Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: P-4894/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Marini Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja HM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Ivanu Čizmiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika GRAD SPLIT, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB 78755598868, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 27. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 13. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj HM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš onog dijela koji je na Prikazu lica mjesta od 5.3.2025. koji je sastavni dio nalaza i mišljenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju TM, dipl. ing. geod., prikazan kao tijelo označeno slovima A B C I H D E F G A, površine 213 m2, koji je prikaz lica mjesta sastavni dio ove presude.

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Ovlašćuje se tužitelj HM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da temeljem ove presude zatraži i postigne u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva onog dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš onog dijela koji je na Prikazu lica mjesta od 5.3.2025. koji je sastavni dio nalaza i mišljenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju TM, dipl. ing. geod., prikazan kao tijelo označeno slovima A B C I H D E F G A, površine 213 m2, na svoje ime za cijelo, uz prethodno brisanje tog prava s imena tuženika Grada Splita, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB 78755598868, i to na način da je tužitelj temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići kod nadležnog ureda za katastar i geodetske poslove parcelaciju, odnosno cijepanje nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš onog dijela koji je na Prikazu lica mjesta od 5.3.2025. koji je sastavni dio nalaza i mišljenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju TM, dipl. ing. geod., prikazan kao tijelo označeno slovima A B C I H D E F G A, površine 213 m2, koji se formira kao zasebna čestica sa zasebnom zemljišnoknjižnom oznakom, koja će se provesti u zemljišnim knjigama, a nakon čega je tužitelj ovlašten ovom presudom zatražiti i postići u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva te novoformirane čestice na svoje ime za cijelo, uz prethodno brisanje tog prava s imena tuženika Grada Splita, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB 78755598868, a koje brisanje je tuženik dužan trpjeti."

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 400,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku od 13. srpnja 2026. pa sve do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužbom od 20. studenoga 2018. tužitelj FM u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik nekretnine opisane kao čest. zem. [katastarska čestica], zu 20517 k. o. [katastarska općina] za cijelo te da je jedini, stvarni i isključivi posjednik nekretnine u razdoblju od preko 50 godina jer je predmetnu nekretninu kupio još početkom 60 ih godina prošlog stoljeća. Nitko ga nikada nije ometao u posjedu odnosno polagao prava na predmetnoj nekretnini. Traži da sud utvrdi da je vlasnik predmetne nekretnine , da se ovlasti temeljem presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva uz istodobno brisanje sa imena tuženika.

1.1. Raspravnim rješenjem ovog suda posl.br.:P-5465/18 od 22. listopada 2020. utvrđen je prekid postupka zbog smrti tužitelja FM, sud rješenjem od 26. srpnja 2022. poziva nasljednika tužitelja HM da preuzme postupak koji je zbog smrti tužitelja prekinut.

1.1 Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev 19. ožujka 2026. nakon što je stalni sudski vještak za geodeziju dopunio Nalaz i mišljenje.

2. U odgovoru na tužbu od dana 16. siječnja 2019. osporava tužbu i tužbeni zahtjev jer da tuženik ne prilaže uz tužbu kupoprodajni ugovor pa je nejasno od koga bi kupio nekretninu. Iz dopisa od 5. travnja 2011. je razvidno kako priznaje vlasništvo tuženika nad predmetnom nekretninom. Dalje navodi da nema mjesta primjeni odredaba koje se odnose na izvanrednu dosjelost obzirom nije protekao rok od 40 godina te da se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.1. Ovaj sud je donio presudu dana 19. svibnja 2025. pod brojem P-3504/20022. Županijski sud u Šibeniku je presudom broj Gž-534/2025-2- ukinio navedenu presudu ovog suda i vratio na ponovan postupak. Stoga se postupak vodi pod gornjim poslovnim brojem.

3. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava priloženih u spisu i to:

Zemljišnoknjižni izvadak (list 5 spisa), Prijepis posjedovnog lista, (list 6. spisa), Preris katastarskog plana (list 7 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige (list 11 spisa), Povijest promjena na katastarskoj čestici (list 18 spisa), Izvod iz posjedovnog lista (list 19 spisa), Presuda Okružnog suda u Splitu od 2. veljače 1970. (list 20-22 spisa), Posjedovni list (list 23-30 spisa), Kupoprodajni Ugovor od 17. ožujka 1967. (list 141- 142 spisa), saslušani su svjedoci JM (list 161 spisa) i LM (list 161 spisa) i tužitelj HM (list 162 spisa), Izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geometra dana 25. srpnja 2024. – nalaz i mišljenje vještaka (list 186-188 i 213-214 i 252 spisa), Saslušani su: svjedok UM (str. 196 spisa), svjedokinja KM (str. 205-206 spisa) svjedokinja ĐM (str. 205-206 spisa), dopunski je saslušana svjedokinja ĐM.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023; dalje ZPP), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini djelomično osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je vlasnik za cijelo nekretnine navedene u tužbi i da se ovlasti temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prva vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika te da je tužitelj temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići kod nadležnog ureda za katastar i geodetske poslove parcelaciju.

