Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
31000 OSIJEK
Europska avenija 7
Poslovni broj: R1 Ob-659/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 10. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice koji glasi:
„Utvrđuje se da je predlagateljica TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to od 1996. pa sve do njegove smrti 23. listopada 2023.“
Obrazloženje
1. Predlagateljica je dana 22. kolovoza 2025. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice s pok. LĆ. Navodi da podnosi zahtjev radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu nakon smrti supruga HĆ, koji je preminuo **.**.2023., iako su bili razvedeni, nakon određenog vremena ponovo su započeli zajednički život, od tada do njegove smrti živjeli su u istom kućanstvu s njihovim sinom ŠĆ, rođ. **.**.1989., iako on nije bio naveden na istoj adresi, a što mogu posvjedočiti sin ŠĆ, te suprugova sestra OĆ. Obzirom da je u starosnoj mirovini koja je mala i nedostojna za život, predala je zahtjev za ostvarivanje obiteljske mirovine Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Osijeku. U prilogu je dostavila svoje uvjerenje o prebivalištu, izvadak iz matice umrlih i rodni list na ime HĆ, rješenje javnog bilježnika Marija Čerkeza broj O-2484/2023-4 od 12. prosinca 2023., a naknadno i svoj izvadak iz matice rođenih i za pokojnog HĆ.
2. Protustranka se očitovala na prijedlog podneskom od 27.10.2025. u kojem je navela kako potvrđuje navode majke, da su njezini roditelji bili rastavljeni, ali su živjeli u izvanbračnoj zajednici.
3. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je proveo dokaze čitanjem : uvjerenje o prebivalištu na ime predlagateljice, izvadak iz matice umrlih Matičnog ureda B. Manastir (str. 3 i 4 spisa), rodni list na ime pok. LĆ (str. 5 spisa), rješenje javnog bilježnika Maria Čerkeza iz Darde O-2484/2023-4 od 12.12.2023. (str. 6 spisa), izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda B. Manastir na ime predlagateljice i pok. HĆ, (str. 20-23 spisa), te je saslušao predlagateljicu, protustranku i svjedoke ŠĆ i OĆ. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga.
4. Odredbom članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje: ObZ-a) izvanbračna zajednica definirana je kao životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Po ocjeni ovoga suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
5. Iz izvatka iz matice umrlih Matičnog ureda Beli Manastir utvrđeno je da je HĆ preminuo **.**.2023. u [adresa], s posljednjim prebivalištem i adresom stanovanja u [adresa], bračno stanje razveden.
6. Iz uvjerenja o prebivalištu, razvidno je da predlagateljica TĆ ima prijavljeno prebivalište u periodu od 10.5.1984. na adresi [adresa].
7. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Beli Manastir na ime predlagateljice, utvrđeno je da je predlagateljica rođena **.**.1956. u [adresa], od oca T i majke R, da je ista zaključila brak dana 14.11.1981. u Kn. Vinogradima sa LĆ, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Belom Manastiru dana 24.2.1997., dok je iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Beli Manastir na ime LĆ utvrđeno da je isti rođen **.**.1956. u Osijeku, od oca H i majke L, da je zaključio brak u Kn. Vinogradima dana **.**.1981. sa UĆ, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Belom Manastiru broj P-52/96-7 od 26.11.1996., da je sklopio brak u Vukovaru dana **.**.2018. sa BĆ, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Vukovaru broj P Ob-300/2018-9 od 16.4.2019., da je isti preminuo dana **.**.2023. u [adresa].
8. Na ročištu održanom 6. svibnja 2026. saslušana predlagateljica je iskazala da se sa sada pok. LĆ vjenčala 1982.g., u braku je rođeno dvoje zajedničke djece kćer RĆ i sin ŠĆ. Živjeli su u [adresa] u državnom stanu, a za vrijeme Domovinskog rata su sa djecom i Stjepanovom majkom živjeli u [adresa]. Razveli smo se, ali se ne može sjetiti kada je to bilo, ali se sjeća da se sa djecom nakon razvoda braka vratila u [adresa] i nastavila živjeti u naprijed spomenutom stanu, a nedugo zatim je doselio i HĆ i nastavili su zajedno živjeti sa zajedničkom djecom u izvanbračnoj zajednici od 1996.g., pa sve do Stjepanove smrti 23.10.2023. Nismo se ponovno vjenčali jer im to nije bilo bitno, ona je i nakon razvoda braka ostavila njegovo prezime LĆ, koje prezime imam i sada, živjeli smo u izvanbračnoj zajednici kao i da smo u braku. Oboje smo bi li zaposleni, brinuli se o zajedničkoj djeci, školovali ih, zajedno su vodili brigu o obitelji, imali su zajedničke financije, dijelili su postelju, njihova izvanbračna zajednica je bila stabilna, kontinuirana, emocionalna i financijska i koja se po svom sadržaju može izjednačiti sa brakom. HĆ je bolovao od PTSP-a, pio je lijekove, odlazio na kontrole, njegova smrt je nastupila iznenada, samo se srušio u dvorištu, smrt je bila trenutna, njegov pokop su organizirali svi zajedno djeca i on, a financirala je dijelom kćer RĆ, koja živi i radi u Austriji, dijelom ona i sin, a dijelom MORH. HĆ je pokopan u roditeljskoj grobnici u Kn. Vinogradima. Na njegovom pokopu je bili ona, njihova djeca, rodbina, prijatelji, a među njima i njegova sestra OĆ koja ih je i za vrijeme njihove izvanbračne zajednice redovno posjećivala, kao i oni nju, a ista stanuje u susjednom mjestu i nakon smrti HĆ sa njom je ostala u dobrim odnosima i dalje se posjećuju. Navodi da je HĆ 4-5.g. prije smrti otišao u mirovinu, kao i ona, njegova mirovina je iznosila koliko se sjeća oko 600 eura, a njezina mirovina iznosi 350 eura. Živi sa sinom ŠĆ koji boluje od epilepsije i isti prima inkluzivni dodatak. Ovaj prijedlog radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. LĆ je podnijela radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok., te je i nadležnom HZMO u Osijeku podnijela zahtjev za ostvarivanje obiteljske mirovine kao njegova izvanbračna supruga. Navodi da se iza smrti pok. HĆ vodio ostavinski postupak kod javnog bilježnika Maria Čerkeza i bila su pozvana djeca ŠĆ i RĆ, međutim ostavinska rasprava se nij e provela iz razloga što iza pok. HĆ nije ostalo nekretnina u vlasništvu, a djeca su joj rekla da nisu tražili provođenje postupka radi pokretne imovine.
8.1. Na istom ročištu saslušana svjedokinja OĆ, sestra pokojnog HĆ, je iskazala da predlagateljicu UĆ poznaje dugi niz godina od 1974.g. kada se doselila u Kozjak. Predlagateljica se sa njezinim pok. bratom LĆ vjenčala, ali ne sjeća se godine. U njihovom braku je rođeno dvoje djece, kćer RĆ i sin ŠĆ. Zajedno su živjeli u stanu u vlasništvu predlagateljice. Sjeća se da su se razveli, ali ne zna koje godine, nakon razvoda pok. brat je živio u stanu njihove majke, a predlagateljica je ostala živjeti u svom stanu. Nakon 4.g. brat HĆ je nastavio živjeti sa UĆ i njihovom zajedničkom djecom u stanu u [adresa] gdje su zajedno živjeli sve do njegove smrti 23.10.2023. Kada su nastavili ponovno živjeti u izvanbračnoj zajednici, oboje su bili zaposleni, a djecu je čuvala baka po ocu, odnosno njezina majka. HĆ i UĆ su živjeli na isti način kao i kada su bili u braku, brinuli su se o djeci, školovali djecu, zajedno se brinuli o svemu za potrebe njihove obitelji, ona ih je redovno posjećivala, kao i oni nju. Sa predlagateljicom je i nakon smrti brata HĆ ostala u dobrim odnosima i sada se međusobno posjećuju. Brat HĆ je iznenada preminuo, samo se srušio u dvorištu. Njegov pokop je financirala kćer RĆ koja živi i radi u Austriji, ona je bila na bratovoj sahrani, kao i predlagateljica i njihova djeca RĆ i ŠĆ koji je sa predlagateljicom i HĆ živio i u vrijeme smrti HĆ, dok se RĆ nakon udaje odselila i živjela u [adresa], a kasnije u Austriju. Pokojni brat HĆ je bio narušenog zdravlja, ali je bio pokretan i svjestan svega. Sa njima nikada nije razgovarala o tome da li će se ponovno vjenčati, jer kao što je navela, u izvanbračnoj zajednici su živjeli kao i da su u braku.
8.2. Na istom ročištu saslušani svjedok ŠĆ je iskazao da je roditeljima UĆ i LĆ i sestrom RĆ živjeli u stanu u [adresa]. Roditelji su se razveli kada je bio u dobi od 6 ili 7.g. Otac je odselio, a sestra i on su ostali živjeti sa majkom i očevom majkom. Misli da su se 1997. ili 1998. svi zajedno, vratili u [adresa] i živjeli smo u stanu u vlasništvu države i ubrzo se i otac doselio i nastavio živjeti sa njima, odnosno sa majkom, sa njim i sestrom, a on je tada bio učenik 3. ili 4. razreda OŠ, a sestra je također išla u OŠ. Roditelji su zajedno živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do smrti oca HĆ **.**.2023. U to vrijeme je živio sa roditeljima, dok je sestra živjela nakon udaje u [adresa], a poslije toga u Austriji gdje i sada živi i radi. Roditelji su u izvanbračnoj zajednici živjeli na isti način kao i kada su bili u braku, bili su zaposleni, brinuli su se o njemu i sestri i o svemu što je potrebno za njihovu obitelj, njihova zajednica je bila stabilna. Otac je bolovao od PTSP-a, pio je terapiju koja mu je propisana, a umro je iznenada, samo se srušio u dvorištu. Roditelji su zajedno radili, kuhali, majka je čistila, spremala, zajedno su radili u dvorištu u vrtu, međusobno su si pomagali. Sestra je prijavila smrt oca u Matičnom uredu, a pokop su organizirali oni obitelj, a financirala je dijelom sestra, dijelom on i majka, a dijelom i MORH, obzirom da je on bio branitelj. Otac je pokopan u Kn. Vinogradima u obiteljskoj grobnici. Na sahrani oca su bila cijela obitelj, kao i sestra oca OĆ koja je i sada u dobrim odnosima sa majkom i posjećuje ih.
9. Na ročištu održanom 10. srpnja 2026. saslušana protustranka je iskazala da je rođena u braku roditelja TĆ i sada pok. HĆ, kao i mlađi brat ŠĆ. Za vrijeme Domovinskog rata su se roditelji razveli, tada su živjeli u [adresa], međutim nakon razvoda braka su ubrzo nastavili zajedno živjeti, kao i kada su se vratili u [adresa] u [adresa]. Svi su živjeli u obnovljenom stanu, ona se udala 2003.g., živjela je u mjestu [adresa], ali je posjećivala roditelje, koji su i dalje živjeli zajedno, a nismo razgovarali o tome da li su se ponovno vjenčali, oboje su bili zaposleni, živjeli su kao i da su u braku. Odselila je u Austriju 2017.g., ali je redovito dolazila i obilazila roditelje tri puta godišnje. Nije joj poznato da bi otac sklopio brak sa drugom osobom jer joj to nikada nije rekao, nego svaki puta kada je došla u RH u [adresa], zatekla bi roditelje zajedno u stanu u kojem su živjeli. Sa ocem se čula i telefonom i kada je zadnji puta sa njim razgovarala kašljao je, pitala ga je da li je bolestan, a on je rekao da nije, rekla da ide kod doktora, ali je rekao da ne može jer nema dopunsko zdravstveno osiguranje i nakon dva dana joj je javljeno da je preminuo i to 23.10.2023. Bila je na pokopu oca, ona je njegov pokop i financirala, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u Kn. Vinogradima. Koliko joj je poznato otac i majka su kontinuirano živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici, a kao što je rekla nije joj poznato da bi otac sklopio brak za to vrijeme sa drugom osobom. U vrijeme smrti, otac je bio u vojnoj mirovini, a ne zna koliko je ista iznosila jer o tome nisu razgovarali. Otac nije imao u vlasništvu nekretnina, ni pokretnina, te su brat i ona dobili pozive od javnog bilježnika, a oni nisu zatražili provođenje ostavinske rasprave tako da se iza smrti oca nije niti vodio ostavinski postupak. Navodi da je majka sa ocem živjela i u vrijeme njegove smrti.
10. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
11. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.
12. Ocjenjujući dokaze ovaj sud nalazi da je predlagateljica svojedobno bila u braku sa sada pokojnim HĆ, koji je razveden 26. studenog 1996., da je za vrijeme trajanja braka rođeno dvoje djece, da je HĆ preminuo dana **.**.2023., pa iako predlagateljica tvrdi da je nakon razvoda braka sa sada pokojnim HĆ živjela i u izvanbračnoj zajednici i to od 1996. pa sve do njegove smrti 23. listopada 2023., da su oboje bili zaposleni, brinuli se o zajedničkoj djeci, školovali ih, zajedno vodili brigu o obitelji, imali zajedničke financije, dijelili su postelju, te da je njihova izvanbračna zajednica bila stabilna, kontinuirana, emocionalna i financijska, što potvrđuju njihova djeca, kao i sestra od pokojnog HĆ, sud ove navode predlagateljice, nije mogao prihvatiti kao uvjerljive i istinite, kao niti iskaze saslušane protustranke i svjedoka, budući je nesporno utvrđeno kako je pokojni HĆ u vrijeme za koje predlagateljica tvrdi da je sa njim živjela u izvanbračnoj zajednici, sklopio brak sa drugom osobom BĆ i to dana 27. siječnja 2018. u Vukovaru, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Vukovaru broj P Ob-300/2018-9 od 16.4.2019., iz čega proizlazi kako njihova zajednica nije bila kontinuirana, stabilna i emocionalna, kako to tvrdi predlagateljica, jer da bi se odnos neudane žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati i visoki stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovog odnosa, što podrazumijeva zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije, ali i intimnu odanost, pa i namjeru da takva zajednica bude trajna, odnosno da kao takva ima sva ona kvalitativna svojstva koja je čine formalnom zajednicom, što u konkretnom predmetu to nije slučaj.
13. Sud smatra kako su iskazi protustranke i svjedoka usmjereni ka ostvarivanju imovinske koristi za predlagateljicu, odnosno utvrđenje izvanbračne zajednice u ovom postupku, pretpostavka je za ostvarivanje obiteljske mirovine predlagateljice iza pokojnog HĆ.
14. Slijedom navedenog, sud je prijedlog predlagateljica odbio kao neosnovan, kao u izreci ovog rješenja.
U Osijeku, 10. srpnja 2026.
Sutkinja
Jadranka Oroz
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Predlagateljici
2. Protustranci
