REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: O-10421/2021-84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E  O  N A S LJ E Đ I V A NJ U

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirni Britvić Čorkalo, u ostavinskom predmetu iza pok. SC " S" (sin EC), OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1947., preminulog **.**.2021., s posljednjim prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, nakon provedenog ostavinskog postupka, dana 10. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pok. SC“ (sin EC), OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1947., preminulog **.**.2021., s posljednjim prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske , čine:

1. Nekretnine

a) stan na II (drugom) katu koji se sastoji od tri i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 108,74 čm (E-22), a koji stan se nalazi na zgradi izgrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] [adresa], zgrada mješovite uporabe, [adresa] (612 m[2] ), dvorište (224 m[2] ), ukupne površine 836 m , u vlasništvu SC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] Centar Novi

b) stan u V. katu koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 33,00 čm, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi (Šubićeva 69), 31. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-31), a koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] zgrada mješovite uporabe, Trg Eugena Kvaternika 12, zgrada mješovite uporabe, [adresa] i dvorište, ukupne površine 1000 m[2] , a koji se sastoji od dvorišta površine 348 m[2] , zgrada mješovite uporabe, Trg Eugena Kvaterinika 12, površine 349 m[2] , zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 303 m , upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Centar Novi

[katastarska općina]

2. Pokretnine:

- potraživanje prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s osnova preplate po polici dopunskog osiguranja

- novčani iznos u neutvrđenoj visini na računu broj [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d.

- novčani iznos u neutvrđenoj visini na računu broj 3111578065 kod Zagrebačke banke d.d.

- novčani iznos u neutvrđenoj visini na računu broj [broj bankovnog računa], br4oj računa 01806686224 otvoren kod Steiermarkische Bank und Sparkasse AG Hauptplatz-Rathaus 8010 Graz, Austrija

- novčani iznos u neutvrđenoj visini na računu broj [broj bankovnog računa], otvoren kod Steiermarkische Bank und Sparkasse AG Hauptplatz-Rathaus 8010 Graz, Austrija

- vozilo marke Audi, broj šasije: [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka]

3. Prava:

a) prava iz Ugovora o kupoprodaji sklopljenog između prodavateljice SCL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ostavitelja kao kupca SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od dana 26. studenog 2019. godine i to za stan broj 314, na III. katu desno koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 35,86 čm, a nalazi se u stambenoj zgradi [adresa], sagrađena na čest. br. 7708/15, po novoj izmjeri čest. br. 1036/3 k. o [katastarska općina], upisan u [broj poduloška] k.o. Grad Zagreb

b) prava iz Rješenja o nasljeđivanju posl. broj O. 226/95 od 10. ožujka 2010. Općinskog suda u Korčuli iza umrlog EC pok. E“ iz [adresa], rođ. **.**.1910., a umrlog **.**.1995., državljanina Republike Hrvatske, na nekretnine iz toč. I. izreke rješenja i to sve u ½ dijela:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

5/12 + 1/16 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] te 5/12 + 1/16 dijela čest. zem. [katastarska čestica] te 5/12 + 2/12 dijela čest. zgr. [katastarska čestica], sve u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] 5/36 + 1/18 dijela čest. zem. [katastarska čestica] te 1/8 + 5/24 + 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Blato

c) pravo korištenja groba: "D" dio br. 11 na groblju "Sv. Križa" u Blatu d) prava iz Pravomoćne presude zbog ogluhe, Posl. broj P. 780/15 od 6. srpnja 2015. Općinskog suda u Dubrovniku – Stalna služba u Korčuli

e) članska prava u trgovačkom društvu "Surjan i partneri" u likvidaciji, OIB: 91596031495, sa sjedištem u [adresa], upisanog u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS: [matični broj subjekta]

II. Utvrđuje se da nekretnine navedene u točki 1. a), b) i c) koje se u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasništvo ostavitelja, sve pokretnine i prava koja su opisana u točki 3. a) i c) ovog rješenja – vlasništvo izvanbračne supruge ostavitelja FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u ½ dijela, temeljem izvanbračne stečevine

III. Njegovom nasljednicom temeljem zakona proglašava se:

FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izvanbračna supruga ostavitelja u cijelosti

IV. Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Zemljišnoknjižni odjel Blato Općinskog suda u Dubrovniku, izvršit će, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, upis prava nasljednice na nekretninama iz točke I. a), b) i c) ovog rješenja.

V. Upravlja groblja EKO d.o.o. Blato, izvršit će nakon pravomoćnosti ovog rješenja prijenos prava korištenja groba „D" dio br. 11 na groblju "Sv. Križa" u Blatu u skladu s točkom II. i III. izreke ovog rješenja

VI. Odbija se prijedlog ŠC, ČC rođ. ŠC i PC, rođ. ŠC, za pečaćenjem prostorija na nekretnini na adresi [adresa], na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i na nekretnini kuća u [adresa] čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

VII. Odbija se prijedlog ŠC, ČC rođ. ŠC i PC, rođ. ŠC za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine određuje se

PRIVREMENA MJERA

kojom se FC iz [adresa] i Jasni Detelj Marković iz Zagreba, Bogovićeva 5 zabranjuje da poduzimaju bilo kakve građevinske radove na nekretnini – stanu/uredu iz ostavine u [adresa]., u zgradi označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], dvorište i zgrada mješovite uporabe, [adresa], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te im se zabranjuje izvođenje bilo kakvih drugih radova, kao i bilo kakvo korištenje i raspolaganje ovom nekretninom i stvarima koje se nalaze u njoj.

FC iz [adresa] i Jasni Detelj Marković iz Zagreba, Bogovićeva 5, ostavlja se rok od 24 sata, računajući od dostave prijepisa ovog rješenja, da ispune navedene obveze, a ako ne ispune navedene obveze, odnosno, nastave sa izvođenjem radova i korištenjem i raspolaganjem navedenom nekretninom i stvarima koje se u njoj nalaze, sud će im izreći novčanu kaznu.