6. U postupku među strankama nije bila prijeporna identifikacija predmeta spora, kao ni činjenica da je predmetna nekretnina upisana na ime tuženika.

6.1. U ovoj pravnoj stvari je valjalo raspraviti duljinu i kakvoću posjeda predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika, budući da se isti poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću a prije svega valjalo je utvrditi pravni temelj stjecanja vlasništva.

6.2. Sukladno pravilima o dosjelosti kao originarnom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari kojima je svrha uklanjanje razlika između faktičnog i pravnog, nesklada između posjeda i vlasništva, odnosno uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dosjelosti ( pravno pravilo iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakona, čl. 28. st. 4. i 5. u vezi s čl. 21. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, „Službeni list SFRJ“ broj 6/1980., 36/1990., „Narodne novine“ broj 53/1991., koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.; čl. 159. st. 4. u vezi s čl. 129. st. 1. i čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997.), u kontinuitetu (uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za ovaj spor), samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne/regionalne/ samouprave, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni, i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (čl. 160. st. 2. ZV-a), i to u trenutku ispunjenja pretpostavki (čl. 129. st. 1. ZV-a).

6.3. Odredbom članka 159. stavkom 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (tzv. redovna dosjelost), dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (tzv. izvanredna dosjelost). Odredbom stavka 4. istog članka propisano je ako je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne i područne samouprave stječe je ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavka 2. i 3. ovog članka (dvadeset za redovnu, odnosno 40 za izvanrednu dosjelost).

6.4. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV-a posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (st. 2.), a pošten je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st. 3.). Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (st. 5.).

7. Uvidom u Kupoprodajni Ugovor sastavljen u Splitu 17. ožujka 1967. sklopljen između ŠM i FM pok. Ivana sud utvrđuje kako je prodavateljica ŠM prodala PM i FM po ½ dijela cjeline, trajnoga korištenja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zemljište u Splitu, predjelu Smokovik površine 3000 m2 u cijelosti.

8. Uvidom u povijest promjena na katastarskoj čestici uz priloge br. 2725/2, K. O. [katastarska općina] (list 18-30 spisa) u razdoblju od 1955. do 1964. imala je oznaku stare austrijske izmjere čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i upisana u posjedovnom listu 4419 na ime nositelja Narodni Odbor Općine Split. Stupanjem na snagu nove katastarske izmjere za K. O. [katastarska općina] 1964. k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u naravi pašnjak 238m2, vrt i put upisuje se u posjedovni list 1259 na ime nositelja – posjednika DM, udova H. Od 18.6.1968. k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] upisuje se u posjedovni list 7862 na ime ČM, ž. T i FM, pok. Ivana svaki za ½ dijela. Na temelju presude Okružnog suda u Splitu, oznake P-31/69-18 od 2. veljače 1970. izvršena je promjena upisa za k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na ime OM za cijelo. Na temelju geodetskog elaborata oznake UP-I-1670/78 od 26. lipnja 1978. izvršena je dioba k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i formiranje k. č. [katastarska čestica] i današnje k. č. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 238 m2.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige sud utvrđuje da je na čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 238 m2 upisan tuženik Grad Split, dok je uvidom u prijepis posjedovnog lista na istoj čestici pod brojem kat. čest. [katastarska čestica] adresa katastarske čestice Smokovik na površini od 238 m2 upisan OM FM – prednik ovotužitelja.

9.1. Uvidom u dopis koji je potpisan od FM od 5. travnja 2011. sud utvrđuje da je zatraženo od tuženika da udovolji njegovoj zamolbi za kupnjom predmetne čestice. U zamolbi navodi da je u postupku sređivanja imovinsko pravnih odnosa u obitelji došao do saznanja da je parcela koju obrađuje 44. godine upisana na Grad Split.

10. Saslušanjem svjedoka JM sud utvrđuje da je imao susjednu nekretninu odmah do tužitelja. Tužitelja i prednike tužitelja je viđao i prije 1975. na predmetnoj nekretnini, Obrađivali su je i sadili povrće i vinovu lozu te sud urod koristili za svoje potrebe i prodavali su. Najčešće je viđao roditelje tužitelja. Nitko ih nije ometao u obrađivanju nekretnine koju su omeđili betonskim zidovima. Obrađivanjem tužitelja i njegovih prednika je trajalo više od 50 godina a to zna s obzirom da je bio susjed do 2016.

