REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

51500 Krk

Poslovni broj: P-812/2024.-18.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Nataliji Denona u pravnoj stvari tužiteljice ZP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Saša Omeragić, odvjetnica iz Pule, protiv tuženika ZPZ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i SPZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Marko Zagorac, odvjetnik iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene 18. svibnja 2026., javno objavivši odluku 10. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„1/ Utvrđuje se da je tužiteljica ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica u ½ dijela:

- 6/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 6/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 6/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 6/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 13650/50680 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 3/4 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice i 3/16 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice,

- 6/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 3/5 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 2/5 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 2/5 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 2/5 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 2/5 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 7/12 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 14/24 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice,

- 14/24 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 14/24 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 3/5 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 3/5 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica]/G, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 1/7 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice i 1/7 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice,

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 1/70 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice,

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 1/7 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice,

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 2/5 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice,

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/5 novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice,

- 1/20 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/20 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 1/20 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 90/600 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice),

- 1/20 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 90/600 novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice,

- 1/20 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- 30/600 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica]/1G, k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 1/7 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice, 30/600 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice, te 1/20 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice,

- 30/600 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno 90/600 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u novi z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice, 30/600 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica],upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice, 6/120 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Njivice,

te se ista ovlašćuje zatraži i ishodi upis svojeg prava vlasništva i to u ½ dijela u odnosu na suvlasničke udjele I. tužene ZPZ iz [adresa], OIB: 51009505246i i u ½ dijela u odnosu na suvlasničke udjele II. tužene SPZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], što su iste dužne priznati i trpjeti.

2/ Nalaže se tuženicama da isplate tužiteljici parnični trošak u iznosu od....... eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana naknadi tuženicama trošak parničnog postupka u iznosu od 3.125,00 EUR-a, dok se u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa, zahtjev tuženica za naknadom troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 12. rujna 2024. podnijela pred ovim sudom tužbu protiv uvodno navedenih tuženika radi utvrđenja da je suvlasnica ½ suvlasničkog dijela nekretnina pobliže navedenih u tužbenom zahtjevu. U tužbi je navela da su ona i njezin suprug pok. SP zaključili sa pok. TP ugovor o dosmrtnom uzdržavanju dana 10. srpnja 2000. godine i da je ista preminula **.**.2001. Budući da je suprug tužiteljice SP također preminuo, i to nakon primateljice uzdržavanja, to da je jedina nasljednica nekretnina iz ugovora upravo tužiteljica, sve sukladno rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Miljenke Katunar Zrinski pod poslovnim brojem O-204/2010. Nadalje je navela da je rješenjem o nasljeđivanju iza pok. NP koje je doneseno od strane Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem O-892/2016, kao i rješenjem o nasljeđivanju iza pok. ŠP koje je doneseno od strane javnog bilježnika Nevena Kućara pod poslovnim brojem O-2578/2017 te rješenjem o nasljeđivanju iza pok. RP koje je također doneseno od strane javnog bilježnika Nevena Kućara pod poslovnim brojem O-4126/2017, utvrđeno što sve ulazi u ostavinsku imovinu ostavitelja i da je ta imovina raspoređena ovdje tuženicama kao pranećakinjama ostavitelja, i to svakoj u ½ dijela. Tuženice da su u prednje navedenim ostavinskim postupcima zatajile da je sunasljednica pok. NP, Z i RP bila i TP (nećakinja ostavitelja), a koja da je svom svojom knjižnom i izvanknjižnom imovinom, pa tako i imovinom svojih stričeva koju je naslijedila u trenutku njihove smrti, raspolagala u korist ovdje tužiteljice. Stoga da su tuženice nepoštene posjednice ostavine, jer da su ishodovale upis svojeg prava vlasništva na svoj ostavinskoj imovini iza pok. NP, Z i RP u zloj vjeri, znajući da im ne pripada nasljedstvo u ½ dijela svakoj, već u ¼ dijela svakoj. Pozivajući se na odredbu čl. 3. Zakona o nasljeđivanju tužiteljica drži da je TP kao nećakinja svojih stričeva NP, Z i RP, a sve s obzirom na činjenicu da su isti preminuli prije nje, i to JP **.**.1995., ŠP **.**.1964., a RP **.**.1979., stekla pripadajuće joj nasljedstvo danom njihove smrti i tako postala izvanknjižna suvlasnica u ½ dijela njihove cjelokupne ostavinske imovine. Nadalje, a s obzirom da je pok. TP raspolagala nekretninama u svojem izvanknjižnom vlasništvu u korist tužiteljice i njezinog pok. supruga SP, da polovica nekretnina koje su rješenjima o nasljeđivanju iza pok. NP, Z i RP raspoređene tuženicima ne predstavljaju njihovu imovinu, već imovinu TP, koju je ista naslijedila trenutkom smrti svojih stričeva, a sada imovinu ovdje tužiteljice. Nadodala je da tužiteljica i njezina prednica TP nisu sudjelovale u ostavinskim postupcima iza pok. NP, Z i RP, slijedom čega da nisu vezane pravomoćnošću tih rješenja i da stoga nema zapreke za podnošenje predmetne tužbe. Također je pojasnila da je u odnosu na dio nekretnina koje su bile predmetom nasljeđivanja u međuvremenu proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige, slijedom čega da je tužiteljica u svom tužbenom zahtjevu obuhvatila kako ranije postojeće zemljišnoknjižne čestice, tako i novonastale oznake čestica. Slijedom svega navedenog, a držeći da je vlasnica ½ dijela cjelokupne imovine koja je u ostavinskim postupcima iza pok. NP, Z i RP raspoređena ovdje tuženicama, predložila je da ovaj sud, nakon provedenog dokaznog postupka, donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci ove presude.

2. U odgovoru na tužbu od 28. ožujka 2025. tuženice su navele kako se protive tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti. Navele su da tužiteljica u tužbi pogrešno tumači provedbu nasljedstva i rješenja o nasljeđivanju iza prednika tuženica, jer da iako je točno da je TP bila jedna od nasljednica prednika tuženica, ista nije bila živa u vrijeme vođenja tih ostavinskih postupaka, a kako nije imala djece i bračnog druga, njezinim zakonskim nasljednicima da su također utvrđene tuženice. Što se tiče zahtjeva da bi tužiteljica bila vlasnik svih nekretnina pok. NP, RP i ŠP u ½ dijela temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojeg je tužiteljica sklopila sa TP, tuženice navode da je TP bila suvlasnica u ¼ dijela, a da nitko ne može steći više prava nego je imao njegov pravni prednik. TP da nije bila samostalni posjednik ovih nekretnina, već suposjednik u dijelu koji joj pripada po nasljedstvu. Zbog navedenog tuženice su predložile da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice i naloži joj naknaditi im parnične troškove.

3. Tijekom dokaznog postupka, ovaj sud je izvršio uvid u svu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, a time i u ostavinske predmete iza pok. NP, Z i RP pod poslovnim brojem O-892/2016, O-2578/2017 i O-4126/2017, zatim saslušao je svjedoke KP, ČP, UP, OP i MP te tužiteljicu ZP, dok dokazni prijedlog očevida i vještačenja po vještacima geodetske, građevinske i financijske struke (kako je to predloženo u tužbi) nije izveo, i to zbog razloga koji će biti nastavno obrazloženi.

4. Uvidom u ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 10. srpnja 2000., koji je zaključen između ĆP i ZP kao davatelja uzdržavanja sa jedne strane i TP kao primateljice uzdržavanja sa druge strane, proizlazi da su se SP i ZP, ovdje tužiteljica, obvezali uzdržavati TP do kraja njezina života, a TP kao primateljica uzdržavanja da je zauzvrat istima u vlasništvo predala svoje nekretnine na otoku Krku. Iz članka 2 toga ugovora proizlazi da su ugovorne stranke sporazumno osnovale zajednicu života u kojoj je primateljica uzdržavanja živjela zajedno sa davateljima uzdržavanja sve do njezine smrti, dok su u čl. 3. ugovora taksativno navedene nekretnine koje su bile vlasništvo primateljice uzdržavanja u trenutku zaključenja ugovora. Iz sadržaja navedenog članka proizlazi da se radi o više nekretnina koje da su sve upisane u posjedovnom listu broj 226 za k. o. [katastarska općina]. U članku 4 toga ugovora navedeno je da primateljica uzdržavanja prenosi u vlasništvo davatelja uzdržavanja nekretnine iz članka 3 ugovora te da dozvoljava davateljima uzdržavanja da se temeljem tog ugovora upišu u zemljišne knjige kao vlasnici nekretnina navedenih u članku 3 ugovora, a da za nekretnine u vanknjižnom vlasništvu primateljice uzdržavanja ishode upis temeljem presude nadležnoga suda. Iz članka 7 ugovora proizlazi da je isti sačinjen na temelju jasno izražene volje ugovornih stranaka, da je prije potpisivanja isti pročitan i protumačen ugovornim strankama, da su stranke iskazale kako su u potpunosti svjesne posljedica njegova zaključenja te da isti predstavlja njihovu slobodnu volju i da u potpunosti prihvaćaju sva prava i obveze koje iz tog ugovora proizlaze.

5. Iz izvatka iz matice umrlih za matično područje [adresa], godina 2001., redni broj 5 proizlazi da je TP umrla **.**.2001..

6. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĆP, koje je doneseno od strane javnog bilježnika Miljenke Katunar Zrinski iz Krka, poslovni broj: O-204/2010, proizlazi da je kao vanknjižna imovina pokojnika navedena imovina iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 10. srpnja 2000. te da su njegovim nasljednicima proglašeni supruga ZP i sin OP, s tim da je supruga ZP, ovdje tužiteljica, na temelju nasljedničkog sporazuma proglašena nasljednicom svih nekretnina u cijelosti.

7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: O-892/2016, koje je doneseno iza smrti pok. NP, sina Z iz [adresa], koji je rođen **.**.1909. i preminuo **.**.1995. proizlazi da su njegovim nasljednicima temeljem zakona proglašene SPZ i ZPZ (unuke sestre ostavitelja PP koja je umrla prije ostavitelja), ovdje tuženice, svaka u ½ dijela. Iz obrazloženja citiranog rješenja proizlazi da je ostavitelj kao primatelj uzdržavanja zaključio sa CP kao davateljem uzdržavanja ugovor o doživotnom uzdržavanju kod Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj: R1-948/95 od 5. svibnja 1995., kojim je CP, nakon svoje smrti, ostavio stan u [adresa] u [adresa], kao i suvlasnički dio od ¼ dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Također proizlazi da je ostavitelj bio sačinio i oporuku 12. rujna 1988. kojom je svu svoju nepokretnu imovinu koju je naslijedio od svoje majke LP rođ. TP u [adresa], ostavio CP i HP, te vlastoručnu oporuku od 17. ožujka 1993. kojom je stan u [adresa] i svu pokrenu imovinu ostavio CP, a nepokretnu imovinu koju je naslijedio od pok. majke LP rođ. TP, CP i HP. Iz navedenog rješenja stoga proizlazi da su se ZPZ i SPZ prihvatile nasljedstva temeljem zakona na imovini koja nije raspoređena ugovorom o doživotnom uzdržavanju i oporukama.

8. Uvidom u rješenje o naknadno pronađenoj imovini iza pok. NP, poslovni broj: O-3924/2020, proizlazi da su citiranim rješenjem kao naknadno pronađena imovina pok. ostavitelja utvrđene nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] obje k. o. [katastarska općina] te su raspoređene SPZ i ZPZ svakoj u ½ dijela.

9. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Krk, doneseno po povjereniku suda javnom bilježniku Nevenu Kućaru iz [adresa], poslovni broj: O-2578/17, u ostavinskom postupku iza pok. ŠP, rođenog **.**.1904. i umrlog **.**.1964., utvrđeno je da su njegovim nasljednicama u odnosu na ostavinsku imovinu navedenu u točki I tog rješenja, temeljem zakona, proglašene ZPZ i SPZ, pranećakinje ostavitelja, ovdje tuženice, svaka u ½ dijela. Iz citiranog rješenja proizlazi da je ostavitelj proglašen umrlim temeljem rješenja Općinskog suda u Rijeci od 9. svibnja 2017., poslovni broj: R1-116/2016, koji prileži listu 22-23 spisa, sa utvrđenim datumom smrti **.**.1964. te da je temeljem priloženog smrtnog lista utvrđeno rodoslovlje, sastavljena smrtovnica i sačinjen popis ostavinske imovine.

10. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Krk, doneseno po povjereniku suda javnom bilježniku Nevenu Kućaru iz [adresa], poslovni broj: O-4126/17, u ostavinskom postupku iza pok. RP, od oca Z i majke AP rođ. TP, rođenog u [adresa] **.**.1907., a umrlog **.**.1979., utvrđeno je da su njegovim nasljednicama u odnosu na ostavinsku imovinu navedenu u točki I tog rješenja, temeljem zakona, proglašene ZPZ i SPZ, pranećakinje ostavitelja, ovdje tuženice, svaka u ½ dijela. Iz citiranog rješenja proizlazi da je ostavitelj proglašen umrlim temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, poslovni broj: R1-58/2016 od 10. studenog 2016., koji prileži na listu 28- 30 spisa, sa utvrđenim datumom smrti **.**.1979. te da je temeljem priloženog smrtnog lista utvrđeno rodoslovlje, sastavljena smrtovnica i sačinjen popis ostavinske imovine.

11. Iz dokumentacije koja prileži na listu 394 i 395 spisa proizlazi da se ista odnosi na ostavštinu pok. ŠP koji je preminuo **.**.1917., a nakon čije smrti je imovina ostavitelja raspoređena njegovoj supruzi ĐP, sinu ŠP Z, sinu BP, sinu BP NP te na ime ležeće ostavine pok. PP ž. Z rođ. BP, svakome u 1/5 dijela.

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Krku, doneseno u ostavinskom predmetu iza pok. AP ud. Z, koja je preminula **.**.1967. proizlazi da su njezinim nasljednicima temeljem zakona proglašeni djeca AP NP, ĐP ž. Z, PP ing. DP i AP RP. Iz citiranog rješenja proizlazi da je na ostavinsku raspravu u tom predmetu pristupila TP kao punomoćnica majke ĐP, koja se u njezino ime prihvatila nasljedstva na temelju zakona, te ujedno izjavila da joj je poznato kako se i ostali nasljednici žele prihvatiti nasljedstva koje im pripada po zakonu.

13. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku, poslovni broj: O-5687/2015, koje je doneseno po povjereniku suda javnom bilježniku Nevenu Kućaru iz [adresa], u ostavinskom predmetu iza pok. PP rođ. AP od Z, rođene **.**.1895. i preminule **.**.1928., proizlazi da su njezinim nasljednicima u odnosu na imovinu utvrđenu u točki I tog rješenja proglašene ZPZ i SPZ, unuke ostaviteljice u ½ dijela.

14. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. DP, koje je doneseno od strane Općinskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem O-2549/82 proizlazi da su njegovim nasljednicama proglašene kćeri ZPZ i SPZ te supruga GP, u odgovarajućim suvlasničkim udjelima ostavinske imovine utvrđene u tom rješenju.

15. Iz izvatka iz matice rođenih za matično područje [adresa] i godinu 1920., redni broj: 00012, koje prileži na listu 407 spisa, proizlazi da je ŽP od oca IP i majke FP, rođena **.**.1920. i da je 1988. svoje ime promijenila u TP. Iz citiranog izvatka proizlazi da je ista preminula **.**.2001. u [adresa] i da je činjenica smrti upisana u maticu umrlih matičnog područja [adresa], Matični ured Malinska, godina 2001. redni broj 5.

16. Uvidom u predmet ovog suda pod poslovnim brojem P-185/2021, koji je pokrenut tužbom tužiteljice ZP, protiv tuženica ZPZ i SPZ, radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica]/G u naravi kuća, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je u tom predmetu donesena presuda dana 7. prosinca 2023. koja je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Varaždinu Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj: Gž-474/2024, na način da je tužiteljica pravomoćno utvrđena suvlasnicom u 8/10 suvlasničkih dijelova nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] i u 8/10 suvlasničkog dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

17. Uvidom u zapisnike ovog suda koji prileže na listu 437 do 443 spisa proizlazi da se pred ovim sudom vodi postupak pod poslovnim brojem P-429/2019, ranije P- 2934/2016, po tužbi tužiteljice ZP, a protiv tuženika VP i dr., radi utvrđenja prava vlasništva, a u kojem postupku su održana ročišta, između ostalog, i dana 10. rujna 2018. i 6. ožujka 2019. te na tim ročištima kao svjedocisaslušani EP, ZG, tužena ZPZ i SPZ te tužiteljica ZP.

18. Uvidom u dokumentaciju koja prileži na listu 31 do 390 spisa proizlazi da se ista odnosi na vlasničke listove i zapisnike sastavljene povodom preoblikovanja zemljišnih knjiga za nekretnine koje su predmet ove tužbe i tužbenog zahtjeva.

19. Iz iskaza svjedokinje MP proizlazi da je ista susjeda tužiteljice u [adresa], s obzirom da živi na adresi [adresa], dok je tužiteljica na adresi [adresa]. Svjedokinja da od šezdesetih godina prošlog stoljeća dolazi svako ljeto u [adresa], a nakon smrti njezinih roditelja i češće. Budući da nije konstantno boravila u [adresa], a sve s obzirom da je živjela u [adresa], ista da je imala osobu od povjerenja, koja joj je znala pregledati kuću u [adresa]. Ta osoba da je bila tužiteljica. Što se tiče kuće na adresi [adresa], svjedokinja je navela da u toj kući živi sin tužiteljice OP i da ona pored te kuće mora proći kako bi došla do svoje. Sjeća se da je u toj kući živjela jedna starija gospođa koju da su zvali TP. Također da ju je vidjela i kod tužiteljice. Sjeća se da joj je tužiteljica pričala kako ona pomaže TP, a što da je činila i prije nego što je TP došla živjeti u njezinu kuću. Svjedokinji da je bilo žao te žene, budući nije imala nikoga, ali isto tako da se divila tužiteljici koja da je unatoč tome što je imala svoju obitelj, htjela pomoći TP i narušiti svoj komoditet i komoditet svoje obitelji. Navela je da se sjeća jednog razgovora kojeg je vodila sa TP i u kojem joj je TP rekla da je njoj lijepo kod tužiteljice, a također se sjeća da je prilikom tog razgovora stekla dojam da se TP ima kako odužiti tužiteljici, s obzirom da je rekla nešto u smislu „imam ja nešto što ću ja dat“. Time da je svjedokinja zaključila da su one imale neki dogovor kojim su se njihovi računi trebali sravniti. Taj razgovor sa TP da je bio negdje 2000. godine. Poznato joj je da su ZP i TP sačinile ugovor, ali da se ne sjeća kad joj je ZP za taj ugovor rekla. Svjedokinja da taj ugovor nije nikad vidjela, tako da ne zna njegov sadržaj. Detalje oko toga što je tim ugovorom obuhvaćeno svjedokinja da ne zna, ali je znala da TP ima kuću i stoga da je pretpostavljala kako će ta kuća pripasti ZP. TP da joj nije nikad govorila o svojoj obitelji, a ZP da joj je rekla kako je TP sama i kako ju nitko ne želi prihvatiti pa čak niti susjedi. Kuća na adresi [adresa], da je bila derutna, s tim da svjedokinja nije nikad ušla unutar iste. Iz razgovora sa TP da je shvatila kako je TP ponosna jer će svojom imovinom vratiti ZP sve ono što dobiva od nje. Također da je iz razgovora ili sa TP ili ZP stekla dojam da bi ta imovina trebala biti Katičino nasljedstvo, odnosno da se ne radi o imovini koju je TP stekla svojim radom, međutim iz razgovora nije mogla zaključiti što bi to konkretno bilo Katičino i što je sve ostavila ZP. Po mišljenju svjedokinje TP da je bila jednostavna stara žena, koja da je imala svoje „klikere“, ali koje da očito nije previše koristila. Po njezinom mišljenju TP je posve normalno razgovarala i iz tog se razgovora nije moglo primijetiti da bi ista bila senilna.

