Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-150/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja-protustranke VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Teuti Palčić, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke-predlagateljice DU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s boravištem na adresi u [adresa], zastupana po punomoćniku Tomislavu Skerlevu, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje posebne skrbnice mlt. djeteta, KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi prijedloga za određivanjem privremene mjere o ostvarivanju roditeljske skrbi, osobnih odnosa s mlt. djetetom i uzdržavanja, odlučujući o žalbi predlagatelja-protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-821/2025-31 od 14. svibnja 2026., dana 10. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja-protustranke kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-821/2025-31 od 14. svibnja 2026., u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I./ Određuje se privremena mjera koja glasi:

"I. Mlt. RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], će stanovati s majkom DU, OIB: [osobni identifikacijski broj], na majčinoj adresi stanovanja [adresa].

lI. Određuje se ostvarivanje osobnih odnosa između oca VU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sina mlt. ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da će se isti ostvarivati svaki drugi tjedan, na način da mlt. RU boravi kod oca od četvrtka nakon vrtića do početka vrtića u ponedjeljak ujutro. U tjednu kada je majka DU s mlt. djetetom za vikend, otac će dječaka preuzimati četvrtkom nakon vrtića te ponovno vraćati u vrtić u petak ujutro. Ukoliko dječak ne bi bio u vrtiću na dan predviđen za preuzimanje, vrijeme preuzimanja djeteta od drugog roditelja bit će vrijeme kada vrtić uobičajeno završava, a vrijeme povratka drugom roditelju vrijeme kada vrtić uobičajeno počinje.

III. Nalaže se ocu VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], za uzdržavanje mit. ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], plaćati iznos od 224,00 EUR mjesečno, počev od 14. svibnja 2026. pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski razlozi, najkasnije svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedini iznos uzdržavanja teku od dospijeća do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun majke i zz DU, OIB: [osobni identifikacijski broj], IBAN: [broj bankovnog računa]."

II./ Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere predlagatelja- protustranke.

III./ Protustranka-predlagateljica DU je dužna u roku koji ne smije biti duži od tri mjeseca opravdati privremenu mjeru iz toč. I./ izreke ovog rješenja pokretanjem postupka.

IV./ Ako protustranka-predlagateljica DU u navedenom roku iz toč. III./ izreke ovog rješenja ne pokrene postupak za opravdanje privremene mjere, sud će donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

V./ Privremena mjera iz toč. I./ izreke ovog rješenja ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će biti pokrenut radi njezinog opravdanja ili do drugačije odluke suda.

VI./ Žalba ne odgađa provedbu rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja i to toče I. i II. izreke žali se predlagatelj- protustranka-dalje u tekstu predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, ili podredno preinači pobijano rješenje na način da se odbije prijedlog protustranke i usvoji prijedlog žalitelja.