10.1. Sud ovaj iskaz cijeni kao istinit i nepristran imajući u vidu da se radi o bivšem susjedu koji ima neposredna saznanja o korištenju nekretnine.

11. Saslušanjem svjedokinje LM sud utvrđuje da je njen pokojni otac i majka imali plastenik na predmetnoj nekretnini, prodavali su povrće. To je bila jedna cjelina. Nije imala saznanja da bilo koji dio te velike cjeline bi bio gradsko zemljište. Tu su sagradili kuću u koju su preselili prije najmanje 44 godine. Pokojni otac je uzgajao povrtne kulture, tikvice, krumpir a u početku je držao cvijeće – karanfile. Od toga su živjeli, otac je radio, a svi ostali su pomagali. Nakon što je oca kupio predmetnu nekretninu ozidao ju je zidom i do nedavno se obrađivala. U odnosu na sporni dio on predstavlja dvor ispred kuće. U tom dvoru je bila zasađena loza, svijeće i vinova loza koja je natkrivala dvorište. Otac je kupio predmetnu nekretninu od jedne žene čijeg imena se ne sjeća i od tada su u posjedu te nekretnine.

11.1 Sud ovaj iskaz sijeni kao istinit i vjerodostojan i poklapa se sa iskazima ostalih svjedoka.

12. Saslušanjem tužitelja sud utvrđuje da je predmetnu nekretninu kupio njegov pokojni otac kad je on bio mali i ogradio je betonskim zidovima. Na predmetnoj nekretnini imao je plastenik, uzgajao je kupus, mrkvu i drugo povrće koje je prodavao i od toga su živjeli. Dio zemljišta, odnosno kuću kupio je od njih Mall of Split 2009. a sporni dio - dvor je ostao. On je naslijedio iza oca nekretninu i to u dogovoru sa sestrama.

13. Saslušanjem svjedoka UM sud utvrđuje da je prije 70-ih godina prošlog stoljeća pok. FM, a sada tužitelj HM posjeduju predmetnu nekretninu. Nekretninu su obrađivali, napravili parking i posadili lozu. On im je susjed, te im je dao dio ulaza. Predmetna nekretnina je omeđena zidovima te se vidi međa. Nitko nikada ih nije smetao ili tražio vlasništvo te predmetne nekretnine, kao niti osporavao isto.

13.1. Stoga sud ovaj iskaz cijeni kao vjerodostojan jer je svjedok iskazivao nepristrano sa neposrednim saznanjima kao susjed.

14. Saslušanjem svjedokinje ĐM, sestre tužitelja sud utvrđuje da je predmetna nekretnina obrađivana preko 50 godina. Pokojni otac kupio je od jedne žene tu parcelu, otac se upisao na katastru. Nitko nikada ih nije ometao.

14.1. Sud je dopunski saslušao ovu svjedokinju koja je kazala sudu da je podnesak od 5. travnja 2011. ona sastavila i dostavila tuženiku. Sve to nakon što sui shvatili da otac pok. FM nije uknjižen. Htjela je povući podnesak jer ga je sastavila bez znanja oca i dostavila Gradu Splitu. Sve je to učinila iz razloga da se otac ne nervira jer mu ne bi bilo jasno zašto mora kupovati nešto što je njegovo.

14.2. Sud ovaj iskaz cijeni kao vjerodostojan i istinit , naime svjedokinja iskazuje sa redoslijedom događaja i detaljno pa sud zaključuje kako je nekretnina kupljena i da je nakon kupnje u posjedu prednika tužitelja tenakon njegov smrti u posjedu tužitelja.

15. Saslušanjem svjedokinje KM, sestre tužitelja sud utvrđuje da od kada zna za sebe ta predmetna parcela je njihova zajedno s kućom. Na njoj je bila loza koja je obrađivana, kao i smokve. Tek kada su prodali kuću [adresa] tada je pokojni otac shvatio da nije upisan na predmetnu nekretninu. Otac je to kupio i platio i nitko nikada mu to nije osporavao. Nakon smrti oca parcela je pripala tužitelju.

15.1. Sud ovaj iskaz sijeni kao istinit i vjerodostojan i poklapa se sa iskazima ostalih svjedoka a posebice iskazom svjedokinje ĐM. Sud zaključuje kako je prednik tužitelja FM tek 2018. shvatio da predmetna nekretnina nije njegovo vlasništvo.

16. Sudski vještak dipl. ing. geodezije TM u svojem nalazu i mišljenju i dopuni nalaza i mišljenja identificira predmetnu nekretninu te navodi da zk. čest. zem. [katastarska čestica] se vodi u zemljišniku u zk ulošku br. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Na prikazu lica mjesta i slikama je tijelo označeno slovima A B C I H D E F G A površine 213 m2.

10. Sud nalaz i mišljenje vještaka cijeni kao stručan i valjan jer je dan u skladu s pravilima struke a stranke nisu imale primjedbi na njega.

17. Prema povijesti promjena na katastarskoj čestici sud sa sigurnoću i nedvojbeno utvrđuje da je prednik ovotužitelja FM upisan od 1970. na predmetnu nekretninu za cijelo. Imajući u vidu da je svoj upis prednik ovotužitelja temeljio na Presudi Okružnog suda u Splitu oznake P-31/69 sud utvrđuje da je njegov posjed zasigurno započeo 2. veljače 1970. Stoga je valjalo utvrditi jesu li u trenutku podnošenja tužbe - 20. studenoga 2018. bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja dosjeloću na predmetnoj nekretnini.

18. U zemljišnoj knjizi je Grad Split upisan kao vlasnik pa se radi o nekretnini koja je na dan 8. listopada 1991. bila u društvenom vlasništvu. Vrijeme potrebno za tzv. izvanrednu dosjelost je 40 godina, s tim da se u rok za stjecanje prava vlasništva prema odluci ESLJP Trgo protiv RH te kasnijim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (VSRH broj Rev- 2771/13), unatoč citiranoj odredbi članka 388. st. 4. ZV-a, uračunava se i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. Imajući u vidu izneseno pretpostavke za dosjedanje su ispunjene prije 20. studenoga 2018.

19. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj osobno te putem svojeg pravnog prednika oca FM stekao pravo vlasništva prije podnošenja tužbe u ovom predmetu jer je bio u neometanom samostalnom posjedu predmeta spora od 1970.

19.1. Dakle, prednik tužitelja, kao i tužitelj, bili su u posjedu predmetne nekretnine najmanje unazad 40 godina (te da su se i 1. siječnja 1997. ostvarile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću osnovom poštenog posjedovanja, glede nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Ostvareni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva utužene nekretnine dosjelošću. Od najmanje 1970. prednik tužitelja, pa tužitelj iza njegove smrti je pošteni posjednik kroz zakon propisano vrijeme, pa je dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] koja se vodi u zemljišniku u zk ulošku br. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Na prikazu lica mjesta i slikama je tijelo označeno slovima A B C I H D E F G A površine 213 m2. Uz to, cijeneći i da se prema čl. 18. st. 5. ZV-a poštenje posjeda predmnijeva, a tuženik nije oborio presumpciju poštenja posjeda, dosjelošću je u odnosu na samostalan posjed i ostvareno pravo vlasništva, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I.

20. U odnosu na drugu točku tužbenog zahtjeva ukazuje se tužitelju da parcelaciju može izvršiti u posebnom upravnom postupku ( pred nadležnim Uredom za katastar), ako je to moguće, te se nakon formiranja samostalne čestice koja odgovora realnom dijelu nekretnine na kojoj je utvrđeno vlasništvo, upisati u zemljišnu knjigu.

21. Slijedom navedenog, a kako u konkretnom slučaju utuženi realni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] koja se vodi u zemljišniku u zk ulošku br. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Na prikazu lica mjesta i slikama to je tijelo označeno slovima A B C I H D E F G A površine 213 m2 i ne postoje kao zasebna čestica u zemljišnom operatu u smislu odredbe čl. 5. st. 1. ZV-a, to će tužitelj upis prava vlasništva na tim realno označenim dijelovima nekretnine moći ishoditi tek nakon provedene parcelacije kojom će označeni dio biti formiran kao zasebna čestica, time da će mu pravomoćna presuda biti temelj za eventualnu buduću parcelaciju, a zajedno sa geodetskim elaboratom parcelacije i titulus za upis prava vlasništva na novoformiranoj čestici u zemljišnim knjigama. Valja istaknuti da provedeno geodetsko vještačenje u ovom postupku ne predstavlja po svom sadržaju geodetski elaborat parcelacije, pa ne može niti predstavljati osnovu za parcelaciju.

22. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti tuženi zahtjev tužitelja u tom dijelu , te odlučiti kao u točki II. izreke ove odluke.

23. Trošak parničnog postupka sud je odredio primjenom odredbe čl. 154. st.4. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj:138/23 i 107/25 u daljnjem tekstu: OT), pa je a imajući u vidu da je tužitelj odbijen sa polovicom dijela tužbenog zahtjeva, pa su stranke uspjele u približno jednakim dijelovima to je sud odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

23.1. Kako je sud pristupio uviđaju na licu mjesta nastao je trošak vještačenja tužitelju od 400,00 EUR, pa je tužitelju priznat taj iznos troška primjenom odredbe čl. 156. st. 1 ZPP-a.

23.1. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).

24. Stoga je sud odlučio kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Splitu 13. srpnja 2026.

Sutkinja:

Marina Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od njezine objave (čl. 335 st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP-a).

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika

3. u spis.