Sud će po službenoj dužnosti provesti ovrhu rješenja o kazni.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog ostavinskog postupka.", kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ostavinski postupak proveden je po službenoj dužnosti iza pok. SC "Fode" (sin EC), OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1947., preminulog **.**.2021., s posljednjim prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske. Na ročištu održanom **.**.2022. s FC sastavljeno je rodoslovlje te je utvrđeno da ostavitelj nije bio oženjen niti imao djece, ali je živio u izvanbračnoj zajednici s FC. FC je izjavila da su ostaviteljevi roditelji umrli prije ostavitelja, i to otac EC 1995. , te majka ĐC također 1995. Prema njezinim navodima, ostavitelj nije imao drugih zakonskih nasljednika, niti bračne, izvanbračne ili posvojene djece. Prema njezinim saznanjima ostavitelj nije ostavio oporuku. Prisutna nasljednica upućena je da pokrene sudski postupak radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice kako bi se na nesporan način utvrdilo da je ostavitelj živio u izvanbračnoj zajednici s FC. Na navedeno ročište nisu pristupili ČC, JC i ĆC , inače nećaci ostavitelja, odnosno djeca ostaviteljeve pokojne sestre, iz zdravstvenih razloga, te su predložili da se ročište odgodi. Sud je izvršio provjeru u Hrvatskom upisniku oporuka, a iz potvrde koja se nalazi na listu 14 spisa utvrđeno je da iza pokojnog SC nije evidentirana nijedna oporuka.

2. Podneskom od **.**.2022. ČC (nećakinja ostavitelja) je u spis dostavila nasljedničku izjavu kojom se prihvaća nasljedstva temeljem zakona na cjelokupnoj imovini ostavitelja, njezinog ujaka pok. SC te osporava činjenicu da je ostavitelj bio u izvanbračnoj zajednici s FC. Podneskom od **.**.2022. ŠC (također nećak ostavitelja) je u spis dostavio nasljedničku izjavu kojom se prihvaća nasljedstva temeljem zakona na cjelokupnoj imovini ostavitelja, njegovog ujaka pok. SC te također osporava činjenicu da je ostavitelj bio u izvanbračnoj zajednici s FC. Podneskom od **.**.2022. PC (također nećakinja ostavitelja) je u spis dostavila nasljedničku izjavu kojom se prihvaća nasljedstva temeljem zakona na cjelokupnoj imovini ostavitelja, njezinog ujaka pok. SC te također osporava činjenicu da je ostavitelj bio u izvanbračnoj zajednici s FC.

3. Na ročištu održanom 22. ožujka 2022. nisu pristupili ČC, PC i ŠC te je utvrđeno da su u spis pristigle njihove nasljedničke izjave koje sadrže u bitnom identične prijedloge i prigovore u odnosu na postojanje izvanbračne zajednice i utvrđivanje sastava ostavinske imovine. Navedeno ročište je odgođeno iz razloga što u spis nisu stigla očitovanja dvije banke, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, očitovanje Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Steiermarkische Bank und Sparkasse AG. Podneskom od **.**.2022. FC dopunila je podatke o rodoslovlju ostavitelja, navodeći da je u braku njegovih pokojnih roditelja rođeno troje djece. Brat ostavitelja preminuo je još kao dijete tijekom izbjeglištva u Egiptu, dok je sestra ŽC preminula **.**.2010., ostavivši iza sebe troje djece: PC, ČC i ŠC.

4. Uvidom u dopis Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21. ožujka 2022. (list 150 spisa) utvrđeno je da iza pok. SC nije pohranjena oporuka na ovom sudu. Podneskom od **.**.2022. FC obavijestila je sud da je pokrenula parnični postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, kao tužiteljica, a protiv tuženika PC, ČC i ŠC, a koji postupak se vodi pod brojem P Ob-273/2022, a tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi da su tužiteljica FC i SC živjeli u izvanbračnoj zajednici od prosinca 1975. do dana 12. prosinca 2021. Tužbenim zahtjevom također zahtijeva da se utvrdi da FC ulazi u krug zakonskih nasljednika i nasljeđuje ostavitelja, kao jedini zakonski nasljednik prvog nasljednog reda u ostavinskom postupku koji se vodi pred javnim bilježnikom Radojkom Galić iz Zagreba, kao povjerenikom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod brojem O-10421/2021. Uvidom u dopis Središnjeg klirinškog depozitarnog društva od 5. travnja 2022. (list 206 spisa) utvrđeno je da pok. SC nije upisan u sustav SKDD-a kao vlasnik/nositelj računa, imatelj vrijednosnih papira, uključenih u usluge SKDD-a, dok je uvidom u dopis InterCapital Asset Management d.o.o. od 13. travnja 2022. (list 225 spisa) utvrđeno da SC nije registriran kao udjelničar u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

5. Podneskom od 10. travnja 2022. punomoćnik nećaka ostavitelja ŠC, ČC i PC, odvjetnik Mark Baričević (list 209-222 spisa) je obavijestio sud da je podignuta kaznena prijava protiv FC iz [adresa] i Jasne Detelj Marković iz Zagreba, zbog osnovane sumnje da su osumnjičenice počinile kazneno djelo protiv imovine - teška krađa - opisano u čl. 229. Kaznenog zakona na štetu zakonskih nasljednika te u prilogu dostavio navedenu kaznenu prijavu. U podnesku punomoćnik nećaka ostavitelja navodi se da su FC i [adresa]. i **.**.2022. boravile na otoku [adresa], u [adresa] i [adresa], te da su samovoljno i protupravno ušle u kuću u [adresa], na adresi [adresa], broj 26, iz koje su, prema navodima podneska, protupravno zadržale i prisvojile određene predmete detaljno navedene u kaznenoj prijavi. Ističe se da je navedena kuća u suvlasništvu ostavitelja te sada pokojne ŽC, odnosno njezinih nasljednika ŠC, ECL i PC, kao i drugih upisanih suvlasnika. Nadalje se navodi da kuća u [adresa] predstavlja nekretninu označenu kao k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana kao vlasništvo djeda zakonskih nasljednika, ujedno oca ostavitelja, koji je predmetnu kuću sagradio. Nakon njegove smrti naslijedili su ga kći, sada pokojna ŽC, čiji su nasljednici prethodno navedeni, te sin, sada pokojni ostavitelj SC. Pozivajući se na mogućnost ponavljanja kaznenog djela, punomoćnik predlaže da sud, sukladno odredbi članka 201. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.), odredi zapečaćenje prostorija u kojima se nalaze stvari koje čine ostavinsku imovinu u navedenim nekretninama u [adresa] i [adresa]. Navedeni prijedlog nije osnovan. U ovom ostavinskom postupku proveden je postupak utvrđivanja sastava ostavinske imovine te je utvrđeno da je jedina zakonska nasljednica ostavitelja njegova izvanbračna supruga FC, koja danom smrti ostavitelja postaje posjednica ili suposjednica svih nekretnina i pokretnina koje su bile u posjedu ili suposjedu ostavitelja. Slijedom toga nisu ispunjene pretpostavke za određivanje mjere zapečaćenja prostorija u kojima se nalaze ostavinske stvari. Iz sadržaja podneska predanog 3. ožujka 2026. (list 602 spisa) utvrđeno je da je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku donijelo rješenje 28. srpnja 2022. kojim je navedena kaznena prijava odbačena. Nadalje, rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku od 7. studenoga 2024. (list 604-606 spisa) odbijena je žalba oštećenika kao tužitelja, odnosno gore navedenih nećaka ostavitelja, izjavljena protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku od 11. siječnja 2023. (list 607-609 spisa), zbog čega niti s te osnove ne postoji opravdan razlog za određivanje zatražene mjere. Posebno se ističe da se mjera zapečaćenja prostorija iz članka 201. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. , dalje: ZN) određuje radi osiguranja i očuvanja ostavinske imovine, ako to sud ocijeni svrhovitim, kada za to postoje zakonom propisane pretpostavke, a ne radi sprječavanja mogućeg budućeg počinjenja kaznenog djela ili ponavljanja kaznenog djela, kako to predlagatelji pogrešno smatraju. Stoga je prijedlog za zapečaćenje prostorija u nekretninama u [adresa] i [adresa] odbijen kao neosnovan i odlučeno kao u točki VI. izreke rješenja.

6. Na ročište održano 24. svibnja 2022. (list 256-259 spisa) nisu pristupili ČC, PC i ŠC, dok je sa prisutnom punomoćnicom Jasnom Detelj Marković pročitan spis, utvrđen dosadašnji tijek postupka, te što sve čini ostavinsku imovinu ostavitelja. Javni bilježnik je donio rješenje kojim je spis proslijedio nadležnom sudu na daljnje postupanje temeljem odredbe čl. 244., a u svezi s odredbama čl. 222. i 224. Zakona o nasljeđivanju.

7. Podneskom od **.**.2024. FC je dostavila nepravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovn i broj P Ob-273/2022 od 18. siječnja 2024. kojom je utvrđeno da su pok. SC i FC živjeli u izvanbračnoj zajednici od prosinca 1975. i koja je završila smrću pok. SC **.**.2021. Odbijen je dio tužbenog zahtjeva koji glasi: “Utvrđuje se da tužiteljici FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vanbračnoj supruzi pripada pravo naslijediti pokojnog SC rođen **.**.1947., OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je preminuo dana **.**.2021. godine obzirom da ulazi u krug zakonskih nasljednika i to kao jedini zakonski nasljednik prvog nasljednog reda u ostavinskom postupku koji se vodi pred Javnim bilježnikom Radojka Galić iz Zagreba, kao povjerenikom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod brojem: O-10421/2021.“ Podneskom od 3. lipnja 2024. (list 373-384 spisa) FC je u spis dostavila presudu Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ob-24/2024 od 18. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu i to u točkama I. i III. izreke, a preinačena je samo u dosuđenoj stopi zatezne kamate na troškove postupka.

8. Budući da je pravomoćnom presudom ovog suda utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice pok. SC i FC, koja izvanbračna zajednica je trajala od 1975. pa sve do ostaviteljeve smrti, u ovom ostavinskom postupku dolazi do primjene zakonsko nasljeđivanje, budući da ostavitelj nije sastavio oporuku. FC odnosno izvanbračna supruga ostavitelja izjednačena je u pravu nasljeđivanja jednako kao i da je bila u braku s pok. SC, a sve temeljem odredbe čl. 8. st. 2., 3., i 4. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje ZN),. Ostavitelj nije imao svoje vlastite, niti posvojene djece stoga ga temeljem čl. 9. st. 1. ZN-a nasljeđuje njegov bračni drug odnosno u ovom konkretnom slučaju njegova izvanbračna supruga FC. Roditelji ostavitelja zvali su se ĐC i EC. Uvidom u ostavinske spise Općinskog suda u Korčuli i to O-227/95 i O-226/65 utvrđeno je da je majka ostavitelja ĐC preminula **.**.1995., a otac ostavitelja EC preminuo je 19. srpnja 1995., čime su potvrđeni navodi FC da su ostaviteljevi roditelji umrli prije ostavitelja. Stoga se u ovom slučaju primjenjuje čl. 11. st. 3. ZN-a, te budući da su oba roditelja ostavitelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu. U ovom slučaju to je izvanbračni drug FC, a sve temeljem odredbe čl. 8. st. 2. ZN-a temeljem koje odredbe je izvanbračni drug izjednačen s bračnim. Navedenom pravomoćnom presudom utvrđen je status izvanbračne supruge ostavitelja, koji je u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.) i Obiteljskim zakonom („Narodne Novine“ 103/15., 98/19., 47/20.) u potpunosti izjednačen sa statusom bračnog druga. Slijedom navedenoga, izvanbračna supruga ima sva prava koja zakon priznaje bračnom drugu, uključujući i pravo nasljeđivanja u prvom nasljednom redu. Nije od utjecaja činjenica da je u izreci točki III. navedene pravomoćne presude odbijen zahtjev za priznanjem konkretnih nasljednih prava, budući da parnični sud nije nadležan odlučivati o opsegu i raspodjeli ostavinske imovine. O tim pitanjima odlučuje isključivo ostavinski sud u okviru ovog ostavinskog postupka. Pravomoćna presuda o postojanju izvanbračne zajednice ima učinak prejudicijalnog pitanja te je obvezujuća za ostavinski sud, koji nije ovlašten ponovno ispitivati postojanje izvanbračne zajednice. Slijedom svega navedenoga, izvanbračna supruga ostavitelja ima položaj jedinog zakonskog nasljednika, dok nećaci ostavitelja (inače nasljednici iz trećeg nasljednog reda) nemaju nikakvo nasljedno pravo u ovom ostavinskom postupku.

9. Da je ostavitelj živio u izvanbračnoj zajednici s FC utvrđeno je iz niza međusobno povezanih i suglasnih dokaza izvedenih tijekom postupka. Navedeno proizlazi ne samo iz izjava brojnih osoba koje su poznavale ostavitelja osobno i njegovu izvanbračnu suprugu, od kojih su mnoge iz pravosudnih krugova (list 37-46, 71-72, 132-140 spisa), koje su dostavljene u spis, te potvrdili njihovu dugogodišnju zajednicu života, već i iz dokumentacije priložene spisu, uključujući odluke Prekršajnog suda u Zagrebu, pred kojim sudom je ostavitelj osobno naveo da živi u izvanbračnoj zajednici. Postojanje izvanbračne zajednice potvrđuje i dokumentacija Hrvatske odvjetničke komore iz koje je utvrđeno da je FC bila evidentirana kao izvanbračna supruga ostavitelja. Nakon smrti ostavitelja upravo je FC obavijestila Hrvatsku odvjetničku komoru o činjenici njegove smrti, a u postupku određivanja preuzimatelja odvjetničkog ureda bila je evidentirana kao osoba koja je s ostaviteljem živjela u izvanbračnoj zajednici. Navedene okolnosti, promatrane zasebno i u njihovoj ukupnosti, predstavljaju uvjerljiv dokaz da su ostavitelj i FC tijekom dugog niza godina živjeli u trajnoj životnoj zajednici koja je po svom sadržaju, stabilnosti i javnoj manifestaciji odgovarala izvanbračnoj zajednici u smislu odredaba Obiteljskog zakona.

10. Cijeneći prigovore i zahtjeve nećaka ostavitelja, a osobito one izjavljene u podnesku od 18. veljače 2023., kada je predloženo sudu da od Privredne banke Zagreb, Hypo Alpe Adria banke, sada Addiko banke, Zagrebačke banke, Raiffeisen banke, Hrvatske poštanske banke, Erste banke te Steiermärkische Sparkasse AG iz Graza, zatraži podatak o tome je li ostavitelj imao otvoren sef u navedenim bankama te da se, u slučaju postojanja sefa, izvrši popis njegova sadržaja, budući da bi se, prema saznanjima nasljednika, u sefu mogla nalaziti oporuka ostavitelja, odnosno oporučitelja, sud je detaljno izvršio sve provjere.

11. Dopisom zaprimljenim na ovaj sud 6. ožujka 2023. Erste banka d.d. izvijestila je sud da SC nije bio klijent banke, u odnosu na zatražene podatke o računima i otvorenom sefu (list 280 spisa). Dopisom zaprimljenim na ovaj sud 3. ožujka 2023. Addiko banka obavijestila je sud da SC također nije bio klijent Addiko banke (list 282 spisa). Dopisom Hrvatske poštanske banke zaprimljenim na ovaj sud 6. ožujka 2023. sud je obaviješten da SC nije evidentiran kao vlasnik računa niti je bio korisnik sefa u toj banci (list 284 spisa). Dopisom od 15. ožujka 2023. OTP banka obavijestila je sud da SC nije imao otvorene račune u OTP banci (list 286 spisa). Dopisom od 27. ožujka 2023. Zagrebačka banka obavijestila je sud o računima koje je ostavitelj imao otvorene kod Zagrebačke banke. Dopisom od 31. ožujka 2023. Raiffeisen banka izvijestila je sud da SC nije imao otvorene račune niti je bio korisnik sefa u Raiffeisen banci (list 296 spisa). Dopisom od 25. travnja 2023. Zagrebačka banka dostavila je sudu podatke o računima koji su glasili na ime ostavitelja te obavijest da ostavitelj kod banke nije imao ugovoren sef (list 298 spisa). Dopisom od 20. ožujka 2026. Privredna banka Zagreb obavijestila je sud da je pokojni SC imao otvoren samo jedan račun u Privrednoj banci Zagreb, ali da nije bio vlasnik sefa u toj banci (list 616 spisa). Dopisom od 11. svibnja 2026. OTP banka obavijestila je sud da SC nije pronašla kao svog klijenta, slijedom čega nije utvrđeno ni da je bio korisnik sefa u OTP banci (list 627 spisa). Iz navedenih očitovanja sud je utvrdio da pokojni SC nije imao otvoren sef ni u jednoj od banaka u Republici Hrvatskoj kojima je upućen upit. Slijedom toga proizlazi da ostavitelj nije imao pohranjenu oporuku u bankovnom sefu u Republici Hrvatskoj.

