Poslovni broj: Ovr-640/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sucu tog suda Barbari Čuček kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja GP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Mrčelić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu RAŠICA & PARTNERI d.o.o. iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja JURAJ CENTAR d.o.o., OIB: 60165822363 sa sjedištem u [adresa], radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, 10. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina protivnika osiguranja od 8. srpnja 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je podnio ovom sudu tužbu s prijedlogom za određivanjem privremene mjere u kojoj navodi da je angažirao protivnika osiguranja radi izvođenja stolarskih radova na obiteljskoj kući izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, navodi da je prema dogovoru s tuženikom, ugovorena ugradnja Schüco profila za troja vrata te Rehau stolarije te je za izvedene radove predlagatelj osiguranja podmirio protivniku osiguranja račun u ukupnom iznosu od 38.824,18 eura. Predlagatelj osiguranja tvrdi da protivnik osiguranja radove nije izveo stručno niti u skladu s pravilima struke, zbog čega su na ugrađenoj stolariji uočeni brojni nedostaci, koje protivnik osiguranja nije otklonio unatoč višekratnim zahtjevima tužitelja. Nadalje, predlagatelj osiguranja navodi da je naknadnim pregledom utvrđeno da protivnik osiguranja nije ugradio Schüco profile za vrata, kako je bilo izričito ugovoreno i naplaćeno, već je ugradio znatno jeftinije Feal profile, o čemu predlagatelj osiguranja nije bio obaviješten niti je na takvu izmjenu dao svoju suglasnost, čime je protivnik osiguranja postupio protivno ugovoru. Predlagatelj osiguranja navodi da je pokrenuo izvanparnični postupak osiguranja dokaza u kojem je provedeno građevinsko vještačenje te iz nalaza i mišljenja vještaka Josipa Palanovića proizlazi da: tijekom kišnih razdoblja dolazi do prodora vode u prostorije, da stolarija u kući predlagatelja nije postavljena (ugrađena) u skladu s pravilima struke te pravilima za ugradnju sustava REHAU Synego, da isključivo pravilna ugradnja stolarije onemogućuje prodor prašine, vlage ili vode između prozora i zidarskog otvora, da kod otvaranja i zatvaranja prozora i vrata dolazi do poteškoća u smislu “težeg” okretanja okova (kvaki) pri čemu vještak u svome zaključku izričito navodi da je uzrok prodora vode u prostorije nestručna ugradnja PVC prozora sa neadekvatnim materijalima (sustavom ugradnje) te je zbog opisanog nedostataka smanjena funkcija ugrađene stolarije. Nadalje se utvrđuje da su radovi na ugradnji prozora izveden nedovoljno kvalitetno i nestručno, te da nisu napravljeni u skladu sa pravilima struke. Predlagatelj osiguranja navodi da je zbog propuštanja protivnika osiguranja da uredno ispuni ugovorne obveze te ne otklanjanja nedostataka, bio prisiljen angažirati drugog izvođača radi otklanjanja nedostataka, te će morati izvršiti i sanaciju fasade objekta uslijed tuženikovih nestručno izvedenih radova i to u iznosu od 37.465,00 EUR. Predlagatelj osiguranja navodi da je 19. lipnja 2026. raskinuo ugovor te pozvao protivnika osiguranja da mu isplati iznos od 76.289,18 EUR uvećano za pripadajuće zatezne kamate, slijedom čega predlagatelj osiguranja tužbom potražuje isplatu navedenog iznosa.

2. Istovremeno predlagatelj osiguranja je zatražio da sud donese privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine u skladu s odredbama čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje: OZ) tvrdeći da je učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja koja se sastoji u obvezi protivnika osiguranja da predlagatelju osiguranja isplati iznos od 76.289,18 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Predlagatelj osiguranja posebno ističe činjenicu kako, na temelju odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a ne mora dokazivati opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ-a jer predloženom mjerom osiguranja tuženik ne bi trpio apsolutno nikakvu štetu već se samo stvaraju učinci zabilježbe koji će nastupiti isključivo u slučaju otuđenja ili opterećenja predmeta osiguranja. Opreza radi, predlagatelj osiguranja ističe kako je protivnik osiguranja vlasnik sljedeće imovine: k. č. br. [katastarska čestica], Pustodol Začretski, livada, površine 1664 m² i k. č. br. [katastarska čestica], Pustodol Začretski, livada, površine 2482 m², upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj osiguranja navodi da osim navedene imovine protivnik osiguranja nema druge značajnije imovine iz koje bi predlagatelj osiguranja mogao namiriti svoju izrazito visoku, novčanu tražbinu. Predlagatelj osiguranja tvrdi da je protivnik osiguranja otuđio preostale nekretnine, što ukazuje na protupravnu svijest da se onemogući predlagatelja osiguranja u naplati svoje tražbine. Predlagatelj osiguranja tvrdi da iz navedenog vrlo jasno proizlazi kako je protivnik osiguranja raspolagao svojom imovinom zbog čega postoji realna opasnost da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja nastaviti postupati na opisani način te time spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja tako što će svoju imovinu opteretiti, otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Štoviše, s obzirom na visinu tražbine predlagatelj osiguranja navodi da postoji izgledna opasnost kako istu ne bi mogao ostvariti na drugim predmetima, odnosno sredstvima ovrhe, stoga je predloženo osiguranje zabranom otuđenja ili opterećenja predmetne nekretnine nužno kako bi se osiguralo ostvarenje tražbine tužitelja čiju je vjerojatnost isti nedvojbeno dokazao. Sukladno tome, predlagatelj osiguranja je predložio da se odredi privremena mjera zabranom otuđenja ili opterećenja na naprijed navedenim nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja.

3. Naredbom poslovni broj: P-294/2026 od 10. srpnja 2026. razdvojeno je postupanje po prijedlogu za određivanje privremene mjere u predmet pod poslovnim broj: Ovr- 640/2026 s obzirom da iz odredbi čl. 435. Zakona o parničnom postupku Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., proč. tekst 25/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP), čl. 442. ZPP-a i čl. 502. g ZPP-a proizlazi da u parničnom postupku sud može odrediti privremene mjere koje se primjenjuje u ovršnom postupku samo ukoliko se radi o postupcima iz radnih odnosa, o postupcima zbog smetanja posjeda i postupcima pokrenutim tužbom za zaštitu kolektivnih interesa i prava, a predlagatelj osiguranja je u konkretnom slučaju podnio tužbu radi isplate.

4. Prijedlog za određivanjem privremene mjere nije osnovan.

5. Odredbom iz čl. 344. st. 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok je stavkom 2. istog članka propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

6. Dakle, da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru obje pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ-a moraju biti kumulativno ispunjene.

7. U odnosu na prvi preduvjet za donošenjem privremene mjere, a to je da je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine, isti uvjet je ispunjen jer isto proizlazi iz potvrde od 19. travnja 2024. o plaćenom predujmu po ponudi 24-2378 u iznosu od 20.000,00 eura, potvrdi od 24. srpnja 2024. o plaćenom ostatku računa po ponudi 24-2378 u iznosu od 18.824,18 eura i ponude obrta [obrt] za sanaciju fasade objekta od 6. travnja 2026. u iznosu od 37.465,00 eura.

8. Međutim, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti za naplatu navedene tražbine u slučaju da privremena mjera ne bude određena.

9. Naime, pretpostavka za određivanje privremene mjere jest subjektivna opasnost koja se sastoji u aktivnom djelovanju ili propuštanju protivnika osiguranja usmjerenom na sprečavanje ili otežavanje naplate tražbine.

10. Predlagatelj osiguranje nije učinio vjerojatnim postojanje takve subjektivne opasnosti već jedino tvrdi da je protivnik osiguranja otuđio preostale nekretnine pri čemu nije dokazao niti jednu konkretnu radnju ili propuštanje protivnika osiguranja svjesno poduzetog radi ugrožavanja namirenja tražbine, a sama objektivna mogućnost da se to dogodi nije dovoljna.

11. Valja navesti da dokazivanje naprijed navedene opasnosti nije potrebno ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, ali u odnosu na isto predlagatelj osiguranja ne navodi niti jedan razlog.

12. Predlagatelj osiguranja nije konkretizirao pa ni učinio vjerojatnim da protivnik osiguranja ovom mjerom ne bi pretrpio neznatnu štetu te se stoga u smislu odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a nije oslobodio obveze činjenja vjerojatnim opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ-a. Predlagatelj osiguranja tvrdi da tuženik ne bi trpio "apsolutno nikakvu štetu" jer se samo stvaraju učinci zabilježbe koji će nastupiti isključivo u slučaju otuđenja ili opterećenja predmeta osiguranja. Kod zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine trgovačkog društva to nije automatski neznatna šteta jer može utjecati na poslovanje, kreditiranje, prodaju ili raspolaganje imovinom. Pojam neznatne štete ocjenjuje se prema okolnostima konkretnog slučaja, a teret dokaza za primjenu citirane zakonske odredbe je na predlagatelju. Predlagatelj osiguranja nije iznio činjenice, niti je predložio dokaze ili ukazao na indicije iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu u smislu odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a.

13. Zbog svega iznijetog, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Krapini 10. srpnja 2026.

S u d a c:

Barbara Čuček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog je rješenja dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 8 dana.

DOSTAVITI:

1. Domagoj Mrčelić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu RAŠICA & PARTNERI d.o.o. iz Zagreba, Praška ulica 10

2. JURAJ CENTAR d.o.o., OIB: 60165822363 sa sjedištem u [adresa], uz prijedlog i priloge