20. Iz iskaza svjedoka SG proizlazi da je TP poznavao od svog rođenja i da joj je također poznavao i mamu i baku. Katičina mama da se zvala ZP, a baka da se zvala S. Bake da se sjeća kao starice koju da je znao vidjeti na prozoru prvog kata kuće u [adresa]. Što se tiče njezine mame, svjedok je naveo kako se sjeća situacije kada je istoj pozlilo pa su otac svjedoka i još jedan susjed trebali organizirati njezin prijevoz do Rijeke. Također mu se čini da je ona nakon toga umrla u bolnici u Rijeci. To da je bilo negdje krajem 1968. godine. Nakon što su joj umrli mama i baka, TP da je ostala živjeti sama u [adresa], iako je tada još uvijek imala živog oca TG. Njezini roditelji da su bili razvedeni i njezin otac da je živio u susjedstvu, ali u drugoj kući te se sjeća da je koji put znao posjetiti TP. TG da je preminuo 1978. godine. Nakon njegove smrti, TP da više nije imala nikoga, iako se sjeća da je znala spomenuti svoje barbe. Tako se sjeća da je za RP znala reći da je u Americi, dok se drugih barbi ne sjeća da ih je spominjala. S obzirom da je živjela sama u kući, TP da je zamolila mamu svjedoka da ju prihvati u smislu da o njoj brine i da ju dogleda. Njegova mama da to nije bila u mogućnosti činiti, jer ih je u to vrijeme u kući bilo desetak. Zbog toga da je njegova mama upoznala TP sa tužiteljicom. Tužiteljica da je tako jedno vrijeme dolazila kod TP i brinula o njoj, ali kako je TP s vremenom onemoćala, a osim toga i kuća u kojoj je živjela je postala toliko derutna, s obzirom da je zbog krova koji je prokišnjavao pao strop na gornjem katu, to se TP preselila kod ZP doma. Sjeća se da je TP nudila njegovoj majci neki vid dogovora oko njezinog uzdržavanja. To da je bilo devedesetih godina, a on da je bio prisutan zato što je bio dosta blizak sa TP. Sjeća se da su bili u dvorištu njihove kuće i da je TP sa sobom donijela neke posjedovne listove i rekla njegovoj majci da ima još toga, ali da bi to trebalo raščistiti. Budući da njegova majka nije mogla prihvatiti brigu oko TP, već je to prihvatila ZP, pretpostavlja da su njih dvije postigle dogovor oko Katičinog uzdržavanja. Sjeća se situacije kada je TP bila kod njih, a u to vrijeme ju je tužiteljica već dogledala, kada je majka svjedoka pitala TP da li se dogovorila sa ZP, na što da joj je TP rekla da jest. TP da joj tada nije rekla detalje vezane uz taj dogovor. Tužiteljica da je TP pomagala zasigurno dvije godine prije nego što se TP preselila kod ZP. Nakon što je TP otišla živjeti kod ZP, svjedok da je i tada znao posjetiti TP, budući da je u to vrijeme radio kao poštar. Tada da ju je znao pitati neke općenite stvari, tako da se nisu doticali tema vezanih uz njezinu imovinu. Nije mu poznato jesu li ZP i AP sačinile kakav ugovor. Također ne zna što je sve TP imala od imovine, ali se sjeća da je govorila kako joj je dosta zemljišta uzeto kod aerodroma i kod Dine petrokemije. To zna po priči TP, s tim da se sjeća jedne situacije kada je TP bila jako ljuta kada je čula da će se aerodrom širiti, jer se bojala da će joj uzeti još neko zemljište koje je tamo imala. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedok je naveo da se ne može konkretno izjasniti što je to TP nudila njegovoj majci u zamjenu za uzdržavanje, ali da se sjeća da je rekla „tko će mene, taj će i moje“. Svjedoku da je poznato da je na adresi [adresa], znao vidjeti jednu stariju, nisku osobu dubljeg glasa, ali da ne zna je li to bila NG rođ. T. Sjeća se da joj je znao donijeti poštu, ali da sa istom nije nikad pričao. Također se sjeća da su jednu staru gospođu u toj kući zvali ŠG, ali to je bilo u vrijeme kada je on bio dijete. Nije mu poznato jesu li te osobe bile u kakvom srodstvu sa TP.

21. Iz iskaza svjedokinje ČP proizlazi da je ista već trideset godina susjeda tužiteljice te da sa istom ima dobrosusjedske odnose. Osobu imena TP da je poznavala, odnosno da se sjeća da je ona bila jedna povučena starica koja je živjela u staroj ružnoj kući kraj kuće RG. Sa tom staricom da je znala koji put porazgovarati, a ti razgovori da su se uglavnom svodili na pitanje kako ste, što radite, jeste zdravi i slično. U jednom od tih razgovora TP da joj je spomenula kako traži osobu koja bi ju dogledala budući da ona to više nije u mogućnosti sama činiti. Svjedokinji da nije ponudila takav dogovor, već da ju je samo pitala da li zna koga tko bi ju oprao, skuhao joj i uzeo ju kod sebe. Svjedokinja da joj je tada odgovorila da ne zna takvu osobu, ali kasnije da je čula kako je susjeda ZP preuzela brigu o TP. U razgovorima sa TP da se sjeća kako je TP znala reći da onaj tko bi nju dogledao, da bi mu ostavila sve što ima. TP da nije bila blesava, već pametna osoba. Ona da nije nikad pitala TP što to TP ima od imovine. Zna samo da je ZP brinula o TP i da je TP znala reći da se osjeća kao dio Marine obitelji. O njihovom dogovoru da ne zna ništa. Sjeća se kako se TP znala pohvaliti u svojim razgovorima kako joj je dobro kod ZP te da je u jednom od tih razgovora rekla svjedokinji da će sve što ima ostaviti ZP. Prije nego što je TP otišla živjeti kod ZP, ista da je živjela u [adresa] sa svojom majkom. Njezine majke da se sjeća kao „u magli“, budući da je tada bila dijete. Nije primijetila da je TP posjećivao netko od njezine obitelji. Ne sjeća se kada je TP preminula i ne zna koliko je dugo ZP brinula o njoj. Za osobu imena ŠG svjedokinja da je čula i moguće da je istu i vidjela kada je ona bila dijete. U to vrijeme ta gospođa da je bila starija žena.

