REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

Pn-404/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Snježani Cvitanović, na temelju prijedloga sudske savjetnice Valentine Čubrilo Šišić, u pravnoj stvari tužiteljica: pod 1) HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 2.) ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Mariju Depolo, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika: Grad Split, OIB: 78755598868, Obala Kneza Branimira 17, Split, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 28. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, 13. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Grad Split, OIB: 78755598868, u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici pod 1) HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete na vozilu iznos od 2.867,93 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe 20. kolovoza 2020. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

II Nalaže se tuženiku Grad Split, OIB: 78755598868, u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici pod 1) HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 2.000,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe 20. kolovoza 2020. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

III Nalaže se tuženiku Grad Split, OIB: 78755598868, u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici pod 2) ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.720,00 EURa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe od dana podnošenja tužbe 20. kolovoza 2020. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

IV. Nalaže se tuženiku Grad Split, OIB: 78755598868, u roku od 15 dana naknaditi tužiteljicama pod 1) HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], cjelokupan parnični trošak u iznosu od 3.896,21 EUR-a, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno od 13. srpnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, dok se za više traženi iznos od 2.350 EUR-a odbija zahtjev tužiteljica .

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj 20. kolovoza 2020. navodi se kako se dana 21. kolovoza 2017. u mjestu [adresa], na raskrižju ulica Put sv. Jure i zapadnog odvojka iste ceste dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužiteljica pod 1) HŠ upravljajući vozilom marke VW Polo reg. ozn. [registarska oznaka] kroz mjesto [adresa], i to dijelom ulice Put Sv. Jure kroz koji cijeli život često prolazi bez zaustavljanja budući je na sporednom zapadnom odvojku iste ulice Put Sv. Jure s kojom isti dio ceste čini raskrižje, se sigurno najmanje zadnjih 20 godina, nalazio znak obaveznog zaustavljanja STOP (znak izričite naredbe B02) za vozila koja nailaze tom sporednom cestom i uključuju se, pri čemu je iz iste sporedne ceste neočekivano bez zaustavljanja se uključilo vozilo marke „Mercedes“ kojim je upravljao VŠ pri čemu je došlo do žestokog sudara. U tužbi se navodi kako tog dana na sporednoj cesti nije bilo znaka obveznog zaustavljanja (STOP) ,a koji je tu bio najmanje 20 godina na tom mjestu prometnog znaka da je ostala u cesti prazna rupa kojeg je netko u periodu prije prometne nezgode očito iščupao. Odmah nekoliko dana od ove prometne nezgode je ponovo postavljen prometni znak STOP obaveznog zaustavljanja ali ovaj put na oko 1,5 metra udaljenosti od mjesta gdje je prethodni bio postavljen pa prema izlazu iz sporedne ceste. Sukladno sudskoj praksi i pravilnoj primjeni materijalnog prava u tužbi se navodi da se u ovom slučaju radi o odgovornosti za štetu održavača ceste koji nije postavio prethodno uklonjeni prometni znak koji određuje prvenstvo prolaza u raskrižju dvije ceste, već je u ovom slučaju tu svoju grešku-pravno propust, ispravio nakon što se nezgoda zbog toga propusta i dogodila.

2.1. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti u pogledu odgovornosti za štetu koja je nastala tužiteljicama te navodi kako iz zapisnika o očevidu PU Splitsko-dalmatinske, Postaja prometne policije Split, broj: 511-12-36- 03-1070/2017 od 21. kolovoza 2017. proizlazi da su policijski službenici koji su izvršili očevid utvrdili kako promet u raskrižju u kojem je došlo do prometne nezgode nije reguliran vertikalnom niti horizontalnom signalizacijom, već pravilom prometa. Također je utvrđeno postojanje prometnog zrcala oznake K 45. Nailaskom na raskrižje sa svojim osobnim automobilom, evidentno je kako tužiteljica ad 1) nije postupila u skladu s člankom 58. stavak 1. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15 – u daljnjem tekstu: ZSOP), odnosno je postupila protivno članku 57. stavak 1. ZSOP-a te je skrivila ovu prometnu nezgodu. Dakle, tužiteljica ad 1) se nije s povećanim oprezom približila raskrižju, jer da jest, u uvjetima na cesti (normalna gustoća prometa i vedar dan), mogla je uočiti kako se radi o raskrižju koje nije regulirano vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Člankom 57. stavak 1. ZSOP-a propisano je kako „na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane“. Slijedom činjenice kako je protiv tužiteljice ad 1) podnesen obavezni prekršajni nalog radi prekršaja po članku 57. stavak 1. ZSOP-a, može se zaključiti kako je ona oduzela prednost prolaska raskrižjem automobilu koji joj je dolazio s desne strane, Mercedesu E300, a kojim je upravljao VŠ. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika te navodi kako tužiteljice ne prilažu nikakve dokaze na okolnosti materijalne štete.

