REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-58/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu toga suda Srđanu Sessi, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d. ZAGREB, Zagreb, Heinzova 4, OIB: 29743547503 kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 9. lipnja 2026., s danom objave 10. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Ulica grada Vukovara 282, 10 000 Zagreb, OIB: 22694857747 da tužitelju, Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Heinzova 4, 10 000 Zagreb, OIB: 29743547503, isplati iznos od 3.404,72 EUR/25.652,83 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. ZOO-a, koje na navedeni iznos teku od 12.07.2022.g. do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 (pet) postotnih poena, a od 01.01.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 8 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 10. srpnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 9. siječnja 2024. ističe da se dana 10. svibnja 2022. oko 21.20 sati dogodila prometna nezgoda na kolniku Državne ceste broj 75, u blizini Poreča, na način da je HZ upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] naletjela na srneću divljač koja je iznenada pretrčavala kolnik. Nakon udara se srneća divljač udaljila od mjesta nesreće u nepoznatom smjeru. Tužitelj je osiguranici HZ odnosno društvu Porsche Inter Auto d.o.o., koje je popravilo predmetno vozilo, isplatio iznos od 25.652,83 kn. Tužitelj nadalje ističe da se predmetni štetni događaj odvio na lovištu kojim gospodari Hrvatski lovački savez a koji ima sklopljenu policu osiguranja sa tuženikom. Budući da je tuženik osiguratelj štetnika koji je prouzročio štetni događaj i štetu, te da je tužitelj svom osiguraniku isplatio naknadu nastale štete, tužitelj drži da je stekao regresno pravo potraživati od tuženika iznos štete koji je isplatio svom osiguraniku uvećano za zakonske zatezne kamate. Tužitelj drži da divljač na cesti predstavlja opasnu stvar te da tuženik za predmetnu štetu odgovara prema kriteriju uzročnosti. Slijedom navedenog tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 3.404,72 EUR-a sa zateznim kamatama i troškovima predmetne parnice.

2. U odgovoru na tužbu od 13. veljače 2024. tuženik osporava nastanak štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju uzročnu vezu te nastanak štetnog događaja. Tuženik u cijelosti poriče činjenične navode iz tužbe. Tuženik ističe da osiguranik tuženika nije vlasnik divljači budući da se divljač smatra javnim dobrom. Tuženik također ističe da šteta na vozilu osiguranika tužitelja nije nastala uslijed provođenja volja od strane osiguranika tuženika. Tuženik napominje sudu da se u konkretnoj pravnoj situaciji ima primijeniti članak 80. Zakona o lovstvu. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer se štetni događaj odvio izvan područja lovišta. Slijedom navedenog tuženik predlaže sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u isprave u spisu i to: opći uvjeti osiguranja tužitelja (list 4.-12. spisa), regresni zahtjev tužitelja od 10. siječnja 2023. (list 13. spisa), potvrda o izvršenoj isplati (list 14. -16. spisa), račun popravka vozila (list 17.-18. spisa), privola osiguranika tužitelja da se iznos štete isplati servisu (list 19. spisa), izvid štete (list 20—21. spisa), fotografije vozila (list 22.-75 spisa), potvrda Policijske uprave Istarske od 22. svibnja 2022. (list 76. -78. spisa), prijava štete (list 79.-84. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 85. spisa), polica osiguranja (list 86. -90. spisa), fotodokumentacija provedenog očevida (list 91. -101. spisa), dopis tuženika od 2. travnja 2023. (list 102. spisa),polica osiguranja tuženika (list 104. spisa). Sud je zamolbenim putem saslušao svjedokinju VZ (list 142.-143. spisa) te je izveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Vladimiru Botici ( list 150.-153. spisa).

4. Sud je odbio ostale dokazne prijedloge obzirom da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

5. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.) ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

6. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 3.404,72 EUR -a sa zateznim kamatama i troškovima predmetne parnice.

