REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-16/2026-35

(ranije P-106/2024)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj ĆE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, i tuženica Republika Hrvatska, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, Narodnog doma 2 B, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon u ponovljenom postupku održane glavne rasprave zaključene 8. lipnja 2026. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, te punomoćnice tuženice, Neli Kovačič Martinović, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Pazinu, 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, pa je tuženica dužna trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Pazin, na tim nekretninama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja.

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu (10. veljače 2024., stranice 1-3) protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju jer da se tužitelj sam i preko svojih pravnih prednika, nalazi preko 100 godina u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina.

2. U odgovoru na tužbu (od 21. ožujka 2024., str.41–42) tuženica se u cijelosti usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu. Osporavanje je obrazložila navevši da su neosnovani navodi tužitelja da bi utužene nekretnine stekao dosjelošću. Istaknula je da iz povijesnog zemljišnoknjižnog prikaza proizlazi da je tužitelj, kao i njegov prednik, znao da nije vlasnik predmetnih nekretnina i da se prednica tužitelja, HE, odrekla prava vlasništva utuženih nekretnina u korist društvenog vlasništva.

2. 1. Na pripremnom ročištu održanom 26. rujna 2024. (str. 142) istaknula je da k. č. [katastarska čestica] zajedno s utuženom k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], čine kompleks odnosno cjelinu te da su k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu GE, a koji se upisao na temelju pravomoćne presude ovog suda posl. br. P-1314/2019 od 17. rujna 2019. Na isti način da se EE upisao i kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje neposredno graniče s utuženom k. č. [katastarska čestica].

3. Radi ocjene osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva, sud je proveo dokazni postupak u kojem je pročitao i razgledao isprave koje se nalaze u spisu, i to: izvatke iz zemljišne knjige (str. 4–8, 146–159, 162–170), dopise tužitelja od 7. veljače 2023. i 10. ožujka 2023. (str. 9–10), zahtjev za mirno rješenje spora (str. 11–13), rješenje Odjela za katastar nekretnina Pazin od 8. svibnja 2019., klasa: UP/I-932-

07/19-04/101 (str. 14–16), povijest promjena na katastarskim česticama, od 8. veljače 2023. (str. 17–18), rješenje Odjela za katastar nekretnina Pazin od 20. travnja 2017., klasa: UP/I-932-07/17-03/15 (str. 19–20), povratnicu (str. 21), podnesak tuženice od 31. siječnja 2023. (str. 22–23), povijesni zemljišnoknjižni izvadak (str. 24–33, 43–62, 68–138,), preslike iz zbirke isprava posl. br. Z-303/59 i Z-269/1970 (str. 63–67), izvod iz Geoportala (str. 145, 160–161), rješenje ovog suda posl. br. Z-17473/2019 od 7. siječnja 2020. (str. 171–173), presudu ovog suda posl. br. P-1314/2019-13 od 17. rujna 2019. (str. 174–180).

3. 1. Nadalje, sud je izašao na lice mjesta 3. lipnja 2025. uz sudjelovanje vještaka mjernične struke ČE, te je saslušao svjedoke ZE, SE, PE i VE te tužitelja (str. 199–208).

3. 2. U ponovljenom postupku dopunski je saslušao tužitelja (zapisnik od 8. lipnja 2026., str. 269–271).

4. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te savjesne i brižljive ocjene dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

5. 1. Tužbu tužitelj temelji na tvrdnji da je njegova obitelj u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina preko 100 godina, pa da je njihovo vlasništvo stečeno na temelju zakona, i to dosjelošću, što mu tuženica osporava, kako posjed tako i poštenje.

6. Sukladno pravilima o dosjelosti kao originarnom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari kojima je svrha uklanjanje razlika između faktičnog i pravnog, nesklada između posjeda i vlasništva, odnosno uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1472. Općeg građanskog zakona, čl. 28. st. 4. i 5. u vezi s čl. 21. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, „Službeni list SFRJ“ broj 6/1980., 36/1990., „Narodne novine“ broj 53/1991., koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.; čl. 159. st. 4. u vezi s čl. 129. st. 1. i čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997.), u kontinuitetu (uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za ovaj spor), samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne/regionalne/ samouprave, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni, i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (čl. 160. st. 2. ZV-a), i to u trenutku ispunjenja pretpostavki (čl. 129. st. 1. ZV-a).

