REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Š 5

Poslovni broj: Us I-685/2026-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice Općine Matulji, Trg Maršala Tita 11, Matulji, OIB: 23730024333, koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Vukić & partneri u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba: 1. ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćenicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kristijan Lanca i Vlatka Juričić Pizzul u Opatiji, M. Tita 28 i 2. Županijsko državno odvjetništva u Rijeci, Erazma Š 5, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade za oduzetu imovinu, 10. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/23-01/273, URBROJ: 514-04-03-01-01/08-26-02 od 27. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

III. Nalaže se tužiteljici da nadoknade zainteresiranoj osobi DG troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće i petsto eura), uključujući i PDV, u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Primorsko - goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Opatiji, KLASA: UP/I- 942-05/97-01/872, URBROJ: 2170-03-06/8-23-117 od 4. svibnja 2023., točkom 1. izreke odbijen je zahtjev DG za povrat u vlasništvo k. č. [katastarska čestica] (prije z. č. 950/5), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (prije zk. ul. [broj ZK uloška]). Točkom 2. izreke je određeno da se DG utvrđuje pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske za zemljište navedeno u točki 1. izreke. Točkom 3. je utvrđena naknada za nekretninu u iznosu od 3.113,36 eura odnosno 23.457,63 kune, dok je točkom 4. izreke određeno da je obveznik naknade Ministarstvo financija, Sektor za naknadu oduzete imovine. Točkom 5. je utvrđeno da je Ministarstvo financija, Sektor za naknadu oduzete imovine dužno naknadu iz točke 3. izreke rješenja isplatiti DG odjednom u eurima u roku od 30 dana od dana zaprimanja cjelovite dokumentacije potrebne za isplatu naknade i pravomoćnog rješenja o naknadi. Točkom 6. odbijen je zahtjev ŠG za naknadu troškova pravnog zastupanja po Zajedničkom odvjetničkom uredu Kristijan Lanča i Vlatka Juričić – Pizzul iz Opatije prema troškovniku od 17. veljače 2023. Točkom 7. je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu, te je tuženik rješenjem, KLASA: UP/II-942-01/23-01/273, URBROJ: 514-04-03-01-01/08- 26-02 od 27. siječnja 2026., poništio rješenje Primorsko - goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Opatiji, KLASA: UP/I-942-05/97-01/872, URBROJ: 2170-03-06/8-23-117 od 4. svibnja 2023. i riješio: da se DG daje u vlasništvo i posjed k. č. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 795 m[2] ; da je obveznik povrata Općina Matulji; da će na temelju pravomoćnog rješenja zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda izvršiti upis prava vlasništva sukladno izreci rješenja i da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

3. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu, a u tužbi navodi, u bitnom, da svoju odluku drugostupanjsko tijelo temelji na utvrđenju da priprema zemljišta na konkretnom gradilištu nije učinjena jer nema zgrade ni objekta na istome, da nema ni iskopa, te da nisu osigurani privremeni priključci vode ni struje, a nije ni pokošeno. Također navodi da nema automobilskog pristupa izravno na parcelu .Sve navedeno da je nebitno. Lijepo da je to prvostupanjsko tijelo obrazložilo pozivom na nalaz vještaka Peočanin ĆG koji je posve točan, ispravan i u duhu zakona. U svom očitovanju od 6. listopada 2022. vještak iznosi da do 11. listopada 1996. prema dostupnoj dokumentaciji i evidenciji na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izgrađen objekt odnosno građevina, da Općina Matulji ili bilo koja treća osoba nije na toj čestici ishodovala lokacijsku ili građevnu dozvolu, da nisu vršeni iskopi i zemljani radovi, pa konstatira da su 11. listopada u neposrednoj okolini tj. na susjednim česticama izvršeni iskopi za instalacije i prometnice. Nadalje, da na samoj čestici nije postojala oznaka gradilišta, odnosno da kod nadležnog tijela nije prijavljen početak radova, da zelenio nije raskrčeno, da teren nije obrađivan građevinskim strojevima i da na samoj čestici nisu osigurani privremeni priključci vode i struje. Navodi nadalje da su do gore navedenog datuma vršeni iskopi u neposrednoj okolini, odnosno susjednim česticama za prometnicu sa komunalnom infrastrukturom, tako da je do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formiram pristupni put sa sjeverne strane, da se priključci vode struje nalaze na pristupnoj prometnici. Na kraju da je vještak naveo da je već u svojim ranijim vještačenjima iz 2016. i 2017. dovoljno pojasnio status i namjenu predmetnog zemljišta te ponovio činjenicu : “ Prema uvidu u dokumentaciju i stanju na licu mjesta na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] izvršena je priprema na način da su izrađeni dokumenti prostornog uređenja PUP zamjenska gradilišta, izvršena geodetska snimanja I izgrađen geodetski elaborat, izrađene su ceste, realizirana javna rasvjeta te izgrađeni objekti komunalne infrastrukture do 11. listopada 1996. Predmetno zemljište na dan 11. listopada 1996. da je imalo status zemljišta stambene namjene (prema PUP -u zamjenska gradilišta u Matuljima). Vještak da je također naveo da se automobilski pristup može izvesti bez ishođenja dozvola, no potencijalni graditelj da će sam bolje odrediti gdje mu pristup odgovara zavisno od projekta i smještaja garaže npr. Navodi ŠG da se gradilište čuva za ljude kojima se ruše objekti na trasi ceste Matulji Tunel Učka, da je prvo nebitno, a drugo da nije točno, jer je izgradnja tunelske ceste puno, puno “mlađa” od ovog spisa i postupka. Članak 17. Zakona o naknadi u komentaru navodi da je zemljište privedeno namjeni ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su na objektu izvedeni znatni radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina odnosno grad izvršio pripremu za izgradnju. Isto tako Zakon o prostornom uređenju (NN/94) da normira da je zemljište privremeno namjeni kada je priprema zemljišta smatra izvršena. PU čk 11 st $ Zakona o naknadi da je propisano da uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju (izradu prostornim planova, rješenje imovinsko pravnih odnosa i dr.) te izgradnju komunalnih, kao i izgradnju telekomunikacijskih instalacija, objekata i uređaja zajedničke potrošnje. Bez obzira na inicijalno divergentnu praksu tuženika i Upravnih sudova, sada se dade osnovano navesti da se zemljište za koje je donijet PIP, učinjena parcelacija osnovom PIP-a, izgrađena prometnica i sva komunalna infrastruktura uključivo javna rasvjeta, može se smatrati privedenim namjeni, bez obzira što nitko nije kosio, a i da je za godinu dana to se ne bi vidjelo jer trava i raslinje brzo raste. Nije bitno ni da li je prokopan pristup automobilom, da je važno da se dade učiniti. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, zbog čega ju predlaže odbiti kao neosnovanu.

5. Zainteresirana osoba ŠG u odgovor na tužbu navodi da se protivi u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu. Upravo suprotno navodima tužitelja, koji u tužbi navodi kako cit. "Cijeli slijed zbivanja oko rješavanja pitanja povrata kč [katastarska čestica] površine 795 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] može se označiti neuobičajenim i teško za shvatiti", ono što je u ovoj stvari neuobičajeno i neshvatljivo je postupanje tužitelja, Općine Matulji, i prvostupanjskog tijela u ovome postupku. Naime, dovoljno je navesti da je predmetna nekretnina deposedirana radi formiranja zamjenskih gradilišta u zoni Provedbeno urbanističkog plana "Zamjenska gradilišta Matulji", da je navedeni PUP "Zamjenska gradilišta Matulji" stavljen izvan snage odnosno nevažeći već dvadeset godina, da više ne postoji nikakva potreba za osiguranjem zamjenskih gradilišta osobama čije su kuće uklonjene zbog izgradnje ceste (riječke obilaznice) jer je izgradnja te ceste dovršena prije trideset i pet godina, a da Općina Matulji i dalje inzistira na odbijanju zahtjeva prijašnjeg vlasnika DG za naturalni povrat. Budući da na predmetnom zemljištu nije izgrađen zamjenski objekt, što je bila svrha deposedacije, te budući da više uopće ne postoje razlozi zbog kojih je deposedacija provedena, ovakvo postupanje tužitelja je zainteresiranoj osobi DG, inače od rođenja stanovniku te iste općine, teško za shvatiti. Tužitelj također da netočno navodi da je postojeća praksa (u pogledu naturalnog povrata zemljišta i tumačenja privedenosti nekretnine namjeni) drugačija od pobijane odluke tuženog tijela. Ponovo je situacija upravo suprotna. Već dugi niz godina postoji ustaljena sudska praksa koja potvrđuje pravilno zaključivanje tuženog tijela u rješenju čije se poništenje traži u ovome upravnom sporu (tako vidjeti odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-1488/20242 od 11.02.2025. godine, Upravnog suda u Splitu posl. br. UsInoi 58/2018-43 od 10. travnja 2019. godine, Upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Us-8178/1997 od 7. rujna 2000. godine, Upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Us I-2228/2001-9 od 23. veljače 2006, Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Us I-1633/2024-17.... ). U navedenoj sudskoj praksi da je jasno zauzeto pravno stajalište kako za utvrđivanje privedenosti namjeni oduzetog zemljišta nije dovoljno da su za konkretno područje izrađeni prostorni planovi i obavljene imovinskopravne radnje, a ni činjenica da se neizgrađeno građevinsko zemljište nalazi na već izgrađenom građevinskom području da ne znači sama po sebi da je i na predmetnom zemljištu izvršena i priprema za izgradnju za namjenu određenu planom. Za konkretan slučaj su druge bitne okolnosti i činjenice utvrđene dopunjenim nalazom građevinskog vještaka ĆG (na koga se poziva i tužitelj), a iz kojeg proizlazi da na dan 11. listopada 1996. kao dan donošenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine: za gradnju na predmetnoj čestici ni Općina Matulji niti bilo koja treća osoba nije ishodovala lokacijsku ili građevinsku dozvolu, na predmetnoj čestici nisu vršeni iskopi i zemljani radovi do navedenog datuma, na predmetnoj čestici nije postojala oznaka gradilišta niti je kod nadležnog tijela prijavljen početak radova, na predmetnoj čestici nije bilo raskrčeno zelenilo, na predmetnoj čestici nije izvršena priprema i osiguranje gradilišta, na predmetnoj čestici teren nije obrađivan građevinskim strojevima, na predmetnoj čestici nisu osigurani privremeni priključci vode i struje, ne postoje dokazi o bilo kakvim izdacima Općine Matulji za izvođenje bilo kakvih radova na pripremi predmetne čestice za gradnju. U pogledu formiranja pristupnog puta navedeni vještak je konstatirao kako fizički pristup vozilima na predmetnu česticu nije uređen ni pripremljen (evidentno je postojanje velike visinske razlike kao i željezne ograde cijelom dužinom međe predmetne čestice i Ulice Ivana i Matka Baštijana), a i sam pješački pristup je moguć samo na sjeveroistočnoj točki zemljišta gdje završava ograda uz pločnik. Dakle, na samom predmetnom zemljištu (z. č. 2683, ranije z. č. 960/5, k. o. [katastarska općina]) da nisu izvedeni nikakvi radovi niti priprema, nije napravljeno apsolutno ništa osim izrade prostornoplanske dokumentacije, a što da nije dovoljno da bi se određeno zemljište smatralo privedenim namjeni u smislu čl. 17. st. 5 . Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Uzgred se naglašava kako upravnom spisu prileži i nalaz vještaka Janka Barča od 15. siječnja 2015. koji da decidirano iznosi mišljenje i zaključak kako predmetna nekretnina nije bila privedena namjeni do donošenja zakona o naknadi. Budući da tužitelj svojim navodima u tužbi nimalo nije doveo u pitanje pravilno i zakonito postupanje tuženika, ŠG kao zainteresirana osobe predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, u cijelosti, uz obvezivanje tužitelja da zainteresiranoj osobi DG nadoknadi trošak ovog postupka.

6. Zainteresirana osoba Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci u odgovoru na tužbu navodi kako se priklanja pravnim stavovima i razlozima koji su izneseni u rješenju drugostupanjskog tijela i predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

7. U tijeku spora održana je rasprava 6. srpnja 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice, opunomoćenika zainteresirane osobe i zainteresirane osobe osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, kako bi se sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu.

8. Opunomoćenica tužiteljice ustrajala je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i navodi kako nije uobičajeno niti prihvatljivo da se odluka donosi suprotno od nalaza i mišljenja vještaka i da je drugostupanjsko tijelo onda moglo vratiti na rješavanje prvom stupnju kako bi se eventualno provelo dodatno vještačenje, te dalje izlaže kao u tužbi.

9. Opunomoćenik zainteresirane osobe DG je ostao kod svih navoda iz odgovora na tužbu i napominje kako nije točno da je odluka donijeta suprotno nalazu vještaka, odnosno dopuni nalaza, jer da je točno citiran dio nalaza na temelju kojeg je i donijeta odluka.

10. Opunomoćenica tužitelja se protivi navodima zainteresirane osobe ad. 2. i navodi kako je izvučeno iz konteksta dio koji spominje zainteresirana osoba ad. 2.te ističe kako se do te parcele nalazi asfaltirana cesta, da je provedena i sva infrastruktura (struja, voda), te da je točno da se ne može vozilom pristupiti parceli, ali da se radi o iskopima ovisno o tome kako će konačni investitor predvidjeti pristup, te ističe kako je izvršena sva priprema za daljnju gradnju.

11. Opunomoćenik zainteresirane osobe ad. 2. protivi se navodima tužiteljice i navodi kako upravo suprotno govori sudska praksa da trebaju biti izvedeni pripremni radovi na konkretnoj čestici, a ne na okolnim česticama i kako je namjena inače bila prije 30 godina da se na tom prostoru sagrade zamjenske kuće za ljude kojima su srušene zbog izgradnje zaobilaznice.

12. Opunomoćenica tužitelja smatra da je priprema izvedena, dok suprotna strana smatra kako nije.

13. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

14. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

15. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je u vrijeme donošenja Zakona o naknadi na snazi je bio PUP „Zamjenska gradilišta Matulji” (SI. novine br. 56/87) koji je stavljen izvan snage donošenjem UPU Matulji (Sl. novine PGŽ br. 02/05), a sukladno kojem se predmetna nekretnina sada nove brojčane oznake zk. č. br. 2683 nalazi u zoni stambene namjene S-1 obiteljske građevine - interpolacije. Identifikacija predmetne nekretnine izvršena je u siječnju 2011. putem ovlaštene vještakinje geodetske struke Tatjane Radetić iz Geox d. o. o. Matulji, koja je nalaz sačinila u obliku fotografija nekretnine koje upućuju da se predmetna nekretnina u sjevernom dijelu nalazi ispod Ulice Ivana i Matka Baštijana, dok je s južne strane obrasla šikarom, a sa zapadne visokim i niskim raslinjem. Iz nalaza vještaka graditeljske struke ĆG od 27. ožujka 2017. te očitovanja imenovanog vještaka od 13. srpnja 2017. proizlazi da se predmetna nekretnina prema UPU Matulji nalazi u zoni stambene namjene, da u naravi čini neizgrađeno građevinsko zemljište obraslo niskim i visokim raslinjem, da je teren u nagibu te nema klizišta i odrona, da se sa sjeverne strane nalazi Ulica Ivana i Matka Baštijana kao javna prometna površina u kojoj su izvedene instalacije vodovoda, odvodnje i električne energije. Nadalje, vještak završno zaključuje da je prema uvidu u dokumentaciju i stanje na terenu na predmetnoj nekretnini izvršena priprema za izgradnju na način da su izrađeni dokumenti prostornog uređenja PUP Zamjenska gradilišta u Matuljima („Službene novine”, broj 56/87), izvršena geodetska snimanja, izgrađene ceste, realizirana javna rasvjeta te izgrađeni objekti komunalne infrastrukture do donošenja Zakona o naknadi tj. 11 - listopada 1996.

16. Tuženik je u svom rješenju od 17. studenoga 2021. naveo da se svi radovi koji bi pripadali u pripremu zemljišta i koji su navedeni u nalazu i mišljenju vještaka odnose isključivo na nekretnine drugih brojčanih oznaka. Pored činjenice da je predmetno zemljište neizgrađeno odnosno da je obraslo niskim i visokim raslinjem, što nitko od stranaka pa ni prvostupanjsko upravno tijelo ne osporava, činjenica da je sjeverno i izgrađena ulica u kojoj se nalaze komunalne instalacije, ne ide u prilog tomu da su na predmetnom zemljištu izvršeni radovi pripreme za izgradnju, a što nije nikada učinjeno.

17. Odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine", broj 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19, dalje: ZN), propisano je da neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev. Stavkom 5. istog članka je propisano da se pod zemljištem privedenim namjeni smatra ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju.

18. Odredbom članka 11. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj: 30/94, 68/98, 35/99, ), propisano je da uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju (izrada prostornih planova, imovinsko - pravne radnje i drugo), te izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, objekata za opskrbu električnom energijom, zdravstvenih objekata, odgojnih i obrazovnih objekata i drugih infrastrukturnih objekata.

19. Izgradnja komunalnih i telekomunikacijskih instalacija objekata i uređaja zajedničke potrošnje, u stvari čini uređenje građevinskog zemljišta prema definiciji sadržanoj u članku 11. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju. Tijekom provedenog postupka nije dokazano da bi predmetno zemljište bilo pripremljeno za izgradnju u smislu spomenute zakonske. Prema tada iznesenom nalazu i mišljenju vještaka, ne postoje razlozi koji bi onemogućavali vraćanje oduzete nekretnine u vlasništvo predlagatelja u smislu odredbe članka 17. stavka 1. i 5. Zakona o naknadi ako investitor i korisnik deposedacije, a u konačnici i uknjiženi vlasnik nije učinio sve druge radnje potrebne za izgradnju i to isključivo na predmetnom zemljištu, a ne na susjednim česticama.

20. Tijekom upravnog postupka održana je i rasprava 15. ožujka 2022. na kojoj je vještak ĆG iskazao kako je utvrdio je da na dan 11. listopada 1996. prema dostupnoj dokumentaciji i evidenciji na predmetnoj zk. č. br. 2683 k. o. [katastarska općina] nije izgrađen objekt odnosno građevina, da za predmetnu nekretninu nije ishodovana lokacijska ili građevinska dozvola, da nisu vršeni iskopi ni zemljani radovi, ali da su u neposrednoj okolini na susjednim česticama izvršeni iskopi za instalacije i prometnice. Također navodi da na predmetnoj čestici nije prijavljeno gradilište niti je raskrčeno zelenilo, nije izvršena priprema niti osiguranje gradilišta, teren nije obrađivan građevinskim strojevima te nisu osigurani privremeni priključci vode i struje. Zaključno imenovani vještak iznosi da su izrađeni dokumenti prostornog uređenja PUP zamjenska gradilišta Matulji, da su izvršena geodetska snimanja, da su izgrađene ceste, da je realizirana javna rasvjeta te izgrađeni objekti komunalne infrastrukture do 11. listopada 1996. U dopuni nalaza i mišljenja od 24. siječnja 2023., vještak je iznio stav da prema dostupnoj dokumentaciji i evidenciji na licu mjesta pristup automobilima na predmetnu nekretninu nije moguć, a pješački pristup da je moguć na samoj sjeveroistočnoj točki zemljišta gdje završava ograda uz pločnik.

21. Na kraju se može zaključiti da na predmetnoj nekretnini niti u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja nije bio omogućen pristup automobilima ni radnim strojevima, a okolno postavljeni uređaji komunalne infrastrukture nisu u funkciji isključivo predmetne parcele, već okolnog zemljišta, stoga činjenica da su u pogledu predmetne nekretnine riješeni imovinsko-pravni odnosi i da je donesen prostorni plan ne može sama po sebi upućivati na zaključak da se radi o zemljištu na kojem je izvršena priprema za izgradnju. Činjenica da se predmetna nekretnina nalazi u blizini izgrađene prometnice i u čijem sklopu su infrastrukturni objekti, ne može se tumačiti kao pripremljenost za izgradnju predmetne nekretnine. Kao što je to utvrdio ovlašteni vještak graditeljske struke, na predmetnoj čestici nije prijavljeno gradilište niti je raskrčeno zelenilo, nije izvršena priprema niti osiguranje gradilišta, nisu osigurani privremeni priključci vode i struje pa stoga nepravilno zaključuje prvostupanjsko tijelo da postoje okolnosti koje isključuju naturalni povrat kao oblik naknade.

22. Kraj takvog stanja stvari, ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak tuženika da je u postupku nedvojbeno utvrđeno, da se u odnosu na predmetnu česticu može primijeniti naprijed citirana odredba članka 17. stavka 1. Zakona te da se vraćanjem navedenog dijela nekretnine ne bi okrnjila prostorna cjelovitost namjene prostora i imovine. Činjenica da se predmetna nekretnina nalazi u blizini izgrađene prometnice u čijem sklopu su infrastrukturni objekti, ne može se tumačiti kao pripremljenost za izgradnju predmetne nekretnine. Prema ocjeni ovoga suda, a imajući u vidu naprijed navedeni nalaz i mišljenje vještaka i ustaljenu sudsku praksu , navedeno se ne može smatrati kao privedenost namjeni.

23. . S obzirom na sve naprijed navedeno, Sud prihvaća kao ispravno utvrđenje tijela izneseno u obrazloženju osporenoga rješenja, a tužiteljica nije dokazala suprotno niti je svojim prigovorima dovela u sumnju zakonitost osporenoga rješenja. Prema ocjeni Suda rješenje je doneseno u zakonito provedenom postupku, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

24. Budući da sud nije našao da je osporeno rješenje doneseno uz povredu zakona na koju tužitelj upire u tužbi, niti je utvrdio postojanje razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo je odbiti kao neosnovan.

25. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

26. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. ZUS -a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; dalje: Tarifa), pa je stoga zainteresiranoj osobi DG priznat trošak zastupanja po odvjetniku za sastav odgovora na tužbu i za pristup ročištu od 6. srpnja 2026., za svaku radnju po 1.000,00 eura, što uvećano za PDV, sveukupno iznosi 2.500,00 eura, sve kako je to opisano u točki III. izreke presude.

U Rijeci 10. srpnja 2026.

Sutkinja

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić & partneri u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada

Vukovara 49 ti si se

- opunomoćenicima prvozainteresirane osobe, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kristijan Lanca i Vlatka Juričić Pizzul u Opatiji, M. Tita 28

- drugozainteresiranoj osobi Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Erazma Barčića 5