REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Pn-60/2023-34

Gundulićeva 27 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Draganu Ramljaku kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŠE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima – odvjetnici iz OD Santica & Đapić, iz Splita protiv tuženika Croatia Osiguranje d.d.; OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, Podružnica Split, Trg hrvatske bratske zajednice 8, Split, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 27.05.2026 u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivana Santice odvjetnika u Splitu te generalnog punomoćnika tuženika LE, na ročištu za objavu 10. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete, tuđe njege i pomoći i troškova liječenja iznos od 5.501,82 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 10.11.2022. godine do 31.12.2022. god po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. god. do 29.12.2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Croatia Osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete (izgubljene zarade) iznos od 1.232,40 EUR, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se obračunava do 31.12.2022. godine za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena , a za razdoblje od 01.01.2023. god. do 29.12.2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom:

• na iznos od 59,38 EUR, od 15. srpnja 2022. godine;

• na iznos od 252,56 EUR, od 15. kolovoza 2022. godine;

• na iznos od 306,82 EUR, od 15. rujna 2022. godine;

• na iznos od 306,82 EUR, od 15. listopada 2022. godine;

• na iznos od 306,82 EUR, od 15. studenog 2022. godine,

sve do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku Croatia Osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka sa zateznom kamatom koja na troškove parničnog postupka u iznosu od 4.485.01 eura teče od dana donošenja prvostupanjske presude 10. srpnja 2026. do isplate, obračunatoj po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 15. veljače 2023. tužiteljica je navela da se dana 15. lipnja 2022. u Splitu zbila prometna nezgoda između vozila Volkswagen Golf i vozila Volkswagen Up, kojim je upravljala tužiteljica. Da je do nezgode došlo na način da je vozilo Golf udarilo u vozilo tužiteljice koje je bilo zaustavljeno prije pješačkog prelaza, da osiguranik tužene nije održavao propisani razmak. Da je dio štete isplaćen u mirnom postupku i priznat osnov potraživanja. Tužitelj potražuje neimovinsku i imovinsku štetu te izgubljenu zaradu pa je postavljen tužbeni zahtjev koji je i naveden u izreci ove presude.

2. U svom odgovoru na tužbu od 16. ožujka 2023. dana tuženik je naveo Tuženik se u zadanom, te zakonski propisanom roku očituje kako slijedi: ➢ Priznaje se pasivna legitimacija

➢ osporava se osnov daljnjeg potraživanja, odnosno visina tužbenog zahtjeva Tuženik ne osporava pasivnu legitimaciju, s obzirom da je vozačica vozila, reg. ozn. i broja [registarska oznaka] osiguran policom auto odgovornosti kod tuženika pod br. 012912410134 prouzročila prometnu nezgodu dana 15.06.2022. godine. Naime, u tužbi se ne osporava da je tužiteljici po podnesenom odštetnom zahtjevu u mirnom postupku izvršena isplata nespornog iznosa od 1.274,14 EUR/10.600,00 kn na ime povrede prava osobnosti (od čega iznos od 132,72 EUR/1.000,00 kn na ime troškova liječenja) Stoga, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva jer je već isplaćeni nesporni iznos adekvatan zadobivenim tjelesnim ozljedama. Naime imajući u vidu karakter ozljede – nema trajnih posljedica ,te način nastanka prometne nezgode, tuženik je odmjerio iznos od 1.274,14 EUR/9.600,00 kn na ime naknade neimovinske štete, te drži da je isti više nego pravična odmjerena odšteta. Nasuprot tome, daljnji iznos od 2.526,86 EUR koji se tužbom potražuje na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege (nije specificirano) predimenzioran je i nerealan, te suprotan odredbi čl.1100. ZOO-a o čemu svakako sud vodi računa tijekom postupka. Slijedom navedenog, tuženik posebno ističe -u dijelu koji se odnosi na zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu- ista može teći tek od dana utvrđivanja opsega i visine obveze sukladno čl. 1103.ZOO-a ) o čemu stav zauzima sudska praksa. Svakako je sukladno odredbi čl.1103.ZOO-a prilikom provođenja medicinskih vještačenja neophodno utvrditi i datum ustaljenja zdravstvenog stanja jer uopće nije upitno da je tuženik izvršio zakonsku obvezu isplate nespornog iznosa u roku od podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, a sva evenutalnu daljnju štetu i posljedice moguće je procjenjivati tek po okončanom liječenju IV/ Osporava se paušalno potraživanje na ime naknade za tuđu njegu i pomoć jer ozljeda ovakvog karaktera istu ne iziskuje, te na ime troškova liječenja u iznosu od 127,28 EUR (bez dokaza na okolnost navodno nastalih troškova) kao i zatraženi tijek zatezne kamate budući se - radi o nenovčanoj imovinskoj šteti na koju kamata može teći isključivo od presuđenja. Tužiteljica je putem izabranog liječnika imala pravo (zbog mjesta prebivališta) ishoditi besplatan prijevoz (to je pravo osiguranika HZZO-a za slučaj odlazaka na rehabilitirajuće terapije nakon traume–ozljede) niti je bilo potrebe za obavljanjem specijalističkih pregleda u privatnoj klinici, te ovaj trošak nije trebao ni nastati. Osporava se potraživanje na ime izgubljene zarade u vidu razlike plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, a poglavito se osporava da bi duljina trajanja bolovanja (5 mjeseci na neznatnu povredu – istegnuće vratnih mišića) bila u uzročnoj vezi s posljedicama iz predmetne prometne nezgode. Slijedom svega navedenog, te s obzirom da je tužiteljica u cijelosti obeštećena po predmetnom štetnom događaju, predlaže se tužbeni zahtjev odbiti uz nalog tužiteljici da nadoknadi tuženiku troškove ovog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao potvrdu PU splitsko dalmatinske od 20.6.2022., nalaz hitnog prijema KBC Split od 15.6.2022., spec. nalaz dr. EE od 11.7.2022., nalaz dr. ŠEŠ od 19.7.2022., kartončić fizikalne terapije, nalaz dr. RE od 21.9.2022., nalaz dr. SE **.**.2022., MNG nalaz od 2.01.2023., nalaz dr. Snježane Delić spec. psihijatar od 12.1.2023., Aneks Ugovora o radu, obračun plaća, zdravstveni karton za tužiteljicu, iskaz tužiteljice te nalaz i mišljenje sudskih vještaka dr. Arsena Pavića spec. ortopeda i traumatologa, dr. OE spec. neurokirurga i dr. Nikole Sikirice spec. psihijatra.

4. Iz ovako provedenog dokaznog postupka među parničnim strankama nisu sporni pasivna legitimacija osnov odgovornosti i činjenica da je dio štete isplaćen u mirnom postupku.

5. Iz ovako provedenog dokaznog postupka sporna je visina imovinske i ne imovinske štete.

6. U odnosu na visinu neimovinske i imovinske štete sud je izveo dokaz vještačenjem po sudskim vještacima dr. Miri Jurinoviću spec. neurokirurgu, dr. Arsenu Paviću spec. ortopedu, dr. Nikoli Sikirici spec. psihijatru a u odnosu na visinu izgubljene zarade sud je izveo dokaz vještačenjem po sudskom vještaku za financije i knjigovodstvo Zlatku Cvitanoviću.

7. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak dr. Miro Jurinović spec. neurokirurg je naveo:

Pregledao sam medicinsku dokumentaciju tužiteljice AE koja je rođ.1984 god, a dana 15. lipnja 2022. u prometnoj nesreći zadobila je vratnu trzajnu ozljedu i blaže oštećenje područja prsne kosti. Istog dana pregledana je na Hitnom kirurškom prijemu, negirala je udarac glavom. Događaj je rekonstruirala u cijelosti. Žalila se na bolove u vratu, i predjelu prsišta, gdje je prelazio sigurnosni pojas. Bili su objektivno prisutni bolovi na palpaciju mišića otraga na vratu i bila je ograničena i bolna pokretljivost vrata. Urađenim rendgenskim snimanjem isključene su koštano traumatske promjene kao i promjene unutar prsišta. Postavljen je imobilizacijski okovratnik, preporučeno mirovanje i da uzima tablete protiv bolova po potrebi. Nakon četiri dana bila je na kontrolnom neurokirurškom pregledu. Radi mučnine i povraćanja urađen je pregled CT mozga– nalaz je bio uredan. Poslije je upućena na fizikalno liječenje o čemu će iznijeti detaljnije podatke pregleda fizijatara i provođenja fizikalne terapije vještak kirurg traumatolog. Kako se žalila na trnce u šakama i slabost šaka upućena je na pregled neurologu koji je dana 02. siječnja 2023. uradio pretragu EMNG. Pretraga EMNG je ukazala na do srednje teško poslije traumatsko oštećenje za vratne živčane korjenova šeste i sedme dakle obostrano. Doživjela je tužiteljica povredu njenog osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje. S neurokirurškog gledišta iskustveno s dobrom namjerom na temelju jednog učinjenog EMNG nalaza poslije 6 i pop mjeseci od dana ozljeđivanja procjenjujem preostalo umanjenje životne aktivnosti za 4%. Ono će se ispoljavati s potrebom kraćeg odmaranja pri poslovima gdje se iziskuje uporaba šaka kroz duže vrijeme, uglavnom uz ulaganje napora u blažem stupnju ona će biti radno efikasna. Nakon što će vještačiti kirurg traumatolog ako s njegove strane bude procijenjeno trajno oštećenje tjelesnog zdravlja sugerira se pribrojit procijenjene postotke. U preostalim vidovima štete dogovorili smo se prije početka rasprave da će se izjasniti vještak kirurg traumatolog.

8. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak dr. Arsen Pavić spec. ortoped i traumatolog je naveo :

Pregledao sam spis i spisu priležeču medicinsku dokumentaciju iz koje je razvidno kako je tužiteljica AE ŠE rođ. 1984 god na dana 15. lipnja 2022 zadobila kao vozač automobila udarac s stražnje strane svog automobila udarac drugim automobilom zbog čega je zadobila ozlijede po radi kojih je istoga dana pregledana i obrađena na Hitnom kirurškom prijemu. Žalila se na bolnost u području vrata i na mjestu prolaska sigurnosnog pojasa u području prsne kosti. Navodila je da je povratila u više navrata. U statusu stoji kako je prisutna bolna osjetljivost par vertebralnih mišića vrata i torakalnog djela kralježnice na palpaciju uz ograničenu pokretljivost. Učinjena je radiološka obrada kojim je isključena koštan trauma kao i promjene unutar prsišta. Postavljen joj j e imobilizacijski okovratnik, preporučeno je mirovanje i tablete za bolove. U daljnjem tijeku liječenja pregledana je po neurokirurgu dana 19.06. i 11.07.2022. Na kontroli od 11.07. zabilježeno je kako je kliničko stanje u postupnom poboljšanju, mada u kliničkom statusu nema promjena. Preporučena je fizikalna terapija. Slijede pregledi fizijatra i to 19.7.2022.,21.9.2022. i 05.12.2022. Tužiteljica je učinila tri ciklusa fizikalne terapije po 10 dana dakle ukupno 30 dana. U statusu je zabilježeno kako je cervikalna lordoza reducirana, kako je prisutna bolnost na palpaciju trapezijusa i kako je ograničena pokretljivost prvenstveno bolna rotacija u desno, laterofleksija u lijevo dok je ekstenzija polovična. Ovaj nalaz gotovo bez promjena evidentiran je na kontroli fizijatra 21.09.2022. pa je ponovno preporučena i ordinirana i time i provedena fizikalna terapija u novom ciklusu uz ordinirane nsar. Zadnji pregled fizijatra je bio u prosincu 2022. kada je zabilježena ograničena pokretljivost vratno i lumbalnog sakralnog djela kralježnice koja je bolno reducirana.

MIŠLJENJE:

O ozljedama i povredama osobnosti na tjelesno zdravlje zbog oštećenja živčanih korjenova vratnog segmenta kralježnice svoje mišljenje i procjenu je dao ovdje nazočan vještak neurokirurg. K tome toj procjeni, a pošto se radi o posljedicama oštećenja živčanih korjenova obostrano treba pridodati posljedice nakon traume loko motornog sustava koje cijenim kao ograničenu pokretljivost za trajno za 3 % što ukupno daje 7%. Tužiteljica će ulagati dodatne napore u blažem stupnju u svakodnevnom životu za sve poslove i radnje kod kojih će okretati vratom u raznim smjerovima , gledati iznad razine očiju, podizanjem čela. U svakodnevnom životu to se odnosi na ulaganje napora posebno u svojstvu vozača, radi praćenja situacije u prometu, parkiranja i sl. Također će dodatno ulagati napore i trebati kraće odmaranje za sve radnje koje zahtijevaju navedene pokretne vrata kao što su npr. vješanje zavjesa, brisanje prašine a isto tako i za mnoge druge kućanske poslove.

Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta 36 sati, srednjeg intenziteta 8 dan a blagog intenziteta još 4 tjedna. Kroz 30 dana tijekom obavljanja fizikalne terapije imala je blage bolove u prosjeku 4 sata u danu, tuđa njega (nemedicinska ) bila je potreba 2 tjedna po dva sata dnevno. Tužiteljica je također trpjela neugodu i nelagodu zbog odlaska na HKP zbog izlaganja ionizirajućem zračenju, zbog nošenja šancovog ovratnika i zbog brige za ishod liječenja. Naruženosti nema.

9. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak Dr. Nikola Sikirica spec. psihijatar je naveo :

Pregledao sam spis i medicinsku dokumentaciju na ime tužiteljice ŠE iz čega je vidljivo da je ista dana 15. lipnja 2022. bila sudionikom prometne nezgode te je tom prilikom zadobila ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. ortopeda i neurokirurga. Tužiteljica je također jednom i psihijatrijski pregledana ambulantno kod privatnog psihijatra te joj je postavljen dijagnoza poremećaja prilagodbe i anksiozne reakcije na stres. Nakon toga nema daljnjih psihijatrijskih nalaza. Mogu reći da smatram da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju od 10ak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća dva dana, zatim sekundarni strah umjerenog stupnja u trajanju do dva tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 2 mjeseca.

10. U svom iskazu tužiteljica ŠE je navela:

Mogu kazati, da sam ja ozlijeđena u prometnoj nezgodi koja se zbila dana 15. lipnja 2022. i zadobila sam povrede u istoj, mogu kazati da sam odmah po ozljeđivanju otvorila bolovanje i na bolovanju sam bila nekih pet mjeseci. Isto tako mogu kazati da sam bila zaposlena tada u tvrtki Monaco Play d.o.o., i prije bolovanja sam ostvarivala mjesečnu plaću od nekih 8.000,00 kn, a kada sam bila na bolovanju plaća mi je bila nekih 4.000,00 kn. Mogu kazati, da su mi tuđu njegu i pomoć, pružali moji ukućani. Bila sam također i na fizikalnoj terapiji i to u tri navrata po dva tjedna, a na tu fizikalnu terapiju me je vozio moj prijatelj CE iz [adresa] u bolnicu Križine u Splitu. Mogu kazati, da sam ja istome plaćala troškove goriva. Nisam odlazila autobusom, na te fizikalne terapije. Ja bi mu platila svaki put troškove goriva. Mogu kazati i to da sam plaćala razne masti i analgetike, koje nije pokrivao HZZO. Mogu kazati da svi ovi troškovi, koje sam imala u svezi liječenja kao što su plaćanje analgetika i masti te troškova koje sam plaćala CE je bilo u ukupnom iznosu od nekih 300,00 EUR.

11. Stalni sudski vještak dr. Miro Jurinović je u svom nalazu i mišljenju, nakon pregleda medicinske dokumentacije tužiteljice, naveo kako je ista doživjela povredu prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje. Naime, tužiteljica će zbog zadobivene ozljede, trzajne ozljede vrata, trebati kraće odmaranje pri poslovima gdje se iziskuje uporaba šaka kroz dulje vrijeme, te će biti radno efikasna, ali samo uz ulaganje napora, zbog čega joj je zaostalo umanjene životne aktivnosti prema iskustvenoj procjeni vještaka od 4%.

12. Na ovako danu procjenu smanjenja životne aktivnosti, stalni sudski vještak dr. Arsen Pavić, spec. ortoped i traumatolog je cijeneći posljedice oštećenja živčanih korjenova obostrano i pridodavajući posljedice nakon traume lokomotornog sustava, procijenio smanjenje životne aktivnosti za daljnjih 3%, što ukupno daje 7% smanjenja životne aktivnosti tužiteljice zbog zadobivene ozljede u predmetnoj prometnoj nesreći. Pri tome, tužiteljica će prema mišljenju vještaka ulagati dodatne napore u svakodnevnom životu za sve poslove i radnje kod kojih će okretati vratom u raznim smjerovima ili podizati glavu. Ista je pretrpjela nelagodu zbog odlaska na HKP i izlaganja ionizirajućem zračenju, kao i zbog nošenja Schanzovog ovratnika i brige za ishod liječenja.

13. Tužiteljica je zbog predmetne nesreće trpjela i bolove jakog intenziteta 36 sati, srednjeg intenziteta 8 dana te blagog intenziteta još 4 tjedna. Ista je zbog obavljanja fizikalne terapije, a koju je obavljala u tri ciklusa po 10 dana, imala blage bolove i dodatnih 30 dana u prosjeku 4 sata u danu. Obzirom da tužiteljica nije mogla obavljati zbog zadobivenih ozljeda osnovne životne aktivnosti, istoj je prema mišljenju vještaka tuđa njega i pomoć bila potrebna 2 tjedna po dva sata dnevno.

14. Pravična novčana naknada, iako nikada ne može nadoknaditi oštećeno zdravlje, treba pružiti kakvu takvu satisfakciju oštećenoj za ono što je pretrpjela i što će trpjeti u budućnosti. Podsjećamo, posljedice o kojima su govorili vještaci tužiteljica će trpjeti do kraja života. Novčana naknada kojom se takva situacija nastoji kompenzirati mora stoga biti odgovarajuća i realna, usklađena s inflatornim kretanjima, a sve kako bi naknada u konačnici bila pravična (članak 1100. ZOO-a) i adekvatna. Sud će pri tome cijeniti ne samo ocjene vještaka o kvalifikatornim okolnostima nego i sve one neugodnosti kojima je oštećena zbog ozljeđivanja bila izložena. Takav stav usvojen je još odavno i u sudskoj praksi i to u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev- 585/2010 od 27.10.2010. koju citiramo u nastavku. Naime, jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, straha, te duševnih bolova (smanjenje životne aktivnosti, naruženost) imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične naknade, kao što su životna dobi, vrsta zanimanja odnosno profesijom oštečenika i slično.

15. Slijedom svega iznijetog tužiteljica smatra kako pravična novčana naknada na ime neimovinske štete iznosi 6.500,00 EUR-a. Uzimajući kao cijenu sata nemedicinske njege i pomoći sukladno dostavljenom cjeniku doma Lovret 5,31 EUR, tužiteljici je na ime tuđe njege i pomoći nastala šteta u ukupnom iznosu od 148,68 EUR (14 x 2 x 5,31=148,68 EUR). Dakle, tužiteljica smatra kako joj je ukupno nastala šteta u iznosima i po osnovama kako slijedi: 10.1. Neimovinska šteta 6.500,00 EUR 10.2. Tuđa njega i pomoć 148,68 EUR 10.3. Troškovi liječenja 260,00 EUR 10.4. Izgubljena zarada 1.223,12 EUR

16. Kako je tuženik na ime neimovinske štete, tuđe njege i pomoći, i troškova liječenja isplatio iznos ukupni iznos od 1.406,86 EUR, to se ukupni iznos štete s ovih osnova (6.908,68 EUR) umanjuje za plaćeno, pa se s tih osnova u petitu tužbenog zahtjeva potražuje ukupno 5.501,82 EUR-a s kamatom od dana postavljanja odštetnog zahtjeva. Na ime izgubljene zarade zahtjev ostaje isti kao u tužbi.

17. Stalni sudski vještak Zlatko Cvitanović je sukladno nalogu Naslovnog suda utvrdio kolika je visina potraživanja tužiteljice od tuženika u pogledu visine izgubljene zarade, pri tome dajući dvije mogućnosti obračuna, obzirom da se kod obračuna razlika između naknade plaće za vrijeme bolovanja i visina plaće koja bi bila ostvarena da nije korišteno višemjesečno bolovanje koriste podatci o prosječnoj obračunatoj plaći u bruto iznosu. Isti je utvrdio da je tužiteljici zbog korištenja višemjesečnog bolovanja u utuženom razdoblju od lipnja do listopada 2022. godine nastala izgubljena zarada u iznosu od 2.149,00 EUR bruto, odnosno da je po osnovi neto plaće visina izgubljene zarade za ukupno cijelo utuženo razdoblje iznosila 1.232,40 EUR.

18. Izrađeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka Zlatka Cvitanovića temelji se na knjigovodstvenoj dokumentaciji koja prileži sudskom spisu, pa obzirom da se u parnicama radi naknade štete, a u pogledu izgubljene zarade potražuju neto iznosi, tužiteljica sukladno istome uređuje svoj tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na izgubljenu zaradu na iznos od 1.232,40 EUR. S obzirom na sve izneseno tužiteljica je i postavila tužbeni zahtjev tako da sada potražuje:

Neimovinska šteta 6.500,00 EUR 13.2. Tuđa njega i pomoć 148,68 EUR 13.2. Imovinska šteta (troškovi liječenja) 260,00 EUR 13.3. Izgubljena zarada 1.232,40 EUR Kako je tuženik na ime neimovinske štete, tuđe njege i pomoći i troškova liječenja isplatio iznos od 1.406,86 EUR, to se ukupni iznos štete s ovih osnova umanjuje za plaćeno te se predlaže Naslovnom sudu donošenje slijedeće: Prije svega, nije sporno da je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporni iznos od 1.141,42 EUR na ime neimovinske štete, kao što nije sporno da je tužiteljica tužbom potraživala daljnji iznos od 2.525,86 EUR, međutim, nalazom i mišljenjem stalnih sudskih vještaka utvrđeno je da je tužiteljici zbog zadobivenih ozljeda, zaostalo smanjenje životne aktivnosti u ukupnom iznosu od 7%, sukladno čemu je tužiteljica 19.04.2025. godine uredila tužbeni zahtjev podneskom, a koji podnesak je dostavljen punomoćniku tuženika na očitovanje.

19. Tuženik podneskom osporava iznose naknade štete, prikazujući pravičnu novčanu naknadu kao matematičku formulu kojom se jednostavnim operacijama dolazi do zbroja koji bi prema tuženiku trebao pružiti tužiteljici satisfakciju za sve pretrpljeno zbog krivnje osiguranika tuženika.

20. Međutim, ono što tuženik izbjegava je cilj i smisao pravične novčane naknade kao i inflatorne okolnosti koje se mora uzeti u obzir prilikom dosuđivanje iste.

21. Prije svega, u predmetnom slučaju se ne radi o preinaci tužbe, jer je tužbeni zahtjev uređen nakon sačinjenog medicinskog vještačenja, nakon saznanja za okolnosti za koje tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe te sud tijekom postupka nisu imali stručno znanje temeljem kojeg bi se odluka mogla i donijeti.

22. Člankom 190. stavkom 1. ZPP propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a iznimno od odredbe stavka 1. tog članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (stavak 2.) te je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika; ali će se smatrati da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci (stavak 4).

23. Tužba je preinačena nakon provedenog dokaza medicinskim vještačenjem koje je provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka, pa je pravilnom primjenom članka 190. stavka 3. ZPP dopuštena preinaka tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva na iznos od 6.500,00 EUR.

24. Tim više što je zahtjev za naknadu štete preinačen povišenjem tužbenog generičkog-novčanog zahtjeva za naknadu neimovinske štete, za koju visinu su mjerodavne okolnosti u vrijeme presuđenja, pri čemu istovjetnost zahtjevanije izmijenjena, jer nisu promijenjeni činjenična i pravna osnova tužbe.

25. Tužitelj je tužbeni zahtjev uredio sukladno provedenom medicinskom vještačenju kao i inflatornim okolnostima 19.04.2025. godine, a koji podnesak je uredno dostavljen tuženiku, te se isti na ročištu dana 23. travnja 2025. godine upustio u raspravljanje o glavnoj stvari bez da se protivio preinačenoj tužbi čime se predmnijeva njegov pristanak na isto, pa je svako daljnje očitovanje o preinaci bespredmetno.

26. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva tužiteljica je isti postavila sukladno provedenom medicinskom vještačenju te recentnoj sudskoj praksi gdje se za povrede manjeg intenziteta od tužiteljičinog (5% smanjenja životnih aktivnosti) dosuđuje iznos od 7.000,00 EUR, dok se za povrede sličnog intenziteta dosuđuju iznosi od 10.000,00 EUR, stoga tužiteljičino potraživanje iznosa od 6.500,00 EUR nije pretjerano niti neosnovano, nego isti predstavlja donekle pravičnu novčanu naknadu za sve što je tužiteljica pretrpjela.

27. Tuženik očigledno zanemaruje čl. 1100. ZOO-a i smisao pravične novčane naknade te koje to sve okolnosti utječu na dosudu iste, pa navodi kako gubitak vrijednosti domaćeg novca ne predstavlja pravni osnov za povećanje ni priznavanje naknade štete odnosno da se inflatorno kretanje ne može pripisati u prouzrokovanju štete drugome. Ti navodi nisu osnovani, dapače ovakvo konstatiranje je najblaže rečeno bezobzirno jer bi tužiteljica bila najsretnija da nije morala potraživati naknadu štete, da nije morala ići na liječenja i da nije morala imati izdatke za povrede koje je zadobila upravo krivnjom osiguranika tuženika.

28. I sudska praksa potvrđuje sve izraženiju tendenciju materijalnog prilagođavanja iznosa dosuđene pravične novčane naknade neimovinske štete u skladu s ekonomskim pokazateljima. Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudovi ne pristupaju više strogo formalistički, već se iste tumači fleksibilno, uvažavajući realan gospodarski kontekst s posebnim naglaskom na stopu inflacije i rast potrošačkih cijena. Ovakvo postupanje je nužno kako bi se prilagodili pravni standardi dinamičnim ekonomskim prilikama, čime se doprinosi ujednačenijoj i pravednijoj sudskoj praksi, a koju je tužiteljica i dostavila podneskom od 29.08.2025. godine.

29. Kada stavimo predmetnu prometnu nesreću u kontekst vremena i promotrimo činjenicu da tužiteljica od 2022. godine čeka na određenu satisfakciju za pretrpljene ozljede i stanje organizma u kojem se isto nalazi i nalazit će se cijeli njezin život zbog zadobivenih posljedica, svakako inflaciju treba pripisati u prouzrokovanju štete drugome, tim više što tužiteljica 3 godine vodi postupak jer je tuženik kao pravičan 2022. godine smatrao iznos od 1.141,42 EUR, ne priznajući daljnji iznos od 2.658,58 EUR, osnovanim, a sada 3 godine nakon isti smatra da je opravdan upravo taj cjelokupni iznos od 3.800,00 EUR koji je potraživan, a iznos od 6.500,00 EUR smatra pretjeranim i nejasnim.

30. Zanimljivo je to kako tuženik sada očigledno nakon uvažavanja okolnosti poput provedenog vještačenja i inflatornih okolnosti, tužbom cjelokupno zatraženi iznos smatra opravdanim, a tužiteljici prigovara kada ista te okolnosti uzme u obzir i zatraži iznos koji joj uvažavajući te iste okolnosti pripada. Zašto tuženik nije kada je opravdanim smatrao iznos od 3.800,00 EUR, isti u mirnom postupku isplatio nego je tužiteljicu primorao da svoju zaštitu traži putem suda isplativši iznos od 1.141,42 EUR?!, pa u konačnici i doveo do toga da okolnosti poput inflacije utječu na povećanje tužbenog zahtjeva.

31. U odnosu na osporavanje imovinske štete na ime troškova liječenja i putovanja, navodeći da isto nije dokazano te da očito nije ni bilo takvih troškova, tužiteljica ističe da isto nije osnovano, a ni točno.

32. Naime, tužiteljica je još uz tužbu dostavila račune koje je imala za dio troškova te su isti samim tim i dokazani, dok za dio troškova za zatražene izdatke ista nema račune, međutim, sud je u ovakvim slučajevima ovlašten da stvar u parnici, a koja je manjeg značaja, radi izbjegavanja nepotrebnih troškova vještačenja, a sve sukladno načelu ekonomičnosti, riješi po slobodnoj ocjeni.

33. Pri tome, obzirom da spisu prileže medicinski nalazi s pregledima, pretragama, terapijama, a kojima je tužiteljica bila izložena i na koje je morala putovati, a koje iznose se ne može utvrditi ili bi ih se moglo utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud po slobodnoj ocjeni sukladno čl. 233. ZPP-a, o istima može odlučiti, te isti tužiteljici svakako pripadaju obzirom da su nastali krivnjom osiguranika tuženika.

34. Zbog svega iznesenog trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

35. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. ZPP-a, a isti troškovi se sastoje od sastava odštetnog zahtjeva 200,00 eura, sastava tužbe od 15.2.2023. 200 eura, sastava podneska od 8.09.2023. 200 eura, pristupa na ročište od 21.11. 2023. 200 eura, pristupa na ročište od 30.10.2024. 200 eura, pristupa na ročište od 22.01.2025. 200 eura sastava podneska od 9.04.2025. 200 eura, pristupa na ročište od 23.04.2025.200 eura, sastava podneska od 26. .08.2025. 200 eura pristupa na ročište od 3.09.2025. 200 eura, sastava podneska od 22.09.2025. 200 eura, sastava podneska od 17.11.2025. 200 eura, pristupa na ročište od 10.04.2026. 100 eura, pristupa na ročište od 27.05.2026. 200 eura, pristupa na ročište za objavu 100 eura, odnosno ukupno 2.800,00 eura sve uvećano za 25 % pdv-a donosno 700,00 eura sudskih pristojbi tužbe 85,22 eura, sudskih pristojbi presude 113,79 eura, troškovi vještačenja 786,00 eura, odnosno ukupno 4.485,01 eura koji iznos je i naveden u izreci ove presude.

U Splitu, 10. srpnja 2026.

S U D A C

DRAGAN RAMLJAK

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda za županijski sud u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku

- u spis