REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VUKOVARU

VUKOVAR, ul. Županijska br. 31

OIB 69370038985

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Romani Ćosić, uz sudjelovanje zapisničara Marije Prokopec, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenog NI, zbog prekršaja iz članka 70. stavka 2. u vezi članka 70. stavka 1. podstavka 11. Zakona o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20, 33/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Klasa: 336-02/24-01/4856 i Ur.broj: 443-02-01-01-24-6 od 4. srpnja 2024., nakon završene glavne i javne rasprave 7. srpnja 2026. održane bez nazočnosti uredno pozvanog tužitelja, a u nazočnosti okrivljenika NI, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 10. srpnja 2026. u odsutnosti stranaka objavio je i

p r e s u d i o

HI, sin N i H djevojački B, rođen **.**.1976. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, po zanimanju pekar, zaposlen u vlastitom obrtu, primanja u iznosu 1.300,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, pismen, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan, vodi se drugi prekršajni postupak kod ovoga suda, ne vodi se kazneni postupak, po vlastitom iskazu,

k r i v  j e

I što je

dana 30. svibnja 2024. na Dan državnosti, odnosno Tijelovo, odnosno na dan blagdana, a što je propisano člankom 1. stavkom 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 110/19), obavljao registriranu djelatnost trgovine, a koja je utvrđena obzirom na obračunati PDV po stopi od 5 % i po stopi od 25% na prodane proizvode, na način da je prodajni objekt PEKARSKA DJELATNOST TRGIOVINA – FAST FOOD U [adresa], u [adresa] koji posluje u sastavu obrta [obrt] obrt za pekarske djelatnosti i trgovinu, vlasnik HI, [adresa], posluje u skladu sa obrtnicom službene oznake: 16010002898, MBO: [matični broj osiguranika], OIB: [osobni identifikacijski broj], bio otvoren te su potrošači dolazili i kupovali proizvode (kruh, lepinje, razna peciva, štrudle, pite, bureke, mlijeko trajno 1 litra, pvc vrećice),

dakle, držao otvorenim prodajni objekt u dan blagdana,

čime je počinio prekršaj iz članka 57. stavka 3. Zakona o trgovini, a kažnjiv po članku 70. stavka 2. u vezi članka 70. stavka 1. podstavka 11. Zakona o trgovini,

II pa se okrivljeniku za počinjeni prekršaj, uz primjenu članka 3. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu 540,00 eura (petsto četrdeset eura).

III Na temelju članka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti presude.

IV Na temelju članka 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik u roku 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne (360,00 eura), smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

V Ako okrivljenik novčanu kaznu ne plati u cijelosti ili djelomično, ista će se na temelju članka 34. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

VI Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.a Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka ovog suda u iznosu 15,00 eura (petnaest) u roku 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, protiv okrivljenika NI podnijela je optužni prijedlog Klasa: 336-02/24-01/4856 i Ur.broj: 443-02-01-01-24-6 od 4. srpnja 2024., zbog prekršaja pobliže opisanog u izreci ove presude.

2. Na glavnoj raspravi održanoj kod ovog suda dana 7. srpnja 2026. okrivljenik je u bitnome naveo kako se smatra krivim i da je točno što mu se stavlja na teret onako kako je to navedeno u optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, no ističe da on ima registriranu djelatnost trgovine na malo kruhom, pecivima i dr. kao i djelatnost brze prehrane (Fast food), sve na obrtu [obrt] u [adresa]. U odnosu na djelatnost brze prehrane on može legalno i regularno raditi na državni praznik jer je to dopušteno zakonom, te tako i dan danas postupa. Zna da ne smije neradnim danom i praznikom obavljati djelatnost trgovine. U konkretnom slučaju bilo je sporno što je toga dana 30. svibnja 2024. (Dan državnosti i Tijelovo) u objektu [obrt] obračunavao PDV po stopi od 5% odnosno 25 % na prodane proizvode čime se smatra da je obavljao registriranu djelatnost trgovine, a što nije znao. Nakon što je bio predmetom nadzora Državnog inspektorata u lipnju 2024. godine raspitivao se na koji način može obavljati neradnim danom i blagdanom djelatnost brze prehrane kako ne bi bio u sukobu sa zakonom pa je tako nakon inspekcijskih nadzora ispravio sve pogreške, odnosno sada na neradne dane radi kao objekt brze prehrane odnosno u djelatnosti brze prehrane, te je promijenio i stopu obračunatog PDV-a odnosno označio nižu stopu PDV-a i to onu u iznosu od 13% na sve prodane proizvode. Nakon što je uspio doći do podatka o tome koja se stopa PDV-a primjenjuje prilikom rada neradnim danom i praznikom shvatio je da treba osim promjene djelatnosti za te dane izvršiti i promjenu stope PDV-a koja se obračunava. Naime, kada se unese stopa od 25% PDV-a na prodane proizvode automatski Državni inspektorat smatra da se radi o djelatnosti trgovine. Izražava žaljenje zbog počinjenog prekršaja jer je isti rezultat njegovog neznanja, no kako je u međuvremenu svoje poslovanje prilagodio važećim zakonskim propisima poglavito onim koji uređuju rad neradnim danima odnosno blagdanom, moli da se isto uzme u obzir prilikom izricanja kazne.