2.2. Tuženik Županijska uprava za ceste Split, u svom odgovoru na tužbu od 30. studenog 2020. ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći kako Županijska uprava za ceste Split, sukladno odredbama Zakona o cestama (NN 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014,110/2019) upravlja županijskim i lokalnim cestama na području Splitsko-dalmatinske županije. Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN 44/12) sve javne ceste kojima je Županijska uprava za ceste Split upravljala na području Grada Splita (županijske i lokalne ceste) kategorizirane su kao nerazvrstane ceste, te su prešle pod upravu Grada Splita, odnosno tuženika pod 2. Naselje Žrnovnica, tj. ulica Put Sv. Jure u istome, nalazi se u administrativnim granicama Grada Splita, pa ista nije i ne može biti dio razvrstane županijske ili lokalne ceste. Dakle, predmetna [adresa] u [adresa] ne ulazi u sastav nijedne javne ceste, nego predstavlja nerazvrstanu cestu. Sukladno članku 101. Zakona o cestama (Narodne novine 84/2011, 18/2013,22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019) nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, dakle u vlasništvu Grada Splita, odnosno tuženika pod 2.Obzirom da su tužitelji očito pogrešno usmjerili tužbu prema tuženiku pod 1., predlaže se istu čime prije povući prema ovom tuženiku, a sve iz razloga da se nepotrebno ne stvaraju parnični troškovi.

2.2.1. Raspravnim rješenjem od 29. studenog 2022. utvrđeno je da je tužba povučena u odnosu na tuženika Županijsku upravu za ceste Split te su punomoćnici izjavili da ne traže pisani otpravak rješenja o povlačenju te se odriču prava na žalbu.

3. Tužiteljice u svom podnesku od 21. studenog 2022. dodatno se očituju na odgovore na tužbu tuženika pod 1. i 2. navodeći kako je točno da u vrijeme nezgode nije bilo iste regulacije, no predmetno raskrižje prije ove nezgode, i to dugi niz godina, naprotiv, imalo reguliranu vertikalnu signalizaciju i to postavljeni znak obveznog zaustavljanja STOP za vozila koje dolaze s odvojka ceste s koje je dolazilo drugo vozilo sudionik marke „Mercedes“ ( vozač VŠ), koji znak je očito netko u međuvremenu uklonio, te je tužiteljica ad)1 godinama tu prolazila vozilom (živi od rođenja u [adresa]) s prednošću prolaza zadržavajući smjer svog kretanja jer je vozilima koje dolaze s odvojka bio postavljen taj prometni znak obaveznog zaustavljanja. Tužiteljice su uz tužbu dostavili drugostupanjsku sudsku praksu ( Gž-273/20) u analognoj prometnoj situaciji po kojem je održavač ceste koji nije ponovno postavio uklonjeni prometni znak koji je prije nezgode već postojao pa se zbog nepostojanja istog znaka (dakle propusta ponovnog postavljanja) u trenutku nezgode i dogodila prometna nezgoda, odgovoran za štetu proizišlu iz takve nezgode. Dostavlja se i rješenje VSRH Rev 820/16 gdje Vrhovni sud upućuje na Rev-3473/94 gdje je zauzet stav da oštećeni tužitelj koji smatra da ne bi došlo do bilo nezgode da je održavač postavio prometni znak, ima pravo na naknadu štete od održavača ceste samo ukoliko je prije prometne nezgode već otprije postojao prometni znak kojeg je netko uklonio a održavač ceste nije postavio novi (a nema isto pravo ukoliko prometni znak nije otprije postojao).Time dakle, motreći situaciju s aspekta građanskopravne odgovornosti u slučaju da nije postojao prometni znak „STOP“ ni od ranije, tužiteljice ne bi imala pravo na naknadu štete, odnosno tužiteljica ad)1 vozačica bi bila i građanskopravno odgovorna za nezgodu (građanskopravna odgovornost je notorno znatno šira od prekršajne, čak i od kaznene, ali gledajući usko prekršajno je odgovorna, tako da prekršajni postupak, u kojem se ne raspravlja o prijašnjem postojećem, a u međuvremenom u vrijeme nezgode uklonjenom znaku STOP, potpuno logično nema utjecaja na građansko pravnu odgovornost za nastanak nezgode. Odredbom čl. 57 st.4 ZSPC je regulirano da vozač koji ulazi na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska je dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, a drugi sudionik nezgode vozač VŠ koji je dolazio s odvojka ceste nije propustio vozilo kojim je upravljala tužiteljica pod 1) jer u njegovom smjeru nije u trenutku prometne nezgode bio znak obaveznog zaustavljanja STOP pa nije isto vozilo ni bio dužan propustiti, i došlo je do sudara (u okolnostima vezanima za njegovu vožnju je sve nesporno). Situacija je dakle kao i u Gž 273/20, gdje također drugi sudionik, uslijed nepostavljenog znaka koji je tu bio ali je uklonjen, nije ničim odgovoran.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi: pregled dostaveljeng nalaza i mišljenja u prometnoj nesreći od **.**.2015., EŠ ( list 5 do lista 12 spisa), specijalistički nalazi za tužiteljice HŠ ( list 13 do lista 24 spisa), presuda Općinskog suda u Splitu Pn- 82/2019 od 16. srpnja 2019. ( list 25 do lista 35 spisa), presuda Gž- 273/2020 od 8. travnja 2020. ( list 36 do 39 spisa), zapisnik o očevidu PU Splitsko dalmatinska PPP Split od 21. kolovoza 2017. (list 40 do 47 spisa), presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž- 795/2017 od 8. siječnja 2019. ( list 48 do 50 spisa), presuda Rev- 820/2016 od 21. svibnja 2019. , nalog za izvođenje radova Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo grada Splita od 15. rujna 2017. ( list 76 spisa), pravomoćni spis Prekršajnog suda u Splitu Pp P 9724/17, cjelokupni policijski spis dostavljen dopisom PU Splitsko dalmatinske, Pp Split od 30. siječnja 2023.(list 90 spisa do 105 spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete (list 113 spisa), cjelokupni predmet Euroherc osiguranja zajedno s fotografijama ( list 121 do lista 141 spisa), presude Vrhovnog suda Vrhovnog suda RH broj Rev- 820/16, Rev- 3473/94, Rev- 84/90 i presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž- 273/20 (list 144 do 150 spisa), odluka o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane javne ceste (list 250 do 251 spisa), pregledan je cjelokupni Prekršajni spis Pž- 1707/19.

U tijeku postupka saslušane su tužiteljice HŠ i ĆŠ u svojstvu parničnih stranaka 1. ožujka 2023. ( list 106 do 108 spisa). Saslušani su svjedoci CŠ, (list 108-109 spisa) PŠ (list 109 spisa) ŽŠ (list 110 spisa).

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Među strankama je sporna osnovanost tužbenog zahtjeva u pogledu odgovornosti za nastanak štete te visina nastale štete.

7.1. Da bi sud utvrdio štetu koju su pretrpjele tužiteljice u svezi sa štetnim događajem sud je izveo:

- prometno – tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za strojeve, cestovni promet i motorna vozila JŠ, dipl. ing. (list 195 do lista 199 spisa),

- vještačenje po stalnom sudskom vještaku ortopedu dr. Danči Tripalo (list 272 do lista 273 spisa)

- vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Nikoli Sikirici (list 274 spisa)

8. U tijeku postupka provedeni su dokazi saslušanjem tužiteljica HŠ i ĆŠ u svojstvu parničnih stranaka 1. ožujka 2023. ( list 106 do 108 spisa). Saslušani su i svjedoci CŠ, (list 108-109 spisa) PŠ (list 109 spisa) ŽŠ (list 110 spisa) na okolnost postojanja obveznog znaka zaustavljanja.

