Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-253/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću kao sudcu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužitelja BA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomočnik Petar Petrović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene MA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Lara Marincel, odvjetnica u Zagrebu, radi diobe bračne stečevine, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj POb-643/2021-31 od 9. kolovoza 2023., dana 10. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj POb-643/2021-31 od 9. kolovoza 2023.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužiteljev prijedlog za povrat u prijašnje stanje od 31. svibnja 2023., zbog propuštenoga ročišta koje je održano 25. svibnja 2023.
2.Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tužitelj, pobijajući to rješenje u cijelosti i zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. u svezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, u daljnjem tekstu ZPP), predlažući rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak pred drugim sudcem tog suda.
3.Na žalbu nije odgovoreno.
4.Žalba nije osnovana.
5.Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na pojedine bitne povrede odredaba postupka, ovaj sud drži kako nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju na koju ukazuje žalitelj, kao niti koja druga bitna povreda postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja može ispitati.
6.Iz spisa predmeta proizlaze utvrđenja kako je prvostupanjski sud održao ročište dana 25. svibnja 2023., na koje ročište nije pristupio tužitelj niti njegov punomoćnik, a punomoćnik tužene je izjavio kako se ne želi upustiti u raspravljanje. Nadalje, kako je prvostupanjski sud prethodno bio odredio ročište za dan 23. svibnja 2023., ali je punomoćnik tužitelja, telefonskim putem, izvijestio sud o spriječenosti pristupa tom ročištu i zamolio ročište odgoditi, o čemu je sud sačinio službenu bilješku na listu 90. spisa. Iz sadržaja spomenute službene bilješke suda proizlazi i kako je sud telefonskim putem punomoćnika odmah i obavijestio da je ročište odgođeno, a sljedeće određeno za dan 25. svibnja 2023., s početkom u 9,00 sati, o čemu će punomoćnik biti obaviješten i elektroničkom komunikacijom. Naposljetku, iz Potvrde na listu 92 spisa proizlazi kako je punomoćnica tužene dana 23. svibnja 2023. preuzela u elektroničkom pretincu rješenje kojim je spomenuto ročište odgođeno za dan 25. svibnja 2023.
7.Ovakva činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda proizlaze iz spisa predmeta te ih prihvaća i ovaj sud.
8.Člankom 117. stavak 1. ZPP-a propisano je da ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.
9.Člankom 118. ZPP-a propisano je:
"Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojega je trebalo obaviti propuštenu radnju.
Prijedlog se mora podnijeti u roku od osam dana, računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje - od dana kad je za to saznala.
Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnične radnje ili u pozivu za ročište bila upozorena na posljedice propuštanja, smatrat će se da je saznala za propuštanje onoga dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je održano ročište na koje je pozvana.
Nakon proteka dva mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.
Ako se povrat u prijašnje stanje predlaže zbog propuštanja roka, predlagatelj je dužan istovremeno i podnošenjem prijedloga obaviti i propuštenu radnju."
10.Dakle, imajući u vidu navedena utvrđenja i prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda, u konkretnom slučaju je pravilno odbijen tužiteljev prijedlog za povrat u prijašnje stanje jer je nedvojbeno utvrđeno kako je tužitelj bio uredno pozvan na ročište za dan 23. svibnja 2023., ali je punomoćnik tužitelja, telefonskim putem, izvijestio sud o spriječenosti pristupa tom ročištu i zamolio ročište odgoditi, a prvostupanjski sud je postupajući upravo po zamolbi tužitelja i odgodio ročište. O tim obavijestima je sud sačinio službenu bilješku prema kojoj je potpuno jasno i kako je sud telefonskim putem tužiteljeva punomoćnika odmah i obavijestio da je ročište odgođeno i sljedeće određeno za dan 25. svibnja 2023., s početkom u 9,00 sati, a ujedno je rečeno i kako će punomoćnik o odgodi biti obaviješten i elektroničkom komunikacijom. Ovo je i u skladu sa sadržajem spomenute Potvrde iz koje je vidljivo kako je punomoćnica tužene dana 23. svibnja 2023. preuzela u elektroničkom pretincu rješenje kojim je ročište odgođeno za 25. svibnja 2023., dok tužitelj, očito, nije provjeravao sadržaj svog elektroničkog pretinca i nije rješenje preuzeo. U takvom stanju stvari, s obzirom da se dostava može dokazivati i drugim dokazima, a ne samo dostavnicom u pisanom obliku, a u konkretnom slučaju je dostava poziva razvidna iz službene bilješke suda o telefonskom razgovoru (koji razgovor tužitelj i ne osporava), tužitelj se ne može s uspjehom pozivati na to kako ne bi bio uredno pozvan na predmetno ročište jer nije i u pisanom obliku zaprimio poziv za to ročište.
11.Glede žalbenih navoda kojima tužitelj u bitnom ponavlja navode o neurednoj dostavi poziva za ročište i naglašava posljedice propuštanja ročišta, valja navesti kako ti i takvi žalbeni navodi ne utječu na pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda pa u navedenim okolnostima nije moguće izvesti drukčiji zaključak od onog kako je predmetni prijedlog za povrat neutemeljen, što je pravilno zaključio i prvostupanjski sud. Posljedice propuštanja pristupa na ročište propisane su odredbama ZPP-a i te posljedice ne utječu na pravilnost pobijanog rješenja.
12.Iz navedenoga proizlazi kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio citirane odredbe ZPP-a kada je donio pobijanu odluku. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, kao ni oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
13.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.
Split, 10. srpnja 2026.
Sudac
Marko Pribisalić
