REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-788/2024-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Miše, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Vedrani Jurić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tužene- protutužiteljice BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Nini Ćosiću, odvjetniku u Zagrebu, radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju zajedničkog djeteta stranaka, mlt. ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnoj skrbnici JV iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene dana 27. svibnja 2026. u prisutnosti stranaka osobno, punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Zajedničko dijete stranaka mlt. ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2023., stanovat će s majkom GV, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Roditelji NV i FV zajednički će ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ĐV.

III. Osobni odnosi mlt. ĐV s ocem NV održavat će prema dogovoru roditelja, a ukoliko dogovor izostane na sljedeći način:

- utorkom i četvrtkom na način da otac preuzima dijete u vrtiću/školi te vraća na adresu majke u 20,00 sati, osim u situacijama kada je dijete izostalo iz vrtića/škole kada će otac preuzimati dijete na adresi majke u vrijeme kada se dijete uobičajeno preuzima iz vrtića/škole i u 20,00 sati ga vratiti na adresu majke;

- svaki drugi vikend od subote do nedjelje na način da otac preuzima dijete na adresi majke u subotu u 10,00 sati te ga u nedjelju u 18,00 sati vraća na adresu majke;

- svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj, a koji ne pada u dane vikenda i ne odnosi se na Božić, blagdan VV, Uskrs i Uskršnji ponedjeljak, na način da otac preuzima dijete na adresi majke u 10,00 sati te ga u 19,00 sati vraća na adresu majke;

- blagdan Božića i Svetog Stjepana te Uskrs i Uskršnji ponedjeljak dijete će provesti na način da parne godine Božić i blagdan Svetog Stjepana provodi s majkom, a Uskrs i Uskršnji ponedjeljak s ocem s prespavljivanjem od 10,00 sati prvi dan do 19,00 sati drugi dan, a neparne godine obrnuto;

- tijekom ljetnih školskih praznika dijete će provoditi s ocem dva tjedna u kontinuitetu u srpnju i dva tjedna u kolovozu, time da će dijete dio ljetnih praznika provesti s majkom u vrijeme njezinog korištenja godišnjeg odmora u trajanju najdulje tri tjedna u kontinuitetu, a otac će u tom periodu ostvarivati kontakte s djetetom svaki dan posredno putem telefonskog ili video poziva na način da nazove majku u 20,30 sati i trajanje poziva treba biti u skladu sa željom i dobi djeteta;

- roditelj s kojim dijete boravi dužan je omogućiti drugom roditelju telefonski ili video kontakt svaki dan u 20,30 sati, a trajanje poziva treba biti u skladu sa željom i dobi djeteta.

IV. Nalaže se ocu NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime uzdržavanja mlt. sina ĐV doprinositi iznos od 200,00 EUR mjesečno, počevši od 10. srpnja 2026. pa nadalje dok za to budu postojale zakonske pretpostavke, najkasnije do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog obroka uzdržavanja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koje je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, za 3 postotna poena, na tekući račun majke mlt. ĐV, BV.

V. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice BV da djelomično samostalno zastupa dijete vezano za odlučivanje o zdravlju, obrazovanju i aktivnostima.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

r i j e š i o  j e

I. Privremena mjera određena rješenjem ovog suda poslovni broj P Ob- 788/2024-13 od 10. prosinca 2024., koja je dopunjena rješenjem poslovni broj P Ob- 788/2024-19 od 12. ožujka 2025. i rješenjem poslovni broj P Ob-788/2024-36 od 18. srpnja 2025., mijenja se u dijelu ostvarivanja osobnih odnosa mlt. ĐV s ocem NV tijekom ljetnih praznika 2026. godine na način da će dijete provoditi s ocem svakodnevno od 10,00 do 19,00 sati ukupno u trajanju do 10 dana, time da će dijete dio ljetnih praznika provesti s majkom u vrijeme njezinog korištenja godišnjeg odmora u trajanju najdulje tri tjedna u kontinuitetu, a otac će u tom periodu ostvarivati kontakte s djetetom svaki dan posredno putem telefonskog ili video poziva na način da nazove majku u 20,30 sati i trajanje poziva treba biti u skladu sa željom i dobi djeteta.

II. U ostalom dijelu ostaje na snazi privremena mjera određena rješenjem ovog suda poslovni broj P Ob-788/2024-13 od 10. prosinca 2024.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 3. srpnja 2024. podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi da je u izvanbračnoj zajednici stranaka rođeno zajedničko mlt. dijete ĐV, rođen **.**.2023. Izvanbračna zajednica stranaka da je prestala krajem 2023. godine kada je tužena primorala tužitelja da napusti stan u kojem su do tada stanovali sa zajedničkim mlt. djetetom, od kada mlt. dijete stanuje s majkom, dok otac prema dogovoru stranaka ostvaruje osobne odnose s djetetom i doprinosi za uzdržavanje. Tužitelj smatra kako je u interesu mlt. djeteta da i nadalje stanuje s majkom, osobito obzirom na nisu kronološku dob djeteta, a da tužitelj i nadalje ostvaruje osobne odnose i doprinosi za uzdržavanje mlt. djeteta sukladno potrebama djeteta i njegovim stvarnim mogućnostima. Slijedom navedenog predlaže da sud donese odluku da mlt. ĐV živi s majkom, da se odrede osobni odnosi oca i mlt. djeteta, da se naloži ocu da doprinosi za uzdržavanje sina iznos od 150 eura mjesečno, sve uz naknadu troškova parničnog postupka. Prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu na ročištu dana 27. svibnja 2026. tužitelj predlaže da sud donese odluku prema kojoj će se osobni odnosi djeteta s njim održavati tijekom tjedna utorkom i četvrtkom na način da otac preuzme dijete u vrtiću/školi i do 20,00 sati ga vrati na adresu majke, svaki drugi vikend od petka do nedjelje na način da preuzme dijete u vrtiću/školi u petak i u nedjelju do 20,00 sati ga vrati na adresu majke, polovicu svih praznika (ljetni, zimski i proljetni) na način da parne godine otac s djetetom provodi prvu polovicu praznika, a neparne godine drugu polovicu praznika te svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan od 9,00 do 20,00 sati.

2. U odgovoru na tužbu podnesenom 31. srpnja 2024. tužena se suglasila da zajedničko mlt. dijete živi s njom. U odnosu na održavanje osobnih odnosa tužena se protivi tužbenom zahtjevu u tom dijelu. Navodi kako je radi činjenice da je dijete dojenče noćno spavanje kod oca potrebno odgoditi sve dok traje dojenačka faza. Dalje navodi da je izvanbračna zajednica stranaka prestala dana 31. listopada 2023. kada je dijete bilo petomjesečno dojenče, na način da je tuženik usred noći kada ga je dječji plač probudio burno reagirao, pokupio svoje stvari i otišao. Ona da čitavo