REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23 000 Zadar

Poslovni broj: P- 629/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Jasenki Glavan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆK OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po pun. Davora Ukalovića, odvjetnika u [adresa] protiv tuženika JK OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Ivanu Bitangi, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o. u Zadru, radi uznemiravanja prava vlasništva i uspostave prijašnjeg stanja, nakon održane glavne i javne rasprave dana 20. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika te presude objavljene dana 13. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 dana sa nekretnine tužitelja ĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ć [adresa], označene kao dio kat. čest. [katastarska čestica] Mocire, oranica, površine 226 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k o. Crno, a koji realni dio nekretnine je na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Igora Gulana, od 02. lipnja 2023, označen slovima A-B-C-D-A, i prikazan narančastom bojom, površine 9 m2, ukloni travnatu površinu, betonski opločnik i betonski rubnjak, kao i da u roku od 15 dana uspostavi prijašnje stanje na predmetnom dijelu nekretnine tužitelja na način da sa predmetnog dijela nekretnine ukloni sav građevinski otpad te da mjesto sa kojeg je prethodno uklonio travnati dio, betonski rubnjak i betonski opločnik te ostali građevinski materijal, ispuni betonom i poravna na razinu preostalog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kako je bilo prije čina uznemiravanja, te se zabranjuje tuženiku ubuduće na isti ili sličan način uznemiravati tužitelja na naprijed označenoj nekretnini, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka 2.920,00 EUR-a., zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] Mocire, oranica, površine 226 m2, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasničkom udjelu od 511/920 dijela. Tuženik da je vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] Mocire, oranica, površine 636 m2, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj da se u naravi nalazi sagrađena obiteljska kuća. Naime, tuženik da je prije negdje otprilike pet dana (oko 24.11.2022) ispred svoje nekretnine, a na dijelu nekretnine tužitelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], samoinicijativno, bez dozvole i suglasnosti tužitelja, počeo izvoditi građevinske radove na način da je iskopao dio nekretnine tužitelja koji se nalazi ispred kuće tuženika, na kojem da je postavio betonski rubnjak i pločnik, kojom radnjom je uznemirio vlasnička prava tužitelja na predmetnoj nekretnini. mTužitelj da je za ovaj čin tuženika saznao u četvrtak dana 24. studenog 2022. godine, radi čega je odmah po saznanju zatražio policijsku intervenciju. Budući da je na opisani način tuženik bespravno uznemirio tužitelja u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava glede predmetne nekretnine, to tužitelj predlaže usvojiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je označeni tužitelj podnio Općinskom sudu u Zadru tužbu radi uznemiravanja prava vlasništva i uspostave prijašnjeg stanja u kojoj navodi da je on vlasnik nekretnine oznake kat. čestica [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj da je tuženik samoinicijativno, bez dozvole i suglasnosti tužitelja, počeo izvoditi građevinske radove na način da je iskopao dio nekretnine tužitelja koji se nalazi ispred kuće tuženika na kojem dijelu da je postavio betonski rubnjak i pločnik. Prema tužbenim navodima tužitelja tuženik da je opisanim radnjama uznemirio vlasnička prava tužitelja na predmetnoj nekretnini poradi čega podnosi predmetnu tužbu kojom traži da se tuženiku naloži uklanjanje betonskog rubnjaka i betonskog pločnika, te ostalog građevinskog materijala kao i da uspostavi prijašnje stanje na predmetnom dijelu nekretnine tužitelja. Prije svega, a imajući u vidu same tužbene navode tužitelja, tuženik prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora koju je tužitelj očito naznačio suviše visoko u iznosu od 101.000,00 kuna. Predlaže se stoga da sud u ovoj pravnoj stvari odredi vrijednost predmeta spora razmjerno okolnostima samog predmeta i to u iznosu od 1.327,22 EUR-a (10.000,00 kuna). Nadalje tuženik ističe kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporava u tužbi iznesene navode, te ističe kako nikakve radove na nekretnini tužitelja nije obavljao. Pri tome se ukazuje sudu kako nekretnina oznake kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi da predstavlja cestu i kao takva ni ne može biti vlasništvo fizičke osobe već da se radi o javnom dobru u općoj uporabi koje može biti vlasništvo jedinica mlokalne samouprave na čijem području se nalazi (nerazvrstane ceste) ili vlasništvo Republike Hrvatske (javne ceste). Poradi gore navedenoga ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, odnosno pravnog interesa na strani tužitelja za pokretanje ovog postupka i predlaže se da sud tužbu tužitelja odbaci kao nedopuštenu. U svakom slučaju, a kako tuženik ni na koji način da nije uznemiravao tužitelja u ostvarenju njegovih vlasničkih prava to se tuženik protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja, te predlaže da sud tužbu tužitelja odbaci, podredno da tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.