7. Osiguranica tužitelja HZ je na ročištu pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Poreču dana 5. ožujka 2025. (list 142.-143 spisa) iskazala da se 10. svibnja 2022. vozila porečkom zaobilaznicom u smjeru juga prema sjeveru kada je u jednom trenutku srna preskočila zaštitnu ogradu s desne strane i udarila u desnu stranu njezina automobila. Sudar se dogodio oko 21 navečer te je osiguranica tužitelja iskazala da je vozila brzinom od 70. -80 km/h. Nakon sudara osiguranica tužitelja produžila je dalje jer se radilo o glavnoj prometnici te se na prvom sljedećem rotoru zaustavila i pozvala policiju. Na mjestu nesreće se pojavio i lovočuvar koji je ustvrdio da budući da se na ratkapi kotača nalazila dlake životinje i te po silini udarca može raditi o sudaru sa životinjom. Osiguranica tužitelja je potvrdila da se protiv nje, uz ovaj štetni događaj nije vodio prekršajni postupak.

8. Sud je odredio prometno vještačenje na okolnost dinamike prometne nesreće kao i na okolnost visine štete na vozilu osiguranice tužitelja. Sudski vještak Vladimir Botica je u svom nalazu i mišljenju od 2. ožujka 2026. (list 150.-152. spisa) ustvrdio da se prometna nesreća odvila na način da se vozilo osiguranice tužitelja kretalo kolnikom državne ceste D75 iz smjera juga u smjeru sjevera. Prolaskom za 820 metra 2. kilometra 3. dionice sa istočne strane kolnika je istrčala srneća divljač kojom prilikom je došlo do sudara sa desnim prednjim vozilom osiguranice tužitelja. Po sudaru srneća divljač se udaljila od mjesta nesreće u nepoznatom smjeru. Vještak ističe da osiguranica tužitelja mogla izbjeći kontakt sa životinjom da je ugledala životinju na udaljenosti većoj od 35,8 metara ali s obzirom da je do kontakta došlo iznenada nakon naleta divlje životinje vozač nije imao vremena reagirati kočenjem i izbjeći kontakt. Vještak procjenjuje štetu na vozilu u iznosu računa za popravak vozila od 25.652,83 kn a koji iznos predstavlja stvarni iznos štete.

9. Sudski vještak Vladimir Botica je i usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje na ročištu od 9. lipnja 2026. a na kojem punomoćnici stranaka nisu imali dodatna pitanja za vještaka.

10. Slijedom navedenog temeljem iskaza osiguranice tuženika i na temelju nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Botice ovaj sud je utvrdio da se štetni događaj na način da se vozilo osiguranice tužitelja kretalo 10. svibnja 2022. kolnikom državne ceste D75 iz smjera juga u smjeru sjevera te da je sa istočne strane kolnika je istrčala srneća divljač kojom prilikom je došlo do sudara sa desnim prednjim vozilom osiguranice tužitelja.

11. Parnične stranke nisu tijekom postupka u bitnom osporile gore opisanu dinamiku štetnog događaja.

12. Međutim između stranaka je prvenstveno sporna odgovornost osiguranika tuženika za predmetni štetni događaj

13. Odgovornost tuženika za štetu koja je nastala naletom divljači na vozilo na javnoj cesti je objektivna, što znači da lovačka društva ili udruge za tu štetu odgovaraju po načelu uzročnosti jer je divljač u takvim okolnostima opasna stvar, o kojem je pitanju praksa ovog suda jedinstvena (tako i Rev-352/2022 od 5. travnja 2022., Rev-166/2024 od 24. rujna 2024.).

14. Po prevladavajućoj sudskoj praksi u parničnim postupcima radi naknade štete odnosno radi regresne isplate kasko štete koja je nastala uslijed naleta motornog vozila na divljač na cesti, glede pitanja odgovornosti za štetu divljač se smatra opasnom stvari.

15. Ovaj sud je stava da je takvo stajalište sudske prakse pogrešno iz razloga kako slijedi.

16. Opasna stvar je svaka pokretna ili nepokretna stvar koja čini povećanu opasnost prouzročenja štete za okoliš u kojem se nalazi, bilo svojim postojanjem, uporabom, osobitim položajem, osobinama ili nedostacima, pri čemu te opasnosti postoje unatoč poduzetim posebnim mjerama sigurnosti jer stvar nije u potpunoj kontroli njezina imatelja. Pojam opasne stvari nije izričito definiran u Zakonu o obveznim odnosima, već ga sudska praksa konkretizira u svakom slučaju.

17. U teoriji i praksi prihvaćena je definicija „opasne stvari“ u smislu odredbi čl. 1045. st. 3. i čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO) koju po prirodi stvari čovjek može barem djelomično nadgledati (kontrolirati) i koja po uporabi za koju je predviđena, svojstvu ili po samom postojanju znači određenu opasnost za okolinu tako da mora biti nadgledana i uporabljivana s osobitom pozornošću.

18. Pri tome je važno i napomenuti da se konceptom objektivne odgovornosti za štetu želi i imaoca opasne stvari upozoriti da zbog svojstva stvari koje predstavljaju po svojoj prirodi izvor opasnosti mora brižnije postupati ili s njome upravljati, ali uvijek postoji određena doza mogućnosti kontrole.

19. U tom smislu ovaj sud smatra da odgovor na pitanje je li nešto opasno ocjenjuje u odnosu na postojanje opasnosti stvari ili bića u odnosu za okolinu. Divljač se sama po sebi po ocjeni ovog suda ne može smatrati opasnošću za okolinu.

20. Jednako je i s divljači na cesti.

21. Automobili na cesti su opasne stvari za okolinu (ljude), pa i za divljač, a ne i obrnuto. U protivnom, jednako bi mogli reći da je i čovjek na cesti opasna stvar, jer se neželjeni udarac automobilom u čovjeka na cesti ne razlikuje mnogo od udarca u divljač.

22. Ovdje treba dodati da je sukladno odredbi čl. 1063. ZOO-a šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a iz odredbe čl. 1064. istog zakona slijedi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

23. Da bi postojala odštetna odgovornost od opasne stvari nužno je da postoji njen vlasnik ili njen imalac, a to znači da postoji i osoba koja ima kontrolu (vlast) nad tom stvari i koja, iako od te stvari postoji povećana opasnost, upravlja i nadzire tu stvar tako da ona ne bude uzrok štete.

24. Dakle, da bi postojala odštetna odgovornost vlasnika ili imaoca mora se raditi o takvoj stvari s kojom je moguće upravljati, koju je moguće nadzirati i koju je moguće ograničiti.

25. Jasno je da divljač nije takva stvar, jer se nju ako je slobodna u prirodi ne može nadzirati, njeno kretanje se ne može predvidjeti, njeno ponašanje ne može biti ni na koji način ograničeno ili njime upravljano.

26. Zato je ovaj sud stava da se usprkos prevladavajućoj, ali istovremeno i mehaničkoj primjeni odredbi ZOO-a divljač ne može smatrati opasnom stvari iz koje činjenice bi se izvlačila odštetna odgovornost lovačkog društva.

27. Osim toga vlasnik divljači u Republici Hrvatskoj nije pojedinac, već je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (članak 3. Zakona o lovstvu). Divljač u lovištu smatra se vlasništvom Republike Hrvatske, a pravo lova na lovištu stječe lovoovlaštenik, koji ima ovlast gospodarenja divljači, uključujući uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (članak 21. i članak 2. točke 4. Zakona o lovstvu). Lovoovlaštenik stječe pravo lova na temelju zakona i ugovora, ali samim time ne postaje vlasnik divljači, jer divljač je slobodno živa i neprekidno se kreće, te nema stalnog gospodara (presuda Ustavnog suda RH od 18. lipnja 2019. broj U-I/4249/2018). Ako bi se moglo govoriti o odogovornosti za štetu od divljači tada za štetu bila odgovorna Republika Hrvatske a ne osiguranik tuženika odnosno lovački savez.

28. Stoga je ovaj sud stava da je prigovor promašene pasivne legitimacije osnovan te je odlučio kao u izreci presude.

29. Odluka suda o zahtjevu tuženika za naknadu parničnog troška temelji se na odredbama, članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 118/18, dalje u tekstu: ZSP-a) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj "Narodne novine" br. 138/23.), dalje u tekstu: Tarifa).

30. Budući da je tuženik u cijelosti uspio u sporu pripada mu zahtijevani trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr 7/1 u vezi s Tbr 54. Tarife), trošak sastava podneska od 4. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR-A (Tbr 8/1 u vezi s Tbr 54. Tarife), te trošak pristupa na ročište od 23. travnja 2024. i 9. lipnja 2026 u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9/1 u vezi s Tbr. 54. Tarife) što uvećano za pripadajući PDV od 25% (Tbr 48. Tarife) sveukupno iznosi 1.000,00 EUR-a.

31. Odluka o zateznim kamatama je donesena na temelju članka 29. ZOO-a.

U Zagrebu 10. srpnja 2026.

Sudac:

Srđan Sessa

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od osam dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe

- tuženiku po punomoćniku