Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: P-549/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici po sucu Zoranu Mandiću, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupano po punomoćniku ĐB dipl. iur., protiv tuženika "KRONOSPAN CRO" d.o.o. iz Bjelovara, Slavonska cesta 17, Bjelovar, OIB: 67324838490, zastupano po punomoćniku EB, odvjetniku iz [adresa], radi isplate, nakon zaključenja glavne, javne rasprave dana 11. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP-a), 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o je

I. "KRONOSPAN CRO" d.o.o. iz Bjelovara, Slavonska cesta 17, OIB: 67324838490 dužan je tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovićeva 3, Zagreb, OIB: 84397956623 platiti svotu u visini od 7.382,78 € zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana 17. rujna 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, podnio je Trgovačkom sudu u Bjelovaru 17. rujna 2024. tužbu protiv tuženika Kronospan CRO d.o.o. radi naknade štete u iznosu od 7.382,78 €.

1.1. U tužbi i tijekom postupka tuženik navodi da je 11. studenog 2003. njegov osiguranik, a zaposlenik tuženika FB pretrpio ozljedu na radu na radnom mjestu "pomoćnika rukovatelja linije brušenja". U štetnom događaju zadobio je prijelom čeljusti, razderotinu lijevog kapka, te prijelom kostiju oko lijevog oka s oštećenjem mekog tkiva u području očne šupljine, zbog čega je u potpunosti izgubio vid na lijevo oko, dok mu je na desnom oku smanjeno vidno polje i ima dvostruke slike. Zbog pretrpljenih ozljeda na radu osiguraniku je tužitelj priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za radu kojoj je uzrok 50% bolest, a 50% ozljeda na radu.

1. 2. Tužitelj navodi da je već vodio postupke protiv tuženika za naknadu štete, te je za ranija razdoblja od 14. prosinca 2010. pa do 1. siječnja 2022. ishodio više pravomoćnih presuda za naknadu štete kod Trgovačkog suda i Općinskog suda u Bjelovaru, a u ranijim postupcima utvrđeno je da je postojao i doprinos osiguranika tužitelja u nastanku štetnog događaja koji je utvrđen sa 50%.

1. 3. Tužitelj je u predmetnom razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. kolovoza 2024. svome osiguraniku isplatio iznos od 14.765,55 €, te priznajući doprinos svog osiguranika od 50%, koliko je utvrđeno u ranijim sudskim postupcima, od tuženika na ime naknade štete potražuje iznos od 7.382,78 €, sa kamatom od dana utuženja 17. rujna 2024. pa do isplate.

1. 4. Tužitelj smatra da ima pravo na naknadu štete prema Zakonu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, a šteta je za tužitelja nastala prilikom isplate svake invalidske mirovine i navodi da svoje pravo temelji na čl. 161. st. 2. točka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, temeljem kojeg tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete u punom iznosu, odnosno svotu stvarne štete

1. 5. Tužitelj smatra da ima pravo i na kamate sukladno čl. 166. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i to u visini određenoj Zakonom koja teče od idućeg dana nakon isteka roka određenog u pozivu odgovornoj osobi da naknadi štetu , te predlaže da sud nakon provedenog postupka u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev.

2. Trgovački sud u Bjelovaru svojim se rješenjem pod posl. br. P-99/2024-2 od 18. rujna 2024. oglasio stvarno nenadležnim te predmet ustupio stvarno i mjesno nadležnom Općinskom sudu u Bjelovaru.

3. Rješenjem predsjednika suda Županijskog suda u Bjelovaru broj Su- 485/2024 od 25. listopada 2024. predmet je ustupljen u rad ovome sudu.

4. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka, tuženik prigovara stvarnoj i mjesnoj nadležnosti ovoga suda, te se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe kako ne postoji njegova odgovornost za ozljedu na radu koju je pretrpio osiguranik tužitelja, a svoje stajalište temelji na činjenici da je Državni inspektorat nakon štetnog događaja pokrenuo prekršajni postupak u kojem se utvrđivalo je li tuženik odnosno njegov pravni prednik "Iverica d.o.o." proveo mjere zaštite na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, te je prekršajni postupak pravomoćno okončan rješenjem Visokog prekršajnog suda RH, posl. br. Gž-5132/2004 od 24. svibnja 2005. U prekršajnom postupku je utvrđeno da tuženik nije počinio prekršaje za koje je gonjen, te da je proveo propisane mjere zaštite na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

4. 1. Kako Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje obvezu poslodavca da naknadi štetu za slučaj ako je ona posljedica neprovođenja mjera zaštite na radu, a po utvrđenju Prekršajnog suda tuženik je proveo sve mjere zaštite na radu, ne postoji niti njegova obveza naknade štete i predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan.

5. Prigovor stvarne nenadležnosti odbijen je ovosudnim rješenjem P-549/2024- 8 od 4. veljače 2025.

6. Među strankama nije sporno da je tuženik pravni slijednik Trgovačkog društva "Iverica d.o.o." kojeg je zaposlenik bio FB, osiguranik tužitelja u vrijeme štetnog događaja.

6. 1. Nije sporno niti da je **.**.2003. FB pretrpio ozljedu na radu na radnom mjestu "punomoćnika rukovatelja linije brušenja" i to na način da je pokušao otkloniti smetnju u proizvodnom procesu nastalu na stroju za brušenje.

7. Sporno je, postoji li odgovornost tuženika kao pravnog slijednika poslodavca za naknadu štete.

8. Radi utvrđenja relevantnih činjenica, sud je izvršio uvid u rješenje HZMO-a ( str. 6-8), nalaz i mišljenje vještaka HZMO-a o radnoj sposobnosti ( str. 9-13), ispis ukupnih isplata za utuženo razdoblje ( str. 14), dopisi tužitelja tuženiku ( str. 15-19), rješenje Trgovačkog suda P-99/2024 od 18. rujna 2024. ( str. 21-23), rješenje predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru ( str. 26-29), zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Državnog inspektorata ( str. 39-40), rješenje Visokog Prekršajnog suda Gž-5132/2004 ( str. 41-42), dopis Prekršajnog suda u Bjelovaru ( str. 63), nalaz i mišljenje vještaka Dragana Zorića (str. 74-79), nalaz i mišljenje vještaka Veljka Vrhovnika ( str. 80-89) dopis Državnog inspektorata (str. 99), ispis promjena i stanja na transakcijskom računu ( str. 105-107), nalaz i mišljenje vještaka Ivice Juričkog ( str. 108-112), očitovanje vještaka ( str. 123), te je saslušan vještak Ivica Jurički ( str. 125-126), te je izvršen uvid u priložene spise: spis Trgovačkog suda u Bjelovaru P-96/2013, P-335/2015, P-116/2020, P-132/2021, i P-91/2022.

9. Svi dokazi ocijenjeni su temeljem čl. 8. ZPP-a.

10. Tužbeni zahtjev je osnovan.

11. Tijekom postupka sud je prihvatio dokazni prijedlog tuženika te je zatražen spis Prekršajnog suda u Bjelovaru, no spis je zbog starosti izlučen i uništen.

11.1.Također je zatražen i spis Državnog inspektorata, no i taj spis je izlučen i uništen.

11. 2. Uvidom u rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 23. veljače 2011. ( str. 6-8) utvrđeno je kako je osiguraniku FB priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog bolesti 50% i ozljede na radu 50%.

11. 3. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka tužitelja od 14. prosinca 2010. utvrđeno je, da je kod osiguranika tužitelja prisutna opća nesposobnost za rad ( str. 9-11).

11. 4. Iz potvrde tužitelja ( str. 14), utvrđeno je, da je tužitelj FB na ime invalidske mirovine u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. kolovoza 2024. isplatio ukupno 14.765,55 €.

11. 5. Iz dopisa tužitelja tuženiku ( str. 15-19) vidljivo je da se tužitelj sa zahtjevom za naknadu obraćao tuženiku dopisima od 21. svibnja 2024. i 3. srpnja 2024.

11. 6. Uvidom u zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv "Iverica d.o.o." i odgovorne osobe u pravnoj osobi, utvrđeno je, da je isti podnio Državni inspektorat Prekršajnom sudu u Bjelovaru 23. prosinca 2003., te je okrivljenicima stavljeno na teret da nisu skrbili da radni postupci budu tako pripremljeni i organizirani da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika prema č l. 44. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, te je navedeno je djelomično zbog propusta radnika pri izvođenju operacije na način protivan Pravilniku o ZNR a djelomično zbog loše organizacije rada došlo do teške ozljede radnika FB, čime je počinjen prekršaj kažnjiv po čl. 109. 1. i 2. alinea 8. Zakona o zaštiti na radu (str. 39-40).

11. 7. Iz rješenja Visokog trgovačkog suda broj Gž-5132/2004 od 24. svibnja 2005. vidljivo je, da je odbijena žalba Državnog inspektorata kao neosnovana i potvrđeno rješenje Prekršajnog suda u Bjelovaru kojim je obustavljen prekršajni postupak protiv okrivljenika (str. 41-42).

11. 8. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka zaštitite na radu Dragana Zorića ( str. 74-79), utvrđeno je, da je izrađen za potrebe postupka P- 1345/02. Iz samog nalaza zaključuje se, da je prije izrade nalaza vještak obavio očevid u prostorijama tuženika radi utvrđenja načina i uzroka povređivanja, utvrđenja pravilnog procesa rada, te utvrđenja uzroka koji su doveli do zastoja na kojim je povrijeđen tužitelj, te načina otklanjanja istog. Vještak je utvrdio da je do ozljede došlo kod ulaznog transportera na postrojenju brusilice i to kod ručice vitla kojim se podešava početni položaj potiskivača ploča iverice.

11. 9. Prema utvrđenju vještaka, na mjestu nastanka štete nije bilo uputa, znakova ili obavijesti, a upravo zbog skrivenih opasnosti od povratne sile pri rukovanja vitlom za ručno namještanje potiskivača ( čl. 17., 18. i 27. st. 3. Pravilnika o mjerama i normativima za štete na radu na oruđu za rad), trebalo je izraditi i postaviti upute za otklanjanje kvarova na liniji brušenja, odnosno kraj vitla postaviti uočljivo upozorenje o zabrani rukovanja dok je sustav pod tlakom. Mišljenje je vještaka, da je radnik, iako osposobljen za rad na postrojenju i upoznat s mogućnostima zastoja i kvarova, krenuo ručno namještati potiskivač u početni položaj, iako mu je moralo biti jasno da je pod naponom, te je nakon vađenja osigurača ručica vitla udarila radnika.

11. 10. Iz nalaza i mišljenja vještaka Veljka Vrhovnika ( str. 80-89) koji je rađen za potrebe postupka Trgovačkog suda u Bjelovaru broj P-116/2020 vidljivo je, da je i ovaj vještak utvrdio da je osiguranik tužitelja obavljao radnju otklanjanja zastoja u radu postrojenja na nepravilan i opasan način, suprotno pravilima zaštite na radu, što je rezultiralo ozljedom na radu. Naime, radnik je prilikom vađenja osigurača odmah mogao zaključiti da se ne radi o običnom zastoju i morao je sukladno izvješenim uputama u kabini pozvati službu održavanja, a ne na silu izvlačiti osigurač, dok je poslodavac propustio u neposrednoj blizini oruđa ili na samom stroju postaviti odgovarajuća trajna upozorenja i upute i time stvorio mogućnost za nastanak opasnosti.

11. 11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ivice Juričkog, vidljivo je da je vještak izradio nalaz na osnovu dokumentacije u spisu, kao i dokumentacije sadržane u spisima Trgovačkog suda, koji su postupci prethodili ovome, te je u svom zaključku utvrdio da je osiguranik tužitelja radnu operaciju izvodio protivno pravilima zaštite na radu, dok poslodavac nije u blizini linije postavio detaljne upute iz kojih bi bilo vidljivo koje zastoje na liniji mogu otklanjati sami radnici i na koji način, a u kojim slučajevima treba zvati službu održavanja, čime je postupio suprotno čl. 32. Zakona o zaštiti na radu i čl. 18. Pravilnika o mjerama i normativima zaštite na oruđu.

11. 12. U svom iskazu danom na ročištu održanom 11. lipnja 2026. ,pojašnjava dani nalaz i mišljenje te ističe kao su zastoji u radnom procesu nešto uobičajeno i učestalo, a radnik prilikom osposobljavanja za rad na siguran način treba biti osposobljen i za otklanjanje zastoja, te je osiguranik tužitelja bio osposobljen za rad na siguran način. U konkretnom slučaju, osiguranik tužitelja je nepravilno pristupio otklanjanju zastoja zbog vlastite nepažnje, dok je poslodavac propustio postaviti obavijest o postupanju u takvim situacijama u blizini stroja ili na sam stroj, već je uputa za otklanjanje zastoja bila u kabini za upravljanje koja je bila udaljena nekih 25-30 m od mjesta događaja.

12. Osim uvida u dokumentaciju koja se nalazi u ovome spisu i saslušanje vještaka, sud je izvršio uvid u spise Trgovačkog suda.

12. 1. Uvidom u spise Trgovačkog suda P-96/2013, P-335/2015, P-116/2020, P-132/2021 i P-91/2022, utvrđeno je, kako su svi postupci vođeni u pravnoj stvari tužitelja HZMO protiv tuženika radi regresa za isplaćenu mirovinu, te je u svim tim postupcima pravomoćnim presudama utvrđena odgovornost tuženika kao i doprinos osiguranika tužitelja nastanku štete od 50%.

13. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u cjelini, sud je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivice Juričkog, kojem je vještačenje povjereno u ovom postupku, našao stručnim, objektivnim i izrađenim u skladu s pravilima znanosti i vještine.

13. 1. Utvrđenje vještaka Ivice Juričkog, u skladu je sa nalazima i mišljenjima sudskih vještaka Dragana Zorića i Veljka Vrhovnika , a koji su nalazi rađeni za potrebe ranijih postupaka. Naime, iako ovi nalazi i mišljenja nisu izrađeni za potrebe ovog postupka ti dokazi nisu bez vrijednosti imaju značaj dokaza koje je sud ocjenjivao u sklopu ostalih provedenih dokaza.

13. 2. Ostalu dokumentaciju koja se nalazi u spisu sud je našao vjerodostojnom, a vjerodostojnost te dokumentacije stranke nisu niti osporavale.

Sud je uzeo u obzir i odluku Visokog prekršajnog suda, te je ista razmatrana u odnosu s drugim izvedenim dokazima u ovom postupku pa i utvrđenim okolnostima nastanka štete u prethodnim postupcima.

14. Stoga je sud našao relevantnim slijedeće utvrđene činjenice:

- da je osiguranik tužitelja FB dana 11. studenog 2003. pretrpio ozljedu na radu u kojoj je zadobio prijelom čeljusti , oštećenje mekog tkiva u području lijeve očne šupljine i pripadajućih dijelova kosti oko lijevog oka, što je imalo za posljedicu gubitak vida na lijevom oku, dok na desnom oku ima smanjeno vidno polje i dvostruke slike,

- da je rješenjem tužitelja FB priznato pravo na invalidsku mirovinu 50% zbog ozljede na radu i 50% zbog bolesti,

- da je do ozljeđivanja došlo stoga što je radnik suprotno pravilima zaštite na radu otklanjao zastoj u procesu proizvodnje, a poslodavac nije u blizini stroja ili na samom stroju postavio detaljne upute iz kojih bi bilo vidljivo koje zastoje mogu otklanjati sami radnici i na koji način, a u kojem slučajevima se treba zvati služba održavanja,

- da je vođen prekršajni postupak protiv poslodavca i odgovorne osobe, te je rješenjem Visokog prekršajnog suda posl. br. Gž-5132/2004 od 24. svibnja 2005. potvrđeno rješenje Prekršajnog suda u Bjelovaru kojim je obustavljen prekršajni postupak protiv poslodavca i odgovorne osobe,

- da je tužitelj vodio više postupaka kod Trgovačkog suda u Bjelovaru, te je u svim postupcima utvrđena odgovornost poslodavca, kao i nepravilno postupanje radnika i poslodavca, te je u svim predmetnima utvrđen doprinos radnika nastanku štete u visini od 50%,

- da je tužitelj u utuženom razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. kolovoza 2024. svom osiguraniku na ime invalidske mirovine isplatio ukupan iznos u visini od 14.765,55 €.

15. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantne su odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju ( Narodne novine 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022 u daljnjem tekstu; ZOMO-a), Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 59/1996) , te Pravilnika o mjerama i normativima zaštite na radu , na oruđima za rad ( Službeni list SFRJ 18/1991)

15. 1. Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, a šteta je tužitelju nastala prilikom isplate svake invalidske mirovine, u čl. 162. određuje pravo Zavoda za mirovinsko osiguranje za naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe. Temeljem st. 3., za štetu odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana, a st. 2., određuje da u slučaju kada je štetu uzrokovao radnik , poslodavac i radnik odgovaraju solidarno.

15. 2. Članak 165. st. 3. ZOMO-a određuje i pravo na zateznu kamatu u visini određenoj Zakonom, koja teče nakon isteka roka od 15 dana od dana dostave poziva odgovornoj osobi da naknadi štetu.

15. 3. Članak 15. Zakona o zaštiti na radu, utvrđuje odgovornost poslodavca za štetu počinjenu radniku ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

15. 4. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu , na oruđima za rad, a koji se primjenjivao do donošenja Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme u čl. 18., određuje da se u slučaju ako pri rukovanju i održavanju oruđa zbog složenosti i skrivenih opasnosti ili opasnih materijala koje se u procesu rada koriste ili mogu nastati, postoji opasnost za radnike, moraju se u neposrednoj blizini oruđa ili na oruđe postaviti odgovarajuća trajna upozorenja ili upute koje moraju kratko i jasno upozoravati radnika na obveznu ili nedopuštenu radnju ili opasnost koja može nastati.

16. Stavljajući u odnos utvrđene činjenice sa navedenim odredbama, sud je našao da je tuženik kao pravni slijednik ranijeg poslodavca, u obvezi naknaditi štetu koju je pretrpio tužitelj isplatom invalidskih mirovina, obzirom da je odgovoran za nastanak štete, jer u blizini stroja, a niti na samom stroju nije nisu postavio jasne upute o postupanju u slučaju zastoja ili kvara što je protivno čl. 18. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete.

16. 1. Činjenica da su upute bile u kabini iz koje se upravlja strojem a koja se nalazi 25-30 m od stroja ne oslobađa tuženika od odgovornosti, obzirom da Pravilnik nalaže postavljanje uputa na sam stroj ili u njegovu neposrednu blizinu.

16. 2. U odnosu na prigovore tuženika i njegovo pozivanje na utvrđenja iz prekršajnog postupka, ističe se kako je građanskopravna odgovornost šira od prekršajne odgovornosti pa činjenica da je obustavljen prekršajni postupak protiv prednika tuženika, ne znači da ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete, odnosno građanskopravna odgovornost. Nadalje, u prekršajnom postupku nije utvrđivana eventualna suodgovornost okrivljenika, ovdje tuženika za nastanak štetnog događaja, nego je to to bilo predmet ovog i ranijih parničnih postupaka u kojima se odlučivalo o naknadi štete i odgovornosti tuženika za štetu koju je pretrpio tužitelj zbog štetnog događaja.