3. Protustranka-predlagateljica-dalje u tekstu protustranka podnijela je odgovor na žalbu u kojem je navela da nisu osnovani žalbeni navodi žalitelja pa se predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad drži da u ovom trenutku nisu ispunjene pretpostavke za određivanje mjere ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djeteta s majkom pod nadzorom stručne osobe jer da nije potvrđeno postojanje stvarne i konkretne opasnosti za život, tjelesni ili emocionalni integritet maloljetnog djeteta od strane majke, a koja bi opasnost opravdala izricanje navedene mjere, a na strani oca da su prepoznata ponašanja koja predstavljaju povišen rizik za emocionalni i psihički razvoj djeteta: dijete je tijekom boravka kod oca imalo pristup mobitelu na kojem su se nalazili seksualizirani sadržaji, čime je ugrožen njegov razvoj, otac da je ponavljano i invazivno fotografirao intimno područje djeteta, uključujući i u trenucima kada je dijete pokazivalo otpor čime je povrijedio djetetovo pravo na privatnost, dostojanstvo i tjelesni integritet, da je otac tijekom razgovora sa stručnim timom intenzivno usmjeren na konfliktan odnos s DU, opširno i detaljno verbalizira o problemima iz njihovog partnerskog odnosa iz prošlosti, da oskudno iznosi o aktivnostima i interesima mlt. djeteta, da prema mlt. RU verbalizira naklonost i emocionalnu toplinu, ali se vraća na percipirane propuste majke i odnos DU prema njemu tijekom zajedničkog života, učestalo iznosi kontradiktorne izjave, da je psihologijskom obradom utvrđeno da VU ima sklonost negativnom atribuiranju postupaka drugih ljudi i neprihvaćanju odgovornosti za vlastiti doprinos u međuljudskim odnosima, a da odgovornost za vlastite životne odluke pripisuje drugima, da majka DU tijekom razgovora sa stručnim timom spontano verbalizira o mlt. djetetu, njegovim potrebama, interesima i aktivnostima, da na poticaj govori o partnerskom odnosu s VU, te primarno iskazuje želju da otac provodi vrijeme s mlt. djetetom, te iskazuje zbunjenost u vezi raznih iznesenih optužbi oca, ne iznosi negativne strane VU kao oca, te ističe da je on uvijek bio dobar prema njihovom zajedničkom sinu i da se trudio uspostaviti primjeren odnos i ostvariti važnu ulogu u životu mlt. djeteta, da se iz izvješća Dječjeg vrtića Pingvin doznaje da je suradnja i s ocem i s majkom mlt. Tome redovita i otvorena, da se odvija na osnovi međusobnog povjerenja i uvažavanju sugestija, da se roditelji samoinicijativno uključuju u individualne razgovore s odgojiteljima i stručnim timom vrtića, da je mlt. RU urednog razvoja, dobro funkcionira u skupini i rado se uključuje u zajedničke aktivnosti s vršnjacima, da je majka roditelj koji u odnosu na drugog roditelja pokazuje uravnoteženiji stav, što djetetu olakšava prilagodbu u uvjetima razdvojenog roditeljstva, a osim toga u kontaktu je sa stručnim timom Područnog ureda iskazala roditeljska ponašanja koja upućuju na stav koji je u većoj mjeri prilagođen djetetovim potrebama,

- da je prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se donese privremena mjera da će mlt. RU stanovat s majkom DU na majčinoj adresi stanovanja, i da će se osobni odnosi između oca VU i mlt. djeteta ostvarivat svaki drugi tjedan, na način da mlt. RU boravi kod oca od četvrtka nakon vrtića do početka vrtića u ponedjeljak ujutro, da će u tjednu kada je majka DU s mlt. djetetom za vikend, otac dječaka preuzimati četvrtkom nakon vrtića te ponovno vraćati u vrtić u petak ujutro, a ukoliko dječak ne bi bio u vrtiću na dan predviđen za preuzimanje, predlažu da vrijeme preuzimanja djeteta od drugog roditelja bude vrijeme kada vrtić uobičajeno završava, a vrijeme povratka drugom roditelju vrijeme kada vrtić uobičajeno počinje,

- da je protustranka u cijelosti suglasna s prijedlogom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, dok je predlagatelj u cijelosti osporio mišljenje i prijedlog navodeći da je isto proturječno i selektivno u obradi činjenica te da isto zanemaruje kontekst u kojem je otac postupao radi zaštite djeteta,

- da je u očitovanju Zavoda od 20. veljače 2026. navedeno da se ostaje kod mišljenja i prijedloga, dodajući u vezi podnošenja prijave nadležnoj policijskoj postaji protiv oca, a koji se Uredu obratio s fotografijama djetetovog anusa za vrijeme defekacije, da vrednujući činjenicu da fotografiranje djetetovog anusa uz, od strane samog oca istaknuto negodovanje djeteta, predstavlja invazivni i ponižavajući postupak kojim se grubo krši djetetovo pravo na privatnost i tjelesni integritet, da je isti dužan na isto reagirati na način da unutar svoje nadležnosti poduzme sve potrebne radnje za otklanjanje ugroze za dijete, da sve preglede djece relevantne za utvrđivanje njihovog psihofizičkog stanja provode ovlašteni stručnjaci posebno obučeni za rad s djecom, upravo iz razloga što je pri njihovoj provedbi nužno osigurati maksimalnu zaštitu djece, strogo pazeći da ne dođe do dodatne povrede prava te iste djece, da je protivno načelu zaštite najboljeg interesa djece ukazivati na povredu prava djece, u ovom slučaju prava na zaštitu tjelesnog integriteta i privatnosti (sumnja na seksualno zlostavljanje), kroz kršenje tog istog prava,

