REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-180/2023-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Rei Rajić, u pravnoj stvari I. tužiteljice ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. tužiteljice LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Nataliji Weiss, odvjetnici u Zagrebu, radi uzdržavanja te spora o roditeljskoj skrbi u odnosu na mlt. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica UK, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, te Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trešnjevka, nakon glavne rasprave, održane i zaključene 28. svibnja 2026. u prisutnosti I. i II. tužiteljice i punomoćnice tuženika, uz isključenje javnosti, 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o j e :

I. Zajedničko dijete stranaka mlt. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na njezinoj adresi prebivališta.

II. LK, OIB: [osobni identifikacijski broj], će u odnosu na mlt. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], djelomično samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u pogledu promjene prebivališta odnosno boravišta djeteta, dok će u ostalim pitanjima roditelji ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb.

III. Osobni odnosi mlt. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], će se prva tri mjeseca odvijati pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Trešnjevka, u njihovim prostorijama, a nakon toga bez nadzora sukladno dogovoru roditelja ili dogovoru oca i djeteta, jednom tjedno u trajanju od dva sata.

IV. Nalaže se ocu GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da za uzdržavanje ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinosi iznos od 350,00 eura mjesečno počevši od podnošenja tužbe 10. veljače 2023. pa nadalje sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je sve dospjele iznose uzdržavanja za razdoblje od podnošenja tužbe pa do donošenja presude, umanjene za već uplaćene iznose, dužan platiti odjednom u roku od 30 dana, a dospijevajuće do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

V. Nalaže se ocu GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da za uzdržavanje mlt. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinosi iznos od 350,00 eura mjesečno počevši od podnošenja tužbe 10. veljače 2023. pa nadalje sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je sve dospjele iznose uzdržavanja za razdoblje od podnošenja tužbe pa do donošenja presude, umanjene za već uplaćene iznose, dužan platiti odjednom u roku od 30 dana, a dospijevajuće do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice djeteta LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

VI. U preostalom dijelu koji prelazi dosuđene iznose tužbeni zahtjev I. i II. tužiteljice (za razliku od 100,00 odnosno 50,00 eura mjesečno) tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

VII. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi od 10. veljače 2023., koja ja izmijenjena podneskom od 9. kolovoza 2023., u bitnom se navodi da je u izvanbračnoj zajednici LK i GK, koja je trajala od siječnja 2007. pa do 3. rujna 2022., rođeno dvoje djece – ĐK (rođ. **.**.2007.) i mlt. IK (rođ. **.**.2010.). Roditelji su proveli postupak obveznog savjetovanja, ali nisu uspjeli sklopiti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Tužiteljica LK navodi da je s djecom odslelila od tuženika jer psihički maltretirao nju i djecu tijekom godina zajedničkog života te nad njima vršio obiteljsko nasilje. Opisuje da se nasilje sastojalo od povišenih tonova, psovki i vrijeđanja, sve u prisutnosti djece, da je tuženik odbijao pomagati u kućanskim poslovima te da je galamio kad je djecu trebalo negdje odvesti. Tužbom traži da zajednička djeca stanuju s njom, da joj se omogući samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na njih, a da se osobni odnosi kćeri s ocem odvijaju prema dogovoru i u skladu s potrebama i željama djece, minimalno jednom tjedno u trajanju od jedan sat u prisutnosti majke, ukoliko djeca to traže. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 18. veljače 2026. za uzdržavanje ĐK traži 450,00 eura mjesečno, a za uzdržavanje mlt. IK iznos od 400,00 eura mjesečno, počevši od dana podnošenja tužbe. ĐK, koja je za vrijeme trajanja ovog postupka postala punoljetna, je podneskom od 21. travnja 2026. preuzela vođenje postupka u dijelu koji se odnosi na njeno uzdržavanje.

2. U odgovoru na tužbu od 5. lipnja 2023. tuženik izražava protivljenje tužbi i tužbenom zahtjevu. Negira nasilje u obitelji i da bi isto bilo procesuirano od strane nadležnog državnog odvjetništva. Ističe kako kćeri nije vidio od kad su s majkom napustile njihov dom, a da se on kontinuirano trudi uspostaviti kontakt i nastaviti normalan roditeljski odnos s mlt. djecom, što mu nije omogućeno. Smatra da ima pravo i dužnost ravnopravno ostvarivati roditeljsku skrb te redovno ostvarivati osobne susrete s djecom. Navodi da je prijedlog viđanja od jednog sata tjedno nekorektan, manipulativan i nedostatan. Po pitanju uzdržavanja ističe kako od odlaska djece na majčin tekući račun redovito uplaćuje iznos od ukupno 345,00 eura, sukladno svojim primanjima kao zaposlenika Zagrebačkog holdinga d.o.o. te Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta.

3. Djeci je tijekom postupka radi zaštite njihovih prava i interesa imenovana posebna skrbnika ĐKŠ, pravnica Centra za posebno skrbništvo. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gornji Grad- Medveščak od 17. lipnja 2026. mlt. IK je imenovana nova posebna skrbnica UK, a zbog korištenja rodiljnog dopusta dotadašnje posebne skrbnice.

4. Tijekom dokaznog postupka pribavljeno je izvješće i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trešnjevka, izvješće stručne osobe pod čijim nadzorom je predviđeno ostvarivanje osobnih odnosa djevojčica s ocem, pribavljeni su podaci o imovini tuženika te je proučena sva dokumentacija dostavljena u spis, a odluka je donesena sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP).

5. Iz izvješća i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Sesvete (dalje: Zavod) od 31. siječnja 2024. saznaje se da je ĆK rođena 1969. u Njemačkoj, Frankfurt am Main. Prve dvije godine života je živjela u [adresa] s roditeljima i mlađim bratom, a obitelj se potom preselila u Zagreb. Završila je Ekonomski fakultet u Zagrebu, 1993. se zaposlila na Zagrebačkom velesajmu kao ekonomistica gdje radi i danas. Ostvaruje prihode u iznosu od 1.700,00 do 1.800,00 eura mjesečno.

GK je rođen 1970. u Zagrebu, kao sin jedinac. Visoke je stručne sprema, stekao je titulu magistra odnosa s javnošću. Zaposlen je u Zagrebačkom holdingu i ostvaruje prihode od oko 950,00 eura mjesečno. Posjeduje automobil i kuću u kojoj živi, na adresi u [adresa].

Stranke su tijekom izvanbračne zajednice dobili dvoje zajedničke djece – Đ rođenu **.**.2007. te mlt. IK rođenu **.**.2010. ĐK je pohađala VI. gimnaziju u Zagrebu te je bila uključena u tretman psihologa u Centru za mlade radi doživljenog vršnjačkog nasilja. IK je pohađala Osnovnu školu Ksavera Šandora Gjalskog te Klasičnu školu za balet.

LK je s djecom napustila obiteljsku zajednicu zbog Nevenovog ponašanja, odnosno jer je često vikao na nju i djecu. Spomenuta saznanja Zavod je proslijedio nadležnoj policijskoj postaji. Otac nije vidio kćeri od 3. rujna 2022. kad su se odselile. Telefonski im se javlja no djevojke mu ne žele odgovarati na poruke. U razgovoru pred Zavodom, GK u bitnom navodi da mu je jako teško zbog odlaska supruge i kćeri. Spremno pristupa razgovoru i surađuje,vidno je pogođen situacijom, u nekim dijelovima razgovora je emotivan i plače. Izjavljuje kako sa suprugom ima normalnu, nenapadnu komunikaciju (kao i prilikom rastanka), redovito mu se javlja kad bi zatražio informaciju vezanu za djecu, međutim ne zna što se desilo s kćerima. Smatra da je dok su svi živjeli zajedno opravdano bio malo stroži prema njima zbog njihove dobi. Znao bi povisiti glas kad ga kćeri uporno ne bi htjele poslušati, a nakon nekoliko neuspješnih pokušaja mirne komunikacije. Kćerima je pisao poruke prvih pet-šest mjeseci, razmijenili bi poruke tek za rođendane, blagdane ili na nagovor majke, a u zadnje vrijeme mu ne odgovaraju niti se žele javiti na telefon. Od ĐK je saznao da je to majčina odluka što mu je natjeralo mrak na oči. Osjeća se bespomoćno spram cijele situacije, smatra da kćeri ne može na ništa prisiliti. Stječe se dojam pasivnosti.

Majka pred Zavodom navodi da su se problemi između nje i ĐK pojavili tijekom prve trudnoće u obliku verbalnog nasilja i vrijeđanja, dok fizičkog nasilja nije bilo. Kako su kćeri odrastale tako je otac, prema majčinim navodima, postao verbalno agresivan i pretjerano strog u odgojnim postupcima. U svrhu discipliniranja često je znao grubo psovati i vikati na njih. ĆK ga je više puta upozoravala da će otići ako se ne promijeni te mu je sugerirala da potraži stručnu pomoć, ali nije ju poslušao. Tvrdi da nije sudjelovao u kućanskim poslovima niti odgoju djece, da mu je jedina zadaća bila voziti djecu na izvanškolske aktivnosti čemu se također protivio. Opisuje da je ona u redovnom kontaktu s ocem, da ga izvještava o djevojčicama. Upitana o pokušajima oca da kontaktira s kćerima, kaže da u zadnje vrijeme ni ne pita za kontakt a da nijednom nije ponudio da ih odvede na ručak, kavu, kino ili slično. Zavod navodi da se stječe dojam kako majka ne predlaže niti sugerira kćerima kontakt s ocem, već to prepušta njihovoj odluci. Oca opisuje isključivo u negativnom kontekstu kako u prošlosti (neuključivanje u odgoj djece i sl.), tako i sada (otac ju je pitako kako je IK u osmom razredu, a ona ide u sedmi). Otac redovito plaća uzdržavanje za djecu, međutim majka iznos procjenjuje preskromnim s obzirom na potrebe djece.

6. ĐK je bila uključena u tretman pri Centru za zdravlje mladih, a IK pri Poliklinici za zaštitu djece i mladih. Iz medicinske dokumentacije koju je majka dostavila Zavodu saznaje se da je IK društvena djevojčica, urednog samopoimanja. Svjedočila je verbalnim sukobima roditelja te očevom verbalnom postupanju prema njoj i majci, na što izražava uznemirenost i stresne reakcije uz strah da se takve situacije ne ponove. Vezana je za majku i donekle idealizira odnos s njom, dok je spram oca prisutna ambivalentnost – s jedne strane odbijanje i negativan stav, ali i potreba za promjenom njegovog ponašanja.

Prema zaprimljenom nalazu psihologa za ĐK doznaje se kako je sniženog samopoimanja, sa značajnim teškoćama iz anksiozno-depresivnog kruga uz otežano nošenje s ljutnjom i njoj neugodnim emocijama. Preporučen je pregled psihijatra, dok majka u razgovoru otklanja potrebu za time.

7. U izvješću Zavoda nadalje se navodi da je tijekom psihologijskog razgovora s djecom vidljivo da djevojke iznose iste informacije o odnosu s ocem kako ih iznosi majka: da otac nije bio uključen u brigu oko njih, da se znao jako svađati s majkom i s njima. IK navodi da se pokušavala umiješati u svađe no da bi je otac grubo zaustavio te bi joj se obraćao pogrdnim riječima tipa „balavica“ i slično. ĐK navodi da se nije miješala u roditeljske prepirke i svađe jer ju je bilo strah oca. Ističe kako je on „prokockao sve šanse“, da ona s njim ne želi više kontaktirati te da „ne postoji ništa što bi tata mogao učiniti da promijeni postojeću situaciju“. Tata im čestita rođendane, Božić, pita ih kako su. IK mu pristojno odgovori, ĐK niti to. Upitane da li ih je ikad pozvao na ručak, sladoled ili u kino, odgovaraju da jest, ali da one nisu htjele ići.

Prema mišljenju psihologa Zavoda, djevojke su isključivo privržene majci te usuglašene s njenim stavovima, evidentno odbijaju kontakt s ocem i iznose niz zamjeranja u odnosu na njega. S obzirom da se radi o adolescenticama koje imaju razvojno crno-bijeli pogled na svijet te čvrste stavove, nije izgledno da bi i eventualan rad stručnih osoba u ovom trenutnu utjecao na promjenu izraženog stava prema ocu.

8. Pri psihologijskoj obradi roditelja kod majke LK nisu utvrđene poteškoće u funkcioniranju dok su kod oca GK prisutne određene poteškoće u smislu impulzivnosti, hostilnost, nestrpljivost, niskog praga tolerancije na frustraciju, nešto slabiji uvid u osjećaje i potrebe drugih ljudi što sve otežava prilagodbu i ometa njegove interpersonalne odnose. Stoga se za oca preporuča uključivanje u savjetovanje/terapiju. Oba roditelja verbaliziraju motiviranost i zainteresiranost za brigu o svojim kćerima, a roditeljski odnos, komunikacija i suradnja nisu zadovoljavajući. Taj odnos, između ostalog, ometa roditelje u adekvatnijem izvršavanju svojih roditeljskih funkcija.

9. ĆK stanuje s kćerima na adresi u [adresa], u podstanarskom stanu veličine 66 m2. Stan se sastoji od dvije sobe, kupaonice s odvojenim toaletom i smočnice. Stan je adekvatno namješten, djevojke dijele jednu sobu, ali svaka ima svoj radni stol. GK stanuje na adresi u [adresa], u obiteljskoj kući površine 100 m2. Adekvatno je uređena i sastoji se od prizemlja i dva kata; tri spavaće sobe, dnevnog boravka, kupaonice s toaletom i tavanske sobe. Grijanje je centralno. Stambeni uvjeti procjenjuju se adekvatnima.

10. S obzirom na sve navedeno, Zavod predlaže da djeca ostanu stanovati s majkom, a da se osobni odnosi kćeri s ocem ostvaruju minimalno jednom tjedno, ukoliko žele uz prisustvo majke, a po dogovoru roditelja vezano za vrijeme i mjesto susreta. Ukoliko dogovor roditelja izostane predlaže se da se osobni odnosi oca i djece odvijaju četvrtkom u trajanju od dva sata.

11. Posebna skrbnica je u podnesku od 11. ožujka 2024. navela kako nema primjedbi na prijedlog i mišljenje Zavoda.

12. Na ročištu od 24. rujna 2024., kojem su prisustvovali roditelji osobno, donesena je privremena mjera prema kojoj se osobni odnosi između oca i kćeri ĐK i IK imaju održavati dva puta tjedno u trajanju od po dva sta ponedjeljkom i četvrtkom od 18:00 do 20:00 sati pod nadzorom stručne osobe koju će odrediti HZSR, PU Trešnjevka. Rješenje je istog dana proglašeno pravomoćnim i ovršnim.

13. Na ročištu od 29. rujna 2025., na kojem su također bili i roditelji osobno, stranke, posebna skrbnica i predstavnice Zavoda su se svi složili da se mjeri, koja se do tad još nije počela primjenjivati zbog razloga na strani Zavoda, da prilika da zaživi kroz razdoblje od dva tri mjeseca, stoga je ročište odgođeno.

14. Zavod je, na traženje suda, uz podnesak od 19. prosinca 2025. u spis dostavio izvješće stručne osobe pod čijim nadzorom je predviđeno ostvarivanje osobnih odnosa mlt. djevojaka s ocem. Iz mjesečnih izvješća za rujan, listopad i studeni 2025. saznaje se da niti jedan neposredan kontakt oca i djece nije ostvaren. Voditeljica mjere je kontaktirala s majkom, ocem i djecom, pri čemu su roditelji ostvarili adekvatnu suradnju s voditeljicom. Djevojke nastavljaju odbijati kontakt s ocem, kao razlog navode zamjeranja u odnosu na njegovo ponašanje u prošlosti. Posljednji kontakt upućen od oca prema djeci dio je po završetku školske godine. Majci je pojašnjena njena uloga u facilitaciji odnosa djece i oca, a otac je savjetovan strpljenju te da je potrebno uvažiti osjećaje djece. Otac je u listopadu 2025. djeci poslao poruku putem WhatsAppa, no ĐK ga je blokirala, a IK nije ništa odgovorila. Majka verbalizira da potiče djevojčice na kontakte, no da one ne žele. Voditelja stječe dojam da osim verbalnih uputa majka ne poduzima akcije kako bi mlt. djecu osnažila i ohrabrila. Otac percipira bespomoćnost. U studenom 2025. su se otac i majka našli na parkingu u neposrednoj blizini majčinog stana, razmijenili su poštu. Otac nije inzistirao da vidi djecu. Tijekom tog mjeseca je poslao kćerima poruke, ali ga je majka obavijestila da one ne žele kontakt.

15. Na ročištu od 4. ožujka 2026. otac osobno navodi kako od posljednjeg ročišta nije realiziran niti jedan kontakt ili susret s kćerima stoga privremena mjera uopće nije zaživjela. Majka ističe kako kontinuirano razgovara s djecom te kako im je u više navrata voditeljica mjere dolazila doma, ali da su obje i dalje u snažnom otporu prema ocu. Upitala je i Zavod za savjet što može poduzeti. Otac iskazuje kako aktualno nije uključen u savjetovanje, ali ide privatno psihologu budući da mu je iznimno teško zbog ove situacije.

Stranke na ročištu izražavaju suglasnost da se postupak zaključi na temelju stanja spisa. Predlažu da se osobni odnosi oca s mlt. IK prva tri mjeseca odvijaju pod nadzorom stručne osobe u prostorijama Zavoda, a nakon toga bez nadzora sukladno dogovoru roditelja ili oca i djeteta jednom tjednom u trajanju od dva sata.

16. Na posljednjem ročištu od 28. svibnja 2026., uoči kojeg je ĐK (koja je postala punoljetna) na poziv suda podneskom od 21. travnja 2026. preuzela vođenje postupka u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim se traži uzdržavanje za nju, stranke su ponovno suglasno predložile da se rasprava zaključi te da se odluka donese na temelju stanja spisa.

17. Prema čl. 96. st. 2. ObZ-a, roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

Sukladno čl. 104. st. 1., roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Prema čl. 105. st. 1. ObZ-a, jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Stavak 3. istog članka određuje da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. st. 2. i 3. istog zakona. Prema čl. 119. st. 1. i 2. ObZ-a, dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

Na temelju čl. 86. st. 1. ObZ-a, roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni su poštovati mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Prema stavku 2. istog članka, u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovu pravu ili interesu dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja. Mišljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

18. S obzirom na utvrđene okolnosti ovog predmeta, te izjave majke ĆK i oca ĐK, sud je prihvatio mišljenje da mlt. IK nastavi stanovati s majkom na njenoj adresi. Realnost obiteljske situacije je da obje kćeri, ĐK kojoj je 18 godina, i mlt. IK koja ima 15 godina, pružaju čvrst i ustrajan otpor prema ideji viđanja i kontaktiranja s ocem. Na temelju izvješća Zavoda, koje je prema mišljenju suda sačinjeno vrlo detaljno, temeljito, stručno i nepristrano, zaključuje se kako su oba roditelja doprinijela takvom stanju. Majka je mogla i morala učiniti više da djecu ohrabri i osnaži te kod njih osvijesti važnost zdravog emocionalnog odnosa s ocem. Vlastitim primjerom mogla im je pripomoći pri ponovnoj uspostavi i izgradnji tog odnosa. Suprotno tome, majka je odluku o kontaktiranju s tatom prepustila djevojkama, kojima je kao adolescenticama u osjetljivoj životnoj dobi potrebno roditeljsko usmjeravanje i potpora. Isto tako, iz stanja spisa proizlazi da su djeca preuzele majčin negativan stav spram oca, kojem su kontinuirano izložene, što je nepovoljno utjecalo na njihovu sliku o njemu. Napominje se kako tijekom ovog postupka nije utvrđeno da bi se protiv oca vodio kazneni ili prekršajni postupak zbog počinjenog nasilja u obitelji. S druge strane, otac se propustio pravovremeno uključiti u stručno savjetovanje odnosno terapiju koji bi mu potencijalno pomogli poraditi na vlastitim poteškoćama koje su utvrđene psihologijskom obradom pred Zavodom (impulzivnosti, hostilnost, nestrpljivost, niskog praga tolerancije na frustraciju, nešto slabiji uvid u osjećaje i potrebe drugih ljudi), pogotovo stoga što su učestale svađe, prepirke, vikanje i pogrdno oslovljavanje upravo ono što mu kćeri najviše zamjeraju, a što sve proizlazi iz njihovih izjava pred Zavodom.

Aktualno stanje u obitelji je takvo da otac nije vidio djecu od rujna 2022., dakle gotovo pune četiri godine, a kćeri prema izvješćima voditeljice mjere i nadalje rezolutno odbijaju sve njegove pokušaje i nastojanja da s njima stupi u kontakt. U takvoj situaciji, poštujući mišljenje i osjećaje mlt. IK sukladno čl. 86. ObZ-a, sud smatra kako je opravdano (i jedino moguće) da mlt. IK nastavi stanovati s majkom na njenoj adresi, gdje su stambeni uvjeti utvrđeni adekvatnima. Ujedno je prihvaćen suglasnan prijedlog stranaka iskazan na ročištu od 4. ožujka 2026. da se osobni odnosi oca s mlt. IK prva tri mjeseca odvijaju pod nadzorom stručne osobe u prostorijama Zavoda, a nakon toga bez nadzora sukladno dogovoru roditelja ili oca i djeteta, jednom tjedno u trajanju od dva sata.

19. Što se tiče roditeljske skrbi, sud je majci omogućio djelomično samostalno ostvarivanje iste, ali samo po pitanju prijave prebivališta odnosno boravišta za mlt. IK, budući da roditelji o tome od samog početka postupka nisu uspjeli postići dogovor. Djevojčica od 2022. faktično živi na adresi u [adresa], a otac uskraćuje suglasnost za promjenu prebivališta, što je otežavajuće i protivno najboljem interesu i potrebama djeteta. U odnosu na sve ostale aspekte roditeljske skrbi, sud smatra da nema osnove ocu uskratiti njegovo pravo i obvezu da ravnopravno sudjeluje i odlučuje o pitanjima vezanima za mlt. kćer. Majka u razgovorima pred Zavodom sama navodi da oca redovno obavještava o djeci, a otac potvrđuje da je komunikacija s bivšom partnericom normalna i nenapadna. Isto tako, majka tijekom postupka nije spominjala da bi za neku odluku u vezi zajedničke djece, osim vezano za promjenu adrese, trebala suglasnost oca, niti da bi on istu uskratio, a što bi onemogućilo uredno funkcioniranje djece. Oba roditelja su motivirana i zainteresirana za brigu o kćerima, njihov međusoban odnos je aktualno korektan, stoga sud zaključuje kako nema prepreka da roditeljsku skrb u ostalim aspektima iste nastave ostvarivati zajednički.

20. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao pod točkama I., II. i III. izreke rješenja.

21. Odredbom članka 288. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Prema čl. 307. st. 1., 2. i 3. ObZ-a, u sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Članak 309. ObZ-a određuje da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a člankom 310. st. 1. i 2. ObZ-a propisuje se da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, pri čemu se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

22. Na temelju odredbe čl. 311. st. 1. ObZ-a, ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Stavak 2. istog članka propisuje da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Prema čl. 313. st. 1. ObZ-a, ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Sukladno stavku 2., roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Stavak 4. propisuje da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2. istog članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Prema stavku 5., novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

23. Sukladno odredbama čl. 307. st. 1., 2. i 3., čl. 311. i čl. 317. st. 1. ObZ-a, a na temelju stanja spisa, sud utvrđuje da ĐK u trenutku donošenja ove presude ima 18 godina, a mlt. IK 15 godina. Obje stanuju s majkom u iznajmljenom stanu za koji majka plaća najamninu od 800,00 eura mjesečno uvećano za režije. Djevojke pohađaju srednju školu te su urednog zdravstvenog stanja. Obje su uključene u tretmane psihološke potpore. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da ĐK i mlt. IK imaju sve uobičajene životne troškove kao i njihovi vršnjaci, a koji se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja i zdravlja, te da nemaju povećane materijalne potrebe u smislu čl. 312. ObZ-a.

24. I. i II. tužiteljica konačno postavljenim tužbenim traže mjesečno uzdržavanje u iznosu od 450,00 eura za ĐK, te 400,00 eura za mlt. IK, počveši od podnošenja tužbe.

25. Između stranaka je nesporno da je tuženik od prekida obiteljske zajednice u rujnu 2022. za uzdržavanje oba djeteta majci uredno plaćao 350,00 eura mjesečno, a od lipnja 2025. ukupno 400,00 eura mjesečno.

26. Člankom 311. st. 2. ObZ-a je propisano da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Otac GK je 54 godine star, visoke struče spreme, radno sposoban, bez utvrđenih zdravstvenih poteškoća. Zaposlen je u Zagrebačkom holdingu d.o.o.. Prema ispisu primanja kojeg je sam tuženik dostavio u spis uz podnesak od 26. veljače 2026. proizlazi da je zaposlen na radnom mjestu stručni suradnik za odnose s javnošću te da ostvaruje mjesečnu neto plaću (zajedno s naknadama za prehranu i prijevoz) u iznosu od 1.571,16 eura. U zzvješću Zavoda iz siječnja 2024. navedeno je da otac ostvaruje plaću od 950,00 eura mjesečno. Stanuje u vlastitoj nekretnini te nema drugih obveza uzdržavanja. Nadalje, iz Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 19. prosinca 2023. kojeg tuženik, kao zakupodavac, ima sklopljen s društvom KOS PROCES d.o.o., kao zakupnikom, proizlazi da po osnovi zakupnine mjesečno ostvaruje 292,00 eura. Vanjskom provjerom kroz Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra utvrđeno je da je tuženik suvlasnik u 12/60 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 9. suvlasnički dio (E-9), u naravi poslovni prostor u dvorišnom dijelu zgrade (bravarska radiona od 60 m2) u Frankopanskoj ulici 9/1. Nadalje, vlasnik je nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište u [adresa], kao i dvije nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 18. i 19. suvlasnički dio (E-18 i E-19), u naravi lokal površine 61,16 m2 s pripadajućom terasom od 11,66 m2, te lokal površine 29,85 m2, sve u Ilici 213 i Cankarevoj 3. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, vlasnik je motornog vozila Suzuki SX4, godina proizvodnje 2009., te vozila Opel Grandland, godinja proizvodnje 2023.

Otac dakle osim redovne plaće od 1.300,00 eura mjesečno (čak i da se ne računaju dodaci od oko 200,00 eura) od zakupnine jednog poslovnog prostora prima 292,00 eura mjesečno. Pri tome ima još dva motorna vozila, obiteljsku kuću u kojoj stanuje, jedan poslovni prostor u svom isključivom vlasništvu te jedan u suvlasništvu, a oba se nalaze u centru Zagreba. Na temelju navedenog utvrđuje se da otac ima mogućnost dodatne zarade od prodaje, iznajmljivanja ili davanja u zakup nekretnina.

27. S obzirom na utvrđene materijalne potrebe ĐK i mlt. IK te životni standard, prihode i imovinu oca kao obveznika uzdržavanja, kao i mogućnost ostvarenja dodatne zarade kroz prodaju ili davanje u zakup (svih) poslovnih prostora koje ima u vlasništvu odnosno suvlasništvu, sud utvrđuje da je za uzdržavanje kćeri ĐK i mlt. IK tuženik u mogućnosti doprinositi iznos od 350,00 eura mjesečno za svaku kćer, ukupno 700,00 eura mjesečno. Pri tome se uzima u obzir aktualna Odluka o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta te Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj: 75/2025) te činjenica da je tuženik obveznik uzdržavanja za dvije kćeri. Uzdržavanje je određeno od dana podnošenja tužbe sukladno čl. 306. ObZ-a, pri čemu je uzeto u obzir što otac kroz cijeli utuženi period plaća uzdržavanje, iako u iznosu manjem od propisanog zakonskom minimuma. Otac je do svibnja 2025. uplaćivao 345,00 – 360,00 eura za uzdržavanje oba djeteta, a od lipnja 2024. iznos od 400,00 eura za obje kćeri, stoga je dužan platiti razliku između uplaćenih do dosuđenih iznosa za utuženi period.

Zatezna kamata je dosuđena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023).

U preostalom dijelu koji prelazi dosuđeni iznos (razlika od 90,00 eura mjesečno za ĐK, odnosno 40,00 eura mjesečno za mlt. IK) tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

Stoga je odlučeno kao pod točkama IV., V. i VI. izreke.

28. Odluka o trošku iz točke VII. izreke temelji se na odredbi čl. 366. ObZ-a, imajući u vidu da I. i II. tužiteljice nisu u cijelosti uspjele s tužbenim zahtjevom (po pitanju samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi u cijelosti te visine uzdržavanja). Cijeneći konačni ishod postupka te činjenicu da su stranke na ročištu postigle suglasnost oko načina ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta, odlučeno je da svaka strana snosi svoj trošak ovog postupka.

U Zagrebu, 10. srpnja 2026.

Sutkinja:

Rea Rajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti :

1. I. i II. tužiteljicama

2. Tuženiku po pun.

3. Posebnoj skrbnici

4. HZSR, PU Trešnjevka – po pravomoćnosti