REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2847/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Dubravke Matas, suca izvjestitelja i Marije Bakula Vugrinec, člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom VIVA ADRIA d.o.o. u stečaju, Ozalj, Zrinskih i Frankopana 18, OIB: 42571334188, odlučujući o žalbi stečajnog upravitelja Domagoja Poljaka iz Karlovca, M. Krleže 4, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-309/2020 od 9. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba stečajnog upravitelja Domagoja Poljaka, ukida rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-309/2020 od 9. lipnja 2026. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak pred drugim stečajnim sucem.
Obrazloženje
1. Trgovački sud u Zagrebu je rješenjem označenim u izreci odbio prijedlog stečajnog upravitelja Domagoja Poljaka od 19. prosinca 2025. za sazivanje skupštine vjerovnika kao neosnovan. Prema obrazloženju, kako iz stanja spisa proizlazi da su nekretnine upisane kao knjižno vlasništvo već unovčene prodajom nekretnina stečajnom vjerovniku 25 ER d.o.o., to više nije moguće prodavati eventualnu preostalu imovinu sukladno odredbi čl. 235. st. 1. Stečajnog zakona jer su vjerovnici već ranije tijekom stečajnog postupka donijeli odluku da će se pojedini dijelovi imovine prodavati na način kako je to određeno na izvještajnom ročištu od 12. siječnja 2021. Nadalje, sve i kada bi se nekretnine za koje stečajni upravitelj tvrdi da su izvanknjižno vlasništvo stečajnog dužnika mogle prodavati na predloženi način, iz stanja spisa proizlazi da je stečajni sudac zaključkom od 22. ožujka 2021. upozorio stečajnog upravitelja da je nekretnine prethodno potrebno upisati u zemljišne knjige kao vlasništvo stečajnog dužnika, dok je na skupštini vjerovnika od 29. rujna 2021. donesena odluka da se nekretnine kao izvanknjižno vlasništvo dužnika neće prodavati dok se ne provede uknjižba istih u vlasništvo stečajnog dužnika. Do današnjeg dana nekretnine, koje stečajni upravitelj predlaže prodati, nisu upisane kao vlasništvo stečajnog dužnika u zemljišne knjige. U nastavku sud obrazlaže kako su nekretnine koje stečajni upravitelj predlaže prodati očito neraspoređeno nasljedstvo preminulih fizičkih osoba, odnosno brisanih zadruga, a iz dostavl jenih isprava je nemoguće utvrditi pravni slijed između osoba upisanih u zemljišne knjige kao vlasnika nekretnine i osoba naznačenih u ugovoru kao prodavatelja, to sud ocjenjuje da takvu imovinu (nekretnine) nije moguće prodavati u stečajnom postupku jer se ne može sa sigurnošću utvrditi da se radi o imovini stečajnog dužnika. Izvanknjižno vlasništvo stečajnog dužnika bi činile nekretnine u odnosu na koje postoji neprekinuti, dokazani slijed stjecanja prava vlasništva od osobe koja je upisana u zemljišne knjige do stečajnog dužnika. U konkretnom slučaju stečajni upravitelj takav slijed nije dokazao niti je dostavio isprave kojima bi se to moglo utvrditi, dok u stečajnom postupku nije moguće prodavati imovinu trećih osoba niti je skupština vjerovnika ovlaštena u odnosu na takvu imovinu određivati načine i uvjete prodaje. Osim toga, pojedine nekretnine su upisane u zemljišne knjige kao vlasništvo Republike Hrvatske i pravnih osoba, dok su neke od nekretnina (u pretežitom dijelu) upisane kao vlasništvo trećih fizičkih osoba koje nisu stranke ugovora o kupoprodaji koje je stečajni upravitelj dostavio u spis. Pri tome nije odlučno što je jedini vjerovnik izjavio namjeru kupnje svih nekretnina s obzirom na utvrđenja da se ne radi o nekretninama koje bi se, prema stajalištu ovoga suda, mogle prodavati u stečajnom postupku kao imovina stečajnog dužnika. Isto tako, skupština vjerovnika nije ovlaštena niti donositi odluke o daljnjem tijeku stečajnog postupka, već sud na temelju prijedloga stečajnog upravitelja donosi odluku o zaključenju stečajnog postupka nakon završne dobe (čl. 286. Stečajnog zakona) koja se provodi nakon što je unovčena sva imovina stečajnog dužnika, odnosno obustavi i zaključenju (čl. 293. i čl. 295. Stečajnog zakona) u slučaju nedostatnosti stečajne mase za troškove stečajnog postupka, odnosno ostalih obveza stečajne mase. Stoga prijedlog stečajnog upravitelja niti u tom dijelu nije osnovan.
2. Stečajni upravitelj Domagoj Poljak je podnio žalbu protiv navedenog rješenja iz svih zakonom propisanih razloga, smatrajući kako je sud ponovno pobijanim rješenjem prekoračio svoje ovlasti, pogrešno primijenio odredbe čl. 104. i čl. 235. Stečajnog zakona te unaprijed odlučio o osnovanosti prijedloga koji je trebao biti predmet odlučivanja skupštine vjerovnika. Smatra da prvostupanjski sud nije postupio po uputi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske te da je neosnovano odbio prijedlog stečajnog upravitelja, što je nastavak prakse prvostupanjskog suda da ne zakazuje skupštinu vjerovnika (gotovo 3 godine) te da onemogućuje stečajnog vjerovnika ostvariti svoja prava, kao i zakonitu, svrsishodnu i ekonomičnu provedbu stečajnog postupka. Žalitelj predlaže da Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donese rješenje kojim preinačava pobijano rješenje i sam zakazuje skupštinu vjerovnika, a podredno rješenje kojim usvaja žalbu, ukida pobijano rješenje i nalaže prvostupanjskom sudu zakazivanje skupštine vjerovnika. Ako se na skupštini vjerovnika donesu odluke za koje bi prvostupanjski sud eventualno smatrao da nisu zakonite, stečajni vjerovnik ima pravo da o takvim odlukama konačnu odluku donese Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U odnosu na točku 18. obrazloženja, stečajni upravitelj smatra da ne može predložiti sudu odluke sukladno članku 286. Stečajnog zakona i članaka 293. i 295. Stečajnog zakona, prije nego se donesu odluke u odnosu na nekretnine. Odbijanjem sazivanja skupštine vjerovnika sud je onemogućio daljnji tijek postupka i donošenje odluka koje su u isključivoj nadležnosti vjerovnika.
3. Žalba je osnovana.
4. Odredbom čl. 104. st. 1. Stečajnog zakona („Narodne novine” broj:71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ) propisano je da će se skupština vjerovnika sazvati na obrazloženi prijedlog stečajnog upravitelja, odbora vjerovnika, najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižeg isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnog suca premašuje petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove te jednog ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina premaše dvije petine tražbina svih stečajnih vjerovnika.
5. Osnovano žalitelj ukazuje kako je prvostupanjski sud nepravilno odbio njegov prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika kao ovlaštenog predlagatelja, pri čemu je prekoračio svoje ovlasti u odnosu na ovlasti skupštine vjerovnika i prejudicirao odluke skupštine u vezi prodaje imovine dužnika. Prvostupanjskom je sudu svakako poznato njegovo ovlaštenje ukidanja odluka skupštine vjerovnika pod uvjetima propisanim odredbom čl. 108. SZ-a, ukoliko se oni ispune. Osnovano žalitelj ukazuje na ovlaštenja skupštine vjerovnika koja su propisana Stečajnim zakonom i koja su u duhu toga zakona, kao i o ulozi i ovlaštenjima stečajnog upravitelja, o čemu prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije vodio računa prilikom donošenja predmetne odluke. Ne može sud olako ocijeniti kako nije potrebno sazivanje skupštine vjerovnika jer se takav zaključak protivi cilju i svrsi provođenja stečajnog postupka.
6. Zbog navedenog je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a riješeno kao u izreci.
7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će odlučiti o prijedlogu za sazivanje skupštine i pritom uzeti u obzir da o podnesenom prijedlogu mora odlučiti u roku i na način propisan odredbom čl. 104. SZ-a.
8. Postupak će se nastaviti pred drugim stečajnim sucem prema odredbi čl. 371. ZPP-a, imajući u vidu dosadašnji tijek postupka, odnosno činjenicu kako je ovaj sud već treći put ukinuo prvostupanjsku odluku u ovom predmetu.
Zagreb, 10. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Jagoda Crnokrak