12. Rješenjem ovoga suda od 2. studenoga 2023. naloženo je Steiermärkische Bank und Sparkassen AG iz Republike Austrije da u roku od 30 dana od dana primitka rješenja dostavi podatke o računima koje je ostavitelj imao otvorene kod banke, uključujući broj i stanje računa, kao i podatke o sefu ostavitelja, ukoliko ga je imao, zajedno s podacima o njegovoj oznaci odnosno zaporci. Navedeno rješenje prevedeno je od strane stalnog sudskog tumača za njemački jezik, Maje Haramičić Cebalo te je dostavljeno banci u Republici Austriji putem članka 5. Uredbe (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima. Na listu 322 spisa detaljno je opisan predmet i opseg izvođenja dokaza koje je banka trebala provesti, a koji je dostavljen u prilogu zahtjeva. Iz spisa je utvrđeno da je Općinski sud u Grazu navedeni zahtjev uredno zaprimio 27. studenoga 2023. Podneskom od 11. lipnja 2025. punomoćnica FC odvjetnica Jasna Detelj Marković, dostavila je u spis presliku spisa koji se odnosi na zahtjev upućen od strane ovoga suda. Iz ovjerenog prijevoda, koji se nalazi na listovima 509 do 533 spisa, utvrđeno je da je ostavitelj u Steiermärkische Bank und Sparkassen AG imao otvorena dva računa, dok nije imao otvoren sef. U svom odgovoru austrijska banka izričito navodi da joj je radi daljnjeg postupanja potrebno dostaviti pravomoćno rješenje kojim se okončava ostavinski postupak kako bi mogla u cijelosti provesti postupak vezan uz ostavinu. Očitovanje austrijske banke u odnosu na račune detaljno je, jasno i potpuno. Budući da je izričiti zahtjev ovoga suda obuhvaćao dostavu podataka o eventualnom sefu ostavitelja te njegovoj zaporci i oznaci, a u odgovoru austrijske banke nema nikakvih podataka o postojanju sefa, sud je utvrdio da ostavitelj nije imao otvoren sef u navedenoj banci u Republici Austriji, jednako kao što nije imao otvoren sef ni u jednoj banci u Republici Hrvatskoj. U podatke iz banke u Republici Austriji, koje je u spis dostavila odvjetnica Jasna Detelj Marković, sud nije imao razloga posumnjati, budući da su dostavljeni dokumenti prevedeni od strane ovlaštenog sudskog tumača za njemački jezik, Marka Kallaja, te se u odgovoru austrijske banke na listu 510 spisa izričito navodi da je zahtjev podnesen za informacijama je li ostavitelj imao bankovni račun ili sef u banci. Neovisno o tome, sud je naknadno i službenim putem zaprimio odgovor iz austrijske banke od Općinskog suda u Grazu. Naime, podneskom od 10. studenoga 2025. dostavljen je sadržajno istovjetan odgovor (list 574-585 spisa) kao i onaj koji je ranije dostavila odvjetnica Jasna Detelj Marković. Iz navedenog odgovora austrijske banke utvrđeno je da je ostavitelj imao otvorena samo dva računa, uz detaljno navedena stanja na tim računima, dok podataka o postojanju sefa , oznaci niti šifri nema. Iz očitovanja Steiermärkische Sparkasse od 15. rujna 2025. proizlazi da je banka izričito potvrdila kako su u njezinu dopisu od 13. prosinca 2023. navedeni svi proizvodi i vrijednosti koje su postojale na dan smrti ostavitelja. Ujedno je nedvojbeno potvrđeno da ostavitelj nije imao otvoren sef, bankovni pretinac niti trezor kod navedene banke. Navedeno očitovanje u cijelosti potvrđuje ranije utvrđeno činjenično stanje, koje proizlazi iz očitovanja austrijske banke čiji je ovjereni prijevod u spis dostavila punomoćnica FC, odvjetnica Jasna Detelj Marković.

13. U ovoj pravnoj stvari važno je istaknuti da je ostavitelj po profesiji bio odvjetnik sve do svoje smrti, a u razdoblju od 1975. do 1990. sudac, i to tadašnjeg Općinskog suda u Zagrebu i Okružnog suda u Zagrebu, te je zasigurno znao način na koji se oporuke pohranjuju ili čuvaju. Da je oporuka bila pohranjena, sud bi za nju saznao službenim putem, i to kroz sve provjere koje je provodio tijekom proteklih pet godina . Slijedom navedenoga, sud je nedvojbeno utvrdio da ostavitelj nije imao otvoren sef ni u austrijskoj banci niti u banci u Republici Hrvatskoj, pa stoga nije imao ni pohranjenu oporuku u bankovnom sefu.

14. Nećaci ostavitelja su u svojim podnescima od 7. i 8. ožujka 2022. (list 88 – 105 spisa) predložili određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, kojom bi se FC i Jasni Detelj Marković zabranilo poduzimanje bilo kakvih građevinskih radova na nekretnini – stanu i uredu iz ostavine u [adresa], II. kat, uz prijedlog da privremena mjera ostane na snazi do pravomoćnog okončanja ovoga ostavinskog postupka. Navedeni prijedlog sud ocjenjuje u cijelosti neosnovanim. FC je jedina zakonska nasljednica iza pokojnog SC te nasljeđuje cjelokupnu ostavinsku imovinu. Temeljem članka 128. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje ZV) nasljednik stječe pravo vlasništva naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, odnosno u trenutku smrti ostavitelja, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o nasljedničkom posjedu, posjed ostavitelja prelazi na njegova nasljednika samim trenutkom ostaviteljeve smrti, bez potrebe za posebnom predajom u posjed. Rješenje o nasljeđivanju stoga ima deklaratorni karakter jer samo utvrđuje pravo koje je nasljednik stekao već u trenutku otvaranja nas ljedstva. Slijedom navedenoga, FC stekla je pravo na nasljednički posjed svih nekretnina koje su bile u posjedu ostavitelja već 12. prosinca 2021., odnosno danom smrti ostavitelja. Stoga nije bilo zakonske osnove za određivanje privremene mjere kojom bi se jedinoj zakonskoj nasljednici, pa tako niti njezinoj punomoćnici odvjetnici Jasni Detelj Marković ograničilo ostvarivanje prava koja joj pripadaju temeljem zakona od trenutka otvaranja nasljedstva. U odnosu na prijedlog nećaka ostavitelja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, kojom bi se FC zabranilo poduzimanje bilo kakvih građevinskih radova na nekretnini koja se nalazi u [adresa], drugi kat, sud navedeni prijedlog ocjenjuje u cijelosti neosnovanim. FC je jedina zakonska nasljednica prvoga nasljednog reda iza pokojnog SC, budući da ostavitelj nije imao potomaka, a njegovi roditelji umrli su prije otvaranja nasljedstva. Kao jedina nasljednica prvoga nasljednog reda ona isključuje iz nasljeđivanja sve daljnje nasljedne redove, pa tako i nećake ostavitelja. Osim toga, odredbom članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegove nasljednike zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja, dok u slučaju više nasljednika oni stječu položaj suposjednika. Nasljednički posjed nastaje ipso iure, samim trenutkom smrti ostavitelja, neovisno o tome je li ostavinski postupak pravomoćno dovršen i je li doneseno rješenje o nasljeđivanju. Takvo pravno shvaćanje zauzeto je i u sudskoj praksi (npr. Odluka Županijskog suda u Varaždinu, Gž-3342/11-2 od 5. rujna 2011.), prema kojoj nasljednik stječe posjed u istom opsegu i kvaliteti kakav je imao ostavitelj već u času njegove smrti , pa je tako i FC stekla nasljednički posjed cjelokupne ostavinske imovine već u trenutku smrti ostavitelja, kao njegova jedina zakonska nasljednica. Stoga nećaci ostavitelja nisu stekli nikakvo nasljedno pravo niti nasljednički posjed koji bi uživao pravnu zaštitu, pa nisu ovlašteni zahtijevati sudsku zaštitu navodnog posjeda niti tražiti zabranu raspolaganja ili izvođenja građevinskih radova na nekretnini koja ulazi u ostavinsku imovinu. Budući da predlagatelji nisu učinili vjerojatnim postojanje bilo kakvog subjektivnog prava koje bi bilo potrebno osigurati privremenom mjerom, niti su učinili vjerojatnom opasnost da bi bez određivanja privremene mjere ostvarenje njihove tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Stoga je prijedlog nećaka ostavitelja za određivanje privremene mjere, kojom bi se FC i njezinoj punomoćnici Jasni Detelj Marković zabranilo poduzimanje bilo kakvih građevinskih radova na nekretnini na adresi [adresa], drugi kat, odbijen u cijelosti kao neosnovan, te je odlučeno kao u točki VII. izreke rješenja.

