REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2694/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga Suda Meri Dominis Herman, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LHĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Darijan Hört, odvjetnik u Opatiji, Vjekoslava Spinčića 3/2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi primitka u hrvatsko državljanstvo, 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove KLASA: UP/I-224-02/22-01/6026, URBROJ: 511-01-203-25-4 od 29. travnja 2025.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-224-02/22-01/6026, URBROJ: 511-01- 203-25-4 od 29. travnja 2025., odbijen je zahtjev tužiteljice za primitak u hrvatsko državljanstvo.

2. Tužiteljica u tužbi u bitnom navodi da je odrasla na teritoriju sadašnje Republike Hrvatske te da je u Rijeci provela osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te započela fakultetsko obrazovanje. Navodi da se oduvijek smatrala L, jer je između ostalog tako i odgojena. Ističe da upis narodnosti „ Š“ na obrascu od **.**.2022. te „ I“ na upitniku koji prilaže zahtjevu od 2001. upisani su omaškom i radi nerazumijevanja obrasca, jer se isti podatak odnosi na činjenicu gdje je živjela u trenutku podnošenja zahtjeva, a ne na narodnost. Naglašava da joj i roditelji i braća imaju hrvatsko državljanstvo i smatraju se Z, štoviše jedan od braće odlikovan je od strane dr. LH radi sudjelovanja u Domovinskom ratu.

2.1. Predlaže da se poništi rješenje tuženika te potražuje troškove upravnog spora.

3. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na razloge iznijete u obrazloženju osporavanog rješenja te ukazuje na činjenice utvrđene u upravnom postupku i predlaže tužbu odbiti.

4. U podnesku tužiteljice od 24. veljače 2026. koji je zaprimljen na sudu 25. veljače 2026., tužiteljica ponavlja navode iz tužbe. Ističe i da je u petom razredu osnovne škole izjavila da je O, a taj je podatak značajan iz razloga jer joj je majka bila nepismena, a otac je gotovo većinu vremena bio odsutan. Također, u doba studiranja bila je aktivni sudionik na skupovima „hrvatskog proljeća“.

4.1. Tužiteljica je Sudu dostavila podnesak od 2. srpnja 2025., u zamjenu za saslušanje kojem kako je navela da nije mogla pristupiti ročištu zbog dobi i svog zdravstvenog stanja. U bitnome ponavlja navode iznesene u tužbi i podnesku od 24. veljače 2026.

5. Sud je 3. srpnja 2026., održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i tuženika čime je u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu.

6. Izvršen je uvid u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika te su uzete u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke.

6.1. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je oc ijenio tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovanim.

7. Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, br. 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11., 110/15., 102/19., 138/21., dalje: Zakon), propisano je da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa] može steći hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona.

7.1. Člankom 16. stavkom 2. Zakona propisano je da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

8. Odredba članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu omogućuje pripadniku hrvatskog naroda stjecanje hrvatskog državljanstva pod povoljnijim uvjetima, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je koga se može smatrati pripadnikom hrvatskog naroda, odnosno načini dokazivanja navedene pripadnosti.

9. Na temelju članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu u hrvatsko državljanstvo mogu se primati samo osobe koje udovoljavaju, uz ostalo, pretpostavci da jesu pripadnici hrvatskog naroda. Je li neka osoba pripadnik hrvatskog naroda utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu. Pod ranijim deklariranjem treba smatrati kontinuirano i neproturječno osobno izražavanje te pripadnosti u pravnom prometu, a navođenje te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama je jedan od vidova deklariranja pripadnosti u pravnom prometu (tako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Usž-1180/23-3 od 23. ožujka 2023.). Nadalje, pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se na temelju aktivnog sudjelovanja u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu, što podrazumijeva ne samo članstvo u takvoj udruzi, već aktivno sudjelovanje. Pojam „aktivno sudjelovanje“ treba tumačiti u kontekstu stjecanja državljanstva, odnosno da se na temelju te činjenice utvrđuje pripadnost hrvatskom narodu (tako Visoki upravni sud u presudi Usž-1180/23-3 od 23. ožujka 2023.).

9.1. Prilikom ocjenjivanja pretpostavki iz članka 16. Zakona, osim ranijeg nacionalnog izjašnjavanja podnositeljice zahtjeva, sukladno svrsi i smislu odredbe članka 16. Zakona, koji propisuje privilegirane uvjete naturalizacije upravo za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu, treba uzeti u obzir i etničko podrijetlo podnositelja zahtjeva. Zbog toga je uz osobno izjašnjavanje pripadnikom hrvatskog naroda u pravnom prometu kroz određeno vremensko razdoblje, a ne samo u trenutku podnošenja zahtjeva, od značaja dokazati i pripadnost hrvatskom narodu podrijetlom (tako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Usž-43/23-3 od 15. veljače 2023.).

10. Primjenjujući navedena pravna shvaćanja u okolnostima konkretnog slučaja, ovaj sud prihvaća obrazloženje tuženika koji je naveo uvjerljive i logične razloge za svoju odluku da tužiteljica ne ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva na temelju odredbe članka 16. Zakona.

11. Naime, iz obrazloženja osporenoga rješenja proizlazi da je tužiteljica u upravnom postupku priložila presliku stranice imenika učenika 5. razreda za školsku godinu 1961./62., u kojem je u rubriku narodnost upisan podatak „Hrvatska“, ali osim toga tužiteljica nije priložila nikakve druge dokaze iz kojih bi bilo razvidno da se tijekom života izjašnjavala kao pripadnica hrvatskog naroda. Pa tako, iz preslike indeksa tužiteljice za Medicinski fakultet u Rijeci iz 1972. godine, vidljivo je da u rubriku narodnost upisan podatak „neopredijeljena“, dok je u vlastoručno potpisanom obrascu zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva od 26. svibnja 2022. u rubriku narodnost upisan podatak „Srpska“. Nadalje, uvidom u službene evidencije tuženika utvrđeno je da su roditelji tužiteljice primljeni u hrvatsko državljanstvo na temelju članka 8. Zakona, odnosno temeljem boravka u RH, a ne na temelju članka 16. Zakona, kao pripadnici hrvatskog naroda.

11.1. Također, navod tužiteljice da je bila aktivni sudionik na skupovima „Hrvatskog proljeća“ i da je član IVZ u Rijeci i Udruge Goranaca sa Šar-planine nije dokaz pripadnosti hrvatskom narodu. Prema ocjeni ovog Suda „aktivno sudjelovanje“ ne podrazumijeva bilo kakav angažman, već pokretački, osnivački, organizacijski, voditeljski, upravljački i sličan angažman u hrvatskoj udruzi u inozemstvu iz kojeg se može utvrditi pripadnost hrvatskom narodu odnosno promicanje hrvatske tradicije, kulture i jezik. Okolnost da su tužiteljičin brat i sestra hrvatski državljani nije dokaz njene pripadnosti hrvatskom narodu.

12. Nadalje, Sud je uzeo u obzir i činjenicu da tužiteljica tijekom života nacionalnu pripadnost hrvatskom narodu nije izrazila ni u pruženim prilikama kao što je prilikom upisa na fakultet ili popunjavanja obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, jer je kod osoba koje hrvatsko državljanstvo traže temeljem pripadnosti hrvatskom narodu, osnovano za očekivati da tu pripadnost u tijeku života kontinuirano izražavaju u svim pruženim prilikama, što kod tužiteljice nije slučaj.

13. S obzirom na sve navedeno, a kako tužiteljica u tužbi ne ističe pravno relevantne prigovore kojima bi dovela u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, kao i pravilnost primjene materijalnog prava, Sud nije našao osnove osporeno rješenje ocijeniti nezakonitim.

14. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 116. stavak 1. ZUS -a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan (točka I izreke).

14. O troškovima upravnog spora, Sud je odlučio na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a (točka II izreke).

U Zagrebu, 10. srpnja 2026.

Sutkinja:

Meri Dominis Herman

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnik Darijan Hört, Vjekoslava Spinčića 3/2, [adresa] Opatija

2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Ulica grada Vukovara 33, [adresa] Zagreb

3. U spis