Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: P-383/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, u pravnoj stvari I-tužiteljice AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te II-tužiteljice HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po punomoćniku Matku Mamiloviću, odvjetniku iz Našica, protiv I-tuženika SV iz [adresa], II-tuženika LV iz [adresa], III-tuženika GV iz [adresa], IV-tuženika VV iz [adresa], V- tuženika PV iz [adresa], IV-tuženika BV iz [adresa], VII-tuženika GV iz [adresa], svi zastupani po privremenoj zastupnici Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. lipnja 2026. u prisutnosti I. i II. tužiteljice uz sudjelovanje punomoćnika Matka Mamilovića, dana 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnina u cijelosti upisanih na imenu tuženika 1. SV, [adresa], 2. LV, [adresa], 3. GV, [adresa], 4. VV, [adresa], 5. PV, r. A, [adresa], 6. BV, [adresa] i 7. GV, [adresa], i to nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, kuća, [adresa], površine 381 m2, što su joj tuženici 1. SV, [adresa], 2. LV, [adresa], 3. GV, [adresa], 4. VV, [adresa], 5. PV, r. A, [adresa], 6. BV, [adresa] i 7. GV, [adresa], te njihov privremeni zastupnik Renata Horvatin, odvjetnica iz Našica, dužni priznati i trpjeti brisanje svoga prava vlasništva na nekretninama u zemljišnoj knjizi, uz istovremeni upis toga prava vlasništva u korist tužitelja, u roku od 15 dana.

II Utvrđuje se da su tužiteljica HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], H i tužiteljica AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], S, [adresa], suvlasnice nekretnina svaka u ½ dijela upisanih na imenu tuženika 1. SV, S, 2. LV, S, 3. GV, S, 4. VV, [adresa], 5. PV, r. A, [adresa], 6. BV, [adresa] i 7. GV, [adresa], i to nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], potkućnica, voćnjak, voćnjak, površine 1166 m2, što su im tuženici 1. SV, [adresa], 2. LV, [adresa], 3. GV, [adresa], 4. VV, [adresa], 5. PV, r. Cvijetović, Seona, 6. BV, [adresa] i 7. GV, [adresa], te njihov privremeni zastupnik Renata Horvatin, odvjetnica iz Našica, dužni priznati i trpjeti brisanje svoga prava vlasništva na nekretninama u zemljišnoj knjizi, uz istovremeni upis toga prava vlasništva u korist tužiteljica, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su 1.-7. tuženici su upisani kao suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, kuća, [adresa], površine 381 m2. Kao suvlasnik navedene nekretnine je upisana i tužiteljica HV u 894/2240 dijela. U naravi nekretnina predstavlja obiteljsku kuću koju je naslijedila tužiteljica HV. Tuženici su upisani kao suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], potkućnica, voćnjak, voćnjak, površine 1166 m2. Kao suvlasnice navedene nekretnine su upisane i tužiteljice HV i AV svaka u 447/2240 dijela. U naravi nekretnina predstavlja voćnjak u nastavku obiteljskih kuća tužiteljica HV i AV, koju nekretninu su tužiteljice naslijedile svaka u ½ dijela. Budući je tuženicima sada nepoznato boravište, tužitelji predlažu da im sud postavi privremenog zastupnika u osobi Renate Horvatin, odvjetnice iz Našica, koja će štititi njihova prava i interese u postupku, te izvršavati njihove dužnosti. Naime, tužiteljice su u posjedu predmetnih nekretnina već oko 100 godina. Predmetne nekretnine su tužiteljice naslijedile od svoje majke NV, i to kč. br. [katastarska čestica] svaka u ½ dijela, a kč. br. [katastarska čestica] HV u cijelosti. Kuća na kč. br. [katastarska čestica] je izgrađena 1969. godine, te u kući obitelj živi cijelo vrijeme. Pokojna ZV je iste nekretnine naslijedila od svoga supruga SV (Ivana) Bošnjakovića koji je preminuo 2000. godine. Pokojni OV je nekretnine naslijedio od svoga oca RV koji je preminuo 1990. godine. Pokojni RV je nekretnine naslijedio od svoga oca ŠV. NV je do svoje smrti, 27.07.2025. godine, živjela u kući sagrađenoj na kč.br.

36/2. Sada kuću uređuje i održava tužiteljica HV. Tužiteljice do današnjeg dana posjeduju i održavaju voćnjak koji je ograđen i samo one imaju pristup istom voćnjaku. Zemljišnoknjižno i katastarsko stanje nekretnina nije bilo uređeno. Tih godina zemljišnoknjižno stanje nije bilo od odlučne važnosti. Tužiteljice su i danas u posjedu nekretnina. Održavaju kuću i uređuju okućnicu. Tužiteljice uživaju predmetne nekretnine osobno i putem pravnih prednika oko 100. godina. Tuženici nikada nisu bili vlasnici niti posjednici predmetnih nekretnina niti su si bilo kada svojatali ta prava te je upis izvršen samo iz formalnih razloga. Tužiteljice predmetne nekretnine uživaju oko 100 godina. Nitko im nikada nije smetao u posjedu niti im osporavao posjed i vlasništvo predmetnih nekretnina. Glede iznesenog tužiteljice su stekle pravo vlasništva na predmetnim nekretninama i to kupoprodajom, nasljeđivanjem i posjedovanjem navedenih nekretnina unazad 100 godina. Posjed tužiteljica ima sve kvalitete potrebne za stjecanje prava vlasništva.

