Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž – 6990/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Eufemije Nanković i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. PO, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Omiš, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 28. ožujka 2023., broj: 38. Pp - 15029/2022-5, u sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Omiš, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 28. ožujka 2023., broj: 38. Pp - 15029/2022-5, okr. PO, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da je pobijana presuda, za sada, preuranjena, jer prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.
4.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku o oslobođenju okrivljenika od prekršajne odgovornosti za djelo koje mu se stavlja na teret utemeljio na načelu „in dubio pro reo“ jer nije mogao naći dokazanim da bi okrivljenik ostvario bitna obilježja djela koji mu se stavlja na teret, jer se radi o stranom državljaninu prema kojem je okrivljenik i reagirao utuženim riječima.
4.2. Međutim, prvenstveno se ističe da već iz same obrane okrivljenika proizlazi da je inkriminirane prilike prema stranom državljaninu IO povikao da ne dira vazu, pri čemu se naglašava da činjenica da se okrivljenik ne smatra krivim za viku jer je on po prirodi temperamentna osoba istog ne oslobađa prekršajne odgovornosti.
4.3. Osim toga, za primjenu načela „in dubio pro reo“ prvostupanjski sud je dužan provesti sve dostupne dokaze, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti, budući da je imao mogućnost u dokaznom postupku ispitati kao svjedoka UO, neovisno o činjenici što je isti strani državljanin. Naime, sukladno članku 88. stavak 1. Prekršajnog zakona, sud je dužan potpuno i točno utvrđivati činjenice koje okrivljeniku koriste, ali i one koje mu idu na štetu. Iz te odredbe proizlazi da sud ima aktivnu obvezu prikupljanja i izvođenja dokaza koje smatra relevantnim, odnosno, da je u prekršajnom postupku osim optužnog (akuzatornog) načela prema kojem je teret dokaza na tužitelju, zastupljeno i istražno (inkvizitorno) načelo prema kojem sud izvodi dokaze i po službenoj dužnosti. U tom smislu, prvostupanjski sud je bio dužan provesti dokaze koji su potrebni za točno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, neovisno o prijedlogu tužitelja za izvođenjem ili neizvođenjem određenih dokaza.
5. Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupka u kojem će provesti sve već provedene dokaze, a po potrebi provesti i druge dokaze, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
6. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 10. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
