Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj R1-207/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu predloženice LĆ iz [adresa]/3, ..., zastupane po punomoćniku Luki Tomuliću, odvjetniku u Rabu, u povodu obavijesti Županijske specijalne bolnice za psihijatriju i rehabilitaciju Insula od 8. srpnja 2026., na nejavnom ročištu održanom 9. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Određuje se prisilni smještaj predloženice LĆ u Županijskoj specijalnoj bolnici za psihijatriju i rehabilitaciju Insula(dalje ŽSB Insula) s dozvolom premještaja u odgovarajuću kliniku u ..., uz sanitetski prijevoz i pratnju, po prethodnoj obavijesti ŽSB Insula.

II Prisilni smještaj traje do 5. kolovoza 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem ovoga suda poslovni broj R1-207/2026-2 od 8. srpnja 2026. pokrenut je postupak prisilnog zadržavanja predloženice LĆ u ŽSB Insula, te je rješenjem poslovni broj R1-207/2026-5 od 9. srpnja 2026. određen nastavak prisilnog zadržavanja predloženice u istoj psihijatrijskoj ustanovi do 14. srpnja 2026., jer je utvrđeno da su za to ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 36. st. 4. u vezi s čl. 27. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ broj 76/14, dalje: ZZODS).

2. U tijeku postupka provedeni su dokazi uvidom u medicinsku dokumentaciju priloženu spisu, saslušanjem odjelne liječnice Ana Kapor-Tomić, dr. med., specijaliste psihijatrije, predloženice i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku iz područja psihijatrije prof. dr. sc. Vesni Šendula Jengić, dr. med.

3. Iz medicinske dokumentacije ŽSB Insula doznaje se da je predloženica, rođena **.**.2008., primljena u ŽSB Insula 06. srpnja 2026. godine, dovedena je kolima hitne medicinske pomoći koja je intervenirala na poziv majke zbog auto agresivnog ponašanja kćerke. Komunikacija se odvijala na engleskom jeziku.

4. Prema podacima HMP koja je pozvana na intervenciju na adresu na kojoj je majka došla sa predloženicom i još jednim maloljetnim djetetom prethodnu večer, navodi se da je predloženica suicidalna, prijetila da će se ozlijediti, odbija fizikalni pregled, plačljiva, rastresena, teško odgovara na pitanja. U pratnji hitnog medicinskog tima dovedena je u zdravstvenu ustanovu na pregled prilikom kojeg pokazuje aktivan otpor, nemir, agitaciju, uključujući fizičku, suvisli kontakt nije moguće uspostaviti, govori nepovezano, prijeti suicidom, opire se pregledu, fizički agresivna te se uz pomoć službe mora sputati kako bi se spriječila daljnja agresivnost. Ordinira se terapija sedativima i antipsihoticima, majka navodi da pacijentica nije sklona uzimanju PAT niti joj je tijekom posljednja 24 sata bilo dostupno bilo koje od psihoaktivnih tvari. Prema navodima majke uznemirila se i agitirala prethodnu večer. Majka opisuje ponašanje predloženice koje karakterizira obilje psihopatoloških ideja fenomena oduzimanja i nametan ja misli i deluzija projektivnog i interpretativnog karaktera. Predloženica se prima na Odjel za akutna i krizna stanja te se intenzivno opservira.

5. Iz anamnestičkih podatka koje je predloženica dala naredno jutro liječniku doznaje se da je predloženica rođena i živi u [adresa], studentica, neudata, nema djecu. Nadalje, da na prijemu predloženica kroz suze iznosi svoje probleme, navodi da unatrag nekoliko godina ima smetnje koje se tiču domena straha, kako sama opisuje opsesivne misli koje joj ometaju svakodnevnicu. Nakon što misli počnu da se ”roje” poraste joj stupanj anksioznosti do te mjere da počinje sebe udarati, baca stvari po stanu u nadi da će joj to pomoći, ali nakon toga joj bude još teže. Sniženog je raspoloženja, po reaktivnom tipu. Nakon tih epizoda osjeća sram i grižnju savjesti i želi se riješiti toga.U više navrata je pregledana psihijatrijski, kao dijete je boravila na psihijatrijskom liječenju. U terapiji je uzimala kvetiapin, olanzapin, međutim te lijekove je slabo podnosila i samoinicijativno ih je prestala uzimati. Prije 15 dana se javljala na prijem kod nadležnog psihijatra ali je imala dojam da joj se izruguju te bi odustajala od hospitalizacije. Nadalje se navodi da je 05. srpnja 2026. s mamom i bratom došla na otok Rab na godišnji odmor, koji je prekinut time što je imala epizodu agresivnosti koju nije mogla kontrolirati.