3. U ovoj pravnoj stvari ovaj sud je donio presudu dana 05. veljače 2024 kojim se odbija tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te je povodom žalbe tužitelja Županijski sud u Zagrebu odlukom Gž-236/2025-2 od 17. ožujka 2026. ukinuo prethodno cit. Prvostupanjsku presudu i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

4. U obrazloženju drugostupanjske odluke navodi se da je ovaj sud pogrešno zaključio da tužitelj iako je upisan kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini nije dokazao da bi on bio stvarni vlasnik spornog dijela nekretnine. Drugostupanjski sud smatra da je u konkretnom slučaju pogrešan pravni pristup suda prvog stupnja pa da su samim tim izostali razlozi o odlučnim činjenicama. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja da će u smislu navedenog otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka i dati jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama.

5. Sud je tijekom postupka izvršio uvid i pročitao posjedovne listove, izvod iz katastarskog operata, zk izvatke, fotografije, proveo očevid na licu mjesta, proveo građevinsko vještačenje, izvršio uvid u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka MK izvršio uvid u potvrdu MUP-a od 11.12.2022., odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi, izvršio uvid u skicu sudskog očevida, saslušao tužitelja.

6. Iz posjedovnog lista br. 20214 proizlazi da je posjednikom č.z. 3647/86 k. o. [katastarska općina] evidentiran Jurjević Davor, a iz posjedovnog lista 20215 kao suposjednici evidentirani KK i ĆK na č.z. 3647/87ž

7. Iz posjedovnog lista 20438 za č.z. 3647/345 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tuženik evidentiran posjednikom te nekretnine u površini od 636 m2.

8. Iz zk izvatka za č.z. 3647/87 proizlazi da je kao suvlasnik za 409/920 evidentiran KK, a za 511/920 dijela tužitelj, a koja čestica ima površinu 226 m2.

9. Iz potvrde MUP-a od 11.12.2022. proizlazi da je MUP 24.11.2022. zaprimio dojavu tužitelja da susjed JK vrši građevinske radove na njegovoj parceli, na licu mjesta tuženik je naveo da izvodi građevinske radova na svojoj parceli i to da mpostavlja betonski rubnjak i uređuje dvorište, a tužitelj je naveo da mu je tuženik uzurpirao jedan dio njegovog terena u dužini cca 5m i širine cca 1m.

10. Iz odluke o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi proizlazi da dijelovi č.z. 3647/86, 87, 88 k. o. [katastarska općina] u naravi predstavljaju nerazvrstanu cestu.

11. Provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno je da predmet spora naravi predstavlja dio travnate površine i dio površine prekriveno betonskim opločnicima i betonskim rubnjakom, koje se nalazi na sjeveroistočnom dijelu č. z. 3647/87 k. o. [katastarska općina]. Predmetna površina nalazi se ispred stambene zgrade koja je na č. z. 3647/345 k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženika. Kuća tužitelja nalazi se na č. z. 3647/163 k. o. [katastarska općina] te se predmetna č. z. dotiče sa ranije spomenutom č. z. 3647/87 k. o. [katastarska općina].