- da u vezi kontakta s bivšom partnericom oca, MU navodi da službena osoba u javnopravnome tijelu utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid, da je uspostavi kontakta sa MU prethodilo zaprimanje pisanog podneska iz kojeg se nedvojbeno utvrđuje da gđa MU raspolaže saznanjima od utjecaja na zaštitu interesa djeteta, što je čini svjedokom u postupku procjene sigurnosti djeteta, da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar,

- da se u dijelu psihologijske obrade stranaka ističe da na razini Hrvatskog zavoda za socijalni rad psihologijske obrade provode ovlašteni psiholozi kao članovi stručnog tima, da je psihologijska obrada majke DU i oca VU provedena prema pravilima struke korištenjem psihologijskih instrumenata standardiziranih na hrvatskoj populaciji, da se stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad protivi provedbi psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja za potrebe donošenja privremene mjere te drži da je privremenu mjeru potrebno donijeti temeljem trenutnog stanja spisa predmeta, da se ne protivi provedbi predloženog postupka psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja u parničnom postupku radi razvoda,

- da je mišljenje i prijedlog Zavoda od 22. siječnja 2026. sud ocijenio kao stručno, pri čemu, imajući u vidu očitovanje Zavoda od 20. veljače 2026., nije utvrđeno da bi postupanje Zavoda prilikom njegove izrade bilo protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/2009, 110/2021),

- da sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja da se u ovom postupku izvede dokaz psihologijsko-psihijatrijskim vještačenjem roditelja i djeteta, jer da bi izvođenje tog dokaza bilo nesvrsishodno i utjecalo bi na duljinu ovog postupka koji je predviđen kao žuran,

- da je na temelju iskaza protustranke utvrđeno da mlt. RU sada ima gotovo 4 godine te da je dobrog zdravlja, kao i da ide u vrtić koji iznosi 212,00 eura mjesečno te da su ostale potrebe djeteta pod čime se misli na hranu, odjeću, obuću, preglede itd. otprilike 200,00-300,00 eura mjesečno,

- da predlagatelj-protustranka ima mjesečna primanja u iznosu od 4.000,00 eura, da radi u IT sektoru i ima svoj obrt, da u svom vlasništvu ima kuću u kojoj živi, zemljište te auto, da su mu mjesečne režije otprilike u iznosu od 300,00 eura te nema drugih zakonskih obveza uzdržavanja, da plaća mjesečno stambeni kredit u iznosu od 564,20 eura koji je dizao za uređenje kuće u kojoj živi te gotovinski kredit u iznosu od 582,43 eura mjesečno, pri čemu za stambeni kredit ima još 22 godine za otplatiti, a gotovinski kredit da ima još 4 godine za isplatiti i da je dobrog zdravlja.

6. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, a imajući u vidu odredbe članka 532, 536. i 538. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20., 49/23 i 156/23- dalje: ObZ) kao i prijedlog i mišljenje Zavoda prvostupanjski sud je zaključio da majka iskazuje roditeljska ponašanja koja upućuju na stav koji je u većoj mjeri prilagođen djetetovim potrebama, odnosno da je ista roditelj koji u odnosu na drugog roditelja pokazuje uravnoteženiji stav, što da djetetu olakšava prilagodbu u uvjetima razdvojenog roditeljstva, slijedom čega da je valjalo sukladno odredbi čl. 536. ObZ odlučiti kao pod toč. I. privremene mjere. U odnosu na održavanje osobnih odnosa mlt. RU s ocem, isti da su određeni u skladu s prijedlogom Zavoda, pri čemu da je sud stava da je određeni opseg susreta i druženja primjeren, uzevši s jedne strane potrebu da dijete ima stabilnu rutinu, a s druge strane iskaz majke kako je otac uvijek bio dobar prema njihovom zajedničkom sinu te da se trudio uspostaviti primjeren odnos i ostvariti važnu ulogu u životu mlt. djeteta. Stoga da je valjalo sukladno odredbi čl. 536. ObZ odlučiti kao pod toč. II. privremene mjere. Predlagatelj da je u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje mlt. Tome zakonski minimum uzdržavanja za dijete, tj. iznos od 224,00 EUR mjesečno, u skladu s Odlukom o minimalnim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta ("Narodne novine" broj 75/2025) koja je stupila na snagu 3. svibnja 2025. Pritom se napominje kako je sveobuhvatno utvrđivanje mogućnosti obveznika u smislu čl. 313. ObZ moguće isključivo u parnici na čije pokretanje je protustranka upućena. Obveza predlagatelja da je određena počevši od 14. svibnja 2026., kao dana donošenja privremene mjere.

7. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP, ovaj sud drži kako u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP, kao ni povrede na koje ukazuje žalitelj tako da se zakonitost i pravilnost pobijane presude može ispitati.

8. Neosnovano žalitelji pobijala pravilnost navedenih odlučnih utvrđenja prvostupanjskog suda, a glede pobijane odluke.

9. Ovakva utvrđenja prvostupanjskog suda žalbenim navodima žalitelja nisu dovedena u sumnju te ih kao pravilna u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Sud prvog stupnja je u postupku izvedene dokaze cijenio pravilnom primjenom odredbe članka 8. ZPP, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti za što je dao jasne i uvjerljive razloge koje prihvaća i na koje upućuje i ovaj drugostupanjski sud.

10. Nisu točni navodi žalitelja da je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje bez mišljenja posebne skrbnice djeteta. Naime, posebna skrbnica djeteta je podneskom od 24. travnja 2026. a nakon što je Zavod dostavio prijedlog i mišljenje od 22. siječnja 2026. predložila donošenje rješenje prema stanju spisa, dakle suglasila se s prijedlogom i mišljenjem istog, jer da nije vjerojatno bi se očitovala, a na zakazano ročište od 29. travnja 2026. ispričala je izostanak, pa su stoga neosnovani navodi žalitelja.

11. I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda pravilna je odluka prvostupanjskog suda sve u smislu citiranih odredbi ObZ, te odredbi Konvencije o pravima djeteta (koja je usvojena 20. studenog 1989. godine, a koja je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta na temelju notifikacije o sukcesiji-Međunarodni ugovori, broj 12/93 i 20/97-dalje: Konvencija). Naime, prema shvaćanju ovog suda drugog stupnja u smislu naprijed citiranih odredbi ObZ i Konvencije dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima u skladu sa svojom dobrobiti, a ako živi odvojeno od roditelja ima pravo na susrete i druženja s tim roditeljem. Dakle, radi se prije svega o zakonskom pravu djeteta koje je i ustanovljeno radi dobrobiti djeteta. Dobrobit djeteta je glavni imperativ prilikom određivanja između ostalih i načina izvršavanja roditeljske skrbi, kao i prilikom određivanja susreta i druženja djeteta sa roditeljem koje ne živi sa djetetom. Ovaj imperativ dobrobiti djeteta proizlazi kako iz ObZ tako i iz Konvencije.

12. Stoga je, pravilno prvostupanjski sud u sadašnjim okolnostima odlučio da će mlt. dijete stranaka a sukladno prijedlogu i mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb stanovati sa majkom koja pokazuje uravnoteženiji stav spram djeteta u odnosu na oca što djetetu olakšava prilagodbu u uvjetima razdvojenog roditeljstva, a obzirom da je na strani oca utvrđeno da ima sklonost negativnom atribuiranju postupaka drugih ljudi i neprihvaćanju odgovornosti za vlastiti doprinos u međuljudskim odnosima i da odgovornost za vlastite životne odluke pripisuje drugima, odnosno kod oca su prepoznata ponašanja koja predstavljaju povišen rizik za emocionalni i psihički razvoj djeteta. Naime, dijete je tijekom boravka kod oca imalo pristup mobitelu na kojem su se nalazili seksualizirani sadržaji te je otac ponavljano i invazivno fotografirao intimno područje djeteta, uključujući i u trenucima kada je dijete pokazivalo otpor čime je povrijedio djetetovo pravo na privatnost, dostojanstvo i tjelesni integritet, a i optužbe istog na račun brata protustranke nisu ni na koji način potvrđene, budući da tijekom postupka nisu izneseni niti dostavljeni vjerodostojni dokazi koji bi upućivali na osnovanost takvih tvrdnji, niti je povodom navedenih optužbi pokrenut bilo kakav kazneni ili drugi odgovarajući postupak.