6. 1. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV-a posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (st. 2.), a pošten je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st. 3.). Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (st. 5.).

7. U odnosu na citirane pretpostavke stjecanja prava vlasništva putem dosjelosti, na temelju rezultata dokaznog postupka utvrđeno je kako slijedi u nastavku.

8. Utužene nekretnine sud je obišao zajedno s vještakom, punomoćnicima stranaka, tužiteljem i svjedocima (uz napomenu da su svjedoci ZE i SE teže pokretni, pa nisu obišli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojima se pristupilo pješke).

8. 1. Nakon obilaska lica mjesta te uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planovima i ortofoto snimcima za k. o. [katastarska općina] vještak je identificirao čestice kako slijedi. K. č. [katastarska čestica] je u naravi je livada pod nazivom „Stračišće“ površine 302 m2. K. č. [katastarska čestica] je također u naravi livada pod nazivom „Stračišće“ površine 460 m2. Parcele su održavane i pokošene, nema vidljivih međnih oznaka u odnosu na susjedne čestice, koje su u vlasništvu tužitelja. K. č. [katastarska čestica] je oranica pod nazivom „Brižac“ ukupne površine 2305 m2, na kojoj se nalaze nasadi maslina, a preostali dio se koristi kao oranica trenutno bez nasada. K. č. [katastarska čestica] je oranica pod nazivom „Pod sveti Andrej“ površine 856 m2, koja u naravi predstavlja parcelu unutar kompleksa s nasadima jabuka, ograđenu žičanom ogradom unutar kompleksa parcela u vlasništvu tužitelja i VE.

8. 2. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio kao objektivno i stručno, između ostalog, jer stranke nisu imale primjedbe.

9. Kako to proizlazi iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, predmetne nekretnine su do 1911. bile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zk tijela: 17, 29, 30, 50), i to do 1888. kao vlasništvo ŠE, kada se kao vlasnik upisao RE iz [adresa], koji je bio upisan kao vlasnik do 1900., kada su se kao suvlasnici upisali ŽE i UE pok. ŽE, svaki u 1/2 dijela. Predmetne nekretnine su 1911. otpisane iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] na ime dosadašnjih vlasnika i to sve do 1920. kada su otpisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo LE pok. ŠE iz [adresa], na temelju kupoprodajnog ugovora od 15. svibnja 1920. 1931. se na temelju rješenja o nasljeđivanju kao vlasnik predmetnih nekretnina upisao BE pok. LE. 1955. se kao vlasnik predmetnih nekretnina na temelju rješenja o nasljeđivanju upisao ĐE pok. DE (u zemljišnim knjigama je naznačeno KE). 1959. na temelju ugovora o darovanju se kao vlasnica predmetnih nekretnina upisala njegova majka HE udovica pok. DE iz Ć, [adresa] (posl. br. Z-303/59).

9. 1. HE rođ. H, [adresa], je 27. svibnja 1970. dala izjavu pred Općinskim sekretarijatom za poslove uprave, Referatom za imovinsko-pravne poslove Pazin, kojom se odrekla prava vlasništva, između ostalih, i utuženih nekretnina u korist društvenog vlasništva (posl. br. Z-269/1970), nakon čega su predmetne nekretnine otpisane iz zk. ul. [broj ZK uloška] i upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo organ upravljanja Općina Pazin kasnije kao vlasništvo Republike Hrvatske (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]).

10. Prema povijesnom posjedovnom listu kao posjednik k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica] po nazivu „Brižac“, kulture oranica s površinom od 1300 m2, od osnutka katastarskog operata upisan je IE, [adresa]. Rješenjem iz 1986. brisan je posjednik IE, [adresa] i upisan je JE pok. IE, [adresa]. Na temelju zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u Puli

– Pola, Stalne službe u Pazinu, iz 2017. k. č. [katastarska čestica] brisana je iz posjedovnog lista 66 s posjednika JE, [adresa] i upisana je u posjedovni list 187 na ime tuženice.

10. 1. K. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica] po nazivu „Brežac“, kulture oranica s površinom 1005 m2, sve k. o. [katastarska općina], su od osnutka operata 1952. upisane u posjedovni list 68, kao posjed ĐE pok. JE, [adresa]. Rješenjem iz 1970. te su k. č. brisane iz posjedovnog lista 68 i upisane posjedovni list 19 posjednika Društveno vlasništvo organ upravljanja Skupština Općine Pazin. 1996., razgraničenjem Društvenog vlasništva, a kao pravni slijednik Društvenog vlasništva Skupštine Općine Pazin u posjedovni list 19 upisan je posjednik Grad Pazin. 1997. mijenjana je glava posjedovnog lista 19 brisan posjednik Grad Pazin i kao posjednik je upisana tuženica.

10. 2. Rješenjem iz 2005. dio k. č. [katastarska čestica] iz posjedovnog lista 66 i dio k. č. [katastarska čestica] iz posjedovnog lista 19, brisani su i upisani u k. č. [katastarska čestica] kulture oranica s ukupnom površinom 2305 m2, u posjedovni list 187, na ime tuženice.

11. Stav je tuženice da tužitelj nije u posjedu predmetnih nekretnina, posebno ne u poštenom posjedu jer da je iz isprava razvidno da je tužitelj kao i njegovi prednici znao da nije vlasnik predmetnih nekretnina i da se prednica (ali sada) tuženice HE odrekla prava vlasništva utuženih nekretnina u korist društvenog vlasništva.

11. 1. Taj stav sud nije našao osnovanim, već je utvrdio da je obitelj tužitelja posjedovala predmetne nekretnine, i to pošteno, i da tužitelj nije imao razloga sumnjati da ono što stvarno drže u posjedu nije njihovo. To je sud utvrdio nakon što je uz pregledanu pisanu dokumentaciju, posebno isprave na koje se tuženica poziva, u postupku saslušao sve predložene svjedoke i stranke, čije je iskaze, budući da su bili u bitnome u suglasju, pozitivno ocijenio.

12. O tome tko je stvarno koristio predmetne nekretnine iskazivali su u ovome postupku, po prijedlogu tužitelja, svjedoci ZE, SE i PE, svi na određeni način povezani s mjestom [adresa]. ZE rođen je 1943. u Cerju, i od rođenja tamo živi, na pješačkoj udaljenosti od oko 10 minuta od [adresa]. SE je rođena 1948. u [adresa], na kućnom broju 35. Ona se 1965. odselila, ali je redovito otada navraćala u [adresa] kod svojih roditelja, a danas to čini jer joj je pripala obiteljska kuća. PE, rođena 1955., je susjeda tužitelja, na broju [adresa], i to od 1975. kada se tamo udala. Osim toga, svjedokinje SE i PE u blizini nekih od predmetnih nekretnina imaju nekretnina u svom posjedu (primjerice SE u blizini k. č. [katastarska čestica], PE u blizini k. č. [katastarska čestica]). Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način. Riječ je o svjedocima koji nisu u krvnom ni tazbinskom srodstvu s tužiteljem (izuzev SE koja je tazbinska rođakinja tužitelja u drugom koljenu).

12. 1. Iz njihovih u bitnome suglasnih iskaza proizlazi da su jedini posjednici utuženih nekretnina bili tužitelj, prije njega njegovog otac DE (zvani G), rođen 1939., umro 2022., a još prije tužiteljev djed IE, koji je prema iskazu ZE rođen 1906., a umro 1984. Svjedok ZE prisjetio se i tužiteljevog pradjeda JE kojeg se zvali E i koje umro 1947.

12. 2. Glede k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naveli su da je riječ o pašnjaku na kojem je obitelj tužitelja gonila stoku (ZE: „Znam da je tužiteljeva gore mala njivica, ne baš velika. Znam da su gore bili veliki hrastovi, ali više od toga ne bih znao. Koliko znam, to su isto nekretnine tužitelja oduvijek… Na upit je li tužiteljev otac imao stoke, odgovaram da je, imao je krave i ovce, one su pasle prema [adresa], prema Cesari, prema Cerju. Na upit jesu li pasle na parcelama na kojima sam prije spominjao da su se nalazili hrasti, izjavljujem da jesu. Oni su imali uvijek 5-6 goveda. Stabla hrasta nalazila su se na brežuljku. Na upit mogu li pojasniti gdje je tužiteljeva obitelj imala njivicu na k. č. [katastarska čestica], koliko ja znam gore na vrhu brda.“; SE: „Kada mi se pokazuju na ortofoto k. č. [katastarska čestica], iako ih danas nisam bila obići, to sam sigurna da su tužiteljeve. Ja sam inače teško pokretna unazad dvije godine, ali dok sam mogla hodati sam znala otići do tih nekretnina. Tužitelj ima gore voće, čini mi se šljive. Znam da je na brigu bila i oranica, ja sam si nabrala blitvu, ali sad ne znam je li nešto obrađeno. Poznat mi je put koji je vidljiv na ortofoto. Po njemu smo nekada gonili krave prema brigu. Iznad puta je tužiteljevo. Iznad puta je koruna s grmljem, na njoj su nekada bili veliki hrasti, sad ne znam što je. Ne znam kako se zovu te parcele. Tužiteljev otac imao je stoku, i to krave i volove.“; PE: „Koliko ja pamtim, k. č. [katastarska čestica] zovemo „Na gračišće“, to je oduvijek bio pašnjak i oduvijek je bila jedna manja oranica, ali to nije danas utuženo. Nju je obrađivao DE, tužiteljev otac. Mi smo njega zvali G… Kad sam ja došla u selo obitelj tužitelja je imala krave. Imali su i svinje i kokoši. Na pašnjacima na k. č. [katastarska čestica] je pasla njihova stoka. Stoke nema sigurno već 20 godina. Te nekretnine danas održava tužitelj… Na predmetnim pašnjacima pasle su samo životinje obitelji tužitelja.). Danas te nekretnine održava tužitelj.

12. 3. Na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj je posadio jabuke, prije jabuka bile su posađene breskve, a još prije bila je oranica. Iznad te k. č., a ispod brijega nekada je bila posađena i sorta starih loza koje je još DE obrađivao (ZE: „… na njoj su jabuke... Njih je posadio tužitelj. Prije jabuka bile su breskve, s time da su odmah ispod brda nekada bile loze. I te loze su bile tužiteljeve, s time da ja ne znam tko ih je posadio. To je bila starinska sorta lozi… to područje nazivamo TE ili Ravne. Ja sam po putu koji prolazi ispod jabuka išao u školu još kao dijete…“; SE: „Kada mi se pokazuje k. č. [katastarska čestica] na ortofoto, također znam o kojoj je nekretnini riječ. I njoj smo pristupili putem koji je vidljiv na ortofoto… Nekada je na toj parceli gdje su danas jabuke tužitelj imao nektarine odnosno breskve. Ja sam ih pomogla brati tužitelju… Na upit znam li što je bilo prije breskvi na toj k. č., ja ne znam što je bilo prije, valjda njiva. Moguće da je bila pšenica gore. Tu pšenicu je posijao tužiteljev otac…Na upit je li mi poznato da bi pod brig bile loze, meni se čini da jesu, da. Ne znam koliko redova, mislim da je bila neka starinska sorta… “; PE: „Na k. č. [katastarska čestica] su sada posađene jabuke. One su tamo unazad 25 godina. Njih je tužitelj posadio i on ubire plodove. Žičana ograda oko jabuka postavljena je unazad 3-4 godine. Nije samo utužena k. č. tužiteljeva, već je cijeli kompleks njegov. Na razdaljini od možda 50 metara od jabuka moja obitelj ima vinove loze, njih još uvijek obrađujemo, tako da često znam proći po putu koji se nalazi odmah ispod jabuka. Riječ je o jako starim lozama, koje su tamo još otprije nego sam ja došla u [adresa]. Koliko pamtim, prije jabuka to je sve bila jedna velika oranica na kojoj se sadio krumpir, kukuruz i ostale kulture, s time da su na jednom dijelu ispod brijega bile vinove loze. Te loze su bile tužiteljeve. Riječ je o staroj sorti loza koje su još stariji posadili vjerojatno njegov još nono, a moguće i pranono. Poslije su na mjestu tih loza posađene jabuke…“).

12. 4. Nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] je nekada bila oranica koju je obrađivao tužiteljev otac i na kojoj su se sadile razne kulture, a unazad otprilike 25 godina na toj je nekretnini tužitelj posadio masline koje su bile posađene i u vrijeme uviđaja (ZE: „Kada me se pita što znam o čestici k. č. [katastarska čestica], riječ je o čestici naziva „Brižac“. Njezin sjeverni dio nekada je bila obrađena oranica. Mijenjala se kultura, jedne godine bilo je žito, zatim krumpir ili kukuruz slijedeće godine i tako u krug. Jedne godine se posijala lucerna, odnosno djetelina. Tu je nekretninu obrađivao još tužiteljev djed, koji se zvao IE I IE i DE obrađivali su predmetnu oranicu... Južni dio te nekretnine su sada ulike. Inače su se u „komunu“ (selu) masline počele saditi od 1994. nadalje, kada nam je prve ulike poklonila Istarska županija… Prije maslina taj južni dio nekretnine bila je također obradiva oranica.“; SE: „Kada mi se na ortofoto pokazuje k. č. [katastarska čestica], ja izjavljujem da znam o kojoj je nekretnini riječ. Mi smo njoj pristupili po ovom putu koji je vidljiv na karti. Tu parcelu kao i okolne nazivamo „Brižac“. Ja tu parcelu vidim iz svoje kuće i znala sam vidjeti tužitelja u maslinama… ja mislim da je to pomogao saditi tužitelju još njegov otac JE, a on je umro prije otprilike 4 godine. On je rođen 1938. ili 1939., nisam sigurna. Njega smo zvali G Na upit je li na dijelu k. č. [katastarska čestica] nekada bila oranica, je, gore se je nekada sadilo krumpir. Jedne godine se sadila pšenica, druge godine krumpir, to se je mijenjalo… Na mjestu gdje su danas ulike bila je oranica dok sam ja bila dijete, pa se je poslije posadilo ulike (masline)…“; PE: „Kada mi se pokazuje k. č. [katastarska čestica], riječ je o parceli naziva „Zabrižac“. U blizini nje nemam ništa svoje. Tuda znam prošetati svako toliko. Put koji prolazi iznad predmetne k. č. vodi za Podmerišće. Predmetna k. č. je u cijelosti bila oranica kada sam ja došla, nju je obrađivao G. Imali su gore krumpir, pšenicu. Nisam vidjela nikog drugog osim obitelji tužitelja da obrađuje tu nekretninu. Masline su posađene unazad 25 godina. Njih je posadio G, danas ih održava tužitelj. Na toj je oranici radio i IE, tužiteljev djed. Sjećam se da je bila posijana i pšenica, a sad je grah.“).

13. Iako neki od svjedoka duže vremena nisu bili na nekim od utuženih nekretnina, te iako ih neki nisu redovito obilazili, svi svjedoci su suglasno iskazali da nema dvojbe u selu o tome što je čije, pa tako da nema ni dvojbe u pogledu predmetnih nekretnina i o tome da su one danas tužiteljeve. Svjedoci nikada nisu nikog drugog, osim obitelji tužitelja, vidjeli da bi koristili predmetne nekretnine.

13. 1. Svi saslušani svjedoci potvrdili su i navode tužitelja o tome da njihovim prednicima nitko nikada nije prigovarao na korištenju prijepora. Prigovarala nije ni tuženica, ali ni ostali mještani sela [adresa]. Nije im bilo poznato da bi prijepor bio „državni“. Prema saznanjima ZE jedino su nekretnine ĐE koji je optirao pripale državi. Njemu je bilo poznato i to da je HE Viktorova mama, rođena 1902. umrla 1980., ali nije mu bilo poznato da bi koja od utuženih nekretnina bila njezina. Ni ostali svjedoci, koji su čuli za ĐE i HE, nisu nikada čuli da bi koja od utuženih nekretnina bila njihova.

14. Svjedok EE, koji je saslušan po prijedlogu tuženice na okolnost neposjedovanja i nepoštenja od strane tužitelja, potvrdio je suprotno od toga, odnosno potvrdio je u ovom postupku da su predmetne nekretnine oduvijek u posjedu obitelji tužitelja.

14. 1. On je potvrdio u svom iskazu da su k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], služile kao pašnjak za ispašu stoke obitelji tužitelja, a da ih danas tužitelj održava košnjom. Poznato mu je bilo da tužitelj u neposrednoj blizini navedenih k. č. ima i oranicu. Glede k. č. [katastarska čestica] potvrdio je da riječ o nekretnini naziva „Brižac“ na kojoj se nalaze masline unazad 15, 20 godina, a prije maslinika bila je oranica. Što te tiče k. č. [katastarska čestica] potvrdio je da je jabuke posadio tužitelj, da je tužitelj prije jabuka na toj k. č. posadio breskve, a prije breskvi ta k. č. da je bila oranica.

14. 2. Kako je to istaknula tuženica, u postupku koji se kod ovog suda vodio pod pol. br. P-1314/2019 pravomoćnom presudom od 17. rujna 2019. utvrđeno da je EE vlasnik, između ostalih, nekretnina k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Točno je, i prema orto foto prikazu, da k. č. [katastarska čestica] neposredno graniče s ovdje utuženom k. č. [katastarska čestica] i da zajedno s njome čine kompleks nasada voćki; kao i da se k. č. [katastarska čestica] nalaze u neposrednoj blizini utužene k. č. [katastarska čestica], i da su na k. č. [katastarska čestica] vidljivi nasadi maslina koji čine kompleks nasada maslina zajedno s k. č. [katastarska čestica]. Međutim, ta utvrđenja nisu od pravnog značaja za ovaj postupak. Sudionik tog postupka kako proizlazi iz pravomoćne presude nije bio tužitelj, a ni njegovi prednici, te predmet tog postupka nisu bile ovdje utužene nekretnine.

14. 3. EE, na te okolnosti upitan kod ovog suda upitan, naveo je da su nekretnine koje su njegovo vlasništvo (a koje bi i činile kompleks s ovdje utuženim), „za prepisati“ tužitelju, te je pojasnio da je riječ o zamjeni nekretnina od strane predaka, ali da se te zamjene „nisu stavljale na papir“, i da je to zato jer je na nekim od tih nekretnina koje je on utužio bila upisana kao posjednica majka svjedoka VE, ME.

15. Niti jedna isprava dostavljena u spis ne ukazuje na to da obitelj tužitelja nije imala posjed utuženih nekretnina, a niti je tim ispravama, kao ni iskazom saslušanog svjedoka VE koji je na te okolnosti predložen, dokazano da taj posjed nije pošten.

16. Uputa je drugostupanjskog suda, Županijskog suda u Splitu, u odluci posl. br. Gž-2202/2025-3 od 8. listopada 2025., kojom je ukinuta presuda koja bila donesena u ovome postupku posl. br. P-106/2024-22 od 11. srpnja 2025., a kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva, da se raspravi činjenično stanje glede pravnog osnova stjecanja predmeta spora, srodstvo unutar obitelji VE, opravdanost upisa Republike Hrvatske na predmetnim nekretninama i promjenu posjednika u katastru, a istaknuto je i da nije na nepobitan način utvrđeno i trajanje posjeda s obzirom na više srodnika i nasljednika te pitanje sporazuma istih glede nasljedstva.

17. Stav je ovog suda da za razrješenje predmetnog spora vezano za opće i posebne pretpostavke stjecanja vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedom nije bilo potrebno utvrđivati naslov tužitelja ili njegovih pravnih prednika, već njihov miran posjed s jasno vidljivom voljom držanja nekretnina kao svojih i ponašanja kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost.

17. 1. U situaciji kada su svi svjedoci suglasno potvrdili da su prednici tužitelja imali miran posjed (jer nijednom svjedoku nije bilo poznato da bi netko prigovarao obitelji tužitelja na korištenju prijepora), a ti su iskazi u suglasju s iskazom tužitelja (koji je još detaljnije pojasnio tko je i na koji način koristio predmetne nekretnine), činjenica da se prednica tuženice HE, koja nije bila posjednica predmetnih nekretnina, odrekla kao upisana zemljišnoknjižna vlasnica, prava vlasništva nad tim nekretninama, nije od značaja za utvrđenje kvalitete posjeda obitelji tužitelja.

17. 2. Volja držanja prijepora od strane obitelji tužitelja bila je očita i prema iskazima saslušanih u postupku, oni su se kroz čitavo vrijeme ponašali kao vlasnici prijepora, a tako se tužitelj ponaša i danas.

17. 3. Eventualni propust tužitelja ili prednika da izvrše uvid u zemljišne knjige ne može im se stavljati na teret, u smislu da im nije moglo ostati nepoznato da je nekretnina bila upisana na treće osobe, kasnije kao društveno vlasništvo od 1970., a kasnije kao vlasništvo tuženice, ako su oni osnovano vjerovali da su oni vlasnici.

18. Pravni slijed iza svojih pok. prednika tužitelj nije formalno dokazao dostavljanjem rješenja o nasljeđivanju, ali je iz njegovog iskaza (i dopunskog), kojeg je u sud u cijelosti pozitivno ocijenio, jer nije našao nijedan razlog za posumnjati u njegovu vjerodostojnost, utvrdio da su njegovi pravni prednici otac DE, djed IE te pradjed zvani E, a da je predmetne nekretnine tužitelj stekao po ocu. Tužitelju je otac prenio da su oni predmetne nekretnine oduvijek koristili, i tužitelju to nije bilo sporno. Nitko drugi im nikada to nije osporavao, a viđali su ih da koriste predmetne nekretnine, pa tako i djeca HE.

18. 1. Tužitelj je u dopunskom iskazu naveo, upitan postoji li mogućnost da su osnovani navodi tuženice da je iskorištena činjenica da je pok. HE bila sama, a da je svima bilo poznato da je njezin sin ĐE otišao u Francusku, odgovorio da ne, da je ona imala i drugu djecu (sina Č i jednu kćer u Puli) i oni su dolazili u [adresa] i nikad se nisu bunili niti su išta tražili. Tužitelj je oduvijek držao da su sve utužene nekretnine njihove. Sigurno ne bi obrađivao, a posebno sadio masline, na zemlji koja nije njegova. Osim toga, sadili su i voćke. Na jednoj parceli su breskve bile 15 godina i nikada nitko nije ništa prigovorio. Nakon toga su 7 godina bile jabuke i isto tako. Njegov otac je naslijedio svu imovinu iza djeda IE jer je s njime imao sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju, i isto tako je i on od svog oca dobio svu imovinu (sklopio je ugovor o doživotnom uzdržavanju s ocem, 7-8 godina prije njegove smrti 2022., kod javnog bilježnika u [adresa], koji je i sastavio ugovor, s time da je otac oporučno ostavio drugu imovinu braći tužitelja. Tužitelj ima tri brata, dva živa i jednog koji je umro i tužitelj je bio dužan isplatiti njegovoj djeci njegov nasljedni dio. Drugi brat Z dobio je zemlju u Kovačićima, a brat S je dobio zemlje pod Kršiklu. Nakon smrti oca vidio je da u ugovoru o uzdržavanju kojeg je imao sklopljen s ocem nisu obuhvaćene sve čestice koje koristi, odnosno utužene čestice. Tužitelj je potvrdio i da nema nikakvih rodbinskih veza između obitelji tužitelja s jedne strane te HE i njezine obitelji s druge strane (u selu ima puno P i nisu rodbinski povezani). Djed IE umro je 1984. ili 1985. (kad je umro zna da još nije imao 80, znači živio je negdje do kraja 70.). Imao je puno djece, 7 ili 8, s time da je samo otac tužitelja JE ostao u [adresa], a ostala djeca su odselila, većina njih u Pulu, jedan je otišao u Australiju. Bile su 5 kćeri i 2 sina. Jedna kćer je u Pagubicama i jedna u [adresa] te dvije u Puli.

19. Za razrješenje predmetnih odnosa sud je primijenio pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanaka tih odnosa odnosno, odredbe OGZ-a (čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.) vezi odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a. Prema odredbi paragrafa 1468. OGZ-a ispunjene su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja putem svojih prednika s obzirom na to su bili u poštenom posjedu tih nekretnina najmanje 20 godina (sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na proširenoj Općoj sjednici bivšeg Saveznog Vrhovnog suda FNRJ od 3. travnja 1960. gdje je zauzeto stajalište da je umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina, dostatan pošteni posjed od 20 godina, (koje stajalište je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske, primjerice u odluci Rev-x 51/13- 2 od 23. srpnja 2014.).

19. 1. To zato jer je sud prihvatio iskaz svjedoka ZE da je pradjed tužitelja E umro 1947. (jer se taj svjedok sjećao godina rođenja i smrti više članova obitelji tužitelji, a sjećanja je uvjerljivo prenio ovome sudu), od kojeg roka računao tijek posjeda, jer su tada nekretnine prenesene u posjed djedu tužitelja JE, što će reći da su do prelaska spornih nekretnina u društveno vlasništvo (1970.) isti bili u poštenom posjedu najmanje 20 godina.

19. 2. Iz tog razloga, nije od značaja da li se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga, jer u ovoj pravnoj stvari su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile ispunjene do prelaska u društveno vlasništvo nekretnina.

20. Iako je odlučne činjenice glede trajanja posjeda kao i srodstva te više nasljednika, sud utvrđivao na temelju iskaza svjedoka, ti su svjedoci iskazivali u bitnome suglasno, a sud je i bio na licu mjesta na kojem je saslušao svjedoke te je i neposrednim opažanjem, kao i mjerničnim vještačenje, utvrdio da su predmetne nekretnine u posjedu tužitelja, da ih tužitelj mirno uživo i koristi, i da tužitelja i njegovu obitelj nitko nikada nije smetao u korištenju, te su ih djed i otac, a naposljetku tužitelj mirno uživali i koristili, čime je tužitelj na siguran način dokazao svoje poštenje i poštenje svojih prednika u smislu odredbe čl. 326. OGZ-a prema kojoj je pošteni posjednik onaj, koji drži da je stvar koju posjeduje njegova a nepošteni posjednik samo onaj koji zna, ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje dok je odredbom paragrafa 328. OGZ-a propisano da se poštenje posjeda presuđuje a u dvojbi uzima da je posjed pošten dakle, zakonska predmnijeva je poštenje posjednika.

21. Slijedom svega navedenog, da su prednici tužitelja, kao i tužitelj, bili u poštenom posjedu predmetnih nekretnina 20 godina do njihovog prelaska u društveno vlasništvo (s time da su se i 1. siječnja 1997. ostvarile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću osnovom poštenog posjedovanja, protekom roka od 40 godina, ako se uzme kao početak posjedovanja najmanje 1947., kao godina smrti tužiteljevog djeda IE, ostvarili su uvjeti za stjecanje prava vlasništva utuženih nekretnina dosjelošću.

22. Tuženica je podnijela zahtjev za naknadu troškova postupka. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tuženica u sporu nije uspjela pa joj ne pripada ni zatražena naknada troškova, slijedom čega je odlučeno kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 10. srpnja 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po punomoćniku

– tuženica po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu

– nadležna porezna uprava, po pravomoćnosti.