2. Rješenjem suda poslovni broj P-383/2025-3 od 14. studenog 2025. tuženicima SV, LV, GV, VV, PV r. A, BV, te GV, postavljen je privremeni zastupnik u osobi Renate Horvatin, odvjetnice iz Našica, jer su tuženici nepoznata boravišta a nemaju punomoćnika, te bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo zbog čega bi za stranke mogle nastati štetne posljedice (čl. 84 st. 1. i st. 2. t. 4. Zakona o parničnom postupku NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 6/24 – dalje ZPP).

3. Privremeni zastupnik u svome odgovoru na tužbu opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, no, ne protivi se izvođenju dokaza predloženih po tužitelju.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6-7 spisa), Izvadak iz BZP-a za zk. Ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 8-9 spisa), Izvadak iz katastarskog plana (list 10 spisa), Izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa), Rješenje o nasljeđivanju broj: O-578/2025 (list 12-14 spisa), Rješenje o nasljeđivanju broj: O-166/00-5 (list 15-16 spisa), Rješenje o nasljeđivanju broj: O-36/91-3. (list 17-18 spisa), Povijest promjena na katastarskim česticama (list 19-21 spisa), saslušani su svjedoci KV (list 39 spisa), ŽV (list 39 spisa), EV (list 39-40 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja AV (list 38-39 spisa) i HV (list 39 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je utvrđenje da li su i po kojoj osnovi tužitelji stekli vlasništvo nekretnina označenih tužbom.

7. Sporno je osnova tužbenog zahtjeva odnosno da li su ispunjene pretpostavke da tužitelj stekne pravo vlasništva nad nekretninama koje su predmetom tužbe putem dosjelosti.

8. Saslušana na glavnoj raspravi, tužiteljica AV (list 38-39 spisa) navodi da ona i njezini pravni prednici su u posjedu nekretnina zasigurno više od 100 godina. Ona je utužene nekretnine stekla od svoje majke, njezina majka od svoga muža, a njezin otac od svojih djedova. Nitko ih nikada nije osporavao u posjedovanju utuženih nekretnina, te iste čije jedinstvenu cjelinu od ulice i bašće. Navodi da su tuženici osobe koje su od njenog pradjeda braća i daljnji rođaci koji su nepoznatog boravišta. Nitko ih nikada nije smetao u posjedu nekretnina.

9. Saslušana na glavnoj raspravi, tužiteljica HV (list 39 spisa) navodi da su utužene nekretnine njezina djedovina koju su uživali njeni pravni prednici a danas ona i sestra. Prednici su, a danas i ona i I-tužiteljica u posjedu nekretnina zasigurno više od 100 godina. Navodi da su tuženici osobe koje su od njenog pradjeda braća i daljnji rođaci koji su nepoznatog boravišta. Nitko ih nikada nije smetao u posjedu nekretnina.

10. Saslušan na glavnoj raspravi, svjedok KV (list 39 spisa) navodi da mu je poznato o kojim nekretninama je riječ i o kojima svjedoči jer je neposredan susjed tužiteljica. Navodi da tužiteljice i njihovi pravni preci su u posjedu nekretnina zasigurno više od 68 godina jer je on osobno ondje rođen. Poznato mu je da je na tim nekretninama živio još i djed tužiteljica kojeg se on sjeća. Nitko ih nikada nije osporavao u posjedu nekretnina niti polagao pravo vlasništva na istim. Navodi da tužiteljice utužene nekretnine redovito održavaju, o njima se redovito brinu.

11. Saslušana na glavnoj raspravi, svjedok ŽV (list 39 spisa), ističe da joj je poznato o kojim nekretninama je riječ jer je ona susjeda preko puta. Navodi da su na tim nekretninama tada još živjeli tužiteljičini preci i to sve od pradjeda, djeda i oca tužiteljica. Navodi da tužiteljice nitko nikada nije smetao u posjedovanju niti polagao pravo vlasništva nad istima. Navodi da u kući je živjela tužiteljičina majka do nakon njezine smrti, tamo nitko ne živi, ali tužiteljice redoviti dolaze ondje, održavaju istu, te se brinu o toj nekretnini.

12. Saslušan na glavnoj raspravi, svjedok EV (list 39-40 spisa) ističe da mu je poznato o kojim nekretninama je riječ, jer je on neposredan susjed tih nekretnina. Od kada zna za sebe, tužiteljičini preci su u posjedu tih nekretnina, a danas i tužiteljice osobno. Navodi da tužiteljice redovito dolaze na nekretnine, iste održavaju i brinu se o njima. Nije mu poznato tko su osobe koje su upisane u zemljišnu knjigu, odnosno on njih ne poznaje. Tužiteljice nitko nikada nije smetao u posjedu niti osporavao iste. U kući je posljednje živjela majka od tužiteljica, ali nakon njezine smrti nitko, ali tužiteljice redovito dolaze u obilazak i održavanje.

13. Uvidom u u Izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6-7 spisa) utvrđeno je da za kč. br. [katastarska čestica] [adresa] upisani su tuženici kao i tužiteljica HV svako u svojem suvlasničkom dijelu, dok uvidom u Izvadak iz BZP-a za zk. Ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 8-9 spisa) za kč. br. [katastarska čestica] POTKUĆNICA 1166m2 upisani su tuženici i tužiteljice u različitim suvlasničim omjerima. Uvidom u Izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa) za kč. br. [katastarska čestica] [adresa] upisana je kao vlasnik tužiteljica AV.

14. Uvidom u Izvadak iz katastarskog plana (list 10 spisa) utvrđen je položaj utužene nekretnine ovisno na položaj čestica u katastarskom planu.

15. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju broj: O-578/2025 (list 12-14 spisa) utvrđeno je da iza pokojne NV utvrđeno je da su tužiteljice utvrđene kao zakonske nasljednice iza nekretnina i pokretnina utvrđenih kao vlasništvo ostaviteljice, među ostalom i na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica]. Uvidom Rješenje o nasljeđivanju broj: O-166/00-5 (list 15-16 spisa) utvrđeno je da iza pok. SV je proglašena nasljednicom NV SV kojom nasljeđuje ostavitelja cjelokupne ostavinske imovine, među ostalom i nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica]. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju broj: O-36/91-3. (list 17-18 spisa) utvrđeno je da iza pok. RV kao nasljednik je proglašen OV sin ostavitelja, te da imovinu ostavitelja sačinjavaju nekretnine među ostalim i kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

16. Uvidom u Povijest promjena na katastarskim česticama (list 19-21 spisa) za kč. br. [katastarska čestica] utvrđene su promjene posjednika koje su vođene za čestice upisane u posjedovne listove.

17. Prije svega valja navesti da je mjerodavno pravo za rješenje konkretnog pravnog odnosa sadržano je u odredbi iz čl. 388. st. 2. i 3. („Narodne novine“ broj:

91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 52/2025, dalje u tekstu: ZVDSP). Prema odredbi iz čl. 388. st. 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom st. 3. propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

18. Polazeći od toga da iz iskaza tužitelja proizlazi da je tužitelj u posjedu nekretnina, putem svojih pravnih prednika u posjedu više od 100 godina, što također potvrđuju i saslušani svjedoci na glavnoj raspravi, polazeći od citirane odredbe iz čl. 338. st. 2. ZVDSP, na ovaj sporni odnos primjenjuju se odredbe mjerodavnog prava koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle pravna pravila OGZ koja se primjenjuju na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/46).

19. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina (''izvanredna'' dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u odredbama čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN broj 53/91) te je i sada propisano u čl. 159. ZVDSP- a.

20. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ-a), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ-a) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ-a) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ-a pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

21. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom stavka 4 istog članka je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati, da stvar koju posjeduje nije njegova.

22. Nadalje, trenutno važećom odredbom čl. 159. ZVDSP, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

23. Nadalje, odredbom čl. 160. st. 2. ZVDSP-a je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

24. Odredbom članka 18. st. 1., 2., 3. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

25. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva, jer pravni učinci nastupaju ipso iure, kada su ispunjene sve pretpostavke za dosjelost. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za stjecanje vlasništva dosjelošću potreban zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjed nekretnine (izvanredna dosjelost). Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ te odredbama ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

26. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka kao uvjerljivim, životnim i logičnim, a isti su suglasni i podudaraju se s drugim dokazima izvedenim u ovom postupku. Saslušani svjedoci suglasno iskazuju da predmetnu nekretninu obrađuju sada tužiteljice. Svjedoci suglasno iskazuju u pogledu dugotrajnog posjedovanja utuženih nekretnina u obitelji tužiteljica, a svjedoci iskazuju da je takvo stanje od kada su isti rođeni, jer od tada im je poznato o stanju nekretnina tužitelja.

.

27. Iz ovako reproduciranih i ocjenjenih dokaza sud je nedvojbeno utvrdio da u konkretnom slučaju se tužiteljice nalaze u samostalnom posjedu nekretnine osobno i putem prednika neprekidno više od zasigurno 40 godina a čiji posjed nekretnina nije stečen silom, prijevarom niti zlouporabom povjerenja, a kada su ga stekli nisu znali niti su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, to su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, stoga je sud pravnog shvaćanja da su tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed).

28. Pored navedenog, tijekom ovog postupka, sud nije utvrdio da se radi o nepoštenom posjedu, a kako se poštenje predmnijeva isti je onda i pošten.

29. Slijedom navedenog, sud smatra da su tužitelji stekli vlasništvo predmetnih nekretnina izvanrednom dosjelošću, temeljem neprekidnog samostalnog posjedovanja nje osobno i njezinih pravnih prednika pa sve do danas, sukladno čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, radi čega je odlučeno kao u izreci presude.

Našice, dana 10. srpnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima po punomoćniku

2. Privremenoj zastupnici