REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-10577/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice OE, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom prigovora okrivljenice protiv prekršajnog naloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Broj: 211-07/25-1/10383 od 30. lipnja 2025., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 7. srpnja 2026., u nazočnosti okrivljenice, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene 10. srpnja 2026. u izočnosti stranaka

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

Okrivljenica: OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. O i G, rođena **.**.1961. u mjestu Mrkonjić Grad (BiH), s prebivalištem u mjestu [adresa], završena VŠS- menađer, umirovljenica, mjesečnih primanja cca 2.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, udana, majka dvoje djece, državljanka Kraljevine Nizozemske, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi

dana 30. lipnja 2023. u 14:45 sati u mjestu [adresa], na naročito drzak i nepristojan način napala GE koja se nalazila u dvorištu kuće, na način da je istu s balkona vičući vrijeđala govoreći: „Kobilo, šta to radiš“ te je potom po ulasku u zgradu hvatala rukama gdje je zadobila masnice,

čime da bi okrivljenica počinila prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude, a na koji nalog je okrivljenica pravodobno uložila prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku, te je istog stavio izvan pravne snage, sukladno stavku 9. istog članka Prekršajnog zakona te proveo glavnu raspravu.

3. Okrivljenica OE u svojoj obrani pred Sudom, na glavnoj raspravi dana 12. prosinca 2025. godine, izjavila da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Apsolutno se ne slaže s optužbom da je remetila javni red i mir na način da se derala sa balkona i u stubištu, vrijeđala i hvatala za zglobove GE. Njezina optužba je netočna, a istina je da ju je samo upozorila sa balkona da je vidi što radi, tražeći da prestane trgati mlade grane nara i da će je slikati što radi. Istim tonom kojim se ona njoj obratila, uzvratila je i GE njoj riječima: "Hoću, šta mi možeš". U ulici je bilo mirno pa su se mogle čuti i bez deranja. To je rekla i suprugu pa su zajedno izašli u stubište. Vidjeli su GE da ide uz stepenište te ju je još jednom pitala da zašto to radi, što joj je krivo zelenilo i cvijeće. Pri tome joj nije prilazila niti se derala, a ona da je bila udaljena od nje najmanje 3 metra. Da se derala i remetila javni red i mir čuli bi susjedi, OEE koja se nalazila u datom momentu u prizemlju u svom stanu, susjed HE koji je kuća do njih, a koji je na upit policije o remećenju mira odgovorio da nije ništa čuo, mada je prozor bio otvoren. Također, u stanu do njih, drugi kat, je familija ME, a ni oni da nisu čuli viku ni deranje. Predlaže da se saslušaju svjedoci ovog događaja.

3. Analizirajući obranu okrivljenice te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je ispitao i svjedoke GEE, GE, SE, ME i policijskog službenika JE.

4. Tijekom daljnjeg dokaznog postupka ispitana je svjedokinja OEE. Svjedokinja OEE navodi kako se sjeća predmetnog događaja koje prigode se nalazila u svome stanu u prizemlja zgrade, a kada je toga dana otišla kod susjede OE, ista joj je prepričala događaj te u odnosu na sadržaj događaja može kazati da o istom ima saznanja samo prema kazivanju gospođe OE jer ona nije ništa vidjela, a osobito nije čula nikakvu viku ili galamu. U kontekst cijele situacije ističe kako je u korektnim odnosima sa gospođom OE i sa gospođom GE. Do nekakvih trzavica u njihovim međususjedskim odnosima došlo je onog trenutka kada su oni, na prijedlog gospođe GE da se dio dvorišta i zelenila koji se nalazi ispred zgrade asfaltira, isti prijedlog odbili i nakon toga gospođa je sa njima zahladila odnose. To su odbili iz razloga što je i ovako previše „betonizirano“, paše im zelenilo oko zgrade, a koje gospođa OE i ona često održavaju. Dodatno, ne zna ni kako bi bilo riješeno imovinsko pravno pitanje vlasništva tog naknadnog betoniranog parkinga.

4.1. Okrivljenica OE, upitana ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedokinje OEE, navodi da nema pitanja i nema primjedbi.

5. Ispitana u svojstvu svjedokinje GE navodi kako se predmetne prigode vraćala s plaže kući i u ruci je nosila košaru te je zastala u dvorište u zajednički vrt i ubrala par cvjetova koje je stavila u košaru. Dok je brala cvijeće bila je okrenuta leđima zgradi i balkonu ovdje okrivljene, ali je čula viku, galamu i „kreštanje“. Isprva nije mislila da se navedeno odnosi na nju, ali je potom shvatila kada se okrenula i vidjela na balkonu ovdje okrivljenu i njezinog supruga koji su joj tom prigodom vikali i obraćali se riječima: "Kobilo, kobiletino, pokvarenušo, vještice, vidite kakva si, ostavi to cvijeće". Bila je iznenađena čuvši te riječi jer nikada ranije joj se ista nije obratila tim ružnim riječima te na isto nije uzvratila već se uputila prema svom stanu. Navodi kako se stan od gospođe OE nalazi na drugom katu, a njen na prvom katu. U trenutku kada se penjala na prvi kat gđa OE nalazila se u međuprostoru prizemlja i prvog kata, dakle bilo je evidentno kako je ista silazila put nje. Išla je prema njoj, potom je sa obje ruke uhvatila u predjelu njenih podlaktica, počela je tresti i govorila joj "pokvarenušo." Nakon toga ona da se nastavila penjati, a Almin muž ju je dočekao na drugom međuprostoru kata, što je doživjela kao prijetnju i kao da je htio na svojevrstan način biti potpora gospođinom ponašanju, a isti da je nastavio vrijeđati riječima: "Kobilo, kobiletino, vještice, vidite kakva si", u smislu da se naruga njenom izgledu. Nakon što je ušla u stan pozvala je policiju, bila je vidno uznemirena i uplakana. Prilikom ulaska u svoj stan iza leđa je čula da gospođa govori slijedeće riječi: "Nije ni čudo što ti je to H dao", misleći pri tom na njenog petogodišnjeg unuka koji je 100%- tna invalidna osoba. Nakon što je obavila razgovor s policijskim službenicima isti su je uputili na Hitni prijem jer su i oni zapazili površinske ozljede na njenim podlakticama. Uputila se na hitnu, a nalaz ZHM SDŽ priložen je kao dokaz u spisu.

5.1. Okrivljenica OE, upitana ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedokinje GE, odgovara da nema pitanja, ali ima primjedbi. Prigovara iskazu svjedokinje u onom dijelu u kojem navodi da je brala cvijeće u vrtu te ističe kako je ista trgala cijelu mladu stabljiku nara; da je ubrala cvijeće ne bi imala išta protiv jer je to sasvim normalno. Nadalje, prigovara iskazu svjedokinje u onom dijelu u kojem navodi da je ona s objema rukama uhvatila za podlaktice i tresla, prvo iz razloga što to nije njen način ophođenja, a drugo ona da je konstitucijom manja od nje te to isto ne bi bilo ni moguće na način kako svjedokinja to navodi, a istina je ubiti da se ona nalazila udaljena od nje cca 3 metra. Decidirano i jasno navodi kako nikakvog fizičkog kontakta između njih dvije nije bilo.

5.2. Okrivljenica nadalje ističe kako je, nakon što je svjedokinja GE ušla u svoj stan, jasno čula kako se ista svađa sa svojim suprugom, a poradi predmetnog incidenta te je čula da joj je isti uputio riječi: "Što ti to treba?". Kasnije je u razgovoru sa gospodinom LE upitala ga zbog čega ona njima to radi, on da joj je odgovorio riječima: "Ti ne znaš kako je meni", a u smislu da on njoj ne može ništa i da ne odobrava njezin postupak.

5.3. Okrivljenica u cijelosti prigovara iskazu svjedokinje GE kao lažnom i iskonstruiranom navodeći kako do fizičkog kontakta uopće nije došlo, a prethodno je spomenula u svojoj obrani da nije bilo niti vike niti galame, odnosno narušavanja javnog reda i mira. U odnosu na navod svjedokinje da bi joj ona rekla riječi: "Nije ni čudo što ti je do H dao", navodi kako je istina da je ona to rekla, ali nije istina da bi pri tome mislila na njezinog unuka nego na njezinog sina koji je imao zabranu dolaska u njihov obiteljski stan zbog njihovog obiteljskog konflikta.

6. Svjedok SE, ispitan na glavnoj raspravi dana 24. travnja 2026. godine, navodi kako se kritične prigode nalazio u dnevnom boravku, a vrata od balkona su bila otvorena. U to vrijeme imao je slomiven nožni prst te je morao mirovati. Njegova supruga OE je po kući obavljala poslove. Sjeća se da je ista s terase balkona ugledala njihovu susjedu GE kako u njihovom zajedničkom vrtu zgrade čupa grane nara, a koji nar je on kupio i posadio. Njegova supruga da joj se mirnim tonom obratila i kazala da što to radi i da prestane trgati grane, a potom je ušla u kuću i tražila svoj mobitel kako bi ju mogla snimiti. Na to mu je supruga kazala da odu vidjeti što se dešava, a zbog svoje zdravstvene situacije zajedno su polako izašli iz stana i krenuli put dvorišta. Međutim, u stepeništu niže u zgradi susreli su se sa gospođom GE i potom je njegova supruga još jednom upitala da što to radi. Navodi kako se ista nije ni derala ni vikala, a od GE da su bili udaljeni sigurno 3 metra. Dakle, ona je bila ispod njih, odnosno ona se nalazila u međuhodniku, odnosno stubištu prvog kata, a oni su bili na međustubištu između prvog i drugog kata. Nakon što je njegova supruga upitala da zašto trga grane nara, GE je njoj bezobrazno odgovorila da što joj može, da će ona raditi šta ona hoće, a potom je ušla u svoj stan. Oni su dalje čuli kako je iz njezinog stana dopirala vika i galama, odnosno uslijedio je verbalni konflikt između nje i njenog supruga, budući da su isto tako čuli da po njenom ulasku u stan suprug LE ju je upitao: "Što ti to treba?“; dalje je između njih uslijedila galama, a što je bilo i odakle njoj modrice na rukama on da ne zna. U kontekst cijele priče za istaknuti je kako s imenovanom, kako oni, tako i ostali sustanari duži niz godina imaju narušene dobrosusjedske odnose jer gospođa koristi zajednički prostor za svoje osobne stvari i stalno ju se upozorava. Isto tako je za istaknuti kako nakon ovog incidenta gospođa duže vrijeme nije boravila u stanu u [adresa], već pretpostavlja da je boravila u stanu u [adresa] kojeg imaju (ili negdje drugdje), a ne u [adresa] što pretpostavlja da je zbog konflikta sa suprugom, a ne zbog situacije kakva je bila. Također, nakon kritične zgode upitali su njezinog supruga što se s njom dešava, a on je na to samo odgovorio: "Ja joj ne mogu ništa, nije ni meni lako s njom." Na poseban upit Suda da li je bilo ikakvog fizičkog kontakta, navodi kako gospođu GE apsolutno nitko nije dirnuo, niti njegova supruga, a niti on.

6.1. Okrivljenica OE, upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedoka SE, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

7. Na glavnoj raspravi dana 7. srpnja 2026. godine ispitan je svjedok ČE, koji je naveo kako se stan, koji je u vlasništvu njegove punice, a na adresi [adresa], nalazi odmah do stana supružnika SE, odnosno na istom su katu. Supruga i on ljeti povremeno borave u tom stanu, kako im prilike dopuštaju. Prošle godine su u tom stanu boravili u periodu od 22. lipnja do 10. srpnja. Kasnije je saznao od susjeda da se kritične prigode navodno desila nekakva svađa, međutim on o tome ne može posvjedočiti. Ono što može kazati je da kritičnog dana su supruga, on i djeca bili u stanu pri čemu su im prozori i balkon uvijek otvoreni (kao što su i tada bili); međutim, oni nisu čuli nikakvu viku ili galamu, kako ni u dvorištu, tako ni u stubištu. Kako je već kazao, kasnije toga dana su kroz razgovor sa susjedima saznali da su susjedi SE imali nekakav sitni konflikt sa drugim sustanarima, međutim oni nisu čuli isto; s tim u svezi navodi kako onda nije bilo nikakvog remećenja javnog reda i mira.

7.1. Okrivljenica OE, upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedoka ME, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

8. Ispitan u svojstvu svjedoka policijski službenik JE navodi kako je kritične prigode, po dojavi, zajedno s kolegicom došao na adresu [adresa]. Pristupili su u stan prijaviteljice, a ona da je u tom stanu bila sama, iako se sada ne može sa 100%-nom sigurnošću sjetiti. Ista je navela kako su je susjedi verbalno napali sa balkona zgrade, a dok je ona bila u zajedničkom vrtu. Da su joj govorili nekakve pogrdne riječi poput "vještice, kobilo". Nadalje, u stubištu zgrade da su je i dočekali te da ju je ovdje okrivljena uhvatila rukama za obje ruke pri čemu su njoj bile vidljive masnice. Na poseban upit Suda da li je on vidio te masnice na rukama dojaviteljice, navodi kako se sjeća da su bili otisci prstiju na njenim rukama. Upućena je od strane policije na hitnu pomoć.

8.1. Okrivljenica OE, upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedoka JE, navodi da nema primjedbi ni pitanja.

9. Okrivljenica OE, na glavnoj raspravi dana 7. srpnja 2026. godine, navodi kako u potpunosti ostaje pri svojoj obrani danoj tijekom postupka. Ističe kako se ne smatra krivom za ono što joj se stavlja na teret, odnosno da je ovo riječ o potpuno iskonstruiranom događaju od strane navodno oštećene GE. U potpunosti negira da bi kritične prigode, prije svega remetila javni red i mir vikom i galamom, a osobito da bi ju rukama uhvatila za podlaktice, odnosno navodi kako nikakvog fizičkog kontakta između njih kritične prigode nije bilo. GE da je jača i veća od nje te da to nije ni životno ni logično. Iz iskaza ispitanih svjedoka u tijeku postupka da nespornim proizlazi kako nitko od navedenih susjeda i sustanara nije čuo nikakvu viku ni galamu, a što dokazuje da je sve riječ o izmišljenim navodima od strane GE. Dodatno ističe da je nakon njihovih verbalnih nesuglasica izbila velika svađa između GE i njenog supruga koju je čula ona i susjeda OEE, a navodi kako je njezin suprug prije dolaska policije napustio zgradu. Masnice da nisu prouzrokovane ikakvim fizičkim kontaktom (koji nije ni postojao) između nje i GE, a čime ili od koga su one prouzročene ona ne želi nagađati. Isto tako, nakon te svađe gospođa GE se jako dugo vremena nije pojavljivala u stanu u kojem inače živi sa svojim suprugom.

10. Izvršen je uvid u Prekršajni nalog Policijske postaje Trogir, Broj: 211-07/25- 1/10383 od 30. lipnja 2025., Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskog broja: [serijski broj] od 30. lipnja 2025., Naredbu o određivanju mjere opreza serijskog broja: [serijski broj] od 30. lipnja 2025., Službenu zabilješku o dojavi od 30. lipnja 2025., Obrazac medicinske dokumentacije od 30. lipnja 2025., prigovor okrivljenice na prekršajni nalog od 4. srpnja 2025., potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da okrivljenica nije prekršajno osuđivana, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

11. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenica u završnom govoru navela: "U potpunosti ostajem pri svojoj obrani danoj tijekom postupka."

12. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenice, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

13. Člankom 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.

13.1. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mir, propisano je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način, vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

14. Ovlašteni tužitelj u predmetnom optužnom aktom kao mjesto počinjenja prekršaja navodi „u mjestu [adresa], u dvorištu kuće, … te je potom po ulasku u zgradu ….“. Ovako opisano mjesto počinjenja kao zakonsko obilježje predmetnog prekršaja predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati. Uvjeti i okolnosti koje su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno dostupnost takvog ponašanja čujnosti ili vidiku s neograničenog javnog mjesta, dakle nastupanje posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji, na naročito drzak i nepristojan način, vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, remeti javni red i mir. Dakle, činjenični opis djela, čak i u slučaju da se dokazalo da bi utužene prigode okrivljenica na naročito drzak i nepristojan način vrijeđala susjedu GE, nije u dovoljnoj mjeri konkretiziran da bi se mogao pravno kvalificirati kao narušavanje javnog reda i mira u smislu članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

14.1. Prema stavu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022., posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinjen na fiktivnom javnom mjestu, ali nije opisano da je radnja okrivljenika bila čujna odnosno vidljiva na neograničeno otvorenom javnom mjestu.

14.2. Zaključno, iz tako koncipiranog opisa prekršaja, Sud nije mogao ocijeniti je li riječ o prekršaju kojim se narušava javni red i mir. Po prirodi stvari prekršaji protiv javnog reda i mira obuhvaćaju kategoriju kažnjivih djela kojima se kao opće dobro štiti javni red i mir. U konkretnom slučaju nije sporno da se okrivljenica obratila susjedi GE, međutim, to s obzirom na okolnosti slučaja nije dovoljno za donošenje zaključka da je počinila prekršaj protiv javnog reda i mira. Štoviše, iz svih u postupku izvedenih dokaza proizlazi da se okrivljenica, normalnim tonom i riječima, obratila istoj u namjeri da je upozori na nedopušteno ponašanje.

14.3. Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

15. Sumirajući navedeno, još jednom se ističe kako je za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom otvorenom javnom mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

16. Slijedom svega navedenog, Sud smatra da djelo za koje se okrivljenica optužuje i za koje se protiv iste vodi postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, radi čega je pazeći na pravilnu primjenu Zakona, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenicu oslobodio od optužbe zbog utuženog prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove presude.

17. Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

18. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 10. srpnja 2026.

Zapisničarka

SUTKINJA

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

SUDSKA SAVJETNICA

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljenici OE,

- oštećenici GE,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.