6. Iz obiteljske anamneze utvrđuje se da otac predloženice boluje od Chorea L, majka i brat su relativno zdravi. Iz osobne anamneze proizlazi da predloženica potječe iz četveročlane obitelji, porod je protekao uredno. Ima ožiljak na gornjoj usnici, doima se kao kirurški tretiran orofacijalni rascjep. Osnovnu i srednju školu završila je na vrijeme, planira upisati fakultet. Socijalne kontakte opisuje kao uredne. Urednog je bioritma, nepušač, ne konzumira alkohol ni PAT.

7. U psihičkom statusu pacijentica je pri prijemu budna i vigilna, verbalno agresivna, povišenog tona glasa, bučna i psihomotorno nemirna, ali ostvaruje površnu suradnju. Kontakt se uspostavlja otežano zbog izražene agitiranosti. Afektivitet labilan i razdražljiv. Tok misli ubrzan, sadržajno otežano procjenjiv uslijed agitiranosti. U početku bez izražene fizičke agresije. Nakon prijema na odjel dolazi do psihotične dekompenzacije sa značajnim porastom nemira. Pacijentica ispoljava agresivno ponašanje prema sebi i prema medicinskom osoblju, nekritična je prema svom stanju, otežano usmjeriva i ne prihvaća verbalnu deeskalaciju. Prisutni elementi psihotične simptomatologije uz značajno narušenu kontrolu ponašanja i visok rizik od autoagresivnog i heteroagresivnog ponašanja. Uvid u bolest odsutan, kritičnost značajno reducirana. Iz prijemnog zapisnika doznaje se da se radi o prvoj hospitalizaciji u ŽSB Insula. S obzirom da pacijentica ne pristaje na liječenje i traži promptnu demisiju uz izjavu da će sada uzimati terapiju koju je odbila primati u ..., uvažavajući njezino zdravstveno stanje, zdravstvena ustanova se po nadležnom psihijatru Ani Kapor-Tomić obratila ovom sudu sa prijedlogom za pokretanje postupka prisilnog smještaja uz uputnu dijagnozu: F60.3 Emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti.

8. Iz nalaza i mišljenja angažirnaog medicinskog vještaka utvrđeno je da je vještak obavio osobni pregled i razgovor sa predloženicom 08. srpnja 2026. u bolesničkoj sobi za intenzivnu njegu na Odjelu za akutna i krizna stanja. Doima se uplašena, motorički nemirna, ali u manjoj mjeri u odnosu na prijem. Nije sputana, priopćena joj je svrha pregleda i razgovora, međutim, traži da je se otpusti, da se odmah pozove njezina majka i da se otpusti iz ustanove. Spontano navodi da ima strah od razgovora s liječnikom jer ne zna što on čuje, boji se svojih misli, ali i tuđih, zbog čega se i prethodni dan uznemirila. Navodi kako je majka sve krivo interpretirala i da ju zapravo često iritira zbog čega se posljedično i ona ponaša "na ovaj način”. Na upit o kakvom se ponašanju radi, navodi da ju smetaju misli koje se dogode u njenoj glavi zbog čega udara rukama u glavu, nekada i glavom u zid, čupa kosu, a sve u namjeri da joj se smiri buka u glavi. Na upit kako se trenutno osjeća odgovara sa latencijom, stiče se dojam da je i dalje pod uplivom fenomena nametanja misli i interpretativnih sumanutosti, ne razumije svoju trenutnu poziciju i minimizira razloge pregleda i liječenja. Navodi kako treba otići u [adresa], nastaviti izobrazbu i završiti prethodnu, učila bi za zubnog asistenta. Do sada nije radila, živi s majkom i bratom starim 16 godina koji se školuje za zaniman je stolara, nema konkretnih planova za život, a ove smetnje vezane uz nametnute misli se javljaju već par godina. Bila je kod dječjeg psihijatra i povremeno ide kod psihologa; to joj trenutno zna pomoći dok razgovara. Lijekove nije uzimala, odnosno čim bi joj bilo malo bolje nastojala je prekinuti farmakoterapiju. Negira uzimanje alkohola i PAT. Tijekom egzamena naznačena je distrakcija pažnje, povremena napetost i ometanost unutarnjim doživljajnim svijetom, nema kritičnosti prema svom ponašanju i realitetu, i dalje projektivna prema majci zbog navodne krive majčine prosudbe njezinog stanja.

9. Imajući u vidu da se radi o stranoj državljanki za koju ne postoje nikakvi medicinski podaci vještak utvrđuje da je ukratko razgovarala i sa majkom koja živi s dvoje djece, praktički kao samohrana majka, zaposlena je kao službenica, a suprug koji je pozitivnog psihijatrijskog herediteta već duže vrijeme ne brine za sebe nego je smješten u ustanovi. Majka je probleme sa kćeri uočila prije više godina i obraćala se nadležnim službama ali su uglavnom tvrdili da je sve prolazne naravi i dio razvoja. Prvi put je bila hospitalizirana na klinici za dječju psihijatriju u [adresa], tada su joj ordinirani antipsihotici koje je vrlo brzo samoinicijativno prestala uzimati te se je i stanje pogoršalo. Majka tumači da se ponašanja događaju iznenada, uz ”tr igere”, zbog čega i ona i sin nastoje oko pacijentice održavati maksimalno mirnu atmosferu, međutim, vidila je da se stanje pogoršava bez obzira na vanjske okolnosti.Zadnje pogoršanje sa nekontroliranim verbalnom agresivnošću i fizičkom autoagresivnošću počelo je nakon dolaska na Rab i kako se stanje pogoršavalo majka je pozvala HMP.

10. Zaključno, vještak utvrđuje da je prema dostupnim medicinskim podacima predloženica primljena u akutnom psihotičnom rastrojstvu i dezorganizirana zbog čega je bila potrebna fizička intervencija. Za vrijeme pregleda 8. srpnja 2026. da se bilježi nešto manji motorički nemir, dok u razgovoru i dalje perzistiraju ometajući sadržaji prema kojima ista nije kritična, ali nastoji ih minimizirati zahtijevajući promptni otpust. Prema majci je izrazito ambivalentna.Klinička slika se može ocijeniti kao akutna psihotična dekompenzacija, dok se o dužini i trajanju problema vezanih uz psihičko stanje može govoriti tek posredno iz oskudnih podataka dobivenih od majke i predloženice, a bez priložene medicinske dokumentacije. Unatoč inzistiranju predloženice na otpustu vještak smatra da predloženica u sadašnjem stanju direktno i neposredno ugrožava svoj i tuđi život i zdravlje te da je predloženicu potrebno prisilno hospitalizirati dok primijenjena antipsihotična medikacija ne pokaže svoj učinak. Također smatra da bi za predloženicu bio nužan nastavak liječenja u odgovarajućoj klinici u mjestu prebivališta za što bi bilo poželjno osigurati sanitetski prijevoz jer je dio njezine psihopatologije i nepredvidivosti u ponašanju usmjereni prema majci. Nužnim smatra prisilnu hospitalizaciju u trajanju od najmanje 7 dana, sa eventualnom dozvolom premještaja u klinku u [adresa], ali uz sanitetski prijevoz i pratnju.

11. Odredbom čl. 27. ZZODS-a propisano je da osoba s težim duševnim smetnjama koja zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost, smjestit će se u psihijatrijsku ustanovu po postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj propisanim ovim Zakonom.

12. S obzirom na naprijed utvrđeno činjenično stanje, da se predložen ica liječi pod prethodno navedenom dijagnozom akutne psihotične dekompenzacije, da nije kritična i da nema uvida u svoje stanje, kojim direktno i neposredno ugrožava svoj i tuđi život i zdravlje, ispunile su se zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 27. ZZODS-a za prisilni smještaj predloženice u psihijatrijsku ustanovu, slijedom čega je na temelju odredbe iz čl. 39. st. 1. ZZODS-a odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

13. Sukladno odredbi čl. 39. st. 3. ZZODS-a prisilni smještaj predloženice u psihijatrijskoj ustanovi određen je u trajanju do 5. kolovoza 2026., odnosno u okviru 30 dana od dana 6. srpnja 2026. kada je psihijatar donio odluku o prisilnom zadržavanju predloženice, slijedom čega je odlučeno kao u točki II izreke ovog rješenja.

U Rijeci 9. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Butković Brljačić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od tri (3) dana od dana primitka pismenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi ovome sudu u dva (2) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje vijeće Županijskog suda u Rijeci.

Žalba ne zadržava izvršenje rješenja (čl. 42 st. 5. ZZODS).

DNA:

1. ŽSB Insula

2. Predloženici putem ŽSB Insula

3. Punomoćnik Luka Tomulić

4. Tumač za njemački jezik Andreja Krstinić

5. Hrvatski zavod za socijalni rad