13. Također je suprotno tvrdnji žalitelja, pravilno sud prvoga stupnja polazeći od predočenih mu podataka u predmetu, primjenom odredbe članak 529. stavak 1. ObZ, odredio predloženu privremenu mjeru, utvrdivši da je u interesu mlt. djeteta, u cilju bolje zaštite njegovih dobrobiti i prava (članak 5. stavak 1. ObZ) da susrete i druženja sa roditeljem sa kojim ne stanuje odnosno ocem, ostvaruje na način kako je to određeno predloženom i određenom privremenom mjerom. Za takvu svoju odluku koja je izrečena kao mjera opreza, radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili nasilja, sud prvoga stupnja dao je jasno i valjano obrazloženje koje proizlazi iz predočenih dokaza u predmetu.

14. S obzirom na to da odluka suda o osobnim kontaktima predlagatelja i njegova mal. djeteta sadrži dostatne i odlučne razloge, ne mogu se prihvatiti tvrdnje žalitelja o tome da obrazloženje te odluke nije valjano i ustavnopravno prihvatljivo, odnosno da je sud nekritički prihvatio mišljenje Zavoda a da nije uzeo u obzir iskaze stranaka, koje obrazloženje razloga u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugoga stupnja. Naime, iz tijeka postupka ne proizlazi da su se stranke suglasile sa modelom viđanja djeteta tjedan dana kod oca a tjedan kod majke, pa je osnovano prvostupanjski sud prihvatio prijedlog Zavoda glede osobnih odnosa oca i djeteta kojeg žalitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju.

15. Uzimajući u obzir uzrast djeteta, sredstva potrebna za njegovo uzdržavanje, kao i mogućnosti oca visina davanja za uzdržavanje je određena u skladu s odredbom članka 539. ObZ, kao i Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (NN 75/2025), što žalitelj nije doveo u sumnju žalbenim navodima.

16. U navedenim okolnostima pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagatelja za pribavljanjem Izvješća voditeljice stručne pomoći i potpore u obitelj, a imajući u vidu da je voditeljica dio tima koje je dalo prijedlog i mišljenje kao što je valjano odbio i prijedlog za provođenjem psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja, obzirom da se radi o žurnom postupku kojim se privremeno reguliraju odnosi stranka, a konačnu odluku o roditeljskoj skrbi donijet će sud prilikom reguliranja roditeljske skrbi u postupku opravdanja privremene mjeri u kojem se može provesti psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje. Dakle, u konkretnom slučaju nisu povrijeđene odredbe članka 350. ObZ, kao što nije povrijeđeno ni načelo kontradiktornosti, jer da predlagatelju nije dana mogućnost da sazna sadržaj izjave MU koju je dala Zavodu. Naime, Zavod je prije donošenja prijedloga i mišljenja o roditeljskoj skrbi proveo upravni postupak na čega ga ovlašćuju odredbe Zakona o opće upravnom postupku kako bi utvrdio činjenično stanje, nakon čega donosi prijedlog i mišljenje koje se dostavlja strankama, pa žalba ni u tom dijelu nije osnovana.

17. Ovdje se posebno ističe, da se o sadržaju ostvarivanja roditeljske skrbi govori s aspekta odgovornosti, prava i dužnosti roditelja, ali je središnji subjekt tih odnosa uvijek dijete sa svojim pravima, prvenstveno pravu na zdrav život (kako fizički tako i psihosocijalni i emotivni), ali i valjani odgoj u skladu sa njegovom dobi i zrelosti. U tom smislu je i jedno od osnovnih načela na kojima se temelji uređenje obiteljskih odnosa - zaštita dobrobiti i prava djeteta, uz odgovornost roditelja za podizanje i odgoj djeteta. Rukovodeći se i tim načelom, po po stavu ovoga suda kao suda drugoga stupnja, pravilno je određena predmetna privremena mjera.

18. Pritom, naglašava se da je predmetna privremena mjera samo privremenog karaktera, pri čemu će se roditeljska skrb tražena privremenom mjerom urediti presudom koja će biti donijeta. No, neovisno od toga, ukoliko se promjene okolnosti zbog kojih je ova privremena mjera određena, žalitelji ima mogućnosti tražiti njenu izmjenu ili ukidanje.

19. Kako nisu ostvareni razlozi zbog kojih se prvostupanjsko rješenje pobija, kao ni oni na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu žaliteljice valjalo je odbiti i potvrditi rješenje u pobijanom dijelu temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP

U Splitu, 10. srpnja 2026.

Sudac:

Ana Grbavac