3. Obzirom da je okrivljenik izričito i okolnosno priznao počinjenje prekršaja te je njegovo priznanje sukladno dokazima u spisu u smislu zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 30. svibnja 2024. s prilogom (list 3-6 spisa), obavijesti počinitelju prekršaja od 6. lipnja 2024. (list 7-8 spisa), sud je u dokaznom postupku proveo dokaze bitne za utvrđivanje visine kazne i to izvršenim uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika od 3. srpnja 2026. (list 9-10 spisa), izvadak iz Obrtnog registra za obrt "Dora 05" vlasnik HI **.**.2026., te presudu Općinskog suda u Vukovaru Pp-754/2024 od 13. studenoga 2024.

1. Uvidom u Izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika sud je utvrdio da je okrivljeniku u protekle tri godine tri puta prekršajno kažnjen i to za prekršaje koji se odnose na razdoblje od 2022., 2023. i 2024. godine.

2. Izvršenim uvidom u izvadak iz Obrtnog registra za obrt " [obrt]" vlasnik HI **.**.2026.sud je utvrdio da u sklopu obrta za pekarske djelatnosti i trgovinu [obrt] 05, vlasnik HI od 24. ožujka 2021. je registriran i objekt brze prehrane (Fast food), te uz navedeno od ranije i djelatnosti proizvodnje kruha te djelatnost trgovine na malo.

3. Uvidom u presudu Općinskog suda u Vukovaru Pp-754/2024 od 13. studenoga 2024. sud je utvrdio da je okrivljenik HI za prekršaj od 5. kolovoza 2024. kažnjiv po čl. 70. st. 1. podstavku 11. Zakona o trgovini kažnjen novčanom kaznom od 1.500,00 eura

4. Odredbom članka 57. stavka 3. Zakona o trgovini propisano je da su prodajni objekti zatvoreni u dane blagdana, a da Vlada Republike Hrvatske može Odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj. Odredbom članka 70. stavka 1. podstavka 11. Zakona o trgovini propisano je da će se novčanom kaznom od 660,00 do 39.810,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 530,00 do 9.290,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako se ne pridržava odredbe o neradnim blagdanima, dok je člankom 70. stavkom 2. Zakona o trgovini propisano da će se novčanom kaznom od 530,00 do 13.270,00 eura kazniti fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. toga članka počinila u vezi s obavljanjem svojeg obrta ili druge samostalne djelatnosti.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, i obrane okrivljenika, cijeneći svaki dokaz posebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je okrivljenik kritične zgode počinio prekršaj opisan u članku 57. stavka 3. Zakona o trgovini, kažnjiv po članku 70. stavku 2. u vezi članka 70. stavka 1. podstavka 11. Zakona o trgovini, na način kako mu se to optužnim prijedlogom stavlja na teret.

6. Da je tome tako sud je utvrdio iz obrane okrivljenika koji je u svojoj obrani jasno i okolnosno priznao sve što mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, uslijed čega je sud utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj te ga oglasio krivim, budući da na strani okrivljenika nije našao okolnosti koje bi isključile protupravnost njegova djelovanja.

7. Prilikom izbora vrste i mjere kazne sud je od olakotnih okolnosti na strani okrivljenika cijenio priznanje, iskazano žaljenje, dok je od otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud cijenio raniju prekršajnu kažnjavanost.

4. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, sukladno odredbama Zakona o prekršajima te načelu razmjernosti. Nesporno je utvrđeno da je okrivljeni ostvario obilježja prekršaja propisanog Zakonom o trgovini, zbog čega postoji njegova prekršajna odgovornost. Međutim, kao osobito olakotna okolnost cijenjena je činjenica da je do počinjenja prekršaja došlo uslijed pogrešnog razumijevanja i primjene relevantnih zakonskih odredbi, a ne s ciljem izbjegavanja zakonskih obveza ili ostvarivanja protupravne koristi, to iz razloga što je okrivljenik PDV obračunavao po stopama od 5 i 25%, čime nije oštetio državni proračun, jer je PDV platio, doduše za neke proizvode manje (5%), a za neke proizvode više (25%). Tijekom postupka utvrđeno je da je navedeni nesporazum u tumačenju propisa naknadno otklonjen te je okrivljenik svoje poslovanje uskladio s pravilnom primjenom Zakona o trgovini, tako što sada na blagdane radi kao objekt brze prehrane i PDV obračunava i plaća po stopi od 13%, čime je ispravio grešku i otklonio opasnost od ponavljanja istovrsnog prekršaja.

5. Sud je pritom odmjeravanja kazne imao u vidu i da svrha prekršajnog sankcioniranja nije isključivo represivna. Svrha postupanja Državnog inspektorata i sudova nije samo sankcioniranje počinitelja prekršaja, već i ostvarivanje preventivne i edukativne funkcije, poticanjem gospodarskih subjekata na pravilnu primjenu propisa i usklađivanje njihova poslovanja sa zakonskim zahtjevima. Kada je iz okolnosti slučaja razvidno da je do povrede propisa došlo zbog pogrešnog razumijevanja zakonskih odredbi, koje je naknadno razjašnjeno i otklonjeno, svrha kažnjavanja postiže se izricanjem sankcije koja će djelovati preventivno i potaknuti zakonito postupanje ubuduće, a ne sankcijom koja bi po svojoj visini bila nerazmjerna težini prekršaja i svim okolnostima konkretnog slučaja.

6. Pri odmjeravanju kazne sud je uzeo u obzir i činjenicu da je na dan počinjenja prekršaja u predmetnom prodajnom objektu ostvaren promet u iznosu od 438,72 eura, a što je približno iznosu izrečene novčane kazne. Nadalje, iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je okrivljenik mjesec dana nakon predmetnog događaja zbog iste nepravilnosti u drugom postupku već platio novčanu kaznu u iznosu od 1.500,00 eura, i to prije nego što je nesporazum u primjeni zakonskih odredbi razjašnjen te prije nego što je utvrdio način pravilnog usklađivanja svog poslovanja sa zakonom. Navedena okolnost potvrđuje istinitost obrane okrivljenika, te činjenica da je okrivljenik istu kaznu podmirio, ukazuje na to da isti ne bježi od svoje odgovornosti, već o pogrešnom tumačenju i primjeni propisa koje je u međuvremenu otklonjeno.

7. Slijedom navedenoga, sud smatra da je u konkretnom slučaju ublažena novčana kazna u iznosu od 540,00 eura primjerena težini počinjenog prekršaja i svim utvrđenim okolnostima. Takva kazna premašuje iznos prometa ostvarenog u spornom prodajnom objektu na dan počinjenja prekršaja te je stoga dostatna da ostvari svrhu kažnjavanja, kako u smislu specijalne tako i generalne prevencije. Istodobno, izricanje znatno više novčane kazne, uzimajući u obzir da je okrivljenik već prethodno bio sankcioniran za istovrsnu nepravilnost u razdoblju prije razjašnjenja pravilne primjene zakona, predstavljalo bi nerazmjeran odgovor na utvrđeni prekršaj i ne bi bilo u skladu s načelom razmjernosti izricanja prekršajnopravnih sankcija.

8. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne (iznos 360,00 eura) u roku navedenom u izreci presude.

9. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.a Prekršajnog zakona, sud je okrivljenika obvezao naknaditi paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovog suda u iznosu 15,00 eura u roku 30 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, a koji iznos je odmjeren obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka, te imovinske prilike okrivljenika.

10. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

Vukovar, 10. srpnja 2025.

SUDAC

Romana Ćosić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku od 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku u dva istovjetna primjerka, putem ovoga Suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

DOSTAVITI:

1. Tužitelju,

2. Okrivljeniku,

3. Spis.