22. Iz iskaza svjedokinje UP, šogorice tužiteljice, proizlazi da je ista poznavala tetu TP, dok je živjela još u trošnoj kući. Uvjeti u toj kući da su bili nikakvi i njoj da je bila potrebna pomoć pa tako zna da je TP znala pitati njezinu šogoricu ZP da joj pomogne otići u dućan i slično, što da je ZP i činila. Svjedokinja da u [adresa] živi već 47 godina, a preko svoje šogorice da je TP upoznala malo bolje. Sjeća se da je TP, dok je živjela u trošnoj kući, tražila nekog tko bi o njoj brinuo i da je tada znala reći da bi toj osobi ostavila svoju imovinu. Budući da su joj brat svjedokinje i ZP već pomagali, TP da je njih pitala da li bi je primili i o njoj brinuli, što da su oni prihvatili te ju vrlo brzo nakon toga i uzeli k sebi doma. Svjedokinja da je često dolazila svom bratu u posjet, s tim da je najčešće dolazila onda kada bi kod njezinog brata došla njihova majka. Majka svjedokinje i pok. supruga tužiteljice, da je živjela u [adresa] i kada bi došla u [adresa] obično bi ostala kod brata svjedokinje i to po petnaestak dana. U tim periodima svjedokinja da je češće posjećivala brata, jer je htjela biti sa svojom majkom. Njezina majka da se dobro slagala sa TP. TP da je imala svoju sobu kod njezinog brata i da je s njima objedovala kao član obitelji. Sjeća se da je TP često znala reći „ N hvala da sam našla te dobre ljude, jer ću njima ostaviti sve svoje u cijelosti“. Jednom prilikom da je teta TP samoinicijativno donijela neke posjedovne listove iz Katastra, na kojima su bile navedene čestice kojih je ona vlasnica, ali tada je spomenula da ima toga još i nadodala da je ona prestara da to sređuje. Tada je rekla da će sve to ostaviti SP i ZP. To da je bilo prije nekih dvadeset i više godina. Svjedokinja da tada nije ulazila u sadržaj tih papira, niti provjeravala što je sve tamo zavedeno od imovine. Tada su osim nje i TP bile prisutne i majka svjedokinje te ZP, koja je najvjerojatnije bila u kuhinji, dok je brat svjedokinje u tom periodu radio. Iz razgovora sa TP tada, moglo se zaključiti da ona još uvijek nije svoju imovinu ostavila ZP i SP, već da to planira učiniti u budućnosti. Nije joj poznato kada je TP na kraju svoju imovinu ostavila tužiteljici, ali se sjeća da je jednom prilikom ušla u kuću i da je tamo zatekla javnog bilježnika Zvonimira iz [adresa], koji je očito došao u kuću s nekim poslom. Tek kasnije i to iz razgovora sa javnim bilježnikom, svjedokinja da je saznala da je javni bilježnik bio kod njezinog brata i šogorice zato što su oni napravili sa bakom TP jedan dokument po kojem je ona svu svoju imovinu ostavila njima. Svjedokinja da nije pitala detalje u smislu da li je javni bilježnik taj ugovor ovjerio ili solemnizirao, te prethodno pročitao, ali od ranije zna da isti ne bi niti jedan dokument ovjerio da na njemu kojim slučajem nedostaje potpis, pečat ili slično. Nakon što je svjedokinja upitana da li se njezin brat ili šogorica pohvalio svjedokinji vezano uz sačinjeni ugovor, svjedokinja je odgovorila da je njoj bilo najvažnije da TP bude zadovoljna, a kada je ista upitana zašto onda ona nije preuzela brigu oko TP, ako joj je to bilo najvažnije, ista je odgovorila da ona u to vrijeme to ne bi mogla izvršavati, s obzirom da je majka četvero djece, a osim toga da se TP nije nikad njoj ponudila sa željom da ju ona uzdržava. Kasnije da su joj njezin brat i šogorica rekli za ugovor kojeg su sačinili sa TP, ali da joj istog nisu pokazali. Ne sjeća se kada je TP točno umrla, ali zna da je tada bila na putu. Nije joj poznato koliko dugu su njezin brat i šogorica brinuli o TP. Nadodala je kako je u kontaktu sa TP stekla dojam da je ona tamo bila zadovoljna i sretna. TP da joj nije nikad rekla što je bio predmet ugovora, ali da se sjeća perioda kada joj je TP usmeno rekla da želi svu svoju imovinu u cijelosti ostaviti njima. Na izričit upit suda svjedokinja je pojasnila da je TP baš tako rekla, odnosno da je naglasila da želi svu svoju imovinu u cijelosti ostaviti njima, a drži da je to rekla zbog svih onih papira koje je pokazala, a na kojima mele čestice nisu bile evidentirane. Ne sjeća se je li TP u razgovoru ikad spominjala svoju obitelj. Na upit koji je bio povod zbog kojeg je TP odlučila pokazati svoje nekretnine svjedokinji i njezinoj majci, svjedokinja je odgovorila da se TP valjda htjela pohvaliti da joj je dobro kod ZP i SP i da će ih ona zbog toga i nagraditi. Sjeća se da je TP tada pokazala papire iz Katastra i to katastarske planove te posjedovni list, s tim da se brojki sa tih dokumenata ne sjeća. Što se tiče osobe imena ŠG, svjedokinja je odgovorila da joj se čini da je istu poznavala, ali slabo tj. iz viđenja i da se radilo o jednoj nižoj ženici koja je nosila dugu opravu.

23. Iz iskaza svjedoka OP, sina tužiteljice, proizlazi da je isti upoznat sa ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju kojeg su njegovi roditelji zaključili sa TP, s tim da on nije bio prisutan kod njegovog zaključenja. Poznato mu je da je prije zaključenja tog ugovora, pok. TP dugo vremena tražila nekog da se o njoj brine. Ista da je živjela u trošnoj kući u kojoj sada da živi on. Tamo da je TP živjela sve dok se krov nije srušio i tada da je pitala njegovu majku bi li ona mogla doći živjeti kod njih. Svjedok da se sjeća toga, budući da su oni u obitelji morali „vijećati“ hoće li prihvatiti Katičin dolazak u kuću, budući je to narušavalo njihov komoditet, s obzirom da su on i sestra morali jednu sobu ustupiti TP. Na kraju da su oni kao obitelj donijeli odluku da TP dođe živjeti kod njih. TP da je kod njih živjela možda jednu godinu prije nego što je zaključen predmetni ugovor. Svjedoku da je poznat sadržaj toj ugovora i zna da je u ugovor unesena kuća u kojoj on sada živi, a također da se sjeća i nekih nekretnina iz posjedovnih listova s tim da je TP njima u obitelji rekla da ona ima još imovine iza stričeva koje je naslijedila. Ona da im tada nije rekla koja je to imovina. Inače da je slabo govorila o stričevima, već da je uglavnom govorila kako je sama i da ju nitko ne obilazi. Ne sjeća se da je u razgovoru rekla kako su joj stričevi preminuli. Nakon Katičine smrti, da je otac svjedoka počeo istraživati nekretnine koje su bile predmetom ugovora, ali ubrzo da je nakon toga preminuo. Ne sjeća se je li otac istraživao i imovinu iza stričeva. Svjedoku da TP nije nikad pokazala ništa od dokumenata iz kojih bi proizlazilo da je ona vlasnica i posjednica određene imovine. TP da nije nitko posjećivao od obitelji i to ne samo dok je živjela kod njih, već i za vrijeme dok je bila u [adresa]. TP da je jedino znala posjetiti susjeda Š. Na upit da li je svjedok ili njegova obitelj obišla nekretnine koje su navedene u predmetnom ugovoru, i to prije njegova zaključenja, svjedok je naveo da osim kuće gdje je TP živjela, drugu imovinu nisu obišli. Nadodao je da tu imovinu nisu obišli niti nakon zaključenja ugovora. Na upit da li je svjedoku poznato jesu li njegovi roditelji ušli u posjed nekretnina koje su navedene u ugovoru, svjedok je odgovorio da je negdje 2009/2010, kada je započela nova izmjera za k. o. [katastarska općina], njegov otac počeo označavati neke od nekretnina koje su navedene u ugovoru, ali da s tim nije daleko došao, jer se ubrzo razbolio i preminuo. Na upit kada je svjedok saznao za nekretnine koje su predmet ovog postupka, svjedok je naveo da je TP uvijek govorila da ima još nekretnina, slijedom čega da je za njih saznao još za njezina života. Nije mu poznato zašto njegovi roditelji nisu napravili aneks predmetnom ugovoru, s tim da je nadodao da je prilikom zaključenja ugovora bio pozvan javni bilježnik slijedom čega da su oni onda znali da bi ugovor ovakvog sadržaja trebao biti u redu. Svjedok da nije znao jesu li Katičini stričevi živi ili su preminuli, jer TP o tome nije govorila, već je štoviše uvijek naglašavala da je sama. Nije mu poznato je li njegova obitelj u postupku nove izmjere obilježila nekretnine koje su predmet ovog postupka, a na upit da li mu je poznato jesu li njegovi roditelji ušli u posjed predmetnih nekretnina, svjedok je odgovorio da nije.