15. Uvidom u odluku Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, poslovni broj KP-DO-3635/2023 od 13. veljače 2024. (list 438-441 spisa) utvrđeno je da je odbačena kaznena prijava protiv osumnjičene FC zbog kaznenog djela iz članka 123. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022. dalje KZ) u odnosu na kazneno djelo nepružanja pomoći ostavitelju SC, koji je preminuo u bolnici 12. prosinca 2021. Uvidom u odluku Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj KR-467/2024 od 30. listopada 2024. (list 467-473 spisa) utvrđeno je da je odbijen kao neosnovan prijedlog oštećenika kao tužitelja, i to PC, ČC i ĆC, za provođenje dokazne radnje protiv osumnjičene FC zbog kaznenog djela nepružanja pomoći iz članka 123. stavka 1. Kaznenog zakona. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Kv II- 2177/2024 od 2. prosinca 2024. Kir-467/2024 od 2. prosinca 2024 (list 480-485 spisa) utvrđeno je da je odbijena kao neosnovana žalba oštećenika kao tužitelja PC, ČC i ĆC, izjavljena protiv rješenja suca istrage od 30. listopada 2024. broj Kir-467/2024 od 30. listopada 2024. kojim je odbijen prijedlog oštećenika kao tužitelja PC, ČC i ĆC za provođenjem dokaznih radnji protiv okrivljene FC, zbog kaznenog djela iz članka 123. st. 1 KZ/11. Iz navedenih odluka sud je utvrdio da je prigovor nećaka i nećakinja ostavitelja kako je FC nedostojna za nasljeđivanje, odnosno da ne može naslijediti ostavitelja, u cijelosti neosnovan, budući da je iz navedenih odluka utvrđeno da je kaznena prijava protiv FC pravomoćno odbačena, a prijedlog za provođenje dokazne radnje te žalba oštećenika kao tužitelja pravomoćno odbijeni. Iz sadržaja navedenih odluka utvrđeno je da je ostavitelj hospitaliziran 19. studenoga 2021., u jeku pandemije bolesti COVIDa-19, te da je preminuo 23 dana kasnije, u bolnici 12. prosinca 2021. Cijelo to razdoblje boravio je u bolnici. Odredbom članka 125. ZN-a određeno je da je nedostojan naslijediti, kako na temelju zakona, tako i na temelju oporuke, kao i dobiti bilo što na temelju oporuke, između ostalog, onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdržavanja, onaj koji nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje. Neovisno o činjenici što je kaznena prijava protiv jedine zakonske nasljednice pravomoćno odbačena, iz sadržaja pravomoćne prvostupanjske odluke, kojom je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice, utvrđeno je da su se ostavitelj i njegova izvanbračna supruga gotovo pedeset godina međusobno pomagali i uzdržavali, da se FC gotovo svakodnevno brinula o ostaviteljevoj prehrani, zdravlju i skrbi te da su jedno drugome pružali pomoć kako u zdravlju, tako i u bolesti. Svrha instituta nedostojnosti za nasljeđivanje jest spriječiti da od nasljeđivanja koristi ima osoba koja se prema ostavitelju ponašala na način koji predstavlja grubo kršenje temeljnih obiteljskih i moralnih dužnosti. U konkretnom slučaju nije utvrđena niti jedna okolnost koja bi upućivala na postojanje razloga nedostojnosti iz članka 125. Zakona o nasljeđivanju. Naprotiv, iz svih provedenih dokaza utvrđeno je upravo suprotno od navoda nećaka ostavitelja. FC je tijekom gotovo pedeset godina zajedničkog života s ostaviteljem o njemu kontinuirano skrbila, pružala mu pomoć i njegu te ispunjavala sve međusobne obveze koje proizlaze iz njihove dugogodišnje izvanbračne zajednice. Uzimajući u obzir pravomoćnu sudsku odluku o postojanju izvanbračne zajednice, pravomoćno odbačenu kaznenu prijavu te sve ostale dokaze izvedene i cijenjene tijekom ovog postupka, sud ocjenjuje da prigovor nedostojnosti za nasljeđivanje nije osnovan te ga u cijelosti odbija.

