REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-1057/22-30

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Luki Mardešiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Dajani Čepo, odvjetniku iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. lipnja 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice ZA, odvjetničkog vježbenika i zamjenika punomoćnika tuženika Ivane Štih, odvjetnika, dana 10. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, platiti tužiteljici EA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 2.858,73 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 2.198,73 eura od 21. listopada 2021. godine do isplate te na

- iznos od 660,00 eura od 10. srpnja 2026. godine do isplate,

kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 350,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. srpnja 2026. godine do isplate, a sve po stopi koja se za razdoblje od 21. listopada 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 4.406,59 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 3.890,59 eura od 07. rujna 2021. godine do isplate te na

- iznos od 516,00 eura od 10. srpnja 2026. godine do isplate,

kao neosnovan.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.198,73 eura na ime naknade neimovinske štete od 07. rujna 2021. godine do 20. listopada 2021. godine kao neosnovan.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 3.201,27 eura od 07. rujna 2021. godine do 15. listopada 2021. godine kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

VI. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege učinjena na ročištu 12. lipnja 2026. godine.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužiteljice u tužbi navodi da je dana 27. veljače 2021. godine tužiteljica doživjela prometnu nesreću na području [adresa] kao suvozač na motociklu registracijske oznake [registarska oznaka], za koju prometnu nesreću je odgovoran vozač motocikla registracijske oznake [registarska oznaka], osiguran kod tuženika. Nastavno punomoćnik tužiteljice je ističući da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, naglasio da se tužiteljica prije podnošenja tužbe, u mirnom postupku, obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 07. rujna 2021. godine te je tuženik dana 15. listopada 2021. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.120,00 kuna, što predstavlja iznos od 3.201,27 eura, ali time nije tužiteljici u cijelosti naknadio nastalu štetu. Slijedom navedenog zamjenik punomoćnik tužiteljice je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu 12. lipnja 2026. godine zatražio na ime naknade neimovinske štete po kriteriju fizičkih bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševnih bolova zbog naruženja iznos od 6.500,00 eura te na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 1.176,00 eura, a kada iznos od 6.500,00 eura na ime naknade neimovinske štete umanji za nesporno plaćeni iznos od 3.201,27 eura, zahtijeva se na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.298,73 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07. rujna 2021. godine do isplate te na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 1.176,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, kao i platiti zakonsku zateznu kamatu na iznos od 3.201,27 eura od 07. rujna 2021. godine do 15. listopada 2021. godine uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu ističući da ne spori nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost temeljem suputništva, s time da je naglasio da je tuženik dana 15. listopada 2021. godine platio tužiteljici iznos od 24.120,00 kuna, pa je neosnovano traženje zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos, budući da je tuženik nespornu isplatu izvršio u roku propisanom odredbom članka 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Nastavno punomoćnik tuženika je istaknuo prigovor suodgovornosti tužiteljice nastanku štetnih posljedica, jer kaciga koju je nosila nije bila ispravno korištena, odnosno pričvršćena, a da jest kaciga ne bi pala i samim time bi izostale ozljede glave i lica, da bi naknadno, tijekom postupka radi ekonomičnosti povukao prigovor suodgovornosti tužiteljice nastanku štetnih posljedica. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je ističući da je končano postavljenim tužbenim zahtjevom smanjen tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, na što ne pristaje, a ujedno je povišen tužbeni zahtjev na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, čime je tužba preinačena, kojoj preinaci se protivi, a ukoliko sud dopusti preinaku u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva ističe prigovor zastare, predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku zapisnika o očevidu sa skicom lica mjesta (stranica 5-9 spisa), u presliku službene zabilježbe (stranica 10 spisa), u presliku optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru poslovni broj KO-DO-466/21 od 25. listopada 2021. godine (stranica 11-12 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (stranica 13-34; list 53-57 spisa), u presliku odštetnog zahtjeva od 07. rujna 2021. godine (stranica 35-36 spisa), u presliku odgovora na odštetni zahtjev od 08. rujna 2021. godine (stranica 37 spisa), u presliku dijela zdravstvenog kartona (stranica 68-91 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 108-112 spisa) te u usmeno očitovanje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 123-125 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, kao i činjenica da su tužiteljici potrebnu tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Isto tako nesporna je činjenica da je tuženik po zaprimanju odštetnog zahtjeva dana 15. listopada 2021. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.120,00 kuna, što predstavlja iznos od 3.201,27 eura. Naprotiv sporna je visina tužbenog zahtjeva po svim utuženim kriterijima neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate, s time da je ujedno sporan i prigovor zastare potraživanja u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege.