24. Iz iskaza tužiteljice ZP proizlazi da je njezin odnos sa TP, koja je živjela par kuća dalje od njezine, najprije krenuo tako što je tužiteljica po njezinom nalogu znala joj donijeti neke namjernice iz dućana. Kasnije da ju je susjeda Š bolje upoznala sa TP i da je tada ušla u Katičinu kuću. U toj kući da nije bilo niti vode, u prizemlju da je bila zemlja, imala je svega jednu žarulju te da je tužiteljica bila jako iznenađena životnim uvjetima u kojima je TP živjela. Budući da joj je bilo žao TP, ona da joj je počela nositi ručak, a kasnije kada joj je donosila hranu iz dućana i onda kada je TP za to nije pitala. Također da joj je nosila toplu vodu, budući da TP nije imala vode niti wc-a kako bi se mogla oprati. TP da je tada počela pričati kako bi rado došla živjeti kod tužiteljice slijedom čega je tužiteljica sjeća sa svojom obitelji i razgovarala te je naposljetku donijela odluku da TP dođe kod njih živjeti. TP da je kod tužiteljice i njezine obitelji živjela sigurno godinu do dvije prije nego što su zaključili predmetni ugovor. Taj ugovor da je zaključen na zahtjev TP te je povodom toga kod njih doma došao i javni bilježnik. Tekst ugovora da je sastavio javni bilježnik. Prije njegova sastavljanja TP da je donijela papire koje je imala, a javni bilježnik da je po njima sastavio ugovor tj. on je čitao i upisivao čestice, a ona je isto potvrđivala. Na kraju da je TP dodala kako ima još tih čestica koje nisu upisane na tim papirima, a koje da su također njezine, s tim da ne zna gdje se iste nalaze. Po mišljenju tužiteljice javni bilježnik da je upisao sve ono što je TP rekla. Kod zaključenja tog ugovora da su bili prisutni ona, njezin pok. muž, TP i javni bilježnik. TP da je znala spomenuti svoje barbe i to najviše RP koji je u Americi. Također da je znala spomenuti i oca, koji se prethodno razveo od njezine majke, ali s njim da nije imala kontakte. U jednom od razgovora da joj je TP rekla kako njezin otac nema imovine, jer da je kuću u kojoj je živio prepisao trećoj osobi. Također da je rekla kako ona ima još nešto od imovine za što ne zna gdje je i da je to od njezinih stričeva. Kada se tužiteljicu pitalo što je TP govorila o svom stricu iz Amerike, odnosno što je o njemu znala u smislu je li isti imao svoju obitelj i slično, tužiteljica je navela da postoji nešto sa žigom iz Amerike temeljem čega joj je stric iz Amerike ostavio sve i taj dokument da je ona već dostavila u spis. Kada se tužiteljicu upitalo kada je ista saznala za cijeli opseg nekretnina koje su predmet tužbe, ista je navela da je za njih saznala u trenutku zaključenja ugovora, a na daljnji upit zašto onda te čestice nisu navedene u ugovoru, kao što su navedene u tužbenom zahtjevu, tužiteljica je navela da je to zato što tada nisu znali koje su to četice i da zapravo ne zna kada su saznali podatke o tim česticama. Na daljnji upit da li je tužiteljica za podatke o česticama saznala iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. Z, RP i NP, tužiteljica je navela da je to točno i da je ona upravo tada saznala o kojim se konkretno česticama radi. Nadodala je da je u posjed tih rješenja došla u prethodnom postupku koji se vodio pred ovim sudom radi utvrđenja prava vlasništva na kući u kojoj je TP živjela. Također je navela da nije obišla nekretnine koje su predmet ove tužbe. Na upit pun. tužiteljice da li je TP tužiteljici rekla gdje se nalaze nekretnine za koje je TP tvrdila da ih ima još, tužiteljica je navela da je rekla kako se nekretnine nalaze na Krku, ali da ni ona sama ne zna gdje se iste nalaze. Na upit pun. tuženika temeljem čega je pok. TP bila vlasnik nekretnina koje su predmet tužbenog zahtjeva, tužiteljica je odgovorila da je ista bila vlasnica temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. barbi. Na upit da li je prilikom zaključenja ugovora rekla da bi ista bila vanknjižna vlasnica imovine temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. barbi, tužiteljica je odgovorila da vjerojatno jest, tj. da je TP rekla kako ona ima još toga što je na Krku, ali da ne zna točno gdje je to. Na daljnji upit zbog čega isto nije stavljeno u tekst ugovora tj. zbog čega u tekst ugovora nije stavljen podatak da je TP vanknjižna vlasnica i druge imovine temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. barbi, tužiteljica je odgovorila da ne zna odgovor na to pitanje, jer niti se TP snalazila sa tekstom ugovora, a niti tužiteljica. Nadodala je kako je javni bilježnik očito smatrao da je takav sadržaj ugovora dovoljan i da je sasvim u redu. Tužiteljica da se ne može sjetiti je li ikada TP u razgovoru rekla da su joj barbe preminule. Svoje stričeve da je spominjala samo u kontekstu toga da ih je imala.

25. Analizom svih dokaza provedenih u postupku, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, sve sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje ZPP), ovaj sud je zaključio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

26. Naime, tužiteljica je u tužbi i tijekom postupka tvrdila da je temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojeg je zajedno sa svojim sada pok. suprugom zaključila sa TP kao primateljicom uzdržavanja stekla vlasništvo na cjelokupnoj knjižnoj i izvanknjižnoj imovini pok. TP, što da uključuje ne samo imovinu koja je taksativno navedena u čl. 3. ugovora, već i ostavštinu njezinih pok. stričeva RP, NP i ŠP, na kojoj su upisane tuženice kao njihove jedine nasljednice.

27. Budući da su tuženice te tvrdnje tužiteljice osporavale, navodeći da je predmetnim ugovorom na tužiteljicu preneseno vlasništvo samo onih nekretnina koje su taksativno navedene u čl. 3. tog ugovora, jer da TP za imovinu svojih stričeva u trenutku zaključenja ugovora nije niti znala, to je u konkretnom slučaju bilo sporno što je bilo predmetom raspolaganja prilikom zaključenja ugovora od 10. srpnja 2000.godine, odnosno je li su predmetom ugovora bila i utužene nekretnine kao Katičina izvanknjižna imovina koju je TP naslijedila nakon smrti svojih stričeva.

