026., sve po 100 bodova pomnoženo po 2,00 EUR po bodu daje iznos od 800,00 EUR, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023., 107/2025.).

U Sinju, 13. srpnja 2026. godine

Sudac:

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja Nena Vujević, odvjetnica u Sinju,

2. zz tuženika pod 1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Stalna služba u Sinju,

3. privremena zastupnica tuženika nepoznata boravišta Mirela Perković.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte