Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Poslovni broj: R1 Ob-43/2026-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], P [adresa], zastupane po punomoćnici Ružici Piličić Šinko, odvjetnici u Bjelovaru, protiv protustranke ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Vanessi Deković, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje maloljetnih ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po posebnom skrbniku AĆ, dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo-Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi davanja odobrenja za promjenu prezimena djeci, nakon provedenog postupka, 10. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Predlagateljici PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], daje se odobrenje za zastupanje maloljetnih ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u postupku promjene osobnog imena, i predlagateljica PĆ će zastupati maloljetnu djecu u postupku promjene prezimena, na način da uz očevo prezime EĆ nadoda i majčino prezime PĆ.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove ovoga postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog u kojemu se navodi da je tijekom trajanja braka nje i protustranke nosila oba prezimena, dok su djeca na inzistiranje oca te manipulacijom prema predlagateljici pri upisu u maticu rođenih dobila isključivo prezime oca, navodi da budući je u to vrijeme postupala u uvjerenju da čini nešto što je u obiteljskom interesu, a pod pritiskom tadašnjih okolnosti i emocionalnog stanja , nije se protivila takvome izboru (navodi se da je otac djece tada tvrdio da je teško bolestan, da mu je preostalo malo života, što se kasnije pokazalo neistinitim, pa je predlagateljica pristala da djeca nose samo očevo ime, a kasnije se pokazalo da to nije istinito jer da bolest nije postojala, a laž o bolesti da je bila dio šireg obrasca manipulacije i kontrole koji je obilježio njihov brak). Navodi da djeca nakon razvoda braka žive s njom u [adresa] gdje pohađaju vrtić i uključena su u svakodnevni život i aktivnosti zajednice, te su djeca u zajednici u kojoj žive poznata upravo po njezinu prezimenu jer je ona njihova primarna figura u svakodnevnom kontaktu s odgojiteljima, trenerima, roditeljima druge djece i institucijama. Navodi da su djeca sada u osjetljivoj fazi i da postavljaju pitanja zašto se ona preziva drugačije od njih, da isto kod djece stvara nesigurnost i osjećaj udaljenosti od majke s kojom žive, te predlagateljica smatra da bi dodavanje prezimena majke uz očevo prezime bilo u najboljem interesu maloljetne djece zbog toga što bi na taj način imali jasno izraženu povezanost s oba roditelja, ojačalo bi njihovu emocionalnu sigurnost, smanjilo bi administrativne nejasnoće koje se javljaju kod različitih institucija zbog različitog prezimena majke i djece, spriječilo bi moguće stigmatizacije i nesporazume u okolini gdje se djeca već identificiraju kroz majčino prezime jer je ona ta koja s njima svakodnevno komunicira, vodi ih na aktivnosti i zastupa ih u svim životnim situacijama.

1.1. Predlaže se da sud odobri da maloljetna djeca nose prezime sastavljeno od majčina i očeva prezimena – SĆ, time da je nakon davanja iskaza navela da se može na očevo prezime dodati prezime majke.

2. Protustranka po pozivu suda nije dao pisani odgovor na prijedlog, te je ispričao svoj nedolazak na ročište zakazano i održano 26. ožujka 2026. (dostavom liječničkih potvrda je opravdao izostanak), a na tome ročištu je punomoćnica protustranke dala odgovor na prijedlog u kojemu je navela da se u cijelosti protivi prijedlogu predlagateljice kao neosnovanom i neopravdanom, iznoseći da je prijedlog potaknut isključivo vlastitim interesima majke, a ne interesima i dobrobiti maloljetne djece , te da na taj način majka želi progurati ono što je činila i ranije prilikom sklapanja braka protiveći se prezimenu protustranke što je u početku činila i u odnosu na maloljetnu djecu; da je prijedlog vođen neriješenim frustracijama neuspjelim odnosom s protustrankom, a ne opravdanim razlozima za promjenu prezimena djece, te da su djeca vrlo niske kronološke dobi i još nemaju svijest o svojem identitetu kako ga majka prikazuje, tvrdnje da se djeca identificiraju po majčinom prezimenu u mjestu gdje žive s majkom mogu dolaziti isključivo po instruiranom iskazu majke. U odnosu na zaprimljeno mišljenje HZZSR PU Garešnica o prijedlogu, punomoćnica protustranke je navela da se istome protivi jer da je doneseno isključivo na temelju neprovjerenih izjava majke, te je predložila da se sasluša protustranka i maloljetna djeca , jer da ista ne pokazuju nikakvu zbunjenost niti želju za promjenom prezimena, već se kao i do sada od svojeg rođenja identificiraju po prezimenu SĆ.

2.1. Na ročištu održanom 15. travnja 2026. protustranka je naveo da ostaje kod odgovora na prijedlog i svih činjeničnih navoda iznesenih na ročištu održanom 26. ožujka 2026., te je protustranka dao svoj iskaz.

3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Garešnica od 25. ožujka 2026. je po pozivu suda u smislu čl. 416. st. 1. toč. 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.) u vezi sa čl. 357. st. 2. Obiteljskog zakona, maloljetnoj djeci imenovan poseban skrbnik iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica.

4. Tijekom postupka izvršen je uvid u: elektronički zapis iz matice rođenih za predlagateljicu i maloljetnu djecu, potvrde o prebivalištu za predlagateljicu i djecu, elektronički zapis iz matice vjenčanih, rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1 Ob-636/2024-5 od 27. siječnja 2025. Pribavljeno je mišljenje HZZSR PU Garešnica o prijedlogu, te su saslušani predlagateljica i protustranka.

4.1. Po pozivu suda je dostavljeno izvješće o obveznom savjetovanju sukladno čl. 481. toč. 3. Obiteljskog zakona u vezi sa 478. st. 1. toč. 6. Obiteljskog zakona.

5. Na temelju provedenoga postupka ocijenjeno je da je prijedlog osnovan.

6. Predlagateljica je u svome iskazu navela da je podnijela prijedlog jer želi djeci pored prezimena oca dodati svoje, što znači ne želi promijeniti prezime djece. U zadnjih godinu i pol otkad djeca žive s njom u [adresa], svi djecu poznaju po njezinom prezimenu, ona je rođena i prvih 19 godina života je živjela u [adresa] i svi njezinu djecu znaju po njezinu prezimenu, prezime SĆ je u [adresa] nepoznato. Iskazala je da su svi živjeli u [adresa], a nakon razvoda s djecom živi u [adresa]. Djeca su prošla traumatsko iskustvo vezano za razvod braka i prestanak bračne zajednice koji je bio prije nekih dvije godine. Kad se vjenčala sa ŠĆ, nosila je prezime SĆ i njih dvoje su se dogovorili prije nego je rodila ŽĆ da će i on nositi isto tako oba prezimena, a tjedan dana prije poroda je ŠĆ njoj rekao da ima tešku bolest, odnosno da ima rak želuca, jetre i gušterače, da ima još tri mjeseca života i ona je zbog toga odlučila da ŽĆ nosi samo prezime SĆ, ŠĆ to od nje nije izričito tražio , ali ona je tako odlučila zbog suosjećanja, osjećaja odgovornosti. Kasnije je saznala da ŠĆ nema nikakve teške bolesti, a on je i drugim ljudima govorio da je teško bolestan. Liječniku je rekao 2022. da ima karcinom na plućima, ali on nikada nije imao karcinom.

Iskazala je da ne želi osporiti ŠĆ pravo na roditeljstvo, djeca imaju pravo na oba roditelja, isto tako smatra da imaju pravo na prezime oba roditelja (primjerice kad su kod liječnika, odnosno kod pedijatra koji je njoj bio pedijatar kad je bila dijete, zovu ju po prezimenu SĆ, a djeca se prezivaju SĆ i to kod djece stvara zbunjenost ). Smatra da dodavanjem prezimena SĆ na prezime SĆ ne bi izmijenilo identitet djece, dovelo bi do olakšanja vezanih za neke administrativne stvari. Na aktivnostima na koje djeca idu (nogomet i mažoretkinje), djeca su poznata pod imenom ŽĆ i EĆ, od mame PĆ, odnosno od PĆ jer su tako poznati u toj sredini.

Djeca su joj postavila pitanje zašto se ona preziva PĆ, a na što je predlagateljica odgovorila da se prije prezivala SĆ, a sad se preziva samo SĆ na što su djeca pitala kako će se oni prezivati, na to je odgovorila da se oni prezivaju SĆ, osim ako ne bi voljeli da imaju prezime SĆ, te je iskazala da kada je protustranka bio u [adresa] zadnji put na susretima i druženjima, sin je došao doma i rekao da se on ne želi prezivati SĆ nego samo SĆ jer će tata biti ljut, a na to je predlagateljica ŽĆ odgovorila da se nitko nema pravo na njega ljutiti bez razloga. Na pitanje punomoćnice protustranke zašto smatra da je potrebno da se djeca prezivaju SĆ, a ne da se doda na prezime sadašnje SĆ i prezime SĆ, predlagateljica je odgovorila da što se nje tiče mogu se prezivati i BĆ.

6.1. Protustranka je u svome iskazu naveo da nije suglasan sa prijedlogom, da smatra da nema potrebe trenutno za tim. Djeca su se saživjela sa prezimenom koje imaju, a kada dođe vrijeme kada budu veći ako žele mijenjati, neka mijenjaju. Prvi put je saznao za želju predlagateljice za promjenom prezimena djece negdje prije Nove Godine, PĆ mu je to tada rekla. Za Novu Godinu kada su djeca bila kod njega jedan rođak mu je rekao da mu je ŽĆ rekao da će se prezivati BĆ, to je rekao iz čista mira, a rodbina protustranke nije znala da ga je PĆ prethodno pitala za promjenu prezimena djece, njima je to bilo iznenađenje. Tada mu je ŽĆ rekao da mu se sviđa prezime BĆ, a za Uskrs mu je ŽĆ rekao da mu je dobro prezivati se BĆ jer da će tako biti poznatiji, a isto tako mu je rekao da inicijali na njegovom ruksaku R.B. znače ŽĆ. Misli da je došlo u promjeni mišljenja ŽĆ u svezi promjene prezimena, zbog toga što se majka preziva tako.

Nije o promjeni prezimena razgovarao s djecom, čini mu se da je ŽĆ opterećen s tim, a rekao mu je da ga je mama puno puta pitala za promjenu prezimena; ŽĆ je rekao da kako god se on i sestra prezivaju, da ih mama i tata vole najviše na svijetu. Pokušao je o promjeni prezimena razgovarati s ŽĆ, pričali su tri rečenice i onda se povukao jer je uočio da je to teško djetetu, da ga zamara. Na pitanje zašto smatra da bi dodavanje majčinog prezimena bilo loše, zašto se tome protivi, zašto bi taj dodatak bio loš, protustranka je odgovorio da misli da nema potrebe za to, ne misli da bi to bilo loše, te je na pitanje što smatra o tomu da se postojećem prezimenu djece, ŽĆ, doda prezime BĆ, naveo da mu to nije prihvatljivo, smatra da nema potrebe za tim.

6.2. Poseban skrbnik maloljetne djece je u svome podnesku od 15. travnja 2026. naveo da ostaje kod podneska od 26. ožujka 2026. (u istome je naveo da načelno nije protivno interesima mlt. djece da se uz postojeće prezime nadoda prezime majke), te je odredbe čl. 7. i 8. Konvencije o pravima djeteta, sukladno kojima odmah nakon rođenja dijete mora biti upisano u matične knjige te mu se mora jamčiti pravo na ime, državljanstvo, i koliko je to moguće, pravo da zna za svoje roditelje i da uživa njihovu skrb; da države stranke obvezuju se jamčiti djetetu pravo na očuvanje svog identiteta, uključujući nacionalnost, ime i obiteljske odnose priznate zakonom u što se neće nezakonito miješati. Odredbom čl. 7. st. 5. Zakona o osobnom imenu („Narodne novine“ broj 118/12., 70/17., 98/19.) je propisano da za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu starijem od 10 godina potreban je njegov pristanak.

7. Iz izvatka iz matice vjenčanih za predlagateljicu, te iz rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1 Ob-636/2024-5 od 27. siječnja 2025. je utvrđeno da je pravomoćno razveden brak predlagateljice i protustranke sklopljen 25. svibnja 2019. u Splitu.

7.1. Iz rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1 Ob-636/2024-5 od 27. siječnja 2025. je utvrđeno da će po razvodu braka maloljetna djeca živjeti s predlagateljicom na adresi [adresa].

8. Nadležni HZZSR je u svome mišljenju od 25. ožujka 2026. o prijedlogu naveo da uvidom u priloženu dokumentaciju, te izjave predlagateljice, daju pozitivno mišljenje o prijedlogu te predlažu sudu donošenje rješenja kojim se predlagateljici daje odobrenje za dodavanje prezimena postojećem prezimenu koje djeca imaju.

9. Odredbom čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona je propisano da se zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnosi, između ostalog, i na promjenu djetetova osobnog imena, dok je st. 5. istoga članka propisano da ako roditelj koji zastupa dijete u stvarima iz st. 1. ovoga članka ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite dobrobiti djeteta.

9.1. Odredbom čl. 360. st. 1. Obiteljskog zakona je propisano da u postupcima u kojima se odlučuje o osobnim i imovinskim pravima i interesima djeteta sud će omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, osim ako se dijete tome protivi. Odredbom st. 3. istoga zakonskog članka je propisano da sud koji vodi postupak nije dužan utvrđivati mišljenje djeteta kad za to postoje posebno opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazložiti.

10. U konkretnom slučaju je potrebno utvrditi što je najbolji interes djeteta, a što se odnosi na pravo djeteta da se taj interes procjenjuje kao i da ima prednost pred ostalim interesima u konkretnoj situaciji.

11. Tijekom postupka je utvrđeno da stranke ne žive zajedno, te da maloljetna djeca od razvoda braka žive s predlagateljicom u [adresa], dok sa protustrankom ostvaruju osobne odnose. Stoga je utvrđeno da oba roditelja izvršavaju roditeljsku skrb kako je određeno odlukom kojom je razveden brak.

12. Tijekom postupka nije u smislu čl. 360. st. 1. Obiteljskog zakona putem posebnog skrbnika pribavljeno mišljenje maloljetne djece koja su u dobi od 6,5 godina (ŽĆ) i 5 godina (EĆ), a iz razloga što je ocijenjeno da, u konkretnoj situaciji gdje se prijedlogom traži da se predlagateljici da odobrenje da zastupa maloljetnu djecu u postupku promjene prezimena na način da se očevu prezimenu doda i majčino prezime, nije u interesu djece navedene dobi da se na te okolnosti pribavlja mišljenje, a ovo stoga što je protustranka u svome iskazu naveo da mu je ŽĆ za Novu Godinu rekao da mu se sviđa prezime ŽĆ, a za Uskrs da mu je ŽĆ rekao da mu je dobro prezivati se BĆ jer da će tako biti poznatiji, no da mu je isto tako rekao da inicijali na njegovom ruksaku R.B. znače ŽĆ.

12.1. Na temelju takvoga iskaza protustranke, sud je ocijenio da odluka o prijedlogu može biti donesena bez pribavljanja mišljenja djece putem posebnog skrbnika ili suda, jer tijekom postupka nisu utvrđene okolnosti zbog kojih sud ne bi vjerovao iskazu protustranke iz kojega proizlazi da kod starijeg djeteta ne postoji određen stav u pogledu toga koje prezime da nosi, budući je protustranka sam iskazao da je kod ŽĆ došlo do promjene mišljenja, time da je protustranka naveo da misli da je tomu tako zbog toga što se majka preziva tako, a iz čega se da zaključiti da je starije dijete upoznato s time da se provodi neki postupak vezano za njegovo prezime i da to dijete prihvaća i prezime majke i prezime oca, odnosno da oba prezimena prihvaća kao svoja.

13. Po ocjeni ovoga suda, u konkretnom slučaju, ne nalaze se razlozi zbog kojih ne bi bilo u interesu zajedničke maloljetne djece stranaka da pored prezimena oca imaju i prezime majke, odnosno zašto se na prezime koje djeca već nose, a to je prezime oca, ne bi dodalo i prezime majke. To stoga što dijete ima pravo biti povezano i s majkom i ocem na svaki način, pa i na način da pored prezimena oca nose i prezime majke s kojom žive u gradu u kojemu je majka odrasla i u kojemu majku znaju po prez imenu BĆ. Dodavanjem majčinoga prezimena BĆ sadašnjem prezimenu ŽĆ, po ocjeni ovoga suda, prava oca ni na koji način ne bivaju umanjena ili povrijeđena, a to što je protustranka u svome iskazu naveo da mu naprijed navedeno postupanje za sada nije prihvatljivo jer ne vidi razlog za promjenu, po ocjeni ovoga suda, ne predstavlja razlog za odbijanje prijedloga predlagateljice.

Djeca imaju pravo na svaki način biti povezana s oba roditelja, pa i nošenjem prezimena oba roditelja, pa je prijedlog ocijenjen osnovanim i ocijenjeno je da je takvo postupanje u interesu maloljetne djece, a navode protustranke da je predlagateljica prijedlog podnijela motivirana neriješenim odnosima nje i protustranke kao bivših bračnih drugova, sud nije ocijenio vjerodostojnima, cijeneći prije svega to da su svoje važne odnose stranke u postupku razvoda braka riješile sporazumno – podnošenjem prijedloga sudu za sporazumni razvod braka, uvidjevši tada važnost sporazumnog rješavanja sporova o roditeljskoj skrbi sklapanjem Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojega je sud odobrio rješenjem poslovni broj R1 Ob-636/2024-5 od 27. siječnja 2025.

14. U ovome postupku obje stranke zastupane po kvalificiranim punomoćnicima odvjetnicima su postavile zahtjev za naknadu troškova postupka, a uzimajući u obzir sve okolnosti ovoga slučaja, odlučeno je primjenom čl. 366. st. 1. Obiteljskog zakona da svaka stranka snosi svoje troškove ovoga postupka.

15. Iz navedenih je razloga odlučeno kao u izreci.

Bjelovar, 10. srpnja 2026.

Sudac

Martina Kozar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo podnijeti žalbu županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi pismeno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda.

Dostaviti:

1. punomoćniku predlagateljice

2. punomoćniku protustranke

3. posebnom skrbniku

4. HZZSR PU Garešnica