16. Prigovor da FC ne nasljeđuje ostavitelja, budući da je s takvim zahtjevom pravomoćno odbijena, je također neosnovan, budući da je postojanje izvanbračne zajednice između ostavitelja i FC utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom. U ovom postupku odlučuje se o sastavu i opsegu ostavinske imovine te o tome tko tu ostavinsku imovinu nasljeđuje. Slijedom navedenoga, sud utvrđuje da predmetnu ostavinsku imovinu kao jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda nasljeđuje FC.

17. Uvidom u nasljedničku izjavu FC, dostavljenu uz podnesak od 5. studenoga 2025., izjavljenje kod javnog bilježnika 30. listopada 2025. (list 571-573 spisa), pri čemu je FC objašnjen smisao i pravne posljedice dane izjave, utvrđeno je da FC navodi kako je jedina zakonska nasljednica iza pokojnog SC te pod kaznenom i materijalnom odgovornošću prihvaća nasljedstvo u cijelosti koje joj pripada na temelju zakona, uz zahtjev za izdvajanje izvanbračne stečevine u odnosu na nekretnine, pokretnine i prava, i to: u odnosu na nekretnine: stan na adresi [adresa], stan na adresi [adresa] – [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] šuma Prižba, površine 360 m², k. č. br. [katastarska čestica] šuma Prižba, površine 555 m², obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Zatražila je izdvajanje jedne polovice svih pokretnina koje čine ostavinsku imovinu, kao i jedne polovice prava, i to prava koja proizlaze iz Ugovora o kupoprodaji stana sklopljenog između ostavitelja, kao kupca, i SCL, kao prodavateljice, dana 26. studenoga 2019., a koji se odnosi na stan broj 314, na trećem katu desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija ukupne površine 35,86 m², u stambenoj zgradi na adresi [adresa]. Također je zatražila izdvajanje jedne polovice prava korištenja grobnog mjesta D, dio broj 11, na groblju [adresa] u [adresa]. Uzimajući u obzir pravomoćnu sudsku odluku kojom je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između FC i ostavitelja te činjenicu da je njihova izvanbračna zajednica trajala neprekidno od 1975. pa sve do ostaviteljeve smrti, sud utvrđuje da se sva imovina stečena za vrijeme trajanja te zajednice smatra zajednički stečenom imovinom izvanbračnih drugova. Iz nasljedničke izjave utvrđeno je da izvanbračni drugovi nisu sklopili ugovor kojim bi drukčije uredili svoje imovinske odnose, stoga se smatra da su tu imovinu stekli u jednakim dijelovima. Slijedom navedenoga, sud utvrđuje da udio FC u zajednički stečenoj imovini po osnovi izvanbračne stečevine predstavlja njezinu vlastitu imovinu te ne ulazi u ostavinsku imovinu pokojnog SC. U ostavinsku imovinu ulazi samo ostaviteljev idealni suvlasnički dio na toj imovini, koji je predmet nasljeđivanja. Stoga je u odnosu na imovinu navedenu u točki II. izreke ovoga rješenja odlučeno na navedeni način.

18. U konkretnom slučaju izvanbračna supruga ostavitelja, FC, jedina je zakonska nasljednica prvoga nasljednog reda, koji isključuje sve daljnje nasljedne redove, pa tako i nasljednike trećega nasljednog reda, odnosno nećake ostavitelja. Stoga ovaj sud nije imao razloga upućivati FC na dokazivanje da jedna polovica imovine koja je glasila na ostavitelja predstavlja njezinu vlastitu imovinu, budući da iz pravomoćne presude nedvojbeno proizlazi postojanje izvanbračne zajednice između ostavitelja i FC, koja je trajala gotovo pedeset godina. Primjenom odredaba tada važećeg Obiteljskog zakona, sud je utvrdio da jedna polovica zajednički stečene imovine predstavlja vlastitu imovinu FC Detelj po osnovi njezina udjela u izvanbračnoj stečevini te ne ulazi u ostavinsku imovinu, dok druga polovica, koja predstavlja ostaviteljev idealni suvlasnički dio, ulazi u ostavinsku imovinu i predmet je nasljeđivanja.

19. U odnosu na opseg ostavinske imovine, sud je imao u vidu postojanje dugotrajne izvanbračne zajednice između ostavitelja i FC, koja je neprekidno trajala od prosinca 1975. pa sve do smrti ostavitelja 2021. Kako je predmetna imovina stjecana tijekom više desetljeća, sud je pri ocjeni njezine pravne naravi slijedio pravni kontinuitet propisa koji su uređivali imovinske odnose bračnih odnosno izvanbračnih drugova: Osnovni zakon o braku („Službeni list“ SFRJ br. 29/65.), Zakon o braku i porodičnim odnosima („Narodne Novine“ 11/78., 27/78., 45/89. i 59/90.), te Obiteljski zakon („Narodne Novine“ 162/98.), Obiteljski zakon („Narodne Novine“ 116/03.) i važeći Obiteljski zakon („Narodne Novine“ 103/15., 98/19., 47/20.) Tijekom cijelog navedenog razdoblja zadržano je načelo da imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne ili sa njom izjednačene izvanbračne zajednice predstavlja zajedničku imovinu partnera. Ovakvo pravno shvaćanje u skladu je s ustaljenom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj se pravni režim imovine ocjenjuje prema propisu koji je bio na snazi u vrijeme njezina stjecanja, dok se u nedostatku dokaza o drukčijem doprinosu ne odstupa od jednakih udjela partnera u zajednički stečenoj imovini, pri čemu teret dokazivanja drukčijeg omjera doprinosa snosi onaj tko takvu tvrdnju ističe. Iz sadržaja nasljedničke izjave, kao i iz cjelokupnog provedenog postupka, utvrđeno je da FC i pokojni SC nisu sklopili bračni odnosno izvanbračni imovinski ugovor kojim bi, u smislu članka 259. Obiteljskog zakona iz 1998. odnosno čl. 255. st. 3. Obiteljskog zakona iz 2003., drukčije uredili svoje imovinske odnose tijekom trajanja izvanbračne zajednice. Tijekom postupka nije niti tvrđeno niti dokazano postojanje bilo kakvog ugovora kojim bi bio izmijenjen zakonski režim zajednički stečene imovine. Nije bilo tvrdnji iz kojih bi proizlazilo da su doprinosi ostavitelja i FC u stjecanju predmetne imovine bili različiti, niti je bilo koja od stranaka zahtijevala utvrđivanje drukčijih suvlasničkih udjela. Slijedom svega navedenoga, sud utvrđuje da jedna polovica predmetnih nekretnina, pokretnina i prava predstavlja vlastitu imovinu FC stečenu po osnovi izvanbračne stečevine te kao takva ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojnog SC. U ostavinsku imovinu ulazi samo druga polovica predmetnih nekretnina, pokretnina i prava koja je pripadala ostavitelju. Budući da je FC jedina zakonska nasljednica prvoga nasljednog reda, ona nasljeđuje i navedenu drugu polovicu ostavinske imovine. Slijedom toga, FC stječe pravo vlasništva na cijeloj predmetnoj imovini, i to djelomično na temelju vlastitog prava koje proizlazi iz izvanbračne stečevine, a djelomično na temelju prava nasljeđivanja kao jedina zakonska nasljednica ostavitelja.

20. Imajući u vidu vrlo detaljne i brojne prigovore nećaka ostavitelja iznesene tijekom ovog ostavinskog postupka, sud je sve njihove navode iscrpno raspravio te na temelju provedenih dokaza utvrdio da FC nasljeđuje ostavitelja kao jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda, budući da je s ostaviteljem živjela u izvanbračnoj zajednici gotovo pedeset godina. Prigovor nedostojnosti za nasljeđivanje sud je ocijenio u cijelosti neosnovanim. Naime, iz spisa proizlazi da je kaznena prijava podnesena protiv FC zbog navodnog nepružanja pomoći ostavitelju pravomoćno odbačena, a niti iz bilo koje druge činjenice ili dokaza izvedenog tijekom ovog postupka nije utvrđeno da FC nema pravo naslijediti ostavitelja, već upravo suprotno, jedino ona kao izvanbračna supruga, odnosno jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda. Nadalje, iz spisa proizlazi da su i ostale kaznene prijave koje su nećaci ostavitelja podnosili protiv FC također pravomoćno odbačene kao neosnovane. U odnosu na prigovor da FC nema pravo na nasljeđivanje, ovaj sud ističe da ostavinski sud, sukladno načelu jedinstva ostavinskog postupka, u ovom postupku odlučuje o svim pitanjima odlučnima za prijelaz ostavine na nasljednike, uključujući pitanje tko su zakonski nasljednici ostavitelja. Stoga sud nije vezan točkom III. presude kojom je odbijen dio tužbenog zahtjeva kojim je bilo zatraženo utvrđenje da FC ulazi u krug zakonskih nasljednika kao jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda. Međutim, sud je vezan pravomoćnom presudom u dijelu u kojem je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između FC i ostavitelja, budući da ta presuda u tom dijelu ima učinak pravomoćno presuđene stvari. Slijedom toga, postojanje izvanbračne zajednice više ne može biti predmet ponovnog raspravljanja u ovom ostavinskom postupku. Nasljedno pravo FC ne proizlazi iz navedene presude, već neposredno iz Zakona o nasljeđivanju. Pravomoćna presuda ima deklaratorni učinak jer utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice kao pravno odlučne činjenice, dok svojstvo zakonskog nasljednika proizlazi izravno iz zakona, koji izvanbračnog druga, kada su ispunjene zakonske pretpostavke, izjednačava s bračnim drugom u nasljeđivanju temeljem čl. 8. st. 2. ZN-a. Radi osiguranja načela kontradiktornosti i prava stranaka na izjašnjenje, punomoćniku nasljednika ŠC, odvjetniku Marku Baničeviću na ročištu održanom 2. rujna 2025. ostavljen je rok od osam dana radi očitovanja o daljnjim dispozicijama u ovom postupku, imajući u vidu da su nećaci ostavitelja tijekom postupka sukcesivno iznosili brojne prigovore i procesne prijedloge. Navedeno rješenje punomoćnik odvjetnik Mark Baničević uredno je zaprimio, no do dana donošenja ovog rješenja nije iznio niti jedan novi prigovor niti je predložio izvođenje novih dokaza. Svi prigovori i prijedlozi nećaka ostavitelja tijekom ovog postupka iscrpno su raspravljeni te ocijenjeni neosnovanima. Tako su, između ostaloga, odbijeni prijedlog za pečaćenjem prostora u vlasništvu ostavitelja, prijedlog za određivanjem privremene mjere, prigovor nedostojnosti za nasljeđivanje te svi ostali prigovori koj ima se osporavalo nasljedno pravo FC. Slijedom svega navedenoga, sud je odlučio kao u točkama I. do VII. izreke ovog rješenja te utvrdio da je FC, kao izvanbračna supruga ostavitelja i jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda temeljem čl. 11. st. 3. ZN-a nasljednica cjelokupne ostavinske imovine iza pokojnog SC, osim one imovine za koju je u ovom postupku utvrđeno da predstavlja njezinu vlastitu imovinu stečenu tijekom trajanja izvanbračne zajednice.

Zagrebu, 10. srpnja 2026.

Sutkinja:

Mirna Britvić Čorkalo

Uputa o pravnom lijeku.

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka na nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

1. pun. FC, odvjetnici Jasni Detelj Marković uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe u iznosu od 700,00 eura

2. pun. ČC i PC, odvjetnik Tomislav Beloša

3. pun. ŠC, odvjetnik Mark Baničević

Po pravomoćnosti – po službenoj dužnosti:

4. Zemljišnoknjižni odjel suda Općinskog građanskog suda u Zagrebu

5. Općinski sud u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Blato

6. Ministarstvo financija, Porezna uprava Zagreb

7. Upravlja groblja EKO d.o.o. Blato

Po pravomoćnosti – po nasljednicima:

8. Zagrebačka banka d.d.

9. Privredna banka Zagreb

10. Steiermärkische Bank und Sparkassen AG

11. Centar za vozila Hrvatske d.d.

12. HZZO