Republika Hrvatska

Repubblica di Croazia

Općinski sud u Puli-Pola

Tribunale comunale di Pula-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Sezione distaccata di Rovinj-Rovigno

52210 Rovinj-Rovigno, Obala Pina Budicina 4

Posl.br. P-1836/2019-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno po sucu pojedincu Robertu Uggeriju, u parničnom postupku tužiteljice CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojana Zustovića, Marine Matanović i Zorana Slokovića, odvjetnici u Pazinu, protiv tuženika Istarski vodovod d.o.o., Sv. Ivan 8, Buzet, OIB: 13269963589, kojeg zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, radi zaštite od uznemiravanja prava vlasništva i po protutužbi tuženika, protiv tužiteljice, radi utvrđenja prava stvarne služnosti, držanja i održavanja vodovodne cijevi, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 21. svibnja 2026. u nazočnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika, te punomoćnika tuženika, dana 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev tuženika, protiv tužiteljice, koji glasi:

"I. Utvrđuje se da u korist tuženika postoji pravo stvarne služnosti držanja i održavanja vodovodne cijevi koja se pruža povlasnom nekretninom označenom kao k. č. [katastarska čestica], upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na trasi kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana od 23. srpnja 1999., priloženoj uz tužbu.

II. Nalaže se tužiteljici da trpi upis prava stvarne služnosti iz točke I. izreke ove presude u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana, temeljem ove presude po pravomoćnosti.".

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice protiv tuženika, koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku trgovačkom društvu Istarski vodovod d.o.o., Sv. Ivan 8, Buzet, OIB: 13269963589 da prestane uznemiravati tužiteljicu CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u vršenju njezinih vlasničkih prava na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s oznakom zemljišta vinograd, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da u roku od 15 dana ukloni vodovodnu cijev koja se pruža od susjedne nekretnine sa južne strane (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), pa sredinom, duž cijele nekretnine u vlasništvu tužiteljice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], do susjedne nekretnine sa sjeverne strane (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te da se ubuduće kloni takvog ili sličnog uznemiravanja.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u roku od 15 dana.".

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice protiv tuženika, koji glasi:

"I. Zabranjuje se tuženiku trgovačkom društvu Istarski vodovod d.o.o., Sv. Ivan 8, Buzet, OIB: 13269963589 da uznemirava tužiteljicu CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u vršenju njezinih vlasničkih prava na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s oznakom zemljišta vinograd, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te mu se nalaže da u roku od 15 dana ukloni vodovodnu cijev koja se pruža od susjedne nekretnine sa južne strane (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), pa sredinom, duž cijele nekretnine u vlasništvu tužiteljice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], do susjedne nekretnine sa sjeverne strane (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te da se ubuduće kloni takvog ili sličnog uznemiravanja.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u roku od 15 dana.".

IV. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak, u iznosu od 3.004,96 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica svojom tužbom tvrdi: da je vlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (vinograd), koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da ju tuženik neovlašteno i bez pravnog osnova uznemirava u vršenju vlasničkih prava na nekretnini; jer da po sredini njezine parcele i uzduž cijele nekretnine (u pravcu sjever-jug), drži vodovodnu cijev; i da bespravnim korištenjem njezine nekretnine ostvaruje novčanu zaradu; da provodi vodu kroz njezinu nekretninu, do susjednih nekretnina drugih vlasnika i da prodaje na taj način dostavljenu vodu; da je predmetna nekretnina građevinska parcela; da se vodovodna cijev tuženika nalazi pod zemljom te parcele; da ona zbog toga ne može koristiti nekretninu, u skladu s njezinom namjenom; jer da zbog pod zemljom postavljene cijevi, ne može graditi na toj nekretnini.

1.1. U svezi položaja vodovodne cijevi ona je priložila kopiju katastarskog plana od 23. srpnja 1999.; na kojoj je isprekidanom linijom označen pravac predmetne vodovodne cijevi; da je iz navedene kopije vidljivo da se vodovodna cijev tuženika proteže, do susjedne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja se nalazi na južnoj strani njezine nekretnine), te po sredini i uzduž cijele njezine nekretnine do susjedne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (a koja se nalazi na sjevernoj strani njezine nekretnine); da tuženik nema valjani pravni osnov, da ju (na opisani način) uznemirava u vršenju njezinih vlasničkih prava na opisanoj nekretnini; da tuženik koristeći njezinu nekretninu ostvaruje novčanu zaradu, jer je vidljivo da njezina nekretnina nije opterećena nikakvim pravom služnosti vodova ili sličnim stvarnim pravom u korist tuženika.

1.2. Da je ona predmetnu nekretninu stekla u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, temeljem rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Labinu posl.br. R1-942/15 od 31. siječnja 2018.; i dopunskog rješenja istoga suda, posl.br. R1-942/15 od 5. travnja 2018.; da u trenutku stjecanja nekretnine razvrgnućem, ta nekretnina nije bila opterećena nikakvim pravom služnosti vodova ili sličnim stvarnim pravom u korist tuženika; da je ona stekla tu parcelu, bez ikakvih tereta kao pošteni stjecatelj, osnovom povjerenja u zemljišne knjige; da u trenutku stjecanja čestice nije znala, niti je mogla znati, da se ispod površine nekretnine, nalazi vodovodna cijev tuženika; da se nikako ne može prigovoriti njezinom poštenju; obzirom, da se vodovodne cijevi tuženika nalaze ispod zemlje i da se ne mogu uočiti pregledom terena parcele; da je mjerodavno jedino stanje u zemljišnim knjigama, u trenutku njezinog stjecanja nekretnine, jer nije bila upisana nikakva služnost vodovoda ili sličnih stvarnih prava u korist tuženika; da se njezino poštenje pretpostavlja; i da navedeno ne mora dokazivati; da je teret dokazivanja suprotno od navedenog, na teret tuženika. U postupku diobe suvlasništva nekretnina, da je vještak procijenio vrijednost te nekretnine, kao neopterećeno građevinsko zemljište, na kojem je moguća gradnja; što dodatno potvrđuje, da niti jedan sudionik tog postupka razvrgnuća, nije imao saznanja: da se ispod te nekretnine nalazi ukopana vodovodna cijev.

2. Tuženik odgovorom na tužbu tvrdi: da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenim zahtjevima jer su neosnovani; da je netočno da je tuženik nezakonito i bez pravnog osnova držao vodovodnu cijev na predmetnoj nekretnini; da nije na bespravan način koristio nekretninu; i na taj način ostvarivao profit, kako to tužiteljica prikazuje; da nije sporno da ispod predmetne nekretnine prolazi vodovodna cijev; uistinu, da se ispod površine zemljišta predmetne nekretnine nalazi: vodovodna cijev koja čine dio javne vodoopskrbne mreže tuženika; da je predmetna cijev postavljena na inicijativu i zahtjev ondašnje Mjesne zajednice Žminj; koja da je putem bivšeg SIZ-a, u stambeno komunalnoj oblasti, ondašnje Općine Rovinj, ishodovala pri Općini Rovinj, Sekretarijata za poslove uprave, Uprave zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Službe prostornog uređenja i zaštite okoliša: uvjerenje o uvjetima uređenja prostora za izgradnju vodovodnih ogranaka za [adresa], te odvojak za Galanti-Krculi-Matukići-Slivari-Zeci, kao i odvojak za Gradišće i Karnevali; a koja su se sva područja nalazila, na području ondašnje Mjesne zajednice Žminj, klase: 350-05/91-01/62, Ur. broj: 2171-02-03-91-2, od 26. veljače 1991.; da je tek po izgradnji vodovoda tuženik stupio u posjed spornog vodovodnog ogranka; što ukazuje, da tuženik nije imao ništa sa odabirom trase vodovoda i vršenjem radova, osim nadzora i spajanja na javnu vodoopskrbnu mrežu; da je taj segment dogovorila i izvela sama mjesna zajednica; da su ljudi iz svakog pojedinog sela, sami svojim rukama i alatom sudjelovali u kopanju kanala za vodovodnu cijev; da je isti slučaj uslijedio i sa vodovodnim ogrankom, koji se proteže preko sporne nekretnine.

2.1. Da je razvrgnućem tužiteljica stekla nekretninu u cijelosti; dok, da je ranije na čestici bila upisana, kao suvlasnica iste nekretnine; da je ona suvlasnički dio parcele stekla, osnovom rješenja o nasljeđivanju, iza svog pravnog prednika JC, pod posl.br. O-188/2013 od 13. rujna 2013.; da je imenovani prednik tužiteljice pok. JC, bio upisan kao suvlasnik na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od godine 1990.; da mu je bilo osobno poznato, da se ispod predmetne nekretnine, nalazi vodovodna cijev; da je s time suvlasnik JC bio i suglasan; jer je i osobno sudjelovao, u polaganju te cijevi; da JC i svi stanovnici sela (navedenih u uvjerenju), dobro znaju da je izgradnjom tog vodovodnog ogranka "voda" došla i konačno stigla do svakog od tih navedenih naselja; te da je isti projekt izveden u kratko vrijeme, upravo iz razloga da bi lokalno stanovništvo, čim prije dobilo pitku vodu; da je slijedom vodovodna mreža stavljena u pogon i dovršena tijekom 1991./ i početkom 1992.; da je od stavljanja u funkciju vodovodne mreže, pa do dana podnošenja tužbe u ovom predmetu proteklo, daleko dulje od 20 godina; da je slijedom očito da je tuženik dosjelošću stekao: pravo stvarne služnosti držanja i održavanja vodovodne cijevi na predmetnoj nekretnini; obzirom da je pravni prednik tužiteljice, već prilikom polaganja cijevi bio upisan kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini, da se sada ne može tužiteljica, kao njegova nasljednica, pozivati na povjerenje u zemljišne knjige, kako to ona tvrdi; te, da ona predmetnu nekretninu, nije stekla na temelju naplatnog pravnog posla, pa da se ne može pozivati na zaštitu povjerenja, u zemljišne knjige, sukladno odredbi čl. 230. ZV-a; da je riječ o nasljeđivanju, da je ona i upisana na predmetnu nekretninu; da odredbom čl. 128. st. 1. ZV-a, je jasno propisano da: "nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno"; a u odredbi čl. 128.s t. 3. da je propisano da: "stjecanjem prava vlasništva nasljeđivanjem, ne prestaju stvarna prava, koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari".

2.2. Da se u to vrijeme radilo o velikom projektu, za kojega su svi građani znali i u kojem su osobno sudjelovali; dakle, i sami mještani tadašnje Općine Žminj, na način da su sami kopali određene dionice trase, radi postavljanja vodovodne cijevi; dakle, da se radilo o općepoznatoj činjenici, pravnog prednika tužiteljice, ali svakako i njoj samoj; da su mještani, bili i više nego sretni i zadovoljni, što će konačno dobiti pitku vodu, u svoja kućanstva; dakle, da iz svega proizlazi da nije točan navod iz tužbe da tuženik neovlašteno i bez pravnog temelja drži vodovodnu cijev na nekretnini u vlasništvu tužiteljice; jer da je tuženik na temelju zakona dosjelošću još do kraja 2012., stekao pravo stvarne služnosti držanja i održavanja vodovodne cijevi; dakle, njihovim korištenjem, u razdoblju od 20 godina, počevši od 1991.; da je tužiteljica uz tužbu priložila kopiju katastarskog plana na kome je ucrtana trasa vodovoda; i da upravo iz te isprave proizlazi: da je ista izdana još 23. srpnja 1999.; da je očito da je tužiteljici već tada bilo poznato, da je u predmetnu nekretninu položen sporni vodovodni ogranak; da odredba čl. 239. Zakona o vodama izričito određuje da: "Neovisno o upisima u zemljišnu knjigu ili katastar, svakodobni vlasnik ili drugi posjednik nekretnine na kojoj su, odnosno ispod koje su izgrađene komunalne vodne građevine do dana stupanja na snagu ovog Zakona, dužan je trpjeti služnost radi njihove rekonstrukcije i održavanja, bez naknade.". Da je, slijedom navedenog, očito da do uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice, nije ni došlo; da se tuženik protivi tužbi i tužbenim zahtjevima u cijelosti; i predlaže da sud odbije tužbene zahtjeve tužiteljice kao neosnovane; i da tužiteljici naloži da tuženiku naknadi troškove, ovog parničnog postupka.

2.3. Tuženik je uz odgovor na tužbu predao i protutužbu protiv tužiteljice: navodeći, da je na nekretnini tužiteljice, iako nije upisana, postoji stvarna služnost polaganja i održavanja vodovodne cijevi; da je služnost stečena dosjelošću, osnovom Zakona, a koja dosjelost teče od stavljanja u funkciju vodovodne mreže od godine 1991.; od kada dakle, tuženik koristi istu za isporuku vode u objekte, koji se nalaze na predmetnoj vodovodnoj trasi; dakle, jer da je stvarna služnost stečena na osnovu Zakona, dosjelošću; da se pravo tužiteljice, ne može suprotstaviti pravu tuženika, stečenom na temelju zakona; slijedom tuženik predlaže sudu, nakon provedenog dokaznog postupka, udovoljiti postavljenom tužbenom zahtjevu protiv tužiteljice, kao u izreci ove presude.

3. Tužiteljica je u svom odgovoru na protutužbu navela: da osporava sve navode iz odgovora na tužbu i iz protutužbe te predlaže da se protutužba odbije kao neosnovana; da je ovo parnica radi uznemiravanja vlasništva, tako da nije pravno relevantno tko je prvi započeo čin uznemiravanja; nego da je pravno relevantno tko trenutno vrši čin uznemiravanja; da tuženik priznaje da je stupio u posjed predmetne vodovodne cijevi, nakon što je istu postavila mjesna zajednica; da tuženik priznaje da je vršio "nadzor radova i spajanje na vodoopskrbnu mrežu"; da tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, da je godine 1991. na predmetnoj nekretnini bilo 20-ak suvlasnika, od kojih je jedan i JC (s malim suvlasničkim udjelom); da JC sve do svoje smrti nije ništa znao o postavljanju sporne vodovodne cijevi; da je predmetna cijev u selu [adresa]; da pok. JC i njegova sestra (tužiteljica CC) i cijela obitelj JC nisu nikada živjeli u selu [adresa], nego u selu [adresa]; tako da nisu znali što se gradi u selu [adresa]; niti da su u tome sudjelovali; da je JC umro godine 2013. ne znajući ništa o toj cijevi, što znači da je njegova nasljednica tužiteljica CC (rođ. JC) naslijedila njegov suvlasnički udio predmetne nekretnine kao pošteni stjecatelj; da je vlasništvo predmetne nekretnine tužiteljica stekla kao pošteni stjecatelj, sudskim rješenjem o diobi suvlasništva (koje se navodi u tužbi); da se poštenje pretpostavlja, tako da je na tuženiku teret dokaza, da su pok. JC i tužiteljica bili nepošteni; da je Romano Matika 1990. upisan kao suvlasnik u 144/1440 dijelova, nasljeđivanjem iza LC, koji je preminuo 1989., dakle, prije gradnje vodovoda; a da svi ostali udjeli, stečeni poštenom kupnjom suvlasničkih dijelova nakon gradnje vodovoda (koje su kupoprodaje vidljive, u povijesnom izvatku kojeg je priložio tuženik), a zatim na kraju i diobom suvlasništva. Da je tužiteljica za navedenu vodovodnu cijev saznala, tek godine 2019., od vlasnika susjedne parcele MC, koji joj je dao presliku kopija plana od 23. srpnja 1999., na kojoj se vidi pravac cijevi (priložena uz tužbu).

4. U dokaznom postupku izveden je dokaz čitanjem: svih priloga uz tužbu i kopija katastarskog plana; odgovora na tužbu i protutužbe; svih podnesaka stranaka s prilozima; sadržaja svih zapisnika; rješenja Sekretarijata za poslovne uprave Općine Rovinj; zemljišnoknjižnih izvadaka i povijesnih zemljišnoknjižnih izvadaka; podnesaka Grada Rovinja i upravnog predmeta; podneska Državne geodetske uprave; nalaza i mišljenja GeoCentra, odnosno vještaka SC s prilozima i fotoprilozima; sadržaja zapisnika s održanih uviđaja. Tijekom postupka je održan uviđaj na licu mjesta uz nazočnost stranaka i sudskog vještaka SC, zatim je ponovno održan uviđaj na licu mjesta uz nazočnost stranaka, svjedoka i sudske vještakinje Milke Kosanović. Tijekom uviđaja je izveden dokaz saslušanjem predloženih svjedoka ZC, IC, PC i GC. Izveden je dokaz čitanjem priloženih nalaza i mišljenja vještaka SC, dipl. ing. geodezije i nalaza i mišljenja vještakinje Milke Kosanović, dipl. ing. geodezije; pročitano je uvjerenje o statusu čestice iz kojeg proizlazi da se predmetna čestica nalazi unutar granica građevinskog područja, neuređeni dio; podnesak tužiteljice kojim predmetu prilaže skicu mr.sc. DC; pismeno očitovanje sudske vještakinje Milke Kosanović na iznijete primjedbe tužiteljice; dokumentacije Istarskog vodovoda sa situacijskim planom; izvoda iz katastarskih planova i prijepisa posjedovnih listova s nalaza vještaka; tahimetrijskih zapisnika Istarskog vodovoda izrađenih početkom godine 1992.; uvidom u spis Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu posl.br. R1-942/2015 pokrenut prijedlogom predlagateljice CC protiv protustranaka radi razvrgnuća nekretnina u kojem je predmetu donijeto rješenje o razvrgnuću dana 31. siječnja 2018. između suvlasnika, kojim je ovdje tužiteljici dodijeljena sporna čestica k. č. [katastarska čestica]; a rješenje je postalo pravomoćno 31. listopada 2018.; te je izveden dokaz saslušanjem sudske vještakinje Milke Kosanović, a na kraju postupka, tužiteljice u svojstvu stranke u postupku.

4.1. Iz priloženog uvjerenja Općine Rovinj, Sekretarijata za poslove uprave, Uprave zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – Službe prostornog uređenja i zaštite okoliša od 26. veljače 2021. proizlazi: da je na osnovu prostornog plana Općine Rovinj izdano uvjerenje o uvjetima uređenja prostora za izgradnju vodovodnih ogranaka za [adresa], odvojak za Galante-Krculi-Matkići-Slivari-Zeci i odvojak za Gradišće i Karnevali, sve na području mjesne zajednice Žminj po trasi ucrtanoj na kopiji katastarskog plana koja je ovjerena od istog upravnog tijela, koja čini sastav istog uvjerenja, kojom su utvrđeni uvjeti uređenja prostora za izgradnju vodovodnih ogranaka za naselja Žminj-Damijanići, Žminj-Zeci i odvojak za Gradišće i Karnevale; da je trasa vodovodnih ogranaka definirana na kopiji katastarskog plana koja čini sastavni dio predmetnog uvjerenja; da je investitor od polaganja cjevovoda dužan poštivati sve propise za polaganje tog tipa cjevovoda; te nakon završetka radova da je potrebito sve dovesti u prvobitno stanje; te cjevovod položiti prema projektu izrađenog od DP "Učka" [adresa], broj elaborata 8/24 od IX./90 godina; a da prije ishođenja građevinske dozvole valja prethodno riješiti imovinskopravno pitanje služnosti za izgradnju vodovoda; da predmetna uvjerenja traju dvije godine od dana izdavanja.

4.2. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu spornu česticu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi: da je 24. listopada 1990. u zemljišnoknjižnom predmetu posl.br. Z-1642/90 provedeno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju od 10. siječnja 1989. iza pok. KC, pok. C iz ČC 29, preminulog **.**.1980. te da je osnovom navedenog rješenja između ostalih naslednika i suvlasnika, u zemljišnih knjigama upisan i JC, pok. Antona iz [adresa] u 144/1440 dijela, brat ovdje tužiteljice.

4.3. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-70/81-20 od 10. siječnja 1989., iza pok. KC, pok. C iz [adresa], preminulog **.**.1980., proizlazi: da su proglašeni sunasljednici, među kojima i EC pok. Antona iz [adresa], bratić ostavitelja u 144/1440 dijela; a iz pavomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. JC od oca J posl.br. O-188/13 od 17. lipnja 2013. proizlazi: da je nasljednica CC, ovdje tužiteljica (sa sunasljednicima) naslijedila u cijelosti udjele ostavitelja glede k. č. [katastarska čestica] (predmetom ovoga spora), k. o. [katastarska općina].

4.4. Iz rješenja Općine Rovinj, Sekretarijata za poslove uprave, Uprave zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – Službe imovinskopravnih poslova od 22. svibnja 1992. proizlazi: da je navedeno upravno tijelo donijelo tu odluku povodom prijedloga vodoopskrbnog poduzeća "Istarski vodovod" Buzet za nepotpunu eksproprijaciju zemljišta ustanovljenjem služnosti u k. o. [katastarska općina], u skladu tadašnjih odredbi Zakona o eksproprijaciji; istim je rješenjem usvojen prijedlog navedenog vodoopskrbnog poduzeća Istarski vodovod Buzet, te je u njegovu korist određena nepotpuna eksproprijacija ustanovljenjem služnosti postavljanja vodovodne cijevi za vodovodni [adresa], te ogranak za [adresa], u širini od 3 m, po 3 metra sa svake strane od osi cjevovoda na nekretninama u k. o. [katastarska općina]. Iz istog rješenja proizlazi: da će se polaganje vodovodne cijevi izvršiti na opisanim nekretninama iz točke I. spomenutog rješenja u skladu s uvjetima uređenja prostora Službe prostornog uređenja i zaštite okoliša Općine Rovinj od 26. veljače 1991., odnosno kopiji katastarskog plana s ucrtanom trasom predmetnih vodovodnih ogranaka, koja je sastavni dio predmetnog rješenja.

4.5. Iz priloženog podneska Županije Istarske, Službe za imovinskopravne poslove od 4. listopada 1993. upućenog zemljišnoknjižnom odjelu Rovinj-Rovigno, proizlazi: da je gore navedeno rješenje proslijeđeno nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu radi provedbe istoga.

4.6. Iz priložene dokumentacije Istarskog vodovoda Buzet u svezi broja elaborata 93-97/2-92 u svezi katastra vodova, proizlazi da je do tada izvedeno originalno kartiranje, skica mjerenja sheme čvorova, kopija plana, tahimetrijski zapisnik i zapisnik automatske obrade podataka s poligonima i detaljnim točkama; iz kojega proizlazi: da je na dan 25. veljače 1992. izvršeno snimanje vodovodnog ogranka predmetnog vodovodnog ogranka i da su postavljene cijevi te da je snimanje cijevi izvršeno kod otvorenog kanala, te sve to fiksirano kotama s prethodno postavljenim poligonskim točkama elektrooptičkim daljinomjerom, sve osnovom katastarskih planova Općine Žminj (što je sve priloženo predmetu), sve s datumom veljača 1992.

4.7. Dakle, iz dopisa Istarskog vodovoda (list 255) od 25. veljače 1992. proizlazi da je tada izvršeno snimanje vodovodnog ogranka Kmeti-Andrijaši u dužini 440 m i da su postavljene cijevi PVC 90/10 bara; te da je snimanje cijevi izvršeno kod otvorenog kanala, opisanih kota prema vrhu cijevi te definirane poligonske točke odgovarajućim daljinomjerom, a potvrda svemu za ucrtavanje snimljenog cjevovoda, da su poslužili katastarski planovi.

4.7.1. Osnovom navedenoga sud zaključuje: da je dana 25. veljače 1992. predmetna vodovodna cijev bila postavljena i vidljiva u otvorenom kanalu.

4.8. Tijekom održanog uviđaja dana 10. travnja 2025. je utvrđeno da tuženik nema mogućnosti sa strojem utvrditi kuda se proteže po navedenoj čestici vodovodna cijev; dakle, jer djelatnici Istarskog vodovoda nemaju odgovarajuću opremu radi praćenja trase vodovodne cijevi.

5. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka IC (rođ. 1949. u [adresa]), ovaj je sud utvrdio: da je projekt za postaviti dovodnu cijev vode projektirala tvrtka Učka Consulting Pazin (u kojoj je tada bio zaposlen svjedok) i da su to počeli projektirati 1990.; da je on osobno radio na tom projektu kao glavni projektant; da su nakon toga, po izrađenom projektu, ishodovali građevinsku dozvolu koja je glasila na SIZ stambeno-komunalno; da se glavni dovod vode protezao iz pravca Sv. Foške, iz pravca [adresa]; dakle, da se trasa protezala iz pravca [adresa] prema predmetnoj čestici i završava u naselju; da se radi o cijevi profila 12 cm; da postoji šaht za svo selo s posebnim brojevima za kućanstvo; da o izvođenju tih radova može bolje iskazivati svjedok PC, jer je on rukovodio tim projektima; da su projektom planirali izraditi iskop za potrebe vodovoda; nakon postavljene cijevi, iznad iste da su posipati pijesak; iznad pijeska da je postavljen kabel za telefon; da se telefonski kabel proteže iznad vodovodne cijevi; nakon toga da je kanal zatvoren; da je kanal trebao biti širine od oko 60 cm, a dubine oko 110 cm; da ne zna jesu li u potpunosti ishodovane sve potrebite dozvole; da je izradio projekt; da je naručitelj naručio od njih taj projekt i da su oni to napravili; da se ljudi nisu bunili, jer se sve to radilo za njihovu korist, jer će u kućama svi mještani konačno svi imati pitku vodu; da su se u mjesnoj zajednici građani dogovarali i razgovarali te odlučili: da moraju dovesti vodu, po mogućnosti i telefoniju do naselja; da su svi mještani znali, da će se to i ostvariti; da se nitko nije bunio; dapače, da su svi htjeli pitku vodu i uz to i telefoniju; kada se navedeno ostvarilo, da su svi mještani bili zadovoljni; obzirom, da su se svi do tada prali u "lavoru", osim onih koji su imali svoju "šternu" (cisternu).

6. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka PC, ovaj je sud utvrdio: da je bio zaposlenik Istarskog vodovoda u Buzetu (kao i danas); da su tijekom 1991. i 1992. dovršeni radovi oko postavljanja vodovodne cijevi i kopanja kanala, te i za potrebe telefonije; da su iz sela [adresa] kopali kanal prema spornoj parceli; da je kanal bio 60-70 cm širine, a dubine oko 90-110 cm; da je, nakon iskopa kanala, u kanal stavljen pijesak po cijeloj dužini kanala; nakon toga je odložena cijev PVC DN 90; zatim, da je postavljen pijesak iznad cijevi; da su potom postavili kabel za telefoniju, a iznad njega pijesak; na kraju da je kanal zatrpan; da je taj posao završen do kraja ožujka 1992.; da se nitko, tijekom izrade iskopa do zatrpavanja kanala, nije bunio; da su i mještani kao i vlasnici nekretnina surađivali u tom poslu, u svezi postavljanja posteljice od pijeska; a nakon postavljanja vodovodne cijevi, da su ljudi posipavali pijesak; a nakon postavljenog kabela za telefoniju da su zatrpavali kabel pijeskom; da su svi sudjelovali u tom poslu, sve preko mjesne zajednice; da su iskope vršili djelatnici Istarskih boksita i da se to vršilo na više mjesta uz trasu; da je to bio posao od općeg društvenog interesa za cijelu Istru; da posjeduje snimak iz podzemnog katastra; možda, da je cijev odložena po sredini spornog terena; da suglasnost vlasnika za proći kroz njihove terene s iskopom nije bila potrebna, jer je to bilo u korist općeg interesa; da su svi mještani koji su radili po kanalu, dobivali brojila besplatno; da je puno ljudi ostvarilo to pravo besplatnog brojila. Da nije bio zadužen na terenima ishodovati pravo služnosti od vlasnika terena; da je građevinska dozvola u ovom slučaju ishodovana; da ne zna je li se u njegovoj firmi (Istarskom vodovodu d.o.o.) čuva taj dokument; da Istarski vodovod posjeduje tahimetrijski zapis snimanja i koordinate.

7. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka GC (rođ. 1957. u Pohmanima), ovaj je sud utvrdio: da se dobro sjeća da su sami mještani i vlasnici terena surađivali oko iskopa kanala iz pravca mjesta [adresa] do tog naselja i do te parcele (pa i u nastavku na drugim terenima) i polagali kablove za vodu i telefon; da su to sve građani financirali, čak i projektnu dokumentaciju; da su sve to ljudi platili i radili na polaganju cijevi, te i doveli sve u prijašnje stanje; da je on radio za firmu Vladimir Gortan, koji je surađivao sa SIZ-om i da se to pokrenulo za cijelu Općinu Žminj, za sva manja mjesta; da je to bio "revolucionarni pokret"; da je to počelo 1988. ili 1989.; da su se svi građani aktivno uključili; da je na ovim terenima trasa izgrađena godine1991.; a da su poslovi dovršeni godine 1992.; da se na području Žminja tada odradilo 66 km, trase za vodu i telefon; da vodovod nema mogućnosti sa strojem utvrditi kuda se proteže cijev vode, jer da je cijev plastična; da se eventualno može tražiti bakar, jer da je iznad cijevi postavljena cijev za telefon; da je na licu mjesta pokazao gdje se nalazi cijev za telefon; da je možda kabel za telefon postavljen iznad vodovodne cijevi, a možda i ne.

8. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka MC (rođ. 1954. u [adresa]) ovaj je sud utvrdio: da nasuprot njegove kuće u [adresa] na čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ide pravolinijski vodovod sve do šahta sa poklopcem na kojem piše telefon; da u tom šahtu postoji vodovod i telefon; da to sve dobro zna jer da je vidio kad su kopali zemljište za polaganje cijevi 1992. godine; da se vodovod proteže i u nastavku dalje za Milotić Breg; da se cijev vodovoda dalje nastavlja kroz njegove parcele, k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica], pa nadalje sve do naselja Damijanići; te pokazao na terenima (uvidom u izvod iz katastarskog plana), kuda se prože cijev vodovoda, navodeći, da cijev ne prolazi kroz 12578/3, već kroz spornu k. č. [katastarska čestica]; da on održava k. č. [katastarska čestica] i Marijinu k. č. [katastarska čestica],; zato, da mu je sve to dobro poznato, jer održava te terene, gdje su nekad bili "kunfini" (međe).

8.1. Isti svjedok saslušan tijekom uviđaja na licu mjesta, (u svom iskazu), nije potvrdio navode tužiteljice, u onom dijelu iskaza kada ista tvrdi: da joj je upravo taj svjedok, dao kopiju katastarskog plana od 23. srpnja 1999.

9. Na osnovu navoda iz iskaza saslušane tužiteljice CC (rođ.1951. u [adresa]), ovaj je sud utvrdio: da je stekla predmetnu česticu 2018. osnovom razvrgnuća; da je prije toga tu parcelu imao u suvlasništvu njezin brat JC, koji je umro **.**.2013. da je u tom predmetu razvrgnuća bilo ukupno dvadeset i nešto diobnih učesnika; da je tu diobu rješavao sud u Labinu; da je osnovom tog razvrgnuća stekla vlasništvo predmetne parcele (i neke druge nekretnine); da je tek nakon tog razvrgnuća saznala za predmetnu vodovodnu cijev postavljenu ispod njezinog terena; da ona živi u [adresa] već 53 godine; da je godine 1973. otišla iz sela; da je saznanja o toj cijevi stekla kroz razgovor s UC i da joj je on rekao, da se ispod te nekretnine nalazi vodovodna cijev Istarskog vodovoda; da ona za navedeno nije znala, prije tog događaja; da se, nakon što joj je UC tako rekao, obratila svom punomoćniku, koji joj je pomogao u postupku razvrgnuća nekretnina i koji je postupak dovršen 2018.; da se ne sjeća točno datuma kada je razgovarala s MC, a da se kratko nakon toga obratila svom odvjetniku Mateju Zuboviću; tijekom diobe da nije bilo govora o toj vodovodnoj cijevi, jer da cijev nije bila ucrtana; da nije bio upisan ikakav teret na nekretnini; da je tada sve izgledalo u redu; da to niti danas nije upisano u zemljišnim knjigama; u slučaju, da je netko rekao u diobnom postupku, da se ispod te parcele nalazi neka cijev, da bi ona predložila sudu, da joj se dodijeli druga čestica veće površine na drugoj lokaciji; da ona živi na udaljenosti od predmetne čestice 7. do 9. km; da ona nije bila prisutna kada se gradio vodovod; da nikada o tome nije razgovarala s bratom; da su njihovi roditelji imali osmero djece i da su, kako je bilo puno suvlasnika, nekako prepustili bratu EC, da vodi računa o toj imovini; da joj je UC, kada su razgovarali o toj parceli i o toj cijevi pokazao kopiju katastarskog plana i izvod iz katastarskog plana koji su priloženi uz tužbu; da je on to imao kod sebe, jer da je on imao susjednu parcelu do njezine i da joj je tada pokazao te dokumente, te da je ona tada saznala za tu cijev; da je, nakon što je njezin brat EC preminuo, postala suvlasnicom te parcele; i da je godine 2013., provedena ostavinski postupak, iza njezinog pok. brata EC.

9.1. Tužiteljica tijekom iskazivanja pred sudom, mada priupitana, nije znala iskazivati (zbog proteka vremena), kada i koje je godine primila od svjedoka MC kopiju katastarskog plana od 23. srpnja 1999.; te objasnila: da je saznanja o toj cijevi stekla kroz razgovor s ZC i da joj je upravo on rekao, da se ispod te nekretnine nalazi vodovodna cijev Istarskog vodovoda; da za navedeno nije znala; da se, nakon toga, obratila punomoćniku u svezi ovog predmeta; slijedom sud drži dokazanim: da je tužiteljica kroz razgovor sa svjedokom ZC saznala za navedeno prije pokretanja ovog postupka i to godine 2019., kada je od tog svjedoka, primila spomenutu kopiju katastarskog plana od 23. srpnja 1999.

10. Iz nalaza vještaka SC, dipl. ing. geodezije proizlazi: da se predmetne parcele nalaze na području Općine Žminj, [adresa] gdje je izvršena identifikacija predmetnih parcela; da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu upisana u posjedovni list br. 425, upisane površine od 227 m2 i kulture, kao pašnjak i da se naziva rudine " ČC"; kao posjednik da je upisan u cijelosti kao (udio 1/1) LC, [adresa]; da je približno kvadratnog oblika u izgrađenom dijelu [adresa]; da predmetna parcela u naravi predstavlja dvorišni dio ravnog terena kulture livada koji je prema susjednim parcelama međno definirana ostacima suhozida u južnom dijelu parcele i betonskim zidom u zapadnom dijelu, dok u preostalom dijelu predmetna parcela nije definirana međnim oznakama (prema susjednim parcelama); pristup na predmetnu parcelu, je omogućen sa istočne strane, tj. sa asfaltirane ceste (k. č. [katastarska čestica]), preko k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu upisana u posjedovni list br. 425, upisane površine od 2244 m2 i kulture kao oranica i naziva rudine "Njiva"; da je posjednik upisan u cijelosti kao (udio 1/1) Kmet LC, [adresa]; predmetna parcela u pogledu oblika i položaja da je pravilnog pravokutnog oblika, koji se pruža u smjeru sjever-jug i to u duzini od cca 95 m, i identificirana u južnom dijelu [adresa], odnosno nastavno na k. č. [katastarska čestica]; da predmetna parcela predstavlja pašnjak, ravnog terena i međno definirana u sjevernom dijelu ostacima suhozida a žičanom ogradom u zapadnom dijelu; u odnosu na k. č. [katastarska čestica], definirana žičanom ogradom u južnom dijelu, u odnosu na k. č. [katastarska čestica]; dok u istočnom dijelu međna linija nije međno definirana vidljivim oznakama; (tijekom očevida da je razaznata razlika u dvije korisničke kulture i laganog pregibnog prijelaza terena, pokos, brazda, te se time smatra: da je to posjedovna međna granica. Pristup je omogućen (pješački prelazak) na sjeverni dio parcele, odnosno sa južnog dijela k. č. [katastarska čestica], iako postoji i mogućnost sa asfaltirane ceste (k. č. [katastarska čestica]), preko novoformiranog puta k. č. [katastarska čestica] i sjevernih dijelova parcela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu predmetna parcela upisana u posjedovni list br. 5057, upisane ukupne površine od 1424 m2 i to kao dvojne kulture kuća od 126 m2 i dvorište od 1298 m2 i naziva rudine " [adresa]"; da je posjednik upisan u cijelosti kao (udio 1/1), tj. ZC, [adresa]. Nastavno na predmetnu parcelu k. č. [katastarska čestica], da je južnije identificirana je k. č. [katastarska čestica], u naravi uređeno dvorište i kuća za odmor sa kućnom adresom Damijanići 31d, međno definirana svojim korisničkim međnim granicama, betonski zidovi, žičane ograde i ulazna vrata u južnom dijelu parcele sa kojeg je omogućen i pristup, na k. č. [katastarska čestica] (put) na predmetnu parcelu.

10.1. Tijekom uviđaja identificiran je položaj i smjer voda cijevi i to od dva šahta sa poklopcem šahta i stupa telefonije identificiranih u sjeveroistočnom dijelu parcele k. č. [katastarska čestica], sve do jugoistočnog dijela predmetne parcele k. č. [katastarska čestica]; zaključno je identificiran smjer vodovoda uz istočni dio predmetne parcele k. č. [katastarska čestica], u smjeru sjever-jug u cijeloj svojoj dužini prema k. č. [katastarska čestica], a sve kako je i prikazano na skici nalaza.

10.2. S obzirom na dostavljenu arhivsku dokumentaciju iz katastra vodova područnog ureda za katastar Pula, odjela za katastar nekretnina Rovinj, te na temelju podataka iz tog geodetskog elaborata br. 93-97/2-92, klasa 933-02/92-01/8, naručitelja Istarski vodovod-Buzet, predmet V.O. Kmeti-Andrijaši iz godine 1992., u kojem je izvršeno snimanje vodovodnog ogranka Kmeti-Andrijaši, u ukupnoj dužini od 440 m i to postavljenih cijevi od PVC 90x10 bara, na dubini od cca 0.70 m do 1.00 m, pristupilo se izradi skice nalaza uz prikaz oblika i položaja vodovodne trase u odnosu na položaj i oblik predmetnih parcela prema prikazu digitalne kopije katastarskih planova. Na skici nalaza, predmetne parcele su istaknute debljom linijom crne boje i ispunom žute boje uz opisne grafičke simbole međnih linija, te vodovodne trase prikazane crvenom debljom isprekidanom linijom sa označenim lomnim točkama (V1, V2, V3....), i čvorišnim punktovima (ČV1, ČV2) koji su evidentirani u samom katastru, a sve prema arhivskoj skici (spis suda str. 157). Temeljem obrade i prikaza podataka na skici nalaza, sudski vještak zaključuje: da vodovodna trasa svojim smjerom pružanja sjever- jug i to od lomne točke V6 – V4 (d V6-V4 = 29.85m), je identificirana manjim dijelom u jugoistočnom dijelu parcele 12574/2, u dužini od cca 3.10 m, kako je i na skici prikazano. Smjer trase od lomne točke V4 -V3 -V2 (d V4-V3-V2 = 88.05m) identificirana je uz istočni dio predmetne parcele 12578/2, gdje u lomnoj točki V2 se mijenja smjer trase prema k. č. [katastarska čestica] do lomne točke V1 (d V2-V1 = 24.75m), sve kako je i na skici prikazano. Lomna točka V4 identificirana je u sjeveroistočnom dijelu predmetne parcele k. č. [katastarska čestica] i predstavlja čvorište odnosno vodovodna trasa, koja u toj točki se račva u smjeru zapad-istok prema lomnim točkama V5–V11, te smjer trase je identificiran dijelom u sjeveroistočnom dijelu predmetne parcele 12578/2, prema sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i kroz cijelu dužinu parcele k. č. [katastarska čestica], sve do asfaltirane ceste (k. č. [katastarska čestica]), sve kako je i na skici nalaza i prikazano. Svojim oblikom i položajem u naravi predmetne parcele ne odgovaraju identično u svim dijelovima parcela samom prikazu stanja na kopijama katastarskog plana.

10.2.1. Sudski vještak je mišljenja da je potrebno izvršiti geodetsku izmjeru za precizno određivanje rubnih dijelova međne linije predmetnih parcela, te samim time moguće je iskazati i precizan položaj predmeta spora, odnosno trase vodovoda (V.O. [adresa] – [adresa]). U sklopu nalaza i mišljenja izrađena je skica lica mjesta gdje je prikazan predmet tužbenog zahtjeva, sve kako je i na skici nalaza prikazano. U nastavku nalaza, da se nalaze preslika kopije katastarskog plana sa prikazom predmetnih parcela, prijepis posjedovnih listova i skica nalaza kao i fotografije očevida.

11. Iz nalaza vještakinje dipl. ing. geodezije Milke Kosanović proizlazi: da predmetna k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], se nalazi unutar građevinskog dijela [adresa], neuređeni dio i preko nje prolazi sporna infrastruktura vodovoda; da katastarski plan za ovo područje trpi razne deformacije, jednako kao i predmetna k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja nikada nije prijavljena sa preciznom katastarskom izmjerom odnosno jer međe nisu nikada određene u nekom koordinatnom sistemu osim samog izvornog plana; upravo iz tog razloga da postoje različiti prikazi položaja sporne trase vodovoda (što je pojasnila u nastavku istog nalaza).

11.1. U spis je dostavljen geodetski elaborat infrastrukture (str. 151-163. spisa) za evidentiranje vodovodnog ogranka Kmeti-Andrijaši, koji je izrađen 25. veljače 1992.; a nakon uviđaja priložen je u spis isti taj elaborat ali sa dodatkom, tj. tahimetrijskim zapisnikom (zapisnik koji se vodio prilikom terenske izmjere, str. 252-270. spisa). Taj je geodetski elaborat dostavljen u nadležni Područni ured za katastar, Ispostava Rovinj-Rovigno, tako da je predmetni vodovodni ogranak službeno evidentiran, a trasa prolazi i preko predmetne k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nekretnina tužiteljice je postala građevinska, a zbog vodovodnog ogranka odnosno propisane širine obuhvata uz trasu cjevovoda gradnja, je uvjetovana. Da je predmetu priložen i nalaz vještaka geodetske struke SC, dipl. ing. geod. (str. 169-187) sa skicom (str. 181 spisa) na kojoj je prikazan položaj spornog ogranka i taj se prikaz razlikuje od prikaza u elaboratu iz 1992. (kako se vidi iz usporedbe): jer po elaboratu iz 1992., trasa se proteže sredinom k. č. [katastarska čestica]; a po priloženoj skici vještaka SC trasa se proteže istočnim dijelom, iste k. č. [katastarska čestica].

11.2. Ona je u svezi navedenog napomenula, da su oba prikaza iste trase ucrtana po istim koordinatama i točkama vodovodnog ogranka, s time da je lijevo izvršen uklop u deformirani katastarski plan, a desno da je trasa ucrtana točno po koordinatama; time predmetna k. č. [katastarska čestica], i dalje deformirana kako je gore i navedeno, odnosno jer međe nisu precizno određene. Za oba prikaza da su korištene iste koordinate. Da elaborat iz 1992. i nalaz vještaka SC su točni u pogledu same trase, ali da položajno postoji deformacija. Da je potrebito koristiti prikaz na skici vještaka.

11.3. Dakle, ista navodi da: je vještak SC preuzeo koordinate iz elaborata koji je evidentiran u katastarskom operatu iz 1992., kada je određen točan položaj podzemne infrastrukture (vodovodni ogranak); da je vještak to prikazao na svojoj skici; i da je preporučio uređenje međe k. č. [katastarska čestica] (što da navedeno nije od značaja za ovaj postupak).

11.3.1. Da je potpuno nesporno: da je infrastruktura položena preko predmetne sporne parcele.

11.4. Za izradu nalaza da je izvršila provjeru elaborata iz godine 1992. (te tahimetrijskog zapisnika i koordinate); kao i nalaz SC; zatim, da je transformirala koordinate u HTRS 96/TM, (koordinatni sustav koji je koristio i kolega SC), za dvije kontrolne točke: 2 i 4 iz njegovog elaborata, odgovarajuće V2 i V4.; i utvrdila da je sve odrađeno točno, sukladno pravilima struke; čemu slijedi grafički prilog sa nešto preciznijom podlogom (digitalizirani katastarski plan), na koju su nanesene dvije točke: točka 2/V2 i točka 4/V4, radi kontrole.

11.5. U njezinom nalazu prilog 5 prikazuje položaj kontrolnih točaka vodovodnog ogranka, te ona navodi; da je ovo najtočniji mogući prikaz položaja vodovodnog ogranka (dio), na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na važećem katastarskom planu; da je preporuka tužiteljici da izvrši evidentiranje točnog položaja svojih međa, jer da je moguće: i bez izmicanja ove infrastrukture utvrditi površinu izgradnje, koja bi bila prihvatljiva. Da elaborat iz 1992. kao i nalaz kolege SC, su točni i mogu se poistovjetiti sa predmetnim prilogom, a da odstupanja se odnose isključivo na odabir prikaza, a koordinate voda su identične za sva tri slučaja. Dakle, da od strane Istarskog vodovoda d.o.o. je izvršeno evidentiranje vodovodnog ogranka Kmeti-Andrijaši, u katastru infrastrukture, sukladno važećim propisima i ta je infrastruktura poznata položajno od godine 1992. i javno dostupna putem nadležne Ispostave, te da je u svakom trenutku, na upit bilo koje stranke bilo moguće dobiti podatke o postojanju i položaju iste. Tako je i tužiteljica imala u potpunosti poznate i dostupne podatke o infrastrukturi na svojoj k.č. od godine 1992. Da se dogodilo nešto iznimno (obzirom se infrastruktura evidentira kroz katastar infrastrukture, za što postoji zasebna evidencija, slično kao što se to evidentiralo 1992. god.), i pravilo je da se ne ucrtava na važeće katastarske planove. Iz potpuno nepoznatih razloga (možda zbog značaja ovog ogranka), ovaj je ogranak ucrtan na tada važeći analogni plan stare izmjere i bio je vidljiv i dostupan svakome tko je obavio bilo kakav uvid u katastarski plan, sve i da nije tražio podatak o postojanju infrastrukture. Uobičajeno je da se infrastruktura ne vidi na katastarskom planu, jer se evidentira zasebno i podatak se dobije po upitu. Ovdje da je trasa vidljiva još od godine 1992. i na samom planu.

11.6. Iz priloženog priloga 6 nalaza vještakinje proizlazi: da je je kopija plana izdana 2010., za potrebe izrade elaborata južno od predmetne k. č. [katastarska čestica]; jer je tada bio na snazi analogni plan stare izmjere (danas je digitaliziran); da je na planu vidljiva ucrtana trasa vodovodnog ogranka Kmeti-Andrijaši, kao i dio preko predmetne parcele; dakle, da je te godine bilo moguće vidjeti postojanje tog voda od 1992., sve do prelaska na digitalizirani katastarski plan; sa stajališta struke ona navodi kako je tuženik poštovao zakonske propise i evidentirao vodovodni ogranak Kmeti-Andrijaši godine 1992. godine. Da je moguće izvršiti precizniju geodetsku izmjeru, uz korištenje tragača voda ili po obavljenom iskopu kontrolnih točaka (međutim, tijekom uviđaja je utvrđeno da tuženik ne posjeduje tragača vodovodnih cijevi). Sudska je vještakinja uz pismeni nalaz priložila i fotopriloge; koje fotografije vjerno prikazuju predmetne terene i infrastrukturu (šaht, ormarić, opći izgled terena i objekata, cestu i dr.), što je i sud utvrdio neposrednim opažanjem, tijekom uviđaja. Sudski je vještak SC uz pismeni nalaz isto tako priložio fotopriloge.

12. Iz iskaza sudske vještakinje Milke Kosanović, proizlazi: da u cijelosti ostaje kod priloženog pisanog nalaza i mišljenja; da je odgovorila podneskom na primjedbe tužiteljice; da se njezin nalaz podudara u potpunosti s nalazom SC, jer da su koristili iste koordinate; da joj je taj nalaz bio dostupan i da ga je pažljivo proučila jer je priložen predmetu; i da je proučila cijeli spis, radi izrade nalaza. Da danas nije vidljiva ta infrastruktura, međutim, da se ista može dobiti na upit, npr. da je tužiteljica zatražila takav podatak od katastra, da bi geodeti provjerili stanje katastra i odgovorili joj gdje se i da li se na parceli nalazi neka infrastruktura, dakle, vodovodna cijev ili kabel struje ili kabel telefona ili bilo koja druga infrastruktura. Da je osnovni zadatak u ovom postupku bio identificirati predmetni vod i u vezi njega dati nalaz i mišljenje, vezano za cijev.

12.1. Na iznijete primjedbe tužiteljice on je navela: da se nalazom nije upustila u pravna pitanja; da zadatak vještaka je iznijeti stručni nalaz i mišljenje, naročito ukoliko smatra i pronađe razloge i podatke za koje smatra da treba dodatno pojasniti. U ovom slučaju, što se tiče samog vodovoda, da je iznijela točno mišljenje; u svezi izmicanja voda i drugog; da je to samo uputa tužiteljici da može poduzeti neke korake u svezi navedenog u nalazu; da su to radnje u kojima geodeti redovito sudjeluju; prema tome mogu dati o tome svoje mišljenje; da otkad je uveden katastar infrastruktura, da su donijeti pravilnici, upute i pojašnjenja Državne geodetske uprave o ovlastima koje stručnjaci, iz područja geodezije mogu obavljati. Da iz notorne procedure, u slučaju da se tužiteljica (ili netko drugi protivio polaganju vodovodne cijevi), protivila polaganju vodovodne cijevi, da bi se pokrenuo odgovarajući postupak i privremeno bi se obustavio postupak polaganja cijevi; da bi svakako proveo upravni postupak vezano za njeno ili bilo čije protivljenje. A obzirom da do toga nije došlo (što se vidi iz priložene dokumentacije), i da nije uslijedio prekid tog postupka, to da je slijedom toga zaključila: da nije bilo protivljenja i da nije podnijet prigovor na polaganje vodovodne cijevi. Dakle, zaključno da nije pokrenut nikakav postupak i do tog je saznanja došla: uvidom u svu dostupnu dokumentaciju priloženu predmetu. Da tužiteljica nema saznanja o tome što sudski vještak može i smije raditi i na koji način je dužan iznijeti nalaz i mišljenje. Da je citirala tužbeni zahtjev u svom nalazu, a da je njezino očitovanje isključivo tehničke naravi; da ne ulazi u pravna tumačenja, nego samo u tehnička; da je vodovodna cijev već svojim postojanjem i položajem neupitna da postoji; upravo iz tog razloga da je dala tehničku uputu, što se sa tom cijevi može poduzeti u tehničkom smislu, naročito u postupku izmicanja; zato, da se nije upuštala u pravne stvari, već samo u tehničke u pogledu predmetne vodovodne cijevi.

12.2. Na podnesak tužiteljice (od 17. veljače 2026.), se vještakinja pismeno očitovala i navela: da se o točnosti prikaza infrastrukture, može definitivno izjasniti, tek ako se izvrši otkopavanje do same cijevi, čije se točne položajne koordinate mogu usporediti sa onima utvrđenim prilikom polaganja cijevi (koje da je koristila u nalazu), ili nakon što se pomoću tragača utvrdi položaj cijevi ispod zemlje; do tada da je njezin nalaz točan, jer do sada nisu obavljene radnje koje bi osigurale veću točnost. Da u ovom postupku nije od značaja precizno utvrđenje položaja podzemne infrastrukture, jer se iskopi rade u određenoj radnoj širini, te jer su podaci kojima sud raspolaže sasvim dovoljno točni i precizni, kako je navedeno u nalazu, iz kojega proizlazi da se vodovodna cijev nalazi ukopana u spornom terenu. Vrijednost zemljišta je značajno porasla nakon što je provedena urbanizacija; da inače postoji postupak izmicanja postojeće trase, koji zahtjev treba predati nadležnom upravitelju infrastrukture.

13. Stranke u postupku su prihvatile nalaze i mišljenja sudskih vještaka.

14. Ovaj je sud prihvatio navode iz iskaza svih saslušanih svjedoka, jer su njihovi navodi logični, neposredno uvjerljivi i međusobno podudarni, te jer se njihovi navodi međusobno upotpunjavaju.

15. Osnovom čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - u daljnjem tekstu ZPP) stranka koja je tijekom postupka iznijela neku činjenicu, koja joj ide u prilog, dužna je predložiti i izvođenje dokaza kojom bi dokazala i postojanje te činjenice; stoga je tužiteljica dužna dokazati sve svoje tvrdnje pred sudom; to kako tužiteljica nije dokazala istinitost iznijetih tvrdnji pred sudom; to je sukladno čl. 8. ZPP-a ovaj sud, prema svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučio kao u izreci.

16. Dakle, nakon održanih uviđaja i ročišta za glavnu raspravu na licu mjesta uz nazočnost stranaka i svjedoka te vještaka geodetske struke; te zaprimljenih iskaza i nalaza sudskih vještaka geodetske struke, koji su identificirali predmetnu nekretninu tužiteljice i njezinu posjedovnu cjelinu, te predmet spora; a nakon zaprimljenih iskaza svjedoka, a nakon izvedenih svih ostalih materijalnih dokaza prikupljenih tijekom postupka, ovaj je sud zaključio i drži dokazanim: da tužbeni zahtjevi tužiteljice nisu osnovani.

16.1. Ovaj je sud prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka SC, jer je logičan, stručan, uvjerljiv i sastavljen na osnovu Zakona, te jer podudaran sa navodima iz iskaza saslušanih svjedoka, kao i sa preostalim materijalnim dokazima izvedenih tijekom postupka, te i podudaran sa nalazom vještakinje Milke Kosanović. Ovaj je sud prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinje Milke Kosanović jer je logičan, stručan, uvjerljiv i sastavljen na osnovu Zakona, te jer podudaran sa materijalnim dokazima izvedenih tijekom postupka i sa navodima iz iskaza saslušanih svjedoka; te i podudaran sa nalazom vještaka SC. Ovaj je sud, cijeneći sve izvedene i prihvaćene dokaze tijekom postupka, dodatno utvrdio i drži dokazanim: da se nalazi sudskih vještaka u potpunosti podudaraju i da se međusobno i upotpunjavaju.

16.2. Na osnovu priloženih nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke i foto priloga, te fotopriloga priloženih predmetu, koji su u cijelosti prihvaćeni kao objektivni i stručni (a stranke u postupku su iste prihvatile); ovaj sud drži dokazanim: da priloženi foto prilozi vještaka vjerno prikazuju stanje nekretnina zatečeno na dane održanih uviđaja. Ovaj je sud u potpunosti prihvatio nalaze vještaka, jer su logični, uvjerljivi i podudarni sa navodima iz iskaza svjedoka, i sa priloženim materijalnim dokazima, to ovaj sud drži dokazanim: da su nalazi vještaka sastavljen sukladno Zakonu; isto tako i iz istih razloga sud drži da se nalazi vještaka međusobno podudaraju.

16.2.1. Ista je sudska vještakinja predmetu priložila skicu terena s ucrtanom trasom kojom se proteže vodovodna cijev.

16.3. Dakle, nakon održanog uviđaja i ročišta za glavnu raspravu na licu mjesta uz nazočnost stranaka, te vještaka mjerničke struke; te zaprimljenih nalaza, vještaka geodetske struke koji su identificirali predmetnu nekretninu i predmet spora; a nakon zaprimljenih gore navedenih iskaza svjedoka, te nakon svih izvedenih ostalih prikupljenih materijalnih dokaza tijekom postupka, ovaj je sud zaključio i drži dokazanim: da tužbeni zahtjevi tužiteljice nisu osnovani.

17. Na osnovu prihvaćenih podudarnih navoda iz iskaza saslušanih svjedoka, ovaj je sud utvrdio i drži dokazanim:

a) da je projekt za postaviti predmetnu dovodnu cijev vode projektirala tvrtka Učka Consulting Pazin, i da je projekt započeo godine 1990.; da su nakon toga, po izrađenom projektu, ishodovali građevinsku dozvolu koja je glasila na SIZ stambeno- komunalno; da se glavni dovod vode protezao iz pravca iz pravca [adresa]; dakle, da se trasa protezala iz pravca [adresa] prema predmetnoj čestici do naselja (a u nastavku prema drugim naseljima); da se radi o cijevi profila oko 12 cm; da postoji šaht za svo selo s posebnim brojevima za kućanstvo; da su projektom planirali izraditi iskop za potrebe vodovoda; nakon postavljene cijevi i iznad pijeska, da je postavljen kabel za telefon; da se telefonski kabel proteže iznad vodovodne cijevi; a nakon toga da je kanal zatvoren; da se građani nisu bunili, jer se sve to radilo za njihovu korist, jer da će konačno u kućama svi imati pitku vodu; da su se u mjesnim zajednicama građani dogovarali i razgovarali o tome, te odlučili da moraju dovesti vodu, a po mogućnosti i telefoniju; da su svi mještani znali, da će se to i ostvariti; da se nitko nije bunio; dapače, da su svi htjeli pitku vodu i uz to i telefoniju; kada se navedeno ostvarilo, da su svi mještani bili zadovoljni (što proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka IC).

b) Da su tijekom 1991. započeti radovi, oko postavljanja vodovodne cijevi, i kopanja kanala, tako i za potrebe telefonije; da su iz pravca sela [adresa] kopali kanal prema spornoj parceli; da je kanal bio 60-70 cm širine, a dubine oko 90-110 cm; da je, nakon iskopa kanala, u kanal stavljen pijesak po cijeloj dužini kanala; nakon toga da je odložena cijev PVC DN 90; zatim, da je odložen pijesak iznad cijevi; na koji je postavili kabel za telefoniju; na kraju da je kanal zatrpan; da je taj posao dovršen krajem ožujka godine 1992.; da se nitko, tijekom izrade iskopa, do zatrpavanja kanala, nije bunio; da su i mještani kao i vlasnici nekretnina surađivali u tom poslu, u svezi postavljanja posteljice od pijeska; a nakon postavljanja vodovodne cijevi, da su ljudi posipavali pijesak; a nakon postavljenog kabela za telefoniju da su zatrpavali kabel pijeskom; da su svi sudjelovali u tom poslu, sve preko mjesne zajednice; da su iskope vršili djelatnici Istarskih boksita i da se to vršilo na više mjesta; da je to bio posao od općeg i javnog interesa za cijelu Istru; da je vodovodna cijev odložena po sredini terena tužiteljice; da suglasnost vlasnika za proći kroz njihove terene s iskopom nije bila potrebna, jer je to bilo u korist općeg interesa; da su svi mještani koji su radili po kanalu, dobivali brojila besplatno; da je puno ljudi ostvarilo to pravo besplatnog brojila; da je građevinska dozvola ishodovana; da Istarski vodovod posjeduje tahimetrijski zapis snimanja i koordinate (što proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka PC).

c) Da su sami mještani i vlasnici terena surađivali oko iskopa kanala iz pravca mjesta [adresa] do tog naselja i do te parcele (pa i u nastavku na drugim terenima i naseljima) i polagali kablove za vodu i telefon; da su to sve građani financirali, čak i projektnu dokumentaciju; da su to sve to ljudi platili i radili na polaganju cijevi, te i doveli sve u prijašnje stanje; da se to pokrenulo za cijelu Općinu Žminj, za sva manja mjesta; da je to bio pothvat od velikog značaja za sve građane; da je to počelo 1988. ili 1989.; da su se svi građani aktivno uključili u tom projektu; da je na predmetnim terenima trasa izgrađena godine 1991.; a da su poslovi dovršeni početkom godine 1992.; da se na području Žminjštine tada izvelo oko 66 km, trase za pitku vodu i telefon; da vodovod nema mogućnosti sa strojem utvrditi kuda se proteže cijev vode, jer da je cijev plastična; da se eventualno može tražiti bakar, jer da je iznad cijevi postavljen kabel za telefon (što proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka GC).

d) Da u [adresa] na čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], se pravolinijski proteže vodovodna cijev sve do šahta sa poklopcem na kojem piše telefon; da u tom šahtu postoji vodovod i telefon; sa su mještani kopali zemljište za polaganje cijevi godine 1992.; da se vodovod proteže i u nastavku dalje u pravcu Milotić Brega; da se cijev vodovoda dalje nastavlja kroz parcele, k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica], pa dalje, sve do naselja Damijanići. Da vodovodna cijev prolazi kroz teren tužiteljice (što proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka ZC).

18. Tuženik podneskom tvrdi u svezi izgradnje cjevovoda, da su ga izgradili sami mještani, a koji pothvat je u to vrijeme bio veliki projekt i "civilizacijski iskorak", nakon čije izgradnje je šire područje Žminja dobilo pitku vodu; da nije životno, a niti logično da nitko o ničemu nije išta znao; da su ljudi u dogovoru sa Mjesnom zajednicom Žminj, kopali kanale do svojih sela; da prednik tužiteljice, pa i sama tužiteljica kao i drugi suvlasnici terena su znali i morali znati za izgradnju navedenog ogranka, a većina njih i osobno izvodila radove. Da [adresa] i [adresa] jesu susjedna sela, međusobno udaljenim tek minutu vožnje odnosno cca. 900 m; da je predmetni vodovodni ogranak izgrađen i u [adresa] i u [adresa]; da su prednici tužiteljice, kao i ona sama, znali da se na predmetnoj nekretnini nalazi vodovodna cijev; da je prednik tužiteljice osobno sudjelovao u tim radovima, a nakon izvedenih radova da su oba sela dobila pitku vodu, pa tako i pravni prednik tužiteljice; slijedom i tužiteljica.

18.1. Da tuženik nije gradio predmetnu vodovodnu mrežu, već da su to činili mještani u organizaciji Mjesne zajednice Žminj, da je izgradnja trajala tjednima i mjesecima (radi definiranja trase i otvaranja kanala te na kraju postavljanja vodovodne cijevi i zatrpavanja kanala radi vraćanja terena u prvobitno stanje). Da tuženik nije taj koji je trebao ishoditi dozvole, niti provesti eventualni postupak izvlaštenja, već da su to trebali ishodovati investitori. Da je tuženik samo preuzeo upravljanje već izgrađenom vodovodnom mrežom, odnosno pravo održavanja i držanja: da je pošten stjecatelj stvarne služnosti predmetom ovoga spora (jer nije znao da mu to pravo ne pripada), jer je pošteni posjednik prava stvarne služnosti vodovoda. Da je protutužba tuženika usmjerena na držanje i održavanje vodovodne cijevi sukladno čl. 239. Zakona o vodama, jer je riječ upravo o držanju, rekonstrukciji i održavanju, a ne postavljanju vodovodne cijevi.

18.2. Sud drži da je tužiteljica rođena 1951. u [adresa], a u trenutku izvođenja radova otvaranja kanala i postavljanja vodovodne cijevi, imala je 40 godina; dok je EC rođen 1954. u [adresa] i preminuo u [adresa] dana 6. svibnja 2013., što dodatno ukazuje na činjenicu da su isti imali saznanja o tim poduzetim radovima na licu mjesta.

18.3. Članak 239. Zakona o vodama propisuje: "Neovisno o upisima u zemljišnu knjigu ili katastar, svakodobni vlasnik ili drugi posjednik nekretnine na kojoj su odnosno ispod koje su izgrađene komunalne vodne građevine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dužan je trpjeti služnost radi njihove rekonstrukcije i održavanja, bez naknade.".

19. Nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19.1. Nije sporno da se kroz nekretninu tužiteljice proteže vodovodna cijev predmetom spora, jer je trasa iste identificirana po sudskim vještacima, sve sukladno skici sudske vještakinje Milke Kosanović, dipl. ing. geodezije.

20. Predmet spora jest zahtjev tuženika na utvrđenje je li je tuženik stekao pravo stvarne služnosti i po kojoj osnovi; i je li se pravni prednik tužiteljice tome protivio tijekom izvođenja radova oko postavljanja vodovodne cijevi ispod sporne čestice. Predmet spora su i zahtjevi tužiteljice kojim traži utvrđenje i zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva (obzirom je vodovodna cijev postavljena ispod njezine čestice) i po kojem osnovu.

20.1. Među strankama je sporno je li tuženik stekao pravo stvarne služnosti sukladno zakonu i je li se pravni prednik tužiteljice (koji je bio suvlasnik i posjednik poslužne nekretnine godine 1991./1992., u dvadesetogodišnjem razdoblju izvršavanja služnosti do kraja 2012. godine), tome protivio.

21. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da tuženik koristi spornu cijev od godine 1991./1992., prošlog stoljeća, te da je na tom terenu postavljena vodovodna cijev za dovod pitke vode za sve potrebe mještana i stanovnika [adresa], isto tako i za druga naselja sadašnje Općine Žminj. Dakle, vodovodnog ogranaka za naselja Žminj-

L M [adresa], te odvojak za Galante-Krculi-Matkići- Slivari-Zeci i odvojak za Gradišće i Karnevali (sve na području tadašnje mjesne zajednice Žminj, po trasi ucrtanoj na kopiji katastarskog plana.

21.1. Svjedoci suglasno navode da imaju saznanja, da je tuženik postavio predmetnu cijev ispod sporne čestice, no nemaju saznanja, o tome je li se pravni prednik tužiteljice (brat EC), protivio tome: da tuženik postavi vodovodnu cijev ispod spornog terena.

21.2. Iz stanja predmeta proizlazi, da za vršenje služnosti polaganja vododovodne cijevi, tuženik imao suglasnost svih mještana, građana i članova naselja i tadašnje zajednice [adresa] i Mjesne zajednice Žminj; kao i za sva druga naselja Žminj-Laginji-

M [adresa], te odvojak za Galante-Krculi-Matkići-Slivari-Zeci i odvojak za Gradišće i Karnevali, sa područja sadašnje Općine Žminj; slijedom i suglasnost brata tužiteljice jer se tom projektu isti nije protivio, u pismenom obliku nadležnom upravnom tijelu; a tako je sud zaključio: jer o tome ne postoji pisani trag, u priloženom upravnom spisu; a s druge strane tužiteljica (njegova sestra), tvrdi pred sudom, da je brat JC vodio računa o svim nekretninama, slijedom je sud dodatno zaključio: da je on znao za gradnju vodovodne mreže u spomenutim naseljima i da je morao imati navedena saznanja, posebice cijeneći okolnost da se iskop kanala za potrebe postavljanja vodovodne cijevi vršio po planiranoj trasi spomenutih naselja, koja se nalaze na maloj međusobnoj udaljenosti od nekoliko kilometara.

21.3. Sud drži da je tuženik preko svih ondašnjih nadležnih upravnih tijela imao prethodnu suglasnost za ostvarenje tog velikog i zahtjevnog projekta; a posebice suglasnost svih zainteresiranih građana i obitelji preko mjesnih zajednica; jer u svim kućanstvima navedenih naselja još uvijek nije bila dostupna pitka voda; te da je bratu tužiteljice, koji je upravljao sa tom imovinom, za račun svih suvlasnika tako i za tužiteljicu, moralo biti poznato i bilo mu poznato, da tuženik postavlja cijev kroz sporni teren.

22. Odredbom čl. 54. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91. u daljnjem tekstu ZOVO), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje osnovom odredbe čl. 389. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), propisano je da se stvarna služnost stječe dosjelošću kad je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se stvarna služnost ne može steći dosjelošću ako je vršena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom ili ako je služnost ustupljena do opoziva.

22.1. Tužiteljica tužbom ne tvrdi da je tuženik postavio na spornom terenu vodovodnu cijev i da je navedeno učinio zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom; niti ne tvrdi, da je služnost ustupljena do opoziva. Valja ponoviti, da je tada suvlasnik i posjednik sporne parcele bio JC iz [adresa] (jer tako tvrdi tužiteljica).

22.2. Iz navedene odredbe jasno proizlazi da za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću ne traži se ni savjestan, pošten, a niti zakonit posjed. Posjed prava stvarne služnosti stječe se faktičnim vršenjem ovlaštenja koja čine sadržaj tog prava nezavisno od volje vlasnika poslužnog dobra. Posjed prava stvarne služnosti ostvaruje se pod pretpostavkama iz odredbe čl. 54. ZOVO-a s time da titular stvarne služnosti stečene dosjelošću koja nije upisana u zemljišnu knjigu, može svoje pravo s uspjehom isticati i prema savjesnom stjecatelju prava vlasništva na poslužnom dobru.

23. Imajući u vidu gore navedene zakonske odredbe, te imajući u vidu iskaze svjedoka i tvrdnje tuženika: da je ostvarivao spornu služnost od godine 1991. pa nadalje, proizlazi da je pravo služnosti stekao dosjelošću do kraja godine 2012., svakako prije smrti JC, koja je uslijedila 6. svibnja 2013. Jednako tako, iz iskaza tužiteljice jasno proizlazi da je suvlasništvo predmetne nekretnine stekla godine 2013., nakon smrti brata, a da je brat naslijedio dio te parcele, nakon smrti VC pok. C preminulog godine 1989. (što proizlazi iz povijesnog izvatka); zato sud drži: da je tuženik dosjelošću stekao pravo služnosti prije smrti JC, a svakako prije nego li je tužiteljica postala vlasnicom poslužne nekretnine.

24. Protivljenje vršenju služnosti može biti izraženo u bilo kojem obliku u kojem vlasnik nekretnine opterećene služnošću izražava stajalište da ne pristaje na vršenje služnosti. U konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala, a niti to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, da se brat tužiteljice, koji je u spornom razdoblju bio suvlasnikom nekretnine i posjedovao tu poslužnu nekretninu u cijelosti, protivio vršenju sporne služnosti.

24.1. Na osnovu prihvaćenih navoda iz iskaza ZC, ovaj je sud utvrdio da je svjedok vidio kada su kopali spornu parcelu i položili vodovodnu cijev 1992.; da je o svemu dobro upoznat; da se vodovodna cijev nalazi ispod predmetne parcele i da se dovod proteže u nastavku Milotskog Brega (Milotić Brijeg); da on održava k. č. [katastarska čestica] i da mu je sve to dobro poznato, jer da održava taj teren u dogovoru s tužiteljicom, nakon smrti JC. Dakle, iz njegovih navoda ne proizlazi da se pok. JC protivio izvođenju planiranih radova po tuženiku.

24.2. Sama činjenica da se tome protivi predmetnom tužbom tužiteljica (koja je podnijeta 30. listopada 2019.), koja do 2019. (što sama tvrdi pred sudom), nakon 26 godina nije bila vlasnica nekretnine u cijelosti opterećene služnošću, ne utječe na stjecanje prava služnosti tuženika, u smislu odredbe čl. 54. st. 1. ZOVO-a.

25. Navodi tužiteljice, kojima daje svoju, drugačiju ocjenu iskaza saslušanih svjedoka i suprotno izvedenih materijalnih dokaza, nisu doveli u sumnju utvrđenje ovoga suda.

26. Tužiteljica neosnovano navodi da tuženikov posjed prava stvarne služnosti nije istinit, jer da nije tražio, niti dobio dozvolu njezinog brata za postavljanje predmetne cijevi preko nekretnine, koja je tada bila u suvlasništvu njezinog brata. Naime, tijekom ovog postupka (a nakon svih izvedenih dokaza saslušanjem svjedoka i prikupljenih materijalnih dokaza tijekom postupka), utvrđeno je: da je tuženik od godine 1991. do kraja godine 1992., postavio vodovodnu cijev, ispod spornog terena, faktičnim vršenjem ovlaštenja koja čine sadržaj služnosti i imao služnost spornog dijela nekretnine (ispod kojeg se proteže vodovodna cijev); te nije utvrđeno da se brat tužiteljice protivio postavljanju sporne cijevi i prolasku preko spornog dijela nekretnine. Tome u prilog govori i činjenica da je brat tužiteljice gospodario na svim njegovim nekretninama, tako i na udjelima nekretnina ostalih suvlasnika istih; te i da činjenica postavljanja cijevi, mu nije mogla nikako ostati nepoznata, a samim time niti njegovoj sestri ovdje tužiteljici, koja je tijekom početka planiranih radova u svezi postavljanja spomenute vodovodne mreže u pravcu prije navedenih naselja, imala 40 godina; slijedom toga, ovaj sud drži da je i ona imala saznanja da se u tim naseljima konačno dovodi pitka voda za stanovništvo svih spomenutih naselja.

27. Predmet spora nije premještanje služnosti, već stjecanje prava stvarne služnosti održavanja vodovodne cijevi, dosjelošću.

28. Ovaj sud glede stjecanja predmetne služnosti ukazuje na odredbe Općeg građanskog zakonika (koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. godine "Narodne novine" 73/91 i na osnovi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima "Narodne novine" 91/96 i dr.), Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. list 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj: 53/91, 92/94) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZVDSP).

29. Tu prije svega valja cijeniti činjenicu, koja i ne proizlazi spornom, da se prednik tužiteljice nije protivio postavljanju vodovodne instalacije, ispod spornog terena.

30. Dakle, poštenje se presumira, za vrijeme važenja OGZ-a i ZVDSP-a; dok za vrijeme važenja ZOVO-a, nije niti bila potrebna savjesnost za stjecanje prava služnosti, u vezi s utvrđenim činjenicama, slijedi da su ispunjene sve pretpostavke koje se traže za stjecanje prava služnosti vodovodne cijevi dosjelošću.

31. Naime, nije niti sporno da je na nekretnini tužiteljice položena vodovodna cijev tuženika, da su radovi trajali od godine 1991. do kraja ožujka 1992., kada je postavljena vodovodna cijev tuženika (koja je trasa identificirana po sudskim vještacima, i prikazana u priloženoj skici Milke Kosanović, prilog 5); kao što i nije sporno da se preko tj. ispod, nekretnine tužiteljice i njezinog pravnog prednika proteže spomenuta cijev za dovod pitke vode svim obiteljima, kućanstvima i građanima naselja Matiki, kao i za ostala navedena naselja Općine Žminj; tako dakle, da je od godine 1991. do kraja ožujka 1992., postavljena cijev u naselju Matiki, pa sve do nekretnine tužiteljice; a da je istodobno u nastavku dovršena gradnja tog projekta u pravcu drugih naselja. Dodatno, sud drži dokazanim, cijeneći sve dokaze izvedene tijekom postupka, da su svi ti planirani radovi izvedeni na očigled svih.

32. Prema pravnim pravilima OGZ-a koja su se primjenjivala prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, a sada prema odredbama čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997.) savjesnost posjednika bila je jedna od pretpostavki za stjecanje prava služnosti dosjelošću. Poštenje se međutim pretpostavlja, paragraf 328. OGZ-a i čl. 72. st. 3. ZOVO-a i čl. 18. st. 5. ZVDSP-a.

33. U situaciji kada je tuženik postavio vodovodnu cijev, uz znanje i odobrenje svih mjesnih zajednica sa područja sadašnje Općine Žminj, na prijedlog i uz znanje te odobrenje svih građana tih naselja, tako i ispod predmetne nekretnine, radi dostave svima pitke vode; dakle, svim mještanima okolnih naselja, tako i svim kućanstvima, te obiteljima [adresa], a u nastavku i drugim naseljima; pa polaganjem vodovodne cijevi, ispod i kroz predmetnu nekretninu, kako je naznačeno u nalazima i mišljenjima vještaka, te kraj činjenice da nikada nitko, pa niti pravni prednik tužiteljice, nije osporavao tuženiku postavljanje te cijevi ispod te nekretnine na opisani način; te niti priječio postavljanje vodovodne i telefonske instalacije, to se iz toga ne može izvesti zaključak: da je tuženik imao saznanje, da mu to pravo polaganja vodova ne pripada.

33.1. Činjenica da je tuženik znao da je nekretnina u vlasništvu druge osobe, dakle da nema pravo na vlasnički posjed, ne znači da je samim time tuženik bio svjestan i imao saznanja, da nema pravo polagati vodove, tim više kad se pravni prednik tužiteljice nije takvom korištenju nekretnine, od strane tuženika, nije protivio.

33.2. Da bi dosjelošću nastala stvarna služnost mora je posjednik povlasne nekretnine posjedovati kao pošteni posjednik, što znači da nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost. Niti jedna okolnost u konkretnom slučaju ne ukazuje da bi tuženik imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati služnost polaganja vodova kako je utvrđeno, cijeneći da su na nekretninu tužiteljice položeni vodovi: cijev za pitku vodu i kablovi za telefoniju. Dakle, tuženik je faktično izvršavao sadržaj prava stvarne služnosti držanja i održavanja predmetne vodovodne cijevi na spornom terenu.

33.3. Stoga slijedi da je tuženik protekom roka od 20 godina stekao služnost polaganja vodovodnih i telefonskih instalacija i to osnovnom čl. 54. st. 1. ZOVO-a i čl. 229. st. 1. ZVDSP-a, protekom roka od 20 godina. Niti jedna okolnost pritom ne upućuje niti to tužiteljica tvrdi, da bi se radilo o vršenju zlouporabom povjerenja, silom ili prijevarom. Dakle, tuženik se smatra savjesnim, istinitim, poštenim i faktičnim posjednikom prava stvarne služnosti držanja i održavanja vodovodne cijevi, jer nije znao, niti mogao znati da mu ne pripada pravo, koje u naravi izvršava dulje od 20 godina, a u ovom slučaju niti jedna okolnost na suprotno ne ukazuje.

34. Stoga, primjenom odredbe čl. 54. st. 1. ZOVO-a i čl. 388. st. 2. ZVDSP-a kojim je propisano da se stjecanje, promjena pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja promjene i pravnih učinaka; te u nastavku i primjenom odredbe čl. 229. st. 1. ZVDSP-a, (jer se rok dosjedovanja proteže vremenski kroz razdoblje od 20 godina, tj. od godine 1991. pa u nastavku sve do kraja godine 2012.) to je valjalo odlučiti kao u izreci.

35. Stoga valja ponoviti: da za vrijeme važenja ZOVO-a, nije niti bila potrebna savjesnost za stjecanje prava stvarne služnosti, u vezi s utvrđenim činjenicama; slijedi da su ispunjene sve pretpostavke koje se traže za stjecanje prava služnosti držanja i održavanja vodovodne cijevi koje se proteže povlasnom nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po trasi kako je prikazano na skici sudske vještakinje Milke Kosanović i na kopiji katastarskog plana od 23. srpnja 199., koja je priložena uz tužbu, dosjelošću primjenom odredbe čl. 54. st. 1. ZOVO-a i čl. 388. st. 2. ZVDSP-a, i odredbe čl. 229. st. 1. ZVDSP-a.

36. Služnost mora imati razumnu svrhu, upravo kao u ovom slučaju.

37. Odredbom čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP), propisano je da se stvarna služnost, osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao, izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio. Sud je utvrdio da je od polaganja vodovodne cijevi 1991./1992., pa sve do podnošenja tužbe 2019., tuženik bio u poštenom posjedu stvarne služnosti držanja i održavanja vodovodne cijevi, dakle, za vremensko razdoblje dulje od 20 godina, i da se osnovano poziva na dosjelošću stečeno pravo stvarne služnosti. Sud nadalje drži da je nedvojbeno da tuženik, ima pravni interes, za vođenje ovog postupka, u dijelu u kojem je postavio deklaratorni tužbeni zahtjev, a koji se odnosi na vodovodnu cijev, koju je postavio Istarski vodovod, Vodoopskrbno poduzeće - Buzet; i da je utvrđeno da položena cijev predstavlja dio javne komunalne infrastrukture, kojom upravlja Istarski vodovod.

38. Pravo stvarne (zemljišne) služnosti ograničeno je stvarno pravo na tuđoj (nečijoj) isključivoj nekretnini, koje izvire iz vlasništva povlasne nekretnine i njezina stvarnopravnog odnosa spram poslužne nekretnine. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stvarnu služnost definira kao stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina), da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Na pasivnoj strani, stvarna služnost je stvarnopravni teret, koji se sastoji od dužnosti svakodobnog vlasnika poslužne nekretnine da trpi izvršavanje stvarne služnosti na svojoj nekretnini ili da propušta neke radnje kojima bi u određenom smjeru promijenio postojeće stanje svoje nekretnine.

39. Stvarne služnosti, kao i druga stvarna prava mogu se steći izvorno (originarno) i izvedeno (derivativno). Izvorno stjecanje služnosti je stjecanje bez suglasnosti i volje vlasnika poslužne nekretnine ili mimo njegove volje, dok je izvedeno stjecanje uz suglasnost i volju vlasnika poslužne nekretnine, u pravilu na temelju pravnog posla usmjerenog stjecanju stvarnih služnosti.

40. Stvarna služnost može se osnovati i odlukom suda ili drugog tijela u zakonom propisanim slučajevima, a riječ je o osnivanju stvarne služnost vodova ili drugih uređaja na poslužnoj nekretnini (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.). Služnost vodova ili drugih uređaja na tuđoj nekretnini kao poslužnoj može se osnovati odlukom suda na zahtjev vlasnika povlasne nekretnine, i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini. Pritom se na nužno osnivanje služnosti vodova ili drugih uređaja na odgovarajući način primjenjuju pravila o nužnim prolazima (čl. 225. st. 2. ZVDSP-a). Služnost se stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama, bez obzira na to što je o osnivanju služnosti donesena sudska odluka ili odluka nadležnog upravnog tijela (čl. 226. st. 3. ZVDSP-a).

41. Stvarne služnosti mogu se steći i originarno, bez suglasnosti i volje vlasnika poslužne nekretnine, odnosno na temelju dosjelosti, kada se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću (čl. 228. st. 1. ZVDSP-a i odredbe čl. 54. st. 1. ZOVO-a). Pretpostavka za stjecanje prava stvarnih služnosti dosjelošću je izvršavanje sadržaja prava služnosti kroz određeno zakonom propisano vrijeme od 20 godina, bez obzira na to o kakvoj je stvarnoj služnosti riječ, ali samo ako je posjed prava služnosti pošten i istinit istovremeno, kroz cijelo vrijeme posjedovanja prava stvarne služnosti; upravo kao u ovom slučaju.

41.1. Valja ponoviti dakle, da se poštenje presumira, za vrijeme važenja OGZ-a i ZVDSP-a; dok da za vrijeme važenja ZOVO-a, nije bila potrebna savjesnost za stjecanje prava služnosti, u vezi s utvrđenim činjenicama, slijedi da su ispunjene sve pretpostavke koje se traže za stjecanje prava služnosti vodovodne cijevi dosjelošću, iz svih gore navedenih razloga.

42. Nesporno je utvrđeno da je od početka polaganja kanalizacijskih cijevi 1991. do kraja radova dovršenih u ožujku godine 1992. pa do kraja godine 2012., a svakako prije smrti JC (dakako i prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari), proteklo vremensko razdoblje od 20 godina do kraja godine 2012.; da se tuženik osnovano poziva na dosjelošću stečeno pravo služnosti. Valja ponoviti da je tužiteljica stekla u cijelosti predmetnu nekretninu tek 2018. i da je saznala da se kroz njezinu parcelu nalazi ukopana vodovodna cijev, tek 2019., a da je udio predmetne čestice stekla iza smrti JC, koja je uslijedila 2013. godine; a do tada da je protekao gore navedeni zakonski rok od 20 godina.

42.1. Slijedom navedenog, ovaj je sud usvojio tužbeni zahtjev tuženika i presudio kao u izreci.

42.2. Iz svih gore navedenih razloga, odbijeni su tužbeni zahtjevi tužiteljice u cijelosti, jer su njezini zahtjevi u cijelosti neosnovani; te je presuđeno kao u izreci.

43. Uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 11.000,00 kuna - 1.459,95 eura (za svaku poduzetu procesnu radnju po punomoćniku tuženika po 100 bodova i odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika tuženik potražuje temeljem Tbr. 7. i Tbr. 9. i to: za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura; za sastav protutužbe 200,00 eura; za sastav obrazloženih podneska (2x200,00 eura), iznos od 400,00 eura; za zastupanje tuženika na ročištima od dana 8. listopada 2020., 13. studenoga 2020.,10. ožujka 2021., 9. svibnja 2024., 10. travnja 2025., 21. travnja 2026., ukupno 1.200,00 eura; dakle, iznos od ukupno 2.000,00 eura; te i PDV od 25% na taj iznos tj.: 500,00 eura, što sveukupno iznosi 2.500,00 eura; te u svezi materijalnih troškova vještačenja i izlaska suda na terenima u iznosu 369,82 eura; i pristojbe na protutužbu u iznosu 53,09 eura i pristojbe na presudu u iznosu 110,00 eura; te u svezi naknade korištenja osobnog vozila (30% cijene benzina), radi pristupa uviđaju u iznosu od 22,05 eura (za prevaljenih 35 km x 0,63 eura, bezolovnog benzina od 100 oktana); i izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja radi pristupa uviđaju, jedan sat: u iznosu od 50,00 eura; što sve ukupno iznosi 3.104,96 eura.

43.1. Međutim, priloženim troškovnikom, tuženik potražuje ukupan parnični trošak u iznosu od 3.004,96 eura.

43.2. Dakle tužiteljica je dužna naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka sukladno čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25), u ukupnom iznosu iskazanom u troškovniku tuženika u visini iznosa od 3.004,96 eura, od donošenja odluke, u roku od 15 dana.

U Rovinju, 10. srpnja 2026.

S u d a c

Roberto Uggeri

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno, od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužiteljici po pun.

- tuženiku po pun.