28. Rukovodeći se činjeničnim utvrđenjima iz tužbe i tijekom postupka, a nadasve tvrdnjom tužiteljice koja je prilikom saslušanja u ovom postupku navela da je za nekretnine koje su predmet ovog spora saznala tek u postupku koji se kod ovog suda vodio pod poslovnim brojem P-185/2021, i to nakon što je dobila na uvid pravomoćna rješenja o nasljeđivanju iza pok. RP, NP i JG, te da nije nikad stupila u posjed utuženih nekretnina, to ovaj sud drži da tužiteljica svoju tužbu činjenično temelji isključivo na ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju kojeg je zaključila sa pok. TP dana 10. srpnja 2000. godine, a što je u konačnici potvrdila i sama punomoćnica tužiteljice na pripremnom ročištu dana 9. listopada 2025.godine.

29. Odredbom čl. 115. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV) propisano je da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja na način određen zakonom. U odredbi čl. 119. st. 1. ZV-a stoji da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije, dok je odredbom čl. 120. st. 1. ZV-a propisano da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

30. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se vlasništvo na temelju pravnog posla stječe tek upisom u zemljišnu knjigu, a budući da tužiteljica nije upisana kao vlasnica utuženih nekretnine, to u konkretnom slučaju nije osnovan prvi dio njezinog tužbenog zahtjeva koji glasi na utvrđenje (deklaraciju) prava vlasništva na predmetnim nekretnina.

31. Međutim, neovisno o tome što taj dio tužbenog zahtjeva nije osnovan (jer nije pravilno postavljen), to ne znači da ovaj sud nije bio ovlašten kao prethodno pitanje, dakle na temelju činjenica koje su stranke iznijele i dokazale u postupku, utvrditi je li tužiteljica zaključenjem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sa pok. TP stekla pravnu osnovu za upis prava vlasništva na utuženom suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina.

32. Radi odgovora na to pitanje, ovaj sud je izvršio uvid u sadržaj predmetnog ugovora, zatim saslušao je tužiteljicu kao jedinu živuću ugovornu stranu iz tog pravnog posla i svjedoke koje je tužiteljica predložila, te na temelju rezultata tog dokaznog postupka zaključio da tužiteljica nije uspjela dokazati osnovanost svoje tvrdnje da bi predmetnim pravnom poslom bila obuhvaćena i imovina koju je pok. TP kao primateljica uzdržavanja naslijedila od svojih stričeva pok. RP, NP i ŠP.

33. Naime, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kakav je sporni, dvostrano je obvezujući, naplatni pravni posao kojim jedna ugovorna strana - primatelj uzdržavanja daje drugoj ugovornoj strani - davatelju uzdržavanja svu svoju ili dio svoje imovine, a primatelj uzdržavanja se obvezuje davati mu uzdržavanje ugovorenog sadržaja, s time da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanja vlasništvo s primatelja uzdržavanja na davatelja uzdržavanja prelazi odmah, a kod ugovora o doživotnom uzdržavanju taj prijelaz je odgođen do smrti primatelja uzdržavanja. Forma i sadržaj ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, koji je u konkretnom slučaju zaključen još 2000. godine, nije bila posebno uređena tada važećim odredbama Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01 - dalje: ZOO/91), već se valjanost tada zaključenih ugovora procjenjivala i procjenjuje temeljem općih propisa obveznog prava, dakle temeljem odredbi ZOO/91 koji je važio u vrijeme njegova zaključenja.

34. Odredbom čl. 67. st.1. ZOO/91 određeno je da sklapanje ugovora ne podliježe nikakvoj formi, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Međutim, pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan sukladno odredbi čl.115. st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 - dalje: ZV), treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku, dok se ovjera potpisa osobe čije se pravo vlasništva prenosi na drugu osobu, koja je propisana odredbom čl. 52. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04), zahtijeva samo za uknjižbu prenesenog prava vlasništva nekretnina u zemljišnim knjigama. U Načelnom mišljenju br. 8/57 usvojenom na Proširenoj općoj sjednici Saveznog vrhovnog suda SFRJ interpretiranog u knjizi „Nasljedno pravo“ autora KG u izdanju Informatora iz 1986.godine izražen je stav prema kojem je valjano zaključivanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju moguće u granicama što ih postavljaju opća pravila obveznog prava te da je za valjano zaključivanje takvih ugovora dovoljno da volja stranaka bude očitovana u onom obliku što ga zahtijevaju opća pravila, a što je imajući u vidu da je riječ o prometu nekretnina i tada bio oblik pisane isprave.

35. Slijedom navedenog, a rukovodeći se sadržajem predmetne pisane isprave

– ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 10. srpnja 2000., ovaj sud zaključuje da u istom nije izražena volja ugovornih stranaka da se tim pravnim poslom prenesu u vlasništvo tužiteljice (i njezinog supruga) i nekretnine koje su predmet ove tužbe i tužbenog zahtjeva. Naime, nigdje u sadržaju tog ugovora nije navedeno da bi TP predala tužiteljici i njezinom suprugu „sve svoje nekretnine na otoku Krku“, a što bi ekstenzivnim tumačenjem tužiteljice obuhvaćalo i predmetne nekretnine, već je u čl. 1. ugovora izričito navedeno da „primateljica uzdržavanja zauzvrat davateljima uzdržavanja u vlasništvo predaje svoje nekretnine na otoku Krku“, a te su nekretnine, prema mišljenju ovog suda, izričito i jasno definirane u čl. 3. ugovora.

36. Naime, svaki ugovor, pa tako i predmetni, potrebno je iščitavati i tumačiti u svojoj cjelini, obuhvaćajući sadržaj i kontekst svih njegovih ugovornih odredbi, a u niti jednoj odredbi predmetnog ugovora nije spomenuto da bi predmetom raspolaganja bila imovina koju je TP naslijedila iza svojih stričeva ili bilo koja druga imovina koja bi bila u njezinom izvanknjižnom vlasništvu, a koja nije obuhvaćena čl. 3. ugovora.

37. Na drugačiji zaključak ovog suda ne upućuje niti odredba čl. 4.2. ugovora, na koju se također poziva tužiteljica, a koja ovlašćuje istu da se na knjižnoj imovini pok. TP upiše odmah kao vlasnik, a da na preostaloj izvanknjižnoj imovini ishoduje upis temeljem presude suda, jer ukoliko se uzme u obzir činjenica koja je utvrđena u predmetu ovog suda pod poslovnim brojem P-185/2021 da je pok. TP, u trenutku zaključenja ugovora sa tužiteljicom, već bila upisana kao (knjižna) suvlasnica u 2/10 suvlasničkog dijela na nekretninama oznake grč. 750 (ili k. č. br. [katastarska čestica]/G) i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a koje su navedene u čl. 3. ugovora, te da su se tužiteljica i njezin suprug, odmah po zaključenju ugovora, upisali kao suvlasnici na toj imovini, dok su u odnosu na preostali suvlasnički udio pokrenuli parnični postupak pod poslovnim brojem P-185/2021, to se tim više može zaključiti da se odredba čl. 4.2. ugovora odnosi upravo na imovinu iz čl. 3. ugovora, a ne i na neki drugu imovinu u pogledu koje bi se naknadno utvrdilo da je TP njezin knjižni ili izvanknjižni su/vlasnik, a koja uopće nije navedena u ugovoru.