12. Iz zaključka i mišljenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke u ovom predmetu proizlazi da se predmet spora nalazi na dijelu č.z. 3647/87 k. o. [katastarska općina] i da u naravi predstavlja dio uređenog dvorišta između asfaltiranog puta i stambene zgrade kuće tuženika te je predmetni dio dvorišta na skici označen likom A-B-C-D-A površine 9m2 i u naravi predstavlja dio zelene travnate površine, dio označenog parkirnog mjesta, dio položenih betonskih rubnjaka.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da ostaje u cijelosti kod svih navoda kao u tužbi i tijekom postupka pa tako da traži da mu tuženik sa njegove nekretnine ukloni travnatu površinu, betonski opločnik i betonski rubnjak, sve kako da su označili u tužbenom zahtjevu. Ta nekretnina koja je predmetom postupak da je do nedavno bio vrt, a taj dio nekretnine koji da je predmetom postupka je i dalje vrt, a za preostali dio da vodi postupak sa Gradom Zadrom u vezi te nekretnine jer da bi oni to htjeli proglasiti cestom. Dio koji je predmetom da je u njegovom vlasništvu od 2003. otkako ga je kupio, a da ga je kupio od OK. Kada je tuženik počeo ograđivati svoje dvorište da mu je rekao da svoje ogradi, a njegovo ne dira. Nadalje, da ne zna točno kada je tuženik počeo ograđivati svoju nekretninu, da se ne sjeća. Kada je tuženik išao ograđivati da mu je rekao da ne dira u njegov teren i kada je počeo kopati temelj za ivičnjak onda da je zvao policiju. On da mu je tada rekao da je to njegovo i da zato to radi, a on da mu je rekao da je to njegovo i da ima izvadak o tome iz katastra. Prema tome on da zna čitati pa tako i da zna čije je. On da je od prodavatelja OK kupovao više puta više nekretnina i da ne zna točno koliku je površinu kupio ovdje, a prije nego je kupio od njega terene on da ih je obišao i kupio teren gdje je kuća, a kuća da je tu u blizini, da se spaja sa tom česticom. Kada je kupovao, ta čestica da je koliko se sjeća bila navedena u ugovoru. JK da je svoju nekretninu na ovom predjelu kupio cca prije 10 godina. Svoju kuću da je izgradio 1995. JK ovaj sporni dio da nije nikada koristio, već jedino kada je dovozio materijal i ja sam mu to bio dopustio i nikada to nije koristio kao parking

. 14. U postupku je utvrđeno da je predmet spora dio nekretnine čest. zem.

3647/87 k. o. [katastarska općina] i to dio koji je na skici sudskog očevida označen slovima A-B-C-D- mA, te je utvrđeno da predmet spora u naravi predstavlja dio travnate površine, dio mdvorišta, dio parkirališta, te dio prekriven betonskim opločnicima i betonskim rubnjakom. Isto tako, provedenim očevidom je utvrđeno da se ta sporna površina nalazi ispred stambene zgrade koja je u vlasništvu tuženika i nosi oznaku na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, u postupku je utvrđeno da je tužitelj upisan kao suvlasnik dijela predmetne nekretnine za 511/920 dijela, te je isto tako utvrđeno da sporni dio graniči sa putem.

15. Osim toga, u postupku je utvrđeno da je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proglašeno nerazvrstanom cestom-javnim dobrom u općoj uporabi.

16. Osim navedenog ovaj sud isto tako smatra utvrđenim da je tuženik uznemiravao tužitelja na način kako je to pobliže navedeno u izreci presude budući to proizlazi iz provedenih dokaza, a posebice je isto utvrđeno provedenim očevidom na licu mjesta.

17. Odredbom čl. 167 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, 94/17 - pročišćeni tekst) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

18. Odredbom čl. 46 st. 2 gore cit. Zakona propisano je da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obvezno-pravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.

19. Obzirom na sve prethodno navedeno i na gore iznesene razloge ovaj sud smatra da je sukladno gore cit. odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, te je valjalo tužbeni zahtjev usvojiti.

20. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a koji trošak je za zastupanje tužitelja po punomoćnici valjalo priznati i to za sastav tužbe u iznosu od 100 bodova, za zastupanje na ročištima: 4.4.2023., 2.5.2023., 9.10.2023., 7.12.2023., 20. 04.2026, za svako po 100 bodova, za sastav podneska od 20. veljače 2023., i 17. listopada 2023., za svako po 100 bodova, za sastav žalbe na presudu 100 bodova, što uz uračunati PDV sveukupno iznosi 2.250,00 EUR-a, te trošak predujma za očevid u iznosu od 670,00 EUR-a, što sveukupno iznosi 2.920,00 EUR-a.

U Zadru, 13. srpnja 2026.

S u t k i n j a

Jasenka Glavan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.

Nakon pravomoćnosti:

Porezna uprava Zadar