Poslovni broj: Us I-1793/2026-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CHEF & MASTER d.o.o., OIB: 93561484148, Dolića Draga, Ulica Ivana Pavla II 39, zastupanog po opunomoćeniku Toniju Primorcu, odvjetniku u Rijeci, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 2/III, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, OIB: 36162371878, Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 9, radi šutnje uprave, 10. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Obustavlja se upravni spor.

II. O troškovima spora sud će odlučiti naknadno posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.Tužitelj je ovom sudu 18. prosinca 2025. podnio tužbu radi šutnje uprave, po kojoj je oformljen spis ovog suda poslovni broj: Us I-3105/2025, u kojoj navodi kako je u skladu s člankom 90. Zakona o strancima dana 17. studenog 2025. za radnika MD NUR UN NOBE AKASH podnio zahtjev tuženiku za izdavanje dozvole za boravak i rad, i to nadležnoj Policijskoj postaji. Navedeni zahtjev zaprimljen je u sustavu preko online aplikacije HZZ-a. Tužitelj nema podatka o klasi navedenog predmeta, jer nije zaprimio nikakvu potvrdu, niti dopis naslova s navedenim podatkom, već isključivo raspolaže brojem pod kojim je zaprimljen zahtjev: 996139. U skladu s odredbom članka 91. stavka 5. Zakona o strancima ministarstvo je dužno putem nadležne policijske uprave odlučiti u roku od petnaest dana od dana podnošenja zahtjeva. Do dana podnošenja ove tužbe, tuženik nije odlučio o podnesenom zahtjevu. Ukazuje se naslovu na postojeću praksu Upravnog suda u Zagrebu u presudama posl. br. Us I- 1397/2025-7 od 27. lipnja 2025. i Us I-1259/2025-7 od 8. lipnja 2025. i brojnim drugim. Neodlučivanje u zakonskom roku stvara ozbiljne poteškoće u poslovanju tužitelja. Zbog šutnje uprave, radnici za koje su podneseni zahtjevi ne mogu započeti s radom, iako se za njihov dolazak već snose konkretni troškovi, uključujući smještaj i druge logističke izdatke. Navedeni troškovi u konačnici padaju na teret tužitelja, koji uz to trpi i štetu u vidu izmakle dobiti, budući da radnici nisu pravovremeno započeli s obavljanjem ugovorenih radnih zadataka. Ovakva situacija otežava planiranje poslovnih aktivnosti, destabilizira operativno poslovanje te narušava ugled tužitelja kod poslovnih partnera. Slijedom izloženog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku da odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od zaprimanja ove presude odluči o zahtjevu tužitelja za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad za predmetnog radnika, a pored toga predlaže i da sud naloži tuženiku da mu naknadi trošak spora.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako su tužba i tužbeni navodi neosnovani. U ovoj upravnoj stvari, podnositelj zahtjeva za izdavanjem dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj, tužitelj iz ovog spora preko platforme Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, podnio je 17. studenog 2025. zahtjev za izdavanjem dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj za državljanina treće zemlje CSĐB, rođ. **.**.1997. za radno mjesto pomoćni kuhar/pomoćna kuharica, sukladno odredbi članka 90. Zakona o strancima („Narodne Novine" br. 133/20, 114/22, 151/22, 40/25). Člankom 97. st.1. Zakona o strancima propisano je da se državljaninu treće zemlje može izdati dozvola za boravak i rad ako ispunjava uvjete iz članka 59. Zakona, a na temelju pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz članka 99. Zakona, te ako je ispunjen uvjet primjerenog smještaja iz članka 103.f. ovoga Zakona, u slučaju kada poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik u osiguravanju smještaja, dok je odredbom članka 91. stavka 7. propisano da o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad sukladno članku 97. ovoga zakona Ministarstvo je, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, dužno odlučiti u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Nadalje, u čl. 93. Zakona o strancima zakonodavac taksativno navodi razloge na temelju kojih Ministarstvo, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, može rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad te između ostalog, u čl. 93. st. 1. toč. 8. propisuje kako Ministarstvo, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, može rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad ako je poslodavac odnosno subjekt domaćin na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenoga rada i/ili je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja. Prilikom utvrđivanja svih pravno relevantnih činjenica i okolnosti bitnih u donošenju odluke sukladno odredbama Zakona o strancima utvrđeno je kako se podnositelj zahtjeva nalazi na popisu poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, te je Hrvatski zavod za zapošljavanje dao negativno mišljenje. Kako navedeno, sukladno čl. 93. st. 1. toč. 7. Zakona o strancima, predstavlja zapreke za izdavanje dozvole za boravak i rad, podnositelju zahtjeva je, u svrhu izjašnjavanja o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje u ovoj upravnoj stvari, a sukladno čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine broj: 47/09, 110/21), upućen poziv 23. prosinca 2025. elektroničkim putem na e-mail adresu koju je poslodavac ostavio kao kontakt prilikom elektroničkog podnošenja zahtjeva, koji je uredno uručen istog dana sukladno čl. 94 Zakona o općem upravnom postupku, ali se na isti nije odazvao u ostavljenom roku niti postupio po pozivu. S obzirom na navedene činjenice da se poslodavac nalazi na listi poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, te da je Hrvatski zavod za zapošljavanje dao negativno mišljenje, kao i da je poslodavcu upućen poziv, koji je uredno uručen, a na koji se poslodavac nije odazvao, sukladno čl. 93. st. 1. toč. 8. Zakona o strancima, u svezi s člankom 96. Zakona o općem upravnom postupku zahtjev za izdavanjem dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj je rješenjem odbijen. Navod iz tužbe kako je u skladu s odredbom čl. 91. st. 5. Zakona o strancima Ministarstvo dužno putem nadležne policijske uprave odlučiti u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, valja ispraviti jer se ovdje radi o čl. 91. st. 7. Zakona o strancima koji, propisuje kako je o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad sukladno članku 97. ovoga Zakona Ministarstvo, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, dužno odlučiti u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. S obzirom na navedenu odredbu valja napomenuti kako se navedeni zahtjev ne može smatrati urednim, a iz razloga što je odredbom čl. 3. st. 1. Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" br. 20/22., 155/22.) propisano kako isprave koje se prilažu uz zahtjeve propisane ovim Pravilnikom moraju biti u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a mogu se priložiti i preslike isprava koje će službena osoba ovjeriti za potrebe postupka nakon uvida u original, a čl. 3. st. 3. istog Pravilnika određuje da ako se zahtjev podnosi elektroničkim putem ili poštom, izvornici ili ovjerene preslike isprava moraju se dostaviti nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji do okončanja postupka, a u slučaju zahtjeva za odobrenje privremenog boravka u svrhu boravka digitalnih nomada izvornici ili ovjerene preslike mogu se dostaviti i u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole boravka. Odredbom članka 97. stavka 1. Zakona o strancima propisano je da Ministarstvo, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, može izdati dozvolu za boravak i rad državljaninu treće zemlje koji ispunjava uvjete iz članka 59. ovoga Zakona, a na temelju pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Odredbom članka 99. st.1. toč. 8. Zakona o strancima propisano je da će se pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji ako poslodavac nije na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenog rada. S obzirom na gore navedene odredbe Zakona o strancima podneseni zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad od strane tužitelja smatra se neurednim jer isti nije ispunio potrebne zakonske uvjete kako bi se moglo udovoljiti tužiteljevom zahtjevu zbog toga što je Hrvatski zavod za zapošljavanje donio negativno mišljenje jer se poslodavac nalazi na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenog rada. Kako bi se utvrdile se činjenice i okolnosti važne za rješavanje u ovoj upravnoj stvari podnositelju zahtjeva je upućen poziv 23. prosinca 2025., koji je uredno uručen istog dana sukladno čl. 94. Zakona o općem upravnom postupku, ali se na isti nije odazvao u ostavljenom roku niti postupio po pozivu. Tuženik ponavlja da rok iz članka 101. Zakona o općem upravnom postupku zbog šutnje uprave, a zbog neurednog zahtjeva nije niti počeo teći, a rok od 15 dana sukladno članku 91. stavku 7. Zakona o strancima je u svojoj pravnoj naravi instruktivni rok bez sankcija. Slijedom navedenog, tuženik konačno navodi da je tužba tužitelja neosnovana te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Potom, ovaj sud je rješenjem poslovni broj Us I-3105/2025-4 od 12. veljače 2026. odbacio tužbu tužitelja pozivom na odredbu čl. 46. st. 1. toč. 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24. dalje: ZUS), protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu, nakon čega je rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-1551/2026-2 od 11. lipnja 2026., točkom I. poništeno citirano prvostupanjsko rješenje i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno postupanje, dok je točkom II. riješeno da će se o troškovima upravnog spora i žalbenog postupka odlučiti zajedno s glavnom stvari, a nakon čega je predmetni spis dobio novi poslovni broj: Us I-1793/2026, slijedom čega se predmetno rješenje donosi u izvršenju citiranog rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

4.Uvidom u rješenje tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216-02/25-09/260268, URBROJ: 511-12-43-26-4 od 2. veljače 2026., na koje se tuženik pozvao u odgovoru na tužbu, a koje pak prileže upravnom spisu kojeg je tuženik dostavio u privitku odgovora na tužbu, utvrđeno je kako je istim odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje dozvole za boravak i rad za državljanina treće zemlje CSĐB, rođ. **.**.1997., državljanina Bangladeša za radno mjesto „pomoćni kuhar/pomoćna kuharica“ kod poslodavca tužitelja iz ovog spora, slijedom čega je nedvojbeno utvrđeno kako je tuženik naknadno odlučio o predmetnom zahtjevu tužitelja i na takav način u cijelosti postupio sukladno njegovom tužbenom zahtjevu iz predmetne tužbe.

5.Odredbama čl. 103. stavka 1. i čl. 106. stavka 1. točke 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24. dalje: ZUS) propisano je da ako tuženik u tijeku spora u cijelosti postupi prema tužbenom zahtjevu, sud će spor obustaviti.

6.Slijedom navedenog, kako je tuženik naprijed citiranim rješenjem KLASA: UP/I-216-02/25-09/260268, URBROJ: 511-12-43-26-4 od 2. veljače 2026., zapravo u cijelosti postupio prema tužbenom zahtjevu tužitelja, to je na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi, riješeno kao pod točkom I. u izreci ovoga rješenja.

7.Zaključno, za nadodati je kako ukoliko tužitelj nije zadovoljan rješenjem tuženika KLASA: UP/I-216-02/25-09/260268, URBROJ: 511-12-43-26-4 od 2. veljače 2026., ima na dispoziciji protiv istog pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana primitka tog rješenja, pred Upravnim sudom u Splitu, na što je pravilno poučen u uputi o pravnom lijeku u citiranom rješenju, a u kojem sporu je jedino moguće ocijeniti zakonitost citiranog akta tuženika, dok to nije moguće u ovom upravnom sporu koji se vodio radi šutnje uprave.

8.Naposljetku, s obzirom da je odredbom čl. 148. st. 4. ZUS-a propisano da o troškovima spora sud može odlučiti zajedno s odlukom o glavnoj stvari ili posebnim rješenjem, sud je riješio da će o troškovima spora odlučiti naknadno posebnim rješenjem, slijedom čega je riješeno kao pod točkom II. u izreci rješenja.

U Splitu, 10. srpnja 2026.

SUDAC

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka, koja se podnosi putem ovog suda, pisano, o kojoj je nadležan odlučiti Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Toniju Primorcu, odvjetnik u Rijeci, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 2/III,

- tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi Splitsko-dalmatinskoj, Sektoru za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 9, uz povrat spisa po pravomoćnosti,

- u spis.

Rj/ Spis u kalendar 30 dana.