38. Slijedom navedenog, ovaj sud drži da tužiteljica, unatoč tome što zaključenje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u ono vrijeme nije podlijegalo nekoj posebnoj formi, nije uspjela niti kroz sadržaj predmetnog ugovora, a niti kroz predložene i provedene personalne dokaze dokazati da je volja ugovornih stranaka bila raspolagati nekretninama iz tužbe.

39. Naime, niti jedan od saslušanih svjedoka nije bio prisutan kod zaključenja predmetnog ugovora, pa stoga nisu niti mogli iskazivati o ugovornoj volji pok. TP, a iskaz tužiteljice, koja je osobno zainteresirana za uspjeh u sporu, nije doveo u sumnju zaključke ovog suda, niti utjecao na donošenje drugačije odluke.

40. Nije sporno da je pok. TP, prije nego što je zaključila predmetni ugovor sa tužiteljicom i njezinim suprugom, tražila osobu koja će ju uzdržavati i da je zauzvrat nudila svoju imovinu. Iz iskaza tužiteljice i svjedokinje UP proizlazi da je TP bila u posjedu odgovarajuće dokumentacije iz koje se mogao utvrditi opseg njezine imovine, međutim, kako tužiteljica nije dokazala o kojoj se točno dokumentaciji i imovini radi, to je ovaj sud zaključio da je TP u trenutku zaključenja predmetnog ugovora raspolagala upravo posjedovnim listom broj 226 za k. o. [katastarska općina] u kojem su bile popisane sve nekretnine koje su bile u njezinom posjedu i koje su kasnije od strane javnog bilježnika i uvrštene u čl. 3. ugovora. Da je TP kojim slučajem posjedovala još neku dokumentaciju koja bi se ticala primjerice predmetnih nekretnina ili bilo kojih drugih nekretnina koje su u tom trenutku bile u njezinom izvanknjižnom vlasništvu ili da je prilikom zaključenja ugovora spomenula javnom bilježniku da je u posjedu i te imovine, mišljenje je ovog suda da bi javni bilježnik u tom slučaju zasigurno i tu imovinu uvrstio u tekst ugovora, pa makar i opisano, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Slijedom navedenog, ovaj sud drži da TP u trenutku zaključenja ugovora sa tužiteljicom i njezinim suprugom nije spominjala drugu imovinu, izuzev one koja je navedena u čl. 3. ugovora, a pogotovo ne imovinu iza svojih pok. stričeva, jer za istu nije niti znala. Naime, iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da TP nije imala kontakt sa svojim stričevima KG, Z i RP, pa stoga nije znala, niti mogla znati prije svega je su li joj stričevi uopće živi, a kamoli da bi joj kao nasljednici pripadala njihova imovina. Slijedom navedenog, ovaj sud ne prihvaća tvrdnju tužiteljice da je volja pok. TP bila prenijeti na tužiteljicu, između ostalog, i nasljedstvo iza svojih stričeva, jer pok. TP u trenutku zaključenja ugovora nije niti znala da ta imovina postoji. Štoviše, iz iskaza tužiteljice u ovom postupku proizlazi da je ista za predmetnu imovinu saznala tek u okviru postupka pod poslovnim brojem P-185/2021, i to kada je izvršila uvid u rješenja o nasljeđivanju iza pok. KG, Z i RP, pa se tim više može zaključiti da predmetne nekretnine nisu bile predmetom raspolaganja, jer niti jedna ugovorna strana u trenutku zaključenja ugovora za njih nije znala. Tvrdnja tužiteljice da je TP, vezano za svoju imovinu, uvijek govorila da „ima toga još“, sve i da je točna, nema za posljedicu drugačiju odluku ovog suda, jer ista ne ovlašćuje tužiteljicu da temeljem takve izjave i predmetnog ugovora svojata svu imovinu pok. TP za koju bi se naknadno utvrdilo da predstavlja njezinu knjižnu ili izvanknjižnu imovinu. Naime, kod svakog ugovora, pa tako i kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ugovorne stranke moraju već kod njegova zaključenja jasno i nedvojbeno izraziti svoju volju oko nekretnina koje su predmetom raspolaganja, a što nije moguće učiniti ukoliko u tom trenutku za te nekretnine ne znaju. Pravni učinci ugovora o dosmrtnom uzdržavanju nastupaju odmah, tj. provedbom prijenosa u skladu sa zakonom, pa je u tom kontekstu nužno odmah definirati imovinu koja je predmet prijenosa ili je barem u onoj mjeri učiniti odredivom da se iz sadržaja takvog ugovora može bez dvojbe zaključiti na koju je imovinu bila usmjerena volja ugovornih stranaka, a što u konkretnom slučaju, glede utužene imovine, nije bilo moguće utvrditi niti uvidom u tekst predmetnog ugovora, niti kroz provedene personalne dokaze.

41. Slijedom navedenog, ovaj sud nije prihvatio kao osnovanu tvrdnju tužiteljice da su predmetom raspolaganja bile i utužene nekretnine, jer da su iste obuhvaćene općom formulacijom iz čl. 1. ugovora, jer se odredba čl. 1. ugovora treba prije svega tumačiti u korelaciji sa odredbom čl. 3. ugovora, gdje su stranke definirale što je predmet ugovora, a potom i sa ostalim odredbama ugovora u kojima nigdje nije navedeno da bi predmetnom raspolaganja bile i utužene nekretnine. Svako drugačije tumačenje značilo bi naknadno proširivanje opsega ugovora protivno njegovom sadržaju, stvarnoj volji stranaka i načelu pravne sigurnosti.

42. Zbog izloženog, ovaj sud nije držao potrebnim izvoditi dokaz očevidom i vještačenjem predmetnih nekretnina po vještacima geodetske, građevinske i financijske struke, već je odbio te dokazne prijedloge i u okviru provedenih dokaza zaključio da tužba tužiteljice nije osnovana i da tužbeni zahtjev treba odbiti. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

43. Budući da tužiteljica nije uspjela u sporu, već tuženice, to je ovaj sud temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a i relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 38/2023, 107/2025, dalje Tarifa), priznao tuženicama za sastav tužbe nagradu u visini od 500,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), zatim za pristup na ročišta 16.12.2025., 26.02.2026. i 18.05.2026. nagradu u visini od po 500,00 EUR-a za svako ročište, ukupno 1.500,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), te za sastav jednog obrazloženog podneska od 22.04.2026. nagradu u visini od 500,00 EUR-a, sveukupno 2.500,00 EUR-a, a što uz uvećanje za trošak PDV-a iznosi ukupno 3.125,00 EUR-a. Zahtjev tuženica koji se odnosi na trošak sudske pristojbe valjalo je odbiti kao neosnovan, jer osim što isti nije konkretiziran, taj trošak u konkretnom slučaju nije niti dospio na naplatu, jer ukoliko se radi o sudskoj pristojbi na odgovor na tužbu, ista dospijeva na naplatu tek po pravomoćnosti odluke i tereti onu stranku koja je u postupku izgubila. Zbog navedenog, odlučeno je kao u točki II izreke ove presude.

U Krku 10. srpnja 2026.

Sutkinja

Natalija Denona

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pisanim podneskom u 3 primjerka.