17. Obzirom da je za nastanak štete odgovoran i sam radnik, odnosno osiguranik tužitelja, sud je razmatrao visinu njegova doprinosa nastanku štete. Na osnovu izvedenih dokaza sud je utvrdio da je radnik koji je nepravilno otklanjao zastoj iako je obzirom na svoje iskustvo i činjenicu da je osposobljen za rad na siguran način morao biti svjestan opasnosti, svojim radnjama doprinio nastanku štete sa 50%.

17. 1. Kako je u utuženom razdoblju ukupno isplaćeno na ime invalidske mirovine iznos od 14.765,55 €, a tužitelj ne osporava doprinos, te je svoji zahtjev umanjio razmjerno doprinosu osiguranika, sud je zahtjev za isplatu iznosa od 7.382,78 € našao u cijelosti osnovanim.

17. 2. U prilog ovakvoj odluci je i pravno shvaćanje Visokog trgovačkog suda izraženo u presudi Pž-3001/2016-2 od 6. ožujka 2016., kojim se ukazuje da postoji odgovornost tuženika kao poslodavca i po čl. 162,st,2, ZOMO-a (raniji čl. 161.st.2.), odnosno odgovornost tuženika prema tužitelju, bez obzira na utvrđeno činjenično stanje.

17. 3. Tako rješavajući po žalbi tuženika, u sporu istih stranaka, po istom štetnom događaju, u spisu P-335/2015, protiv presude Trgovačkog suda u Bjelovaru, Visoki trgovački sud navodi:

"Naime, ovdje ne dolazi do primjene jedino odredba čl. 161.st.3. ZOMO-a kojom je normirana odgovornost poslodavca u slučaju ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana, već i odredba čl. 161.st.2. ZOMO-a. Kako je u konkretnom slučaju u prvostupanjskom postupku utvrđeno da su za nastanak štetnog događaja podjednako (svaki u omjeru od 50%) odgovorni i tuženik i tuženikov radnik, to za dio štete u smislu odredbe čl. 161.st.3. ZOMO-a odgovara poslodavac (ovdje tuženik), a za dio štete u smislu odredbe st.2. istog članka ZOMO-a odgovaraju i poslodavac i radnik solidarno, slijedom čega tužitelj može tražiti naknadu štete bilo od jednog bilo od drugog."

17. 4. Tužitelju sukladno odredbi čl. 165. st. 3. pripada i pravo na zateznu kamatu koja teče istekom roka određenog u pozivu za naknadu štete , sud je našao osnovanim i dio tužbenog zahtjeva za isplatu kamate od dana podnošenja tužbe. Naime, tužitelj se i prije pokretanja parnice obraćao tuženiku sa zahtjevom za isplatu, no kako je zahtjev za isplatu kamate postavljen od dana podnošenja tužbe, sud nije išao izvan tužbenog zahtjeva.

18. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

19. 1. Tuženik koji je u cijelosti izgubio spor nema pravo na naknadu troškova postupka, a zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odnosi se samo na trošak pristupa punomoćnika, odnosno putovanju na relaciji Bjelovar-Virovitica-Bjelovar, koji troškovi su izazvani delegacijom spisa na rad ovome sudu.

19. 2. Kako tuženik nije izazvao trošak delegacije, nije u obvezi niti naknaditi nastale troškove, pa je slijedom iznijetog riješeno kao u izreci.

U Virovitici 10. srpnja 2026.

Sudac:

Zoran Mandić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Za tužitelja punomoćnik ĐB dipl. iur.,

2. Za tuženika punomoćnik EB, odvjetnik iz [adresa],