8. 1. Tužiteljica pod 1) HŠ saslušana pred ovim sudom 1. ožujka 2023. u bitnom je iskazala da se predmetnog dana događaja prometne nesreće vozila cestom kojom vozi već godinama s obzirom da se tamo nalazi njena kuća, a vozačkog iskustva ima već 10 godina. Kada je izlazila iz dvorišta kuće priključila se na glavnu cestu i zadržala pravac kretanja svojom prometnom trakom kojih 300-400m nakon čega je osjetila snažan udarac u desni prednji dio svoga automobila, tu je bilo mnogo prašine, a nagutala se i dima. Da se vozila svojom stranom ceste, a automobil koji ju je udario je došao s njene desne strane sa jednog suženog dijela ceste preko mosta. Da nije mogla vidjeti automobil koji je dolazio s njene desne strane zato što su s desne strane ceste kuće tako pozicionirane da je nemoguće vidjeti tko dolazi s desne strane ceste. S njene strane ceste nije postojao nikakav prometni znak, a sa strane ceste s koje je došao automobil koji ju je udario nekada je postojao prometni znak STOP. U trenutku sudara da nije znala da vozač koji je dolazio s desne strane nije imao znak STOP, odnosno nije znala da je taj prometni znak uklonjen. To je saznala tek kada je doživjela prometnu. Da cijeli život prolazi tom cestom kao da je to glavna cesta, svi tako prolaze i ne sjeća se da je tu bilo prometnih nesreća. Zbog prometne nesreće prije svega je doživjela šok i traumu, nesreća je na nju ostavila najviše psihološke posljedice jer je vrlo odgovorna osoba pa joj je teško pala činjenica što se njoj dogodila ta prometna nesreća. Imala je napadaje anksioznosti zbog toga, svaki dan kada prolazi tom cestom sjeti se prometne nesreće i usporava čak i ako sada zna da tamo postoji sada znak STOP. Također teško joj je gledati automobil koji je popravljen ali i dalje se na njemu vide posljedice prometne nesreće, ne može si priuštiti kompletni popravak zbog financijske situacije. Nadalje u prometnoj nesreći zadobila je opekotine lijeve ruke kao posljedicu otvaranja zračnog jastuka, ali osim toga imala sam neke modrice i natučenja. Misli da je neko vrijeme i bila na bolovanju, ima dokumentaciju od psihijatra, čini joj se da je to bilo zbog paničnih napada. Navela je da je znak vraćen na to raskrižje nedugo nakon prometne nesreće, otprilike više od tjedan dana, a manje od jednog mjeseca. Utvrđuje se da je tužiteljica dok je govorila o posljedicama prometne nesreće plakala i drhtale su joj ruke.

8.2. Tužiteljica pod 2) ĆŠ saslušana pred ovim sudom 1. ožujka 2023. u bitnom je iskazala da se vozi tom istom cestom već 40 godina i do trenutka prometne nesreće nije znala da na tom raskrižju nije bilo znaka STOP. Tom cestom vozili su se opušteno, znak je postojao u njenoj glavi, a tek policija je utvrdila da ga u trenutku prometne nesreće nije bilo što ih je potpuno šokiralo. Sada se voze tom cestom s grčem, a pojašnjava da je uvijek suvozač i da je vozi njena kćer HŠ ili suprug. Uvijek kada se voze tom cestom prije tog raskrižja traži da se auto zaustavi, da stanu jer se boji da će se opet nešto dogoditi. Njena kćer HŠ je doživjela veći šok zbog prometne nesreće nego ona, neposredno nakon nesreće nije joj mogla skinuti niti ruke sa lica i dovesti je u stanje da uopće mogu razgovarati. Ona se prestrašila da joj je majka nastradala u nesreći, a to je zato što je bila na suvozačevom mjestu za vrijeme nesreće, a u tu stranu se dogodio udarac. Ona se nije javila doktoru odmah nakon prometne nesreće, već se javila tek kasnije, od ozljeda da je imala podljeve na grudima kao posljedicu sigurnosnog pojasa. Misli da je uzimala i neke tablete za smirenje. Za postojanje znaka navela je da bi ga vidjela svaki dan 40 godina kada bi prolazila tom cestom u dućan. Na mjestu tog prometnog znaka da je nakon nesreće bila rupa te je njezin suprug nakon prometne nesreće snimao to mjesto i pronašao rupu.

8. 3. Na ročištu za glavnu raspravu 1. ožujka 2023. saslušani su i svjedoci CŠ, PŠ i ŽŠ koji su u bitnom iskazivali isto na okolnost postojanja znaka obveznog zaustavljanja i to na način da su dugogodišnji stanovnici [adresa] te da na cesti na kojoj se dogodila prometna nesreća tužiteljicama prolaze dugi niz godina te se na predmetnom raskrižju uvijek nalazio znak STOP te za isti su svi pretpostavljali da se tamo i nalazi.

8. 4. Sud je ocijenio kao istinite i životne iskaze svjedoka i tužiteljica te smatra utvrđenom činjenicu da je dugi niz godina na prometnom raskrižju bio postavljen znak STOP, a koji je zbog očitog neodržavanja u vrijeme prometne nesreće bio otklonjen. Stoga ovaj sud drži da postoji odgovornost tuženika za nastanak štete.

9. Prema odredbi čl. 6 st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024) pravna ili fizička osoba, obrtnik nadležna za održavanje cesta dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

10. Jedinice lokalne samouprave su dužne održavati nerazvrstane ceste, što uključuje skup mjera i radnji tijekom cijele godine radi održavanja prohodnosti, tehničke ispravnosti i prometne sigurnosti (članak 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine br. 68/2018, 110/2018, 32/2020, 145/2024 - dalje ZKG ). Pod održavanjem javnih površina podrazumijeva se održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, ako se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu (članak 23. i članak 60. ZKG). Ova obveza proizlazi iz članka 3. i članka 27. ZKG i Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023, 156/2025), prema kojima jedinice lokalne samouprave imaju odgovornost za održavanje navedenih površina i cesta unutar naselja. Odlukom o cestama NN 44/12 od 18. travnja 2012. (list 251 spisa) utvrđeno je kako ista pod nadležnošću upravljanja tuženika.

11. Obzirom da se osnova ovog tužbenog zahtjeva temeljila isključivo na pitanju je li prije predmetnog štetnog događaja bio postavljen prometni znak obaveznog zaustavljanja STOP i u slučaju da je isti bio postavljen i u vrijeme štetnog događaja, tko bi od vozača vozila sudionika u ovoj nezgodi imao prednost (sve sukladno jednoobraznoj primjeni prava u analognim slučajevima odgovornosti održavača ceste kad nije bilo prometnog znaka koji je prethodno postojao pa je uklonjen a nije ponovo postavljen, VSRH Rev 820/16 , Županijski sud u Velikoj Gorici Gž-273/2020, VSRH Rev 3773/94, VSRH Rev 84/1990), Sud je u postupku saslušao tužiteljice i svjedoke na tu okolnost, te sa sigurnošću utvrdio da je isti znak postojao prije nastanka nesreće a koji je uslijed nepažnje te neodržavanja uklonjen a nije na vrijeme ponovno vraćen. U vrijeme nezgode nije bilo iste regulacije, ali je predmetno raskrižje prije ove nezgode, i to dugi niz godina, imalo reguliranu vertikalnu signalizaciju, postavljeni znak obveznog zaustavljanja STOP za vozila koje dolaze s odvojka ceste s koje je u ovom događaju dolazilo drugo vozilo sudionik marke „Mercedes“ ( vozač VŠ), koji znak je očito netko u međuvremenu uklonio, te je tužiteljica godinama tu prolazila vozilom s prednošću prolaza zadržavajući smjer svog kretanja jer je vozilima koje dolaze s odvojka bio postavljen taj prometni znak obaveznog zaustavljanja. U situaciji po kojem je održavač ceste koji nije ponovno postavio uklonjeni prometni znak koji je prije nezgode već postojao pa se zbog nepostojanja istog znaka (dakle propusta ponovnog postavljanja) u trenutku nezgode i dogodila prometna nezgoda, odgovoran za štetu proizišlu iz takve nezgode (VSRH Rev 820/16, VSRH Rev- 3473/94).

12. 1. Sukladni članku 1085. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, 69/2026 – u nastavku ZOO) odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

12.2. Sukladno članku 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

12.3. Sukladno članku 1090. ZOO-a sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

12.4. Odredbom čl. 1095. st.1. ZOO-a propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

12.5. Članak 1100. ZOO-a propisuje da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

12.6. Sukladno članku 19. ZOO-a propisuje se da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

12.7. Sukladno članku 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

13. Da bi utvrdio imovinsku štetu koju je pretrpjela tužiteljica u svezi sa štetnim događajem sud je izveo dokaz vještačenjem od strane stalnog sudskog vještaka za strojeve, cestovni promet i motorna vozila BŠ dipl. ing.

13.1. Nalazu i mišljenju vještaka prileži situacijski plan prometne nesreće te se u njemu navodi kako je prema obimu i vrsti oštećenja razvidno da se radi o totalnoj šteti koja bi prema orijentacijskom kriteriju iznosila 4. 412, 20 eura. Procjena vrijednosti spašenih ostataka prema vještaku iznosi 35 posto, dakle stvarna šteta da je na vozilu bila 2. 867, 93 eura.

14. Da bi sud utvrdio neimovinsku štetu koju trpe tužiteljice u svezi sa štetnim događajem sud je na ročištu za glavnu raspravu 12. ožujka 2026. izveo dokaz vještačenjem od strane stalne sudske vještakinje ortopeda dr. Danči Tripalo

14.1. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje ortopeda dr. Danči Tripalo proizlazi da je tužiteljica pod 1) HŠ, **.**.2017. imala prometnu nezgodu kao vozač osobnog automobila. Isti dan da se javila na HMP KBC Split navodeći ozljedu lijevog ručnog zgloba te blažu bolnost u predjelu grudnog koša. Po opservaciji je bol u prsištu prestala, kretnje u ručnog zglobu i laktu su bile bez oteklina potpune, a bolovi pri pokretanju. U dijelu gdje je bio udarac zračnog jastuka bila je vidljiva oguljotina. Napravljena joj je toaleta i prijevoj vazelinskom gazom lijeve podlaktice. U spisu je priložen i nalaz plastičnog kirurga gdje je napisano da tužiteljica ima opekotinu u predjelu lijeve nadlaktice a to je ta rana od zračnog jastuka. Radi se o blažim tjelesnim ozljedama koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti, što se tiče bolova oni da su bili prva tri dana srednjeg intenziteta te još jedan tjedan slabijeg intenziteta. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna prva tri dana jedan sat dnevno, a naruženje zbog navedene opekline nije vidljivo jer takav stupanj opekline zaraste uredno. Ako je manje vidljivo onda tužiteljica treba skrenuti pažnju nekome da to primijeti. To bi se više radilo o kozmetskom defektu.

14.2. Punomoćnik tužitelja predložio je da se zbog ekonomičnosti postupka naloži vještakinji ortoped da vještači ozljede tužiteljice pod 2. iz ortopedske domene, budući da iz službeno pribavljenog zdravstvenog kartona je razvidno da je evidentiran liječnički pregled nakon nesreće sa nekoliko ozljeda citiranih u nalazu od 23. kolovoza 2017. Punomoćnik tuženika prigovorio je prijedlogu tužitelja navodeći da isti nije ranije predložen. Uvidom u spis utvrđeno je da je isti predložen i obuhvaćen dokaznim prijedlozima na zaključenju prethodnog postupka pa je prigovor odbijen te je raspravnim rješenjem odlučeno provesti dokaz vještačenjem tužiteljice pod 2. po stalnom sudskom vještaku ortopedu dr. Danči Tripalo.

14.3. U odnosu na tužiteljicu pod 2) ĆŠ sudska vještakinja ortoped navodi da u spisu za tužiteljicu ne postoji medicinska dokumentacija osim što je u njenom zdravstvenom kartonu na dan 23. kolovoza 2017. pronašla da se radi o ozljedi kao suvozaču u vozilu koje je udarilo u njeno vozilo koje je vozila njena kćerka. Opisani su hematomi na desnoj strani vrata u predjelu prsne kosti te na lijevom boku i to najveći od 7 do 11 cm koji prati liniju pojasa. Osim toga je navedena i ogrebotina na desnoj podlaktici od 4cm i 2 cm. Zbog toga je dobila analgetik i apaurin. Ostalih nalaza nema. Dakle, radi se o lakšoj tjelesnoj ozljedi koja nije ostavila umanjenje životnih aktivnosti. Navedeni hematom se povukao pa je navedeno u kartonu 5. rujna 2017. da je u regresiji hematom u lijevoj dojci. Što se tiče bolova trpila je jedan dan bol u srednjem intenzitetu te još tri dana slabog intenziteta. Tuđa njega i pomoć nije joj bila potrebna i nema naruženja.

15. Da bi sud utvrdio neimovinsku štetu koju trpe tužiteljice u svezi sa štetnim događajem sud je na ročištu za glavnu raspravu 12. ožujka 2026. izveo dokaz vještačenjem od strane stalnog sudskog vještaka psihijatara dr. Nikole Sikirice.

15.1. Vještak je u svom mišljenju naveo da su obje tužiteljice u nekoliko navrata ambulantno psihijatrijski pregledane te im je postavljena dijagnoza akutne reakcije na stres i anksiozni poremećaj uzrokovan traumom, što je sve bio razlogom da se istima preporuči uzimanje lijekova iz klase antidepresiva, anksiolitika i hipnotika.

15.2. Tužiteljica 1) HŠ liječena je psihijatrijski od 7. rujna 2017. do 21. studenog iste godine, dok je tužiteljica 2) ĆŠ liječena od 7. rujna do 19. prosinca 2017. Imajući u vidu sve navedeno vještak navodi da je tužiteljica HŠ pretrpjela sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, zatim se nastavio sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju 3 do 4 dana te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 3 mjeseca.

15.3. Tužiteljica ĆŠ da je trpjela sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, zatim se nastavio sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju jedan do dva dana, te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 4 mjeseca.

15.4. S obzirom na učestalost psihijatrijskih pregleda uz uzimanje četiri lijeka iz klase koje je naveo psihijatar, u navedenim vremenskim periodima vještak smatra da se može govoriti o privremenoj povredi duševnog digniteta u tom razdoblju zasebno za svaku tužiteljicu u postotnom intervalu 5 do 10 %.

16. Vještaci su taksativno su i kronološki naveli važne detalje, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice pružajući sudu osnovu za utvrđenje imovinske štete, te praćenje provedenog tijeka liječenja pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama, dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene neimovinske i imovinske štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaća.

17. Sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025) sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da:

- prema obimu i vrsti oštećenja razvidno da radi o totalnoj šteti koja bi prema orijentacijskom kriteriju iznosila 4. 412, 20 eura. Procjena vrijednosti spašenih ostataka iznosi 35 posto, dakle stvarna šteta da je na vozilu 2. 867, 93 eura, što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za strojeve, cestovni promet i motorna vozila BŠ dipl. ing. - tužiteljica pod 1) HŠ u štetnom je događaju zadobila blaže tjelesne ozljede koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti, bolovi su bili: 3 dana srednjeg intenziteta, 7 dana slabijeg intenziteta, tuđa njega i pomoć je bila potrebna 3 dana po 1 sat, a naruženje nije vidljivo, što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje ortopeda dr. Danči Tripalo

- tužiteljica pod 1) HŠ pretrpjela je sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju 3 do 4 dana , sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 3 mjeseca, te je postojala privremena povreda duševnog digniteta u tom razdoblju zasebno u postotnom intervalu 5 do 10 %, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatara dr. Nikole Sikirice.

- tužiteljica pod 2) ĆŠ u štetnom je događaju zadobila lakše tjelesne ozljede koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti, bolovi su bili: 1 dan srednjeg intenziteta, 3 dana slabijeg intenziteta, tuđa njega i pomoć nije bila potrebna i naruženja nema, što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje ortopeda dr. Danči Tripalo

- tužiteljica pod 2) ĆŠ pretrpjela je sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju 1-2 dana,sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 4 mjeseca, te je kod iste postojala privremena povreda duševnog digniteta u tom razdoblju zasebno u postotnom intervalu 5 do 10 %, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatara dr. Nikole Sikirice.

18. Obzirom da su se Orijentacijski kriteriji iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH-a od 29.11.2002. u primjeni Zakona o obveznim odnosima promijenjeni na način da se prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50% na drugoj sjednici Građanskog odjela VSRH od 05.03.2020. i 15.06.2020. uvažavajući svrhu istih na način da ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, kojom prigodom valja uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih a li ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade. Također, posebno se napominje kako je od dana donošenja novih Orijentacijskih kriterija prošlo gotovo 5 godina te je novac predviđen u tadašnjim Orijentacijskim kriterijima značajnije izgubio na vrijednosti radi inflacije. Naime, navedeno proizlazi uvidom u objavljeni Kalkulator inflacije Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od ožujka 2020. (kada su doneseni novi Orijentacijski kriteriji) do srpnja 2025. iz kojeg je razvidno kako inflacija iznosi 31.2%. Navedeni stav potvrdio je i Županijski sud u Zagrebu u presudi broj: Gž-3137/2024 od 25. srpnja 2024., Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, broj: Gž-779/2025 od 23. srpnja 2025.g., Županijski sud u Dubrovniku, broj: Gž-580/2023 od 13.11.2024., Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž - 4246/2024 od 15.10.2024.

19. Ovaj sud je pri odmjeravanju novčane satisfakcije tužiteljicama posebno je vodio računa o načinu nastanka ozljede, duljini trajanja liječenja te neugodnostima pri istome kao i o fizičkom i duševnom zdravlju tj. integritetu osobnosti tužiteljica, posebno se rukovodeći kojem bi cilju služi ta naknada, time da se sa istom naknadom u konkretnom slučaju ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Također su u obzir uzeti navodi vještaka prema kojima iako štetni događaj nije ostavio na tužiteljice trajno umanjenje životnih aktivnosti, postojale su privremene povrede u vremenskom razdoblju nakon nesreće što ovaj sud ne drži neznatnim. Dakle, uzimajući u obzir prethodna utvrđenja proizišla na temelju danih nalaza i mišljenja imenovanog vještaka ovaj Sud je:

- prilikom ocjene visine naknade zbog pretrpljenih fizičkih bolova, u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje dr. Tripalo glede dužine trajanja tih bolova, učestalosti, vrste i intenziteta istih, pa je primjerenim ocijenio iz ovog kriterija tužiteljicama utvrditi novčanu naknadu u iznosu od 500,00 eura tužiteljici pod 1) HŠ te tužiteljici pod 2) ĆŠ 220,00 eura.

- kod ocjene visine novčane naknade poradi pretrpljenog straha uslijed štetnog događaja ovaj sud je uzeo u obzir utvrđenja vještaka specijaliste psihijatra dr. Sikirice te kao primjerenu naknadu utvrdio od novčanu naknadu u iznosu od 1.500,00 eura tužiteljici pod 1) HŠ te tužiteljici pod 2) ĆŠ 1.500,00 eura.

19.1. Na utvrđeni iznos neimovinske štete tužiteljicama pripadaju i zatezne kamate, sukladno odredbi članka 29. ZOO-a, koje kamate teku na navedeni iznos od dana podnošenja tužbe odnosno od 20. kolovoza 2020. do isplate kako je to tužiteljica tražila, sve sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a.

20. Pri utvrđenju visine imovinske štete koju je pretrpjela tužiteljica pod 1) u svezi sa štetnim događajem sud je u cijelosti prihvatio dano mišljenje stalnog sudskog vještaka za strojeve, cestovni promet i motorna vozila BŠ dipl. ing., kojim je utvrđeno da je prema obimu i vrsti oštećenja razvidno da se radi o totalnoj šteti koja bi prema orijentacijskom kriteriju iznosila 4. 412, 20 EUR-a, a procjena vrijednosti spašenih ostataka iznosila bi 35 posto, dakle stvarna šteta da bi vozilu bila 2. 867, 93 eura.

20.1. Na utvrđeni iznos imovinske štete tužiteljici pripadaju i zatezne kamate, sukladno odredbi članka 29. ZOO-a, koje kamate teku na navedeni iznos od dana podnošenja tužbe odnosno od 20. kolovoza 2020. do isplate kako je to tužiteljica tražila.

21. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025.) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025 - dalje Tarife).

21. 1. Priznati parnični trošak tužiteljica sastoji se od sastava tužbe od 20. kolovoza 2020. od 100 bodova, ( tbr 7.1. Tarife), sastav podnesaka od 25. kolovoza 2020., 22. studenog 2022., 2. lipnja 2023.,16. studenog 2023., i 25. svibnja 2026., svaki od po 50 bodova, ukupno 300 bodova ( Tbr. 8. t. 2. Tarife) , za zastupanje na ročištima od 29. studenog 2022.,1. ožujka 2023., 13. ožujka 2024., 17. rujna 2025., 12. ožujka 2026. i 28. svibnja 2026. od po 100 bodova (Tbr.9.t.1.Tarife), za zastupanje na ročištima od 6. lipnja 2023., 2. listopada 2023., 21. studenog 2023., 30. siječnja 2024., 4. prosinca 2024., 21. siječnja 2026. od 25 bodova (Tbr.9.t.5. Tarife), što ukupno iznosi 750 bodova.Ukupno se priznaje tužiteljicama 1150 bodova, umjesto traženih 2090. Prema vrijednosti boda od 2,00 eura priznati parnični trošak iznosi 2.300,00 eura koji uvećan za 25% PDV-a od 575,00 eura iznosi 2.875,00 eura koji valja uvećati za troškove vještačenja od 850,00 eura, te sudske pristojbe od 171,21 eura. Dakle, ukupno priznati parnični trošak tužiteljica iznosi 3.896,21 eura za koji iznos valja obvezati tuženika na isplatu. Za preostali traženi iznos od 2.350 eura valjalo je odbiti tužiteljice.

21.2. Tužiteljicama na dosuđeni parnični trošak pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem odredbe članka 151.st.3. ZPP-a čija je visina i način izračuna određen odredbom članka 29.st.2. ZOO-a.

22. Radi navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Splitu, 13. srpnja 2026.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

- pun.tužitelja,

- pun.tuženika,

- u spis