6. Prvenstveno treba naglasiti da je zamjenik punomoćnik tužiteljice na ročištu 12. lipnja 2026. godine povisio tužbeni zahtjev na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, čime je tužba sukladno odredbi članka 191. stavka 1. ZPP-a preinačena, za što je sukladno odredbi članka 190. stavka 3. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da se zamjenik punomoćnik tuženika protivio preinaci. Naime sud je sukladno odredbi članka 190. stavka 3. ZPP-a dopustio preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva, jer osim što tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, s obzirom da su tek provedenim medicinskim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog zahtjeva, već je to ujedno svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Drugim riječima kada sud ne bi dopustio navedenu preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka medicinske struke, tada bi tužiteljica, koja je predložila provođenje dokaza medicinskim vještačenjem upravo iz razloga jer ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem, kao uostalom niti tuženik i sud, zapravo bila dovedena u neravnopravni položaj u odnosu na tuženika, s obzirom da se dokaz vještačenjem u postupku uvijek provodi nakon zaključenja prethodnog postupka, a što nikako nije bila intencija zakonodavca. Naprotiv upravo zbog ovakvih situacija odredbom članka 190. stavka 2. ZPP-a je propisan izuzetak od pravila da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Isto tako zamjenik punomoćnika tužiteljice je na ročištu 12. lipnja 2026. godine ujedno smanjio tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 2.790,59 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07. rujna 2021. godine do isplate, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, za što je sukladno odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da zamjenik punomoćnika tuženika nije pristao na djelomično povlačenje tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva. Inače pravni stav da smanjenje tužbenog zahtjeva ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe za što je prema odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a uvijek potreban pristanak tuženika izrazio je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela broj SU-IV-16/21 od 26. travnja 2021. godine. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

7. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, specijalist kirurgije (stranica 108-112 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila prijelom središnjeg dijela lijeve palčane kosti na lijevoj podlaktici, prijelom glavice lijeve palčane kosti u području lijevog lakta, prijelom donjeg dijela palčane kosti s utisnućem (iznad ručnog zgloba), prijelom čunaste kosti lijeve šake, prijelom glavičaste (os capitatum) i kukaste (os hamatum) lijeve šake te ogrebotine i krvni podljev čela i oko lijeve očne duplje, koje ozljede su utvrđene na dan štetnog događaja u OB Zadar, u kojoj je provedeno liječenje u dva navrata, odnosno od 27. veljače do 03. ožujka 2021. godine te u razdoblju od 08. ožujka 2021. godine do 10. ožujka 2021. godine. Naime tužiteljica je za vrijeme prve hospitalizacije dana 01. ožujka 2021. godine u općoj anesteziji operirana, kada je učinjena otvorena repozicija fakture dijafize radijusa, osteosinteza pločicom i vijcima i postavljena nadlaktična longeta te je nakon uredno postoperativnog tijeka otpuštena na kućnu njegu uz mirovanje i imobilizaciju, koja je napuštena 17. ožujka 2021. godina, s time da je tijekom druge hospitalizacije dana 09. ožujka 2021. godine operirana u općoj anesteziji, kada je učinjena osteosinteza glavice radijusa i osteosinteza skafoidne kosti, postavljena je nadlaktična longeta koja je napuštena 31. ožujka 2021. godine. Nastavno sudski vještak je ističući da se tužiteljica na pregledu dana 24. veljače 2026. godine žalila na bolove pri promjeni vremena u laktu i podlaktici, kao i kod fizičkog opterećenja, ne može do kraja ispružiti ruku u laktu i ne može lijevu podlakticu okrenuti kao da na njoj drži pladanj, a i snaga lijeve ruke je slabija nego prije, radi u ugostiteljskom objektu na šanku kao barista, dominantna joj je desna ruka, s time da je prije više od 20 godina u trećem razredu osnovne škole padom s visine zadobila prijelom lijeve ruke iznad lakta te je operirana, nakon čega nije imala poteškoća s laktom, imala je uredne kretnje, a ujedno je prije 7 godina zadobila prijelom II i III metatarzalne kosti desnog stopala koje je liječila imobilizacijom, naglasio da je kliničkim pregledom utvrdio slijedeće: vidljiva lakša deformacija u području lijevog lakta uz blagi otok tog lakta; opseg lakta desno 23,5 cm a lijevo 24 cm; koža normalne boje, uredno prokrvljena; u području lijevog lakta i nadlaktice neposredno iznad lakta i ispod lakta na podlaktici 3 ožiljka, 2 na donjem dijelu lijeve nadlaktice od operacije koja nije vezana za predmetni događaj, jedan ožiljak 9 cm s vanjske strane, drugi 6 cm s unutarnje strane nadlaktice, oba jednake boje kao i okolna koža, široki oko 2 mm, dok treći ožiljak, koji je vezan za ozljedu u ovom događaju je na laktu i nešto ispod njega dužine 8 cm, širine do 3 mm najviše; na središnjem dijelu lijeve podlaktice postoperacijski uzdužni ožiljak dužne 9 cm, a širine 2 mm, uredan, bezbolan na palpaciju; na dorzumu lijeve šake iznad skafoida postoperacijski ožiljak dužine 6 cm lako pigmentiran, bezbolan na palpaciju; kretnje lakatnog zgloba: fleksija-ekstenzija desno 140-0-10 lijevo 140-10-0, pronacija- supinacija desno 90-0-90 lijevo 90-0-45; kretnje ručnog zgloba: dorzalna fleksija desno 60 stupnjeva, lijevo 60 stupnjeva, palmarna ekstenzija desno 85 stupnjeva, lijevo 70 stupnjeva, radijalna devijacija desno 30 stupnjeva, lijevo 25 stupnjeva, ulnarna devijacija desno 40 stupnjeva, lijevo 40 stupnjeva; blago ograničene kretnje lijevog lakta koje ne može ispružiti do kraja te ograničenje supinacije pola od suprotne strane, kretnje u ručnom zglobu vrlo blago ograničene, stisak lijeve šake slabiji, šaku formira u potpunosti. Nadalje sudski vještak je navodeći da je liječenje tužiteljice završeno zadnjim pregledom kirurga dana 20. listopada 2021. godine, naglasio da na lijevom laktu postoji manji deformitet i lakše zadebljanje lakta, a postoji i blago ograničenje funkcije pregibanja te nepotpunog ispružanja tog lakta, s time da je u ranijoj mladosti tužiteljica imala operaciju zbog prijeloma nadlaktične kosti iznad lakta, pa je nemoguće sa potpunom sigurnošću reći kakva je funkcija lakta bila ovog događaja, jer to nije zabilježeno u medicinskoj dokumentaciji, ali sa sigurnošću može reći da je otok, odnosno lako zadebljanje lijevog lakta posljedica prijeloma glavnice radijusa i ograničenje rotacijske kretnje, supinacije, posljedica ove ozljede, koja je odlučujući uzrok sadašnjeg stanja, pri čemu uz smetnje vezane uz lakat postoji i blago ograničenje kretnji lijevog ručnog zgloba. Dakle smanjenje životnih aktivnosti zbog navedenih ozljeda, a time i posljedica, iznosi 11%. Inače smanjenje životnih aktivnosti samog lakta, odnosno ograničenja rotacijske kretnje, polovične supinacije da tužiteljica nije zadobila ozljede u području ručnog zgloba i šake, iznosila bi 7-8%, čemu treba pridodati nepotpunu ekstenziju koja može biti i posljedica ranije ozljede, o čemu nema podataka, pa isto ne može uzeti u obzir, a što se tiče ručnog zgloba prijelom kostiju koje je dobila u području lijeve šake uz ovakav funkcijski rezultat čine smanjenje od najmanje 5%. Isto tako tužiteljica je vezano za ozljede zadobivene u ovom štetnom događaju trpila bolove jakog intenziteta u trajanju do 5 dana, srednjeg intenziteta do 12 dana, a manjeg intenziteta još do 8 tjedana ukupno, s time da povremeni bolovi ulaze u smanjenje životnih aktivnosti, pri čemu su uzete u obzir operacije, previjanja i vađenje šavi kojima je bila podvrgnuta, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede umjerenog do jakog intenziteta trajao je ukupno do 3 dana, umjereni oscilirajući strah do 7 dana, a slabiji oscilirajući strah do 6 tjedana. Nadalje sudski vještak je naglasio da je naruženje zbog izgleda podlaktice, opisanih ožiljaka i ožiljaka na lijevoj šaci blažeg stupnja. Konačno tužiteljici je tuđa pomoć bila potrebna 4 tjedna 3 sata dnevno kroz razdoblje imobilizacije longetom lijeve ruke kojom se nije mogla služiti (za osobnu higijenu, nabavku i pripremanje hrane), a potom još 8 tjedana 3 puta tjedno po 2 sata zbog otežanog služenja lijevom rukom, nemogućnosti podnošenja uobičajenog svakodnevnog napora.

8. Stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića na način da je punomoćnik tužiteljice istom prigovorio u cijelosti, dok naprotiv punomoćnik tuženika nije imao prigovora na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

9. Sudski vještak dr. Igor Stipančić se usmeno očitovao na iznesene prigovore na ročištu 12. lipnja 2026. godine (stranica 123-125 spisa) navodeći da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja, koji je izradio uvidom u medicinsku dokumentaciju, provedenih dijagnostičkih pretraga te kliničkog pregleda tužiteljice, kojom prilikom je izmjerio funkciju pojedinih zglobova, oštećenih dijelova tijela, kako bi utvrdio posljedice svih zadobivenih ozljeda. Naime ocjena utuženih kriterija neimovinske štete ne može se temeljiti na izjavi tužiteljice vezano uz funkciju lakta nakon ranije zadobivene ozljede, o čemu u medicinskoj dokumentaciji nema podataka, a tim više što se radi o vrlo blagom ograničenju kretnji lijevog lakta, što je izmjerio. Isto tako vezano uz prigovor kako nije uzeo u obzir raniji suprakondilarni prijelom sudski vještak je ističući da suprakondilarni prijelom uzrokuje deficit ispružanja lakta, dok naprotiv prijelom glavice radijusa, koju ozljedu je tužiteljica zadobila u ovom štetnom događaju, utječe na rotacijsku kretnju podlaktice, što je uzeo u obzir, naglasio da čak i ukoliko je ograničenje funkcije ispružanja i savijanja lijevog lakta posljedica ozljede zadobivene u ovom štetnom događaju to bi ukupno ograničenje funkcije povećalo za otprilike 1-2%. Nastavno sudski vještak je naglasio kako se suprotno stavu punomoćnika tužiteljice ne mogu zbrajati postoci vezani uz zadobiveni unutarzglobni prijelom s ograničenjem funkcije tog zgloba, jer se ocjenjuje smanjenje životnih aktivnosti i konačan funkcijski rezultat, zbog čega nema dvostrukog zbrajanja. Nadalje u odnosu na ocjenu svih ostalih utuženih kriterija neimovinske štete, kao i potrebe za tuđom pomoći i njegom, sudski vještak je napomenuo da je ta ocjena dana obzirom na narav i vrstu zadobivenih ozljeda, način liječenja, pri čemu je uzeo u obzir i operacije kojima je tužiteljica bila podvrgnuta te konačno samoj dužini liječenja, s time da činjenica da su tužiteljici i nakon završetka liječenja, a isto je završeno 20. listopada 2021. godine, propisivani analgetici i to tijekom 2022. godine i 2023. godine samo je dodatan dokaz da postoji trajno smanjenje životnih aktivnosti, a povremena bol ulazi u smanjenje životnih aktivnosti.

10. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku dijela zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužiteljice te je logičan i obrazložen. Naime sudu je logičan stav sudskog vještaka da je ocjenu intenziteta i trajanja svih utuženih kriterija neimovinske štete te potrebe za tuđom pomoći i njegom dao kako temeljem objektivnih, u medicinskoj dokumentaciji navedenih dijagnostičkih pretraga kojima su utvrđene zadobivene ozljede, pri čemu je dakako uzeo u obzir vrstu i narav zadobivenih ozljeda, način liječenja, dakle sve operacije kojima je tužiteljica bila podvrgnuta i samo trajanje liječenja, tako i temeljem kliničkog pregleda tužiteljice, kojom prilikom je utvrdio, izmjerio funkciju pojedinih zglobova, oštećenih dijelova tijela, radi utvrđenja posljedica svih u ovom štetnom događaju zadobivenih ozljeda. Isto tako je opravdano mišljenje sudskog vještaka da se ocjena smanjenja životnih aktivnosti daje vezano uz konačan funkcijski rezultat ozlijeđenog dijela tijela, konačno zaostalih posljedica zadobivenih ozljeda, što je utvrdio provedenim kliničkim pregledom tužiteljice, iz kojeg razloga se niti ne mogu zbrajati postoci vezani uz zadobiveni unutarzglobni prijelom s ograničenjem funkcije tog istog zgloba, jer bi se radilo o dvostrukom zbrajanju, a što naravno nije osnovano. Iz navedenog razloga sud je prijedlog zamjenika punomoćnika tužiteljice za provođenjem dokaza novim medicinskim vještačenjem odbio kao neosnovan.

11. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju do 5 dana, srednjeg intenziteta do 12 dana, a manjeg intenziteta još do 8 tjedana ukupno, s time da povremeni bolovi ulaze u smanjenje životnih aktivnosti, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.800,00 eura.

12. Nastavno s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužiteljice, a u pitanju je tzv. primarni stah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede umjerenog do jakog intenziteta trajao je ukupno do 3 dana, umjereni oscilirajući strah do 7 dana, a slabiji oscilirajući strah do 6 tjedana, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.200,00 eura.

13. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića da su u ovom štetnom događaju zadobivene ozljede dovele do trajnog smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 11%, a manifestiraju se blagim ograničenjem funkcije pregibanja i nepotpunog ispružanja lijevog lakta, kao i blagim ograničenjem kretnji lijevog ručnog zgloba te vodeći računa da je tužiteljica osoba životne dobi od 36 godina, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.800,00 eura.

14. Jednako tako u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog naruženja prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića da ožiljak na laktu i nešto ispod njega dužine 8 cm, širine do 3 mm najviše, zatim na središnjem dijelu lijeve podlaktice postoperacijski uzdužni ožiljak dužne 9 cm, a širine 2 mm, uredan, bezbolan na palpaciju te na dorzumu lijeve šake iznad skafoida postoperacijski ožiljak dužine 6 cm lako pigmentiran, bezbolan na palpaciju, predstavlja naruženje blažeg stupnja povremeno vidljivo trećim osobama kada tužiteljica nosi odjeću kratkih rukava, sud je utvrdio slijedeće. Imajući na umu da se kod dosuđivanja pravične novčane naknade zbog naruženja treba uzeti u obzir ne samo objektivne kriterije, odnosno koliko izmijenjena vanjština neke osobe izaziva negativne reakcije okoline, kao što su sažaljenje, gađenje i slično, već u određenoj mjeri i subjektivne kriterije o utjecaju izmijenjene vanjštine na psihičku ravnotežu te osobe, a tužiteljicu navedeni sasvim sigurno ožiljci smetaju u kontaktu s trećim osobama, sud je utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 600,00 eura. Treba naglasiti da sud tijekom postupka nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice, niti je osobnim opažanjem utvrđivao navedene ožiljke, jer osim što je postojanje, izgled i lokaciju samih ožiljaka kliničkim pregledom utvrdio sudski vještak dr. Igor Stipančić, a koji, za razliku od stranaka i suda, raspolaže potrebnim stručnim znanjem za ocjenu intenziteta duševnih bolova zbog naruženja, već je ujedno nesporna činjenica da tužiteljicu navedeni ožiljci „smetaju“ u kontaktu s trećim osobama, što je logično i životno uvjerljivo.

15. Konačno s obzirom da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna 4 tjedna 3 sata dnevno kroz razdoblje imobilizacije longetom lijeve ruke kojom se nije mogla služiti (za osobnu higijenu, nabavku i pripremanje hrane) te potom još 8 tjedana 3 puta tjedno po 2 sata zbog otežanog služenja lijevom rukom, nemogućnosti podnošenja uobičajenog svakodnevnog napora, s time da je nesporna činjenica da su joj potrebnu pomoć i njegu pružali ukućani, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužiteljici za ukupno potrebnih 132 sata tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u iznosu od 660,00 eura, odnosno 5,00 eura po satu, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužiteljice, u vrijeme kada je tužiteljici takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

16. U odnosu na prigovor zastare potraživanja na povišeni dio tužbenog zahtjeva na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, koji je punomoćnik tuženika isticao tijekom postupka, sud je utvrdio slijedeće. S obzirom da sukladno odredbi članka 230. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva u subjektivnom roku tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za sobu koja je štetu počinila, a u svakom slučaju u objektivnom roku pet godina otkad je šteta nastala, s time da tužba, kojom se prema odredbi članka 214. ZOO-a zastara prekida, podnesena dana 13. travnja 2022. godine, dakle unutar propisanog zastarnog roka, sud je utvrdio da je prigovor zastare potraživanja neosnovan, jer se i u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva zastara prekida podnošenjem tužbe, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povišenjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Treba naglasiti da je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela broj Su-IV-123/24 od 27. svibnja 2024. godine izrazio pravno shvaćanje da u slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične i pravne osnove, neprava preinaka, moguća i dopuštena, zastara se prekida podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povišenjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

17. Imajući na umu da tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 5.400,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i od 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 660,00 eura, što ukupno iznosi 6.060,00 eura, s time da je nesporna činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe, dana 15. listopada 2021. godine, platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.120,00 kuna, odnosno iznos od 3.201,27 eura, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.858,73 eura, dok je naprotiv odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 4.406,59 eura te je odlučeno kao pod točkom I. i točkom II. izreke presude.

18. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6.089,32 eura na ime naknade neimovinske štete od 07. rujna 2021. godine do isplate (s obzirom da tuženik nije pristao na djelomično povlačenje tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete), kao i tekuće na iznos od 1.176,00 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od presuđenja do isplate, sud je utvrdio slijedeće. Naime odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom da je sudski vještak dr. Igor Stipančić istaknuo da je liječenje tužiteljice završeno zadnjim pregledom kirurga dana 20. listopada 2021. godine, s time da se tužiteljica prije podnošenja tužbe obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom datiranim 07. rujna 2021. godine, koji je tuženik zaprimio dana 08. rujna 2021. godine (stranica 35-36 i 37 spisa) te je dana 15. listopada 2021. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.120,00 kuna, odnosno iznos od 3.201,27 eura, dakle u skladu s odredbom članka 12. stavka 5. i stavka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZOOP-a) sud je utvrdio da tužiteljica na dosuđeni iznos na ime naknade neimovinske štete može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon dana završetka liječenja do isplate, odnosno tekuću od 21. listopada 2021. godine do isplate, a na dosuđeni iznos na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege može osnovano zahtijevati zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a i odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.198,73 eura na ime naknade neimovinske štete od 21. listopada 2021. godine do isplate te na iznos od 660,00 eura na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 10. srpnja 2026. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na daljnji iznos od 3.890,59 eura na ime naknade neimovinske štete od 07. rujna 2021. godine do isplate te na daljnji iznos od 516,00 eura na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 10. srpnja 2026. godine do isplate, tako i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.198,73 eura na ime naknade neimovinske štete od 07. rujna 2021. godine do 20. listopada 2021. godine te je odlučeno kao pod točkom I., točkom II. i točkom III. izreke presude.

19. Jednako tako u odnosu na tužbeni zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos od 3.201,27 eura od 07. rujna 2021. godine do 15. listopada 2021. godine, sud je utvrdio slijedeće. Prvenstveno treba naglasiti da je odredbom članka 12. stavka 1. ZOOP-a propisano da je odgovorni osiguratelj dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti oštećenoj osobi, ukoliko nije sporna odgovornost, obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno ukoliko je sporna odgovornost. dostaviti utemeljeni odgovor na sve točke odštetnog zahtjeva. Nastavno sukladno odredbi članka 12. stavka 5. i stavka 6. ZOOP-a odgovorni osiguratelj dužan je isplatiti iznos naknade štete iz obrazložene ponude odnosno nesporni iznos naknade štete iz utemeljenog odgovora kao predujam u roku 15 dana od dana slanja obrazložene ponude ili utemeljenog odgovora, a najkasnije u roku 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, jer u protivnom, u slučaju neizvršavanja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u navedenom roku, oštećena osoba uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Imajući na umu da je tuženik nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva, koji je zaprimio 08. rujna 2021. godina, dana 15. listopada 2021. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.120,00 kuna, odnosno iznos od 3.201,27 eura, što rezultira time da je postupio sukladno odredbi članka 12. stavka 5. ZOOP-a, sud je utvrdio da tužiteljica na navedeni nesporno plaćeni iznos od 3.201,27 eura ne može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana plaćanja, odnosno tekuću od 07. rujna 2021 godine do 15. listopada 2021. godine, a to tim više što je liječenje tužiteljice završeno tek 20. listopada 2021. godine. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a i odredbom članka 12. stavka 1. stavka 5. i stavka 6. ZOOP-a sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 3.201,27 eura od 07. rujna 2021. godine do 15. listopada 2021. godine te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 350,00 eura, sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 350,00 eura. Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a tužiteljici dosudio i zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, odnosno tekuću od 10. srpnja 2026. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

21. Naprotiv zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka i to troška svih poduzetih parničnih radnji sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer su tužiteljica, koja je smanjila dio tužbenog zahtjeva, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, na što zamjenik punomoćnika tuženika nije pristao, kao i tuženik, uspjeli u postupku u približnom jednakom omjeru te je sud dosudio tužiteljici trošak medicinskog vještačenja, jer je taj trošak bio potreban, a ujedno nije determiniran omjerom uspjeha u sporu. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.

22. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer su tuženik i tužiteljica uspjeli u postupku u približnom jednakom omjeru te je sud dosudio tužiteljici trošak medicinskog vještačenja, s obzirom da je taj trošak bio potreban, a nije determiniran omjerom uspjeha u sporu. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VI. izreke presude.

23. Konačno stopa zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se za razdoblje od 21. listopada 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 10. srpnja 2026. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 192,65 eura

2. Tuženiku po punomoćniku

U Zagrebu, dana 10. srpnja 2026. godine