Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Pn-98/2024-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Blaženki Glad, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupanog po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku u [adresa] protiv tuženika Lovačkog društva "Gaj" Zvečaj, Trnovo 1a, OIB:32857757121, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 27. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Vedrana Jurašića, odvjetnika u Ogulinu i zamjeničke punomoćnice PC, odvjetničke vježbenice kod odvjetnika Massima Činića, na ročištu za objavu i uručenje presude, 10. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Gaj" Zvečaj, Trnovo 1a, OIB:32857757121, da tužitelju ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati iznos od 4.155,75 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 10. srpnja 2026., pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva u pogledu tijeka zatezne kamate od 30. prosinca 2024. do 9. srpnja 2026.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 980,00 eura sa zatraženom zateznom kamatom, kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Gaj" Zvečaj, Trnovo 1a, OIB:32857757121, da tužitelju ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu 3.200,08 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik vozila reg. oznake [registarska oznaka], vrsta L3, broj šasije: [broj šasije], marka i tip vozila YAMAHA YZF, godina proizvodnje 2022., (prometna dozvola važi do 12.04.2025.), a koje je sudjelovalo u prometnom događaju dana 3. kolovoza 2024. u 22,35 sati na cesti D23 - DUGA RESA (D3)- JOSIPDOL-JEZERANE-SENJ (D8)DUGA RESA (D3)- JOSIPDOL (D42), općina Generalski Stol, na 12 km +900 metara. U navedenom događaju na tom vozilu i opremi tužitelja nastala je materijalna šteta do koje je došlo uslijed sudara vozila sa srnećom divljači, na način da je prilikom prometovanja, zbog nemogućnosti izbjegavanja naleta, prednjim dijelom motocikla vozač FC naletio i udario u spomenutu divljač, koja je istrčala na kolnik sa njegove lijeve strane sa lovnog područja lovoovlaštenika LD „Gaj Zvečaj", a koja je nakon udara uginula na mjestu događaja, dok je motocikl s vozačem pao na lijevu bočnu stranu. Tuženik je lovoovlaštenik u lovištu Zvečaj, koje se proteže na području gdje se kao početna točka uzima prijelaz preko rijeke Mrežnice za Jankovo Selište u Gornjem Zvečaju, zatim nizvodno rijekom Mrežnicom do drvenog mosta na rijeci Mrežnici u Belavićima (granica s lovištem Duga Resa), zatim cestom Duga Resa – Josipdol do Mrežničkog Venca, zatim skreće cestom prema selu Dvorjanci, Kozalj Vrh, Ivšići do Sladića u Dubravčanima, te otuda cestom do izlaska na cestu Karlovac – Rijeka i tom cestom do mosta u Jarčem Polju, zatim uzvodno rijekom Dobrom do Goričica Dobranskih, te šumskim putem kroz šumu Bukovlje do ceste Duga Resa – Josipdol koju prelazi i ide dalje pravcem do prijelaza za Jankovo Selište na rijeci Mrežnici. Na mjesto događaja izišao je lovnik navedenog lovačkog društva, GC, koji je preuzeo uginulu divljač, a pregledom šireg mjesta događaja, utvrđeno je da nema postavljenog prometnog znaka opasnosti „Divljač na cesti - A33", a brzina je prometnim propisom ograničena na 90 km/h van naselja. U navedenom prometnom događaju na vozilu je nastala materijalna šteta u iznosu od 4.155,75 eura, dok je na opremi tužitelja nastala šteta u iznosu od 980,00 eura, naime u navedenom događaju oštećene su kaciga, motoristička jakna i rukavice uslijed pada vozača u predmetnom događaju, to stoga tužitelj potražuje materijalnu štetu od ukupno 5.135,75 eura. Tužitelj se prethodno obratio tuženiku radi naknade štete, te mu je isti dostavio procjenu štete i obavijest o osnovanosti zahtjeva od dana 28.08.2024. broj zahtjeva 3587/2024 u kojem je tuženik štetu na vozilu utvrdio u visini od 1.480,00 eura, na koju je ponudu tužitelj odgovorio po punomoćniku mailom, no niti taj nesporni iznos nikada nije isplaćen. Prema dokumentaciji Policijske postaje prometne policije Karlovac kao i iz druge dokumentacije čija je pribava predložena i priložena u svezi navedenog događaja, razvidno je da je do nezgode došlo po noći, na asfaltiranom kolniku izvan naselja kojim upravlja tuženik i da je na vozilu nastala materijalna šteta usljed udara divljači u motorno vozilo. Oštećeno je motorno vozilo L3 registarskih oznaka [registarska oznaka] i to je oštećen: prednji blatobran, prednja lijeva bočna maska, lijeva ručka upravljača sa ručicom kvačila, lijevo bočno ogledalo, lijeva bočna strana spremnika goriva, lijevi držač noge, ručica mjenjača, stražnja lijeva bočna maska, prednji i stražnji lijevi pokazivač smjera, te zaštitna kaciga, rukavice i motociklistička jakna vozača. Iz Potvrde Proizlazi i to da je divljač pronađena i da ju je preuzeo lovnik GC, da se na predmetnom dijelu ceste iz smjera dolaska vozila ne nalazi postavljen prometni znak opasnosti "divljač na cesti" u dužini od 5 km i da je propisna brzina 90 km/h, da vozač u vrijeme prometne nezgode nije bio pod utjecajem alkohola i da nije bilo kršenja prometnih propisa. S obzirom da je srna došla s područja lovišta kojim gospodari tuženik za štetu nastalu od divljači odgovornost lovoovlaštenika se prosuđuje prema općim pravilima o odgovornosti za opasnu stvar. Tuženik je zahtjev za naknadu štete prethodno ocijenio osnovanim, to je sporna visina štete, to je na te okolnosti predloženo provesti vještačenje.

1.1. Tužitelj je konačni tužbeni zahtjev specificirao u podnesku od 8. svibnja 2026. u iznosu 5.135,75 eura sa zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i to kako glede osnovanosti tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući tužitelj nije dokazao da bi se predmetni štetni događaj dogodio naletom vozila na divljač na području lovišta tuženika, a niti da bi divljač potekla iz lovišta tuženika, te da je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena je odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20) i s tim u vezi, tuženik ističe i kako u vrijeme predmetnog štetnog događaja/nastale štete u njegovom lovištu nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Također, tuženik ističe kako provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Tuženik prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva budući za to nisu dostavljeni adekvatni dokazi. Obzirom na sve izneseno, predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te tužitelja obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom i čitanjem Potvrde od MUP-a (list 4-5 spisa), Detalja ugovora (list 6-7 spisa), Detalja lovišta (list 8-9 spisa), Ponuda (list 11 spisa), Ponuda (list 12-14 spisa), Procjena štete na vozilu i obavijest o osnovanosti zahtjeva (list 15-18 spisa), Dopisa MUP PP Karlovačke s prilozima (list 66 - 75 spisa), Nalaza i mišljenja o šteti ( list 79-85 spisa), Računa (list 88-90 spisa), Izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju (list 95 spisa), Zapisnika o preuzimanju divljači nastradale u prometnoj nesreći (list 96 spisa), Fotografija (list 125-135 spisa), Nalaza i mišljenja prometnog vještaka ( list 136-157 spisa), Detalja površine (list 167-168 spisa).

Proveden je očevid uz prometno vještačenje (list 115-122 spisa).

Saslušani su svjedoci ČC i GC, tužitelj, predstavnik tuženika te prometni vještak (list 155-122, 176-177 spisa).

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na njegovu vozilu te opremi vozača a koju je pretrpio u štetnom događaju 3. kolovoza 2024. kao vlasnik vozila, uslijed naleta na divljač (srnu) na cesti D23- DUGA RESA (D3)-JOSIPDOL- JEZERANE-SENJ (D8)DUGA RESA (D3)- JOSIPDOL (D42), općina Generalski Stol, na 12 km +900 metara, a koja divljač je naišla iz lovnog područja lovačkog društva tuženika.

6. U postupku je sporna:

-pasivna legitimacija tuženika obzirom na tvrdnju tuženika da tužitelj nije dokazao da bi se predmetni štetni događaj dogodio naletom vozila na divljač na području lovišta tuženika, a niti da bi divljač potekla iz lovišta tuženika, te da je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20) i s tim u vezi, tuženik ističe i kako u vrijeme predmetnog štetnog događaja/nastale štete u njegovom lovištu nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu, u smislu čl. 80. Zakona o lovstvu,

- sporno je da li je tužitelj doprinio šteti u pravcu da li je brzinu vožnje prilagodio prometnim ograničenjima i uvjetima na cesti, odnosno da li je tužitelj isključivo odgovoran za štetu,

-sporna je i visina štete.

7. Sud je na prijedlog tužitelja od PP Karlovac zatražio njihov spis u svezi predmetnog događaja te je PP Karlovac dostavila Službenu zabilješku o dojavi s Izvješćem, skicu mjesta događaja, fotodokumentaciju na CD mediju i Zapisnik o preuzimanju divljači nastradale u prometnoj nesreći (sve str. 66-75 spisa).

8. Iz Izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju MUP-a, PU karlovačke, PPP Karlovac proizlazi da je dana 3.kolovoza 2024. u 22:35 sati na 12. kilometru + 900 metara 1. dionice DC-23, kod mjesta Gornji Zvečaj , općina Generalski Stol, došlo do naleta vozila na divljač na sljedeći način; da je ČC, rođen **.**.1995. upravljao motociklom registarske oznake i broja [registarska oznaka], vlasništvo ZC, po DC-23 od smjera Duge Rese u smjeru Josipdola. Dolaskom na 12. kilometar + 900 metara 1. dionice DC-23 njemu sa lijeve strane na kolnik je istrčala srneća divljač sa lovnog područja LD "GAJ" iz Zvečaja, koju je u nemogućnosti izbjegavanja udario prednjim dijelom motocikla nakon čega je pao na asfaltirani kolnik na lijevu bočnu stranu, a srneća divljač je od siline udarca uginula na mjestu događaja. Na motociklu registarske oznake i broja [registarska oznaka] nastala je materijalna šteta koja je nestručnom procjenom procijenjena na 300,00 eura. Na mjesto događaja je u 00:20 sata izašao lovnik LD "GAJ" iz Zvečaja GC koji je preuzeo brigu o uginuloj divljači o čemu je sačinjen Zapisnik o preuzimanju divljači nastradale u prometnoj nesreći serijskog broja [serijski broj]. Izvršenim ispitivanjem alkohola u organizmu uređajem "Dräger Alc 700" kod vozača nije bilo reakcije na alkohol. Pregledom mjesta događaja pronađeni su tragovi oštećenja na motociklu, trag dlake divljači i uginula divljač, koji su fiksirani fotografijama i skicom. Pregledom šireg mjesta događaja utvrđeno je da nema postavljenog prometnog znaka "Divljač na cesti-A33" i da je brzina ograničenja prometnim propisom u van naselja na 90 km/h. Postupanjem je utvrđeno da je vozač u trenutku predmetnog događaja na glavi koristio zaštitnu kacigu. Kako do prometnog događaja nije došlo kršenjem prometnih propisa o događaju je sačinjena Službena zabilješka o dojavi pod brojem 211 -04/24- 024951.

9. Iz Potvrde PU Karlovačke, PPP Karlovac od 8. kolovoza 2024. (list 4 spisa) proizlazi:

- da je pregledom šireg mjesta događaja utvrđeno da nema postavljenog prometnog znaka opasnosti "Divljač na cesti - A33", a brzina je prometnim propisom ograničena na 90 km/h,

-da je mjesto događaja skicirano i fotografirano.

10. U postupku je proveden očevid na licu mjesta, uz sudjelovanje prometnog vještaka, te su na očevidu saslušani tužitelj i predstavnik lovačkog društva tuženika OC te svjedoci ČC, vozač i GC.

11. Iz iskaza svjedoka ČC proizlazi da se kretao tog dana iz pravca Karlovca prema [adresa] i iznenada mu je izletjela srna, vidio ju je gotovo kad je osjetio udarac u motor i to bočno prednji kotač i volan s lijeve strane i tu ga je srušila s motora i pao je na lijevu stranu. Tužitelj određeno pokazuje mjesto kuda se kretao i mjesto pada te mjesto otkuda je izletjela divljač i mjesto zaustavljanja motora. Prilikom pada, pao je na lijevu stranu i čak se je ogrebao na lijevoj strani tijela jer mu se je podignula jakna i izderao je jaknu, lijevu stranu rame, rukav. Podignuo se je. Njegove su kolege otišli ispred njega i primijetili su da ga nema jer su se trebali naći u Generalskom i zvali su ga na mobitel i on im je rekao što se dogodilo i gdje je, da je pao pa su se oni vratili kod njega. U međuvremenu je zvao policiju, policija je došla nakon otprilike 2 sata od poziva. On je zvao samo policiju ali je došao lovnik iz lovačkog društva Gaj Zvečaj i zbrinuo je srneću divljač nakon što je policija došla i napravila uviđaj. Motor je s lijeve strane sav izgreben i gotovo sve je na lijevoj strani pokidano, slomljeno i izgrebeno. Motor nisu palili jer je tekućina iz motora iscurila van iz hladnjaka, motor nije bio za vožnju i odvezli su ga s prikolicom kod ZC, vlasnika motora. Kolnik je bio suh, bila je noć. Z je iskočila s lijeve strane. Oštećena je bila i kaciga. Jakna je kupljena tu sezonu kao i kaciga, bile su stare otprilike godinu dana. Jakna je P model ne zna na pamet ali ima možda negdje kod kuće račun. Kupio ju je online ali nije siguran jer često kupuje online a kaciga je HJC RPHA 11. Jakna i kaciga su njegove a motor je tužiteljev. Pokidanu jaknu i kacigu je bacio i kupio je novo. Nadalje odgovara da on inače ide po moto susretima i taj dan je bio tu moto susret ali se njegov motor pokvario dva tjedna prije i zato je pitao tužitelja da mu posudi motor. Tužitelj mu je posudio motor i ovaj motor vozio je prvi put.

S tužiteljem je pričao kolika je šteta i tužitelj je rekao oko 5 tisuća, 6 tisuća eura. Nije naknadio štetu tužitelju. Odgovara da tužitelj njemu nije naknadio za jaknu i kacigu. Na upit je li tko micao srnu do dolaska policije, odgovara da je par minuta nakon štetnog događaja vozilom naišao policajac koji nije bio trenutno u službi, pokazao mu je značku i još mu je rekao da njegov šef zna, jer on je nekoga zvao i rekao mu je da će još netko naletiti na njih i pomaknuo je srnu u desni kraj sa kolnika i podignuo je motor a do tada je motor cijelo vrijeme ležao kako je i bilo. Netko ga je kasnije sklonio sa strane. I to sve prije dolaska policije. Policajac se zove F, ime ne zna. Na mjestu gdje se dogodio udarac iscurila je tekućina iz hladnjaka tako da se je mjesto vidjelo i bez obzira što se je motor maknuo. On je vozio brzinom 50 kilometara na sat. Od siline udarca srna je odmah uginula. Ponavlja srna je udarila njega u bočni prednji dio motora. Na upit je li vidio znak opasnosti za divljač na cesti je da nije vidio i koliko zna nema ga. Ograničenje brzine na ovom dijelu odgovara 90 kilometara na sat. Odgovara da prolazi svaki dan ovuda jer ide na posao i s posla a realno bi svuda mogla izletjeti divljač. Ostale su dlake na motoru, na kotaču s lijeve strane, između gume i felge su vidljive dlake koje je fotografirao. Na upit je li mu tužitelj obećao da će mu naknaditi štetu za jaknu i kacigu, odgovara da ništa nisu dogovarali. Na upit koliko je bio star motor u tom trenutku, odgovara da nije bio star ni godinu dana. To zna jer se druži s tužiteljem, prijatelji su i zna kada ga je išao kupovati.

12. Iz iskaza svjedoka GC proizlazi da je tog dana njega zvala policija iz Karlovaca iz dežurane da je bio nalet na divljač. On je za 15 minuta, možda i manje došao na lice mjesta. Zatekao je motor na metar i pol od lijeve crte na nogarama na cesti. Srnjak je bio s desne strane ceste na obali. On je odmah reagirao i nije dao da se motor miče ali tu je bio jedan navodno policajac iz [adresa] ili Josipdola i rekao je da se motor pomakne. Čak mu je dao i rekao je da mu daje službenika iz policije koji mu je na mobitel rekao da udalji motor i srnu sa ceste radi sigurnosti prometa. Dečki su maknuli motor iako je on inzistirao da ne miču radi slikanja. On je pomaknuo srnjaka. On je sve to slikao. Kad je on došao srnjak je bio uz desni rub ceste. Dalje je čekao uviđaj. Kad je uviđaj završio stavio je evidencijsku markicu na srnjaka i zbrinuo srnjaka, glava je predana veterinarskoj stanici Vet Plus na obradu a divljač je neškodljivo uklonjena, zakopana je u jamu koju imaju za zakapanje.

Motor je bio oštećen na lijevoj strani i to, blatobran je bio otkinjen, bio je sa strane, žmigavac je bio polomljen, oklop polomljen i razderan, ispod sica isto sažuljano, cijela lijeva strana je bila oštećena.

Lovnih aktivnosti taj dan nije bilo ali isto tako 2 sata nakon zalaska sunca nikada nema lovnih aktivnosti. Na ovom području nikad ne obavljaju lovne dužnosti jer nema lova 300 metara od naselja i prometnica., tako je po zakonu i toga se pridržavaju. Ovo je naselje, misli da se zove Krivačići, Općina Generalski Stol. Općina ima izrađen program zaštite divljači. Ovo područje je lovište, generalno spada pod lovište ali na njemu ne love jer spada pod program zaštite divljači općine Generalski Stol. Po zakonu 200 metara ne može biti hranilište ni pojilište od prometnice i granica lovišta, a on je pedantan i nema ih sigurno. Predmetno mjesto teritorijalno spada pod lovište njihovog lovačkog društva, za njega plaćaju i zakup ali ne love jer je naseljeno i prometnica. Na upit da li se često pojavljuje na ovom području divljač, odgovara da se zna dogoditi, prošle godine je bilo jednom. Njihovo lovište spada pod brdsko otvoreno lovište i divljač migrira cijelim lovištem. On je obaviješten o nezgodi oko 22 sata, taj dan je bio moto susret u Dugoj Resi i cesta je bila puna motora. Vode evidenciju odstrela i stradanja divljači a ovaj konkretni slučaj evidentiran je kao stradavanje u prometu. Na upit da li postoji znak opasnosti od divljači odgovara da postoji nekoliko. Lovačko društvo stalno traži i kontaktira s Hrvatskim Cestama da se u što većem broju stavljaju znakovi opasnost od divljači. Znak opasnosti od divljači postoji u policijskom zapisniku a lovno područje je veliko 3064 hektara i ne može znati za svaki znak.

13. Iz iskaza tužitelja ZC kao stranke proizlazi da je on vlasnik motora koji je sudjelovao u predmetnom događaju. Po njegovom dopuštenju vozio ga je ČC. ČC ga je nazvao i rekao što se dogodilo, da je na njega naletjela srneća divljač. On je došao tu i čekali su policiju. Bio je i lovnik GC. Policija je obavila uviđaj, on je na prikolici otpeljao motor. Motor je kompletno oštećen, materijali na motoru su osjetljivi i pucaju pri padu a motor je u tom trenutku bio nov. Bio je procjenitelj odnosno on je vozio motor u Karlovac na procjenu ispred Lidla a to su ga uputili iz Saveza lovaca. Tamo su poslikali motor i opremu koju je uzeo od ČC, pregledali i dali svoju procjenu koja je totalno nerealna, ni približno realnoj cijeni. Lovački savez mu je ponudio negdje oko 1.480,00 eura ali njemu je to bilo neprihvatljivo i zato je podnio tužbu. Motor je bio nov a kada ga je vidio nakon štetnog događaja nema dijela koji mu nije bio oštećen, bio je užasno oštećen, oklop kompletan, lijeva i desna strana, ručice mjenjača, kvačila, kočnice, qickshifter, sjedalo oderano, zadnji rep, tekućina je bila razlivena po cesti gdje je bio udarac. Na servisu se je utvrdilo i još da su popucale kopče, raznorazne i uglavnom šteta je bila velika. Šteta na motoru u ovlaštenom servisu je bila oko 5.000,00 eura bez opreme. Popravio je motor u ovlaštenom servisu Moto Trade u Karlovcu kod gospodina G. To je bilo nakon što mu je Savez lovaca dao ponudu koja mu nije bila prihvatljiva. Motor je platio kad ga je kupovao 9.000,00 eura odnosno 8 tisuća i nešto, bliže devet tisuća i kupljen je isto u servisu Moto Trade. To je ovlašteni servis Yamahe. Motor je marke Yamaha, tip R3. Koristi vozilo. Na upit u koliko bi dobio naknadu štete za opremu, da li je namjeravao to isplatiti vlasniku opreme DC odgovara da, da naravno. To je njegova oprema a niti je kriv LC niti on. Na upit je li platio njemu opremu odgovara da nije, čekaju što će biti u ovom predmetu.

14. iz iskaza predstavnika tuženika OC proizlazi da ga je 3. kolovoza 2023. zvao lovnik GC i rekao mu da ga je policija zvala na uviđaj radi srndaća, divljači na cesti. Rekao mu je da je bio jedan čovjek koji je to pomicao s ceste, da je uzeo divljač, spremio ju u jamu a glavu veterinaru. Ova dionica i po teritoriju pripada njihovom lovačkom društvu. Divljač je evidentirana kao uzrok uginuća nalet na divljač. Navodi da imaju osiguranje preko Hrvatskog Lovačkog Saveza. Na upit jesu li tog dana u to vrijeme provedene bilo kakve lovne aktivnosti u njihovom lovištu, odgovara da ne ništa. Ovdje je naseljeno mjesto i 300 metara od naselja nema lova. Naselje se zove Krivačići, Općina Generalski Stol. Misli da Općina Generalski Stol ima izrađen program zaštite divljači. Lovačko društvo odgovara do granice područja lovačkog društva Gaj Zvečaj sa lovačkim društvom Generalski Stol ali mjesto naleta na divljač konkretno na cesti nije lovno područje. U blizini nema hranilište ni pojilište. Postoji znak opasnosti divljač na cesti na ovom području to su još postavili prije njega. Prvi znak bi trebao biti kako se skreće u Puškariće s jedne i drugo strane imaju znakovi divljač na cesti. Na upit je li znak bio 3.kolovoza 2023. odgovara da da je. Zavoj Puškarići udaljen je od ovog mjesta štetnog događaja oko 400 metara. On je predsjednik društva 6 godina. Inspekcijski nadzor je bio svake godine, nisu utvrđene nepravilnosti. Na upit kada se dogodio štetni događaj da li je išao provjeravati je li bio prometni znak, odgovara da nije. Na upit koliko je puta tražio i od koga da se stavi prometni znak divljač na cesti u vrijeme svog mandata predsjednika, odgovara da jedan put za lokalne ceste, nerazvrstane ceste i to sa označenom kilometražom 2-4 km odnosno produženom djelovanjem. Na upit je li tražio konkretno za D23, odgovara da nije, s tim oni nemaju ništa. Na upit teritorijalno da li mjesto štetnog događaja spada pod njihovo lovačko društvo, odgovara da da ali nije lovište. Na upit prošle godine koliko je bilo naleta divljači na cesti, odgovara da ne bi to znao reći, postoje evidencije. Na upit kolika je dopuštena brzina na ovoj cesti, odgovara d ne bih to znao reći.

15. Iz iskaza prometnog vještaka Davida Ležaja, dipl.ing. proizlazi da je obavljen pregled mjesta nezgode. Vozač motocikla je prezentirao mjesto naleta, mjesto zaustavljanja motocikla i mjesto odbačaja srne. Mjesto naleta državna cesta u Gornjem Zvečaju na 12-tom km + 900 metara. Na zapadnoj strani kolnika odrađene izmjere mjesta nezgode i fotodokumentacije.

16. Iz Nalaza i mišljenja prometnog vještaka Davida Ležaje, dipl.ing., proizlazi da je izvršen pregled prometnog znaka opasnosti „Divljač na cesti“ s ciljem utvrđivanja vremena postavljanja. Vizualnim pregledom potvrđeno je da se na spornom znaku nalazi samo oznaka datuma proizvodnje a ne i datum postavljanja. Slijedom navedenog nema materijalnih dokaza za osporavanje policijskog zapisnika kojim je utvrđeno da u vrijeme prometne nesreće nema postavljenog prometnog znaka opasnosti „Divljač na cesti“.

Na motociklu tužitelja prema Zapisniku o izvidu štete i fotodokumentaciji, nastala su sljedeća oštećenja: retrovizor L, hladnjak, prednje obloga+unutarnja, bočni oklopi L, prednje svjetlo L+D, prednji blatobran, upravljač, prednja vilica.

Vještak utvrđuje da tragovi dlake srne na prednjem kotaču pokazuju da je primarni kontakt uspostavljen između prednjeg kotača i srne u naletu.

Potom dolazi do destabilizacije motocikla, pada na bočnu lijevu stranu motocikla koje se uz bočno klizanje po kolniku zaustavlja na udaljenosti od oko 19,2 m od mjesta kontakta .

Obavljenim pregledom mjesta prometne nesreće te prezentiranim mjestom kontakta i possudarnog položaja, te uzimajući u obzir usporenja od 5,2 m/s2 koje je motocikl mogao ostvariti kočionim sustavom, te usporenja od 4,5 m/s2 koje je motocikl mogao ostvariti klizanjem po kolniku, brzina motocikla u trenutku sudara je iznosila oko:13,4 m/s ili 48 km/h.

Temeljem utvrđene sudarne brzine, proteka vremena od trenutka uočavanja opasnosti (trenutak uočavanje srne) do trenutka sudara, te dinamike kretanja, utvrđeno da se u trenutku mogućnosti uočavanja opasnosti, motocikl YAMAHA, YZF R3 kretalo brzinom od oko 15 m/s ili 54 km/h te se nalazilo na udaljenosti od mjesta sudara od oko 16,4 m.

Z je u skokovitom kretanju došla s pokosa smještenog na jugoistočnoj strani kolnika, gdje se teren spušta prema nižoj koti, te je istrčala na kolnik u smjeru sjeverozapadne strane.

Vozač motocikla imao je mogućnost uočavanja srne u trenutku kada se ista nalazila na vrhu navedenog pokosa, na udaljenosti od oko 9,3 m od mjesta nastanka prometne nesreće.

Iz sadržaja spisa proizlazi da je nakon štetnog događaja procjenitelj DEKRA CROATIA d.o.o. obavio procjenu dana 17.04.2025. i izradio zapisnik o procjeni gdje su navedeni radovi i potrebito vrijeme djelatnika auto struke kako bi se predmetno vozilo dovelo u tehnički ispravno stanje.

Kao stvarnu štetu na motociklu tužitelj prilaže ponudu popravka ovlaštenog servisa MOTO TRADE, s ukupnom visinom štete na motociklu u iznosu od 4.155,75 € Komparacijom ponude MOTO TRADE s foto elaboratom izrađenog od strane procjenitelja DEKRA CROATIA d.o.o. i naknadno dostavljenog foto elaborata od strane punomoćnika tužitelja, potvrđena korektnost priložene ponude.

Tržišna vrijednost vozila na dan nezgode je cijena po kojoj se vozilo može kupiti, odnosno prodati, a određena je na temelju cijene za novo vozilo, uzimajući u obzir zastarjelost vrste vozila, rabljenosti vozila (postotak amortizacije prema godinama starosti i tehničkoj eksploataciji), općeg stanja vozila, odnosno spašenih dijelova, te ponude i potražnje na tržištu rabljenih vozila i rabljenih dijelova za vozila. Prema ispisu cjenika Yamaha centra Zagreb, novonabavna cijena predmetnog motocikla, uključujući sve troškove do registracije iznosi 7.399,00 €

Granica rentabilnosti popravka motornog vozila u načelu iznosi 25-30% „neoštećenih“ dijelova vozila. Vrijednost spašenih dijelova za granicu rentabilnosti predmetnog motornog vozila iznosi oko 2.121,37 eura.

Na temelju izračunate vrijednosti spašenih dijelova proizlazi da bi gornja granica rentabilnosti popravka predmetnog motornog vozila iznosila oko 4.949,85 eura. Provedenom analizom oštećenja, troškova popravka i utvrđene gornje granice rentabilnosti proizlazi da je popravak predmetnog motornog vozila niži od gornje granice rentabilnosti te nije nastupila totalna šteta na vozilu.

Ponuda br. 3772/VP-PP01/1 tvrtke NOVEMA NOVA s utvrđenom vrijednošću kacige i jakne u iznosu od 980,00 € s PDV-om je korektna.

Iz mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je vještak uzimajući u obzir visinu, intenzitet i karakter oštećenja utvrdio da su oštećenja na motociklu usporediva s prometnom nesrećom nalet na divljač s bočnim padom motocikla.

Mjesto prometne nesreće: D23, općina Generalski Stol na 12km + 900m, na sjeverozapadnoj strani kolnika.

Dozvoljena brzina kretanja: 90 km/h

Motocikl tužitelja (YAMAHA, YZF R3) je kretajući se u smjeru sjeveroistoka, u trenutku mogućnosti uočavanje opasnosti kretao se brzinom od oko 15 m/s ili 54 km/h te se nalazilo na udaljenosti od mjesta sudara od oko 16,4 m. Z je u skokovitom kretanju došla s pokosa smještenog na jugoistočnoj strani kolnika, gdje se teren spušta prema nižoj koti, te je istrčala na kolnik u smjeru sjeverozapadne strane kretajući se brzinom od oko od oko 8,3 m/s ili 30 km/h, srna je put od oko 9,3 m preša u vremenu od oko 1,1 sek.

Do prometne nesreće ne bi došlo:

- da je vozač vozila tužitelja u trenutku uočavanja opasnosti a kada je bio udaljen od mjesta naleta oko 16,4 m reagirao intenzivnim kočenjem, te da se kretao brzinom jednakom ili manjom od: 9,5 m/s ili 34 km/h

Na osobnom automobilu tužitelja je utvrđena djelomična šteta, te potvrđena visina štete temeljem ponude popravka ovlaštenog servisa MOTO TRADE, s ukupnom visinom štete na motociklu u iznosu od 4.155,75 € s PDV-om.

Visina štete na moto opremi (kaciga/jakna) utvrđena temeljem ponude NOVEMA NOVA u iznosu od 980,00 € s PDV-om.

17. Prometni vještak David Ležaja u svom iskazu navodi da je zadatak vještaka bio utvrditi visinu štete na motoru koja je nastala u predmetnom štetnom događaju. Sam način sanacije nije visina štete iz razloga što oštećeni nije morao popravljati motor da bi se mogla utvrditi šteta na motoru. Štetu predstavljaju oštećenja koja su nastala u ovoj prometnoj nezgodi koja sadrži popis dijelova potrebnih za zamjenu te količinu radova potrebnih za sanaciju. To je sve obuhvaćeno ponudom broj 229 firme Moto trade od 12. listopada 2024. (ovlaštenog servisa).

Fotoelaboratom ovlaštenog procjenitelja Dekra Croatia fotodokumetirana su oštećenja na motoru. Izgled, karakter i intenzitet oštećenja potvrđuje nastanak štete od klizanja po kolniku. Na prednjem kotaču vidljivi tragovi dlaka koji potvrđuju kontakt sa srnom. Slijedom navedenog nije bilo osnova sumnjati u policijski zapisnik i opis nastanka. Na kroki skici, ručno izrađenoj skici policijskog očevida nisu upisani tragovi na kolniku te je stoga i rađen sudski očevid gdje nam je vozač motocikla prezentirao mjesto sudara te mjesto zaustavljanja motocikla nakon klizanja. To su bili osnovni parametri za izračun dinamike kretanja motocikla i srne. S obzirom na tragove krvi, utvrđenja policije, izjave svjedoka, nije imao osnova sumnjati u promjenu mjesta nesreće, vrijeme nastanka i opis nastanka. Sve navedeno dovodi do zaključka da se prometna nesreća dogodila na prezentiranom mjestu na opisani način i u navedeno vrijeme 3. kolovoza 2024. Sukladno raspoloživom vremenu od trenutka uočavanja opasnosti do trenutka sudara kao i utvrđene brzine kretanja motora u trenutku sudara vozač motora je započeo s kočenjem 0,2 sekunde prije sudara, dakle kočio je. Nalazom je utvrđeno da je brzina kretanja u trenutku uočavanja opasnosti iznosila oko 54 km/h, dok je sudarna brzina iznosila oko 48 km/h. Brzina kretanja u trenutku sudara je utvrđena temeljem oštećenja na motociklu nastala prilikom klizanja po kolniku te udaljenosti od mjesta udara u srnu do mjesta zaustavljanja motocikla stoga naletna brzina nije mogla biti viša od ove koja je izračunata. Brzina u trenutku uočavanja izračunata je na način da je uzeto vrijeme potrebno za reagiranje vozača u trenutku uočavanja opasnosti, vrijeme potrebno za aktivaciju kočionog sustava te preostalo vrijeme do trenutka sudara gdje je vozač kočio, stoga ta brzina nije mogla biti viša od izračunate.

17.1. Za vještaka nije bilo daljnjih pitanja a punomoćnica tužitelja i zamjenička punomoćnica tuženika ne prigovaraju iskazu te predlažu zaključiti glavnu raspravu.

18. Mjesto događaja je na cesti D23- DUGA RESA (D3)-JOSIPDOL-JEZERANE- SENJ (D8)DUGA RESA(D3)- JOSIPDOL (D42), općina Generalski Stol, na 12 km +900 metara, te je utvrđeno da se vozač ČC kretao u smjeru [adresa], svojom desnom stranom kolnika, a srna mu je izletjela s njegove lijeve strne, a što proizlazi iz potvrde i izvješća policije, skice mjesta događaja policije i iskaza svjedoka ČC.

18.1. Prigovor promašene pasivne legitimacije sud smatra neosnovanim. Naime, tužitelj je uz tužbu dostavio i podatke o lovištu – prilog SLE-detalji lovišta Zvečaj gdje je priložena i karta s grafičkim prikazom lovišta (rozom bojom) i iz kojeg opisa je razvidno da se lovište Zvečaj, koje se proteže na području gdje se kao početna točka uzima prijelaz preko rijeke Mrežnice za Jankovo Selište u Gornjem Zvečaju, zatim nizvodno rijekom Mrežnicom do drvenog mosta na rijeci Mrežnici u Belavićima (granica s lovištem Duga Resa), zatim cestom Duga Resa – Josipdol do Mrežničkog Venca, zatim skreće cestom prema selu Dvorjanci, Kozalj Vrh, Ivšići do Sladića u Dubravčanima, te otuda cestom do izlaska na cestu Karlovac – Rijeka i tom cestom do mosta u Jarčem Polju, zatim uzvodno rijekom Dobrom do Goričica Dobranskih, te šumskim putem kroz šumu Bukovlje do ceste Duga Resa – Josipdol koju prelazi i ide dalje pravcem do prijelaza za Jankovo Selište na rijeci Mrežnici. Štetni događaj se dogodio na mjestu koje se nalazi usporedno s rijekom Mrežnicom između Duga Rese i Josipdola, što se podudara s područjem lovišta tuženika, a što tuženik ne osporava. Navodi tuženika da cesta nije lovno područje i da općina Generalski Stol ima Program zaštite divljači pa tuženik ne lovi na mjestu štetnog događaja ne utječu na osnovanost prigovora pasivne legitimacije s obzirom na utvrđenje da je srneća divljač istrčala na kolnik s vozačeve lijeve strane sa lovnog područja LD "Gaj" Zvečaj, odnosno, iz pravca lovišta kojim gospodari tuženik a i njegov lovnik i lovočuvar GC je po pozivu policije preuzeo i zbrinuo divljač.

19. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN 99/18., 32/19., 32/20. i 127/24.) je propisano:

Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

19.1. Međutim u slučaju kad je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, kao što je to slučaj u ovom predmetu, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima a što proizlazi iz odredbe čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu kojom odredbom je propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

19.2. Kako Zakon o lovstvu kao lexspecialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari lovoovlaštenik ( u konkretnom slučaju tuženik), kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. To znači da kada je do štete došlo u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama ZOO-a.

20. Odgovornost i pasivna legitimacija tuženika temelji se na činjenici da je došlo do naleta vozila na divljač, tj. srnu, i da je divljač vozaču koji je vozio tužiteljevo vozilo istrčala na prometnicu kojom se kretao iz područja lovišta lovačkog društva tuženika, pa dakle prigovor pasivne legitimacije, obzirom na sve naprijed navedeno i obrazloženo nije osnovan.

21. Divljač koja dospije na cestu po kojoj se odvija promet je opasna stvar, a za štetu od opasne stvari u smislu odredbe čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO, odgovara njezin vlasnik ili u smislu odredbe čl. 1066. st.1. ZOO -a umjesto vlasnika, isto kao on, odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi.

21.1. U konkretnom slučaju, tuženik kao lovoovlaštenik lovišta u kojem obitava divljač, odgovara kao imatelj opasne stvari po principu uzročnosti u kojem slučaju se u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, time da se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog drugog nepredvidivog uzroka (čl. 1067. st.1. ZOO-a), a djelomično se može osloboditi odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (čl. 1067. st.3. ZOO-a).

22. Dakle, sud je utvrdio da kod mjesta događaja nije bilo postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", da je brzina prometnim pravilom bila ograničena na 90 km/h, da vozač ČC nije bio pod utjecajem alkohola (zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti).

23. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz prometnog vještaka ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, a imajući u vidu da se radi o ovlaštenoj i stručnoj osobi za vještačenje, da je nalaz dao temeljem obavljenog očevida na licu mjesta, dostavljene dokumentacije policije (skica mjesta događaja, fotodokumentacija, izvješće).

24. Kod objektivne odgovornosti, teret dokaza u pogledu potpunog ili djelomičnog oslobođenja od odgovornosti je na tuženiku, te je dakle, tuženik taj koji je dužan dokazati postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu (u smislu da je do štete došlo jer se tužitelj kretao nedopuštenom brzinom, da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti, važećoj prometnoj signalizaciji i sl.).

25. U konkretnom slučaju, tuženik nije dokazao da je neprilagođena brzina stanju i uvjetima na cesti uzrok štete, odnosno nije dokazao postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu.

25.1. Naime, dopuštena brzina kretanja na cesti na kojoj se dogodila nezgoda bila je ograničena općim propisom na 90 km/h, temeljem nalaza vještaka utvrđeno je da se vozač vozila kretao cestom brzinom od oko 54 km/h, a što dokazuje i nastanak konkretnih oštećenja vozila, te da vozač motocikla je imao mogućnost uočavanja srne u trenutku kada se ista nalazila na vrhu navedenog pokosa, na udaljenosti od oko 9,3 m od mjesta nastanka prometne nesreće a koji put od oko 9,3 metra srna prijeđe u vremenu od 1,1 sekundi, da do prometne nesreće ne bi došlo da je vozač vozila tužitelja u trenutku uočavanja opasnosti a kada je bio udaljen od mjesta naleta oko 16,4 metra reagirao intenzivnim kočenjem, te da se kretao brzinom jednakom ili manjom od 34 km/h. U konkretnoj situaciji nisu postojale okolnosti tj. uvjeti na cesti, koji bi nalagali potrebu vožnje ispod 34 km/h, kod čega mjesto nezgode nije bilo označeno ni znakom opasnosti „divljač na cesti“ koji bi upozoravao na moguću iznenadnu opasnost naleta divljači. Kod toga po mišljenju ovoga suda, u situaciji kad se nezgoda mogla izbjeći samo pri brzini kretanja manjoj od 34 km/h, u postojećim uvjetima na cesti - neoznačavanje mjesta nezgode znakom "divljač na cesti", dopuštena brzina kretanja od 90 km/h - zaista nije realno očekivati od bilo kojeg vozača pa tako i ni od vozača motocikla ČC da u takvim uvjetima vozi ispod 34 km/h.

26. Nadalje, ne stoji ni istaknuti prigovor da cesta nije lovno područje, što tuženik ukazuje na odgovornost, odnosno, krivnju treće osobe tj. nadležne uprave za ceste.

26.1. Odredbom čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama (NN 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14) propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, odgovara za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač po osnovi krivnje ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

26.2. S druge strane, odgovornost za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na cesti je, kao što je rečeno, objektivna.

26.3. Oslobođenje od odgovornosti za štetu prouzročenu opasnom stvari moguće je u slučajevima propisanim odredbom čl. 1067. ZOO, prema kojoj se, vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1.), ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti (st. 2.), a ako je nastanku štete djelomično pridonio oštećenik vlasnik se oslobađa djelomično (st. 3.), ili ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (st. 4.).

26.4. Sud prigovor tuženika cijeni paušalnim i općenitim jer ne navodi u čemu bi se konkretno sastojala radnja ili propust nadležne uprave za ceste u konkretnom slučaju, kod čega do oslobođenje lovoovlaštenika od objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom divljači na vozilo može doći samo ukoliko je to nepostupanje u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom , a iz sadržaja spisa i provedenih dokaza ne proizlazi da je postojao bilo kakav zahtjev lovačkog društva prema nadležnoj upravi za ceste u smislu čl. 50. st1. ZC, a po kojem nadležna uprava nije postupila, niti proizlazi da bi šteta i štetni događaj bio u bilo kakvoj vezi sa stanjem ceste odnosno prometnice u pravcu sigurnog korištenja ceste.

27. Sud je prihvatio i nalaz vještaka u pogledu visine štete da je na vozilu tužitelja utvrđena djelomična šteta, te potvrđena visina štete temeljem ponude popravka ovlaštenog servisa Moto Trade, s ukupnom visinom štete na motociklu u iznosu od 4.155,75 eura s PDV-om.

27.1. Prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

28. Slijedom navedenog valjalo je tužitelju dosuditi navedeni iznos s uključenim PDV - om od 4.155,75 eura, kao pod I. izreke presude.

28.1. Na dosuđeni iznos štete tužitelju je kamata dosuđena tekućim od dana presuđenja, jer se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti na koju kamata prema ustaljenoj sudskoj praksi teče od dana donošenje presude, dok je s preostalim dijelom u pogledu tijeka zatezne kamate, tužbeni zahtjev valjalo odbiti, kao pod točkom I. i II. izreke presude.

29. Dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na opremu u iznosu 980,00 eura sa zatraženom zateznom kamatom sud smatra neosnovanim. Budući tužitelj nije vlasnik opreme a vlasnik iste je ČC koji je iskazao da s tužiteljem nije dogovarao naknadu štete, to sud smatra da tužitelj ne može samostalno tražiti naknadu štete za opremu koje nije vlasnik. Stoga je taj dio tužbenog zahtjeva odbijen kao neosnovan, kao pod točkom III. izreke presude.

30. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP -a , te tužitelju pripada trošak u cijelosti jer u postupku nije uspio samo s dijelom zahtjeva radi kojeg nisu nastali posebni troškovi.

30.1. Trošak tužitelja se sastoji od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu, i troška plaćenog predujma za vještačenje, time da trošak zastupanja pripada sukladno VPS i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023 i 107/2025).

30.2. Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

sastav tužbe u iznosu 250,00 EUR, sastav podneska od 12.2.2025. u iznosu od 250,00 EUR, zastupanje na ročištu 5.5.2025. u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska od 7.5.2025. u iznosu od 250,00 EUR, zastupanje na ročištu 27.5.2025. u iznosu od 250,00 EUR, zastupanje na ročištu – očevid 26.2.2026. u iznosu od 250,00 EUR, trošak izbivanja iz ureda 4 započeta sata u iznosu 250,00 EUR, trošak pristupa na relaciji [adresa] – [adresa] – [adresa] u iznosu 30,00 EUR, sastav podneska od 1.3.2026. u iznosu od 62,50 EUR, sastav podneska od 8.5.2026. u iznosu od 250,00 EUR, zastupanje na ročištu od 27.5.2026. u iznosu od 250,00 EUR, pristup na ročište radi objave i uručenja presude u iznosu od 125,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak vještačenja u iznosu od 585,86 EUR, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 48,91 EUR te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 97,81 EUR, što je ukupno 3.200,08 EUR.

U Ogulinu, 10. srpnja 2026.

Sudac

Blaženka Glad

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e - oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Dostaviti:

1. Hrvoje Bićanić, odvjetnik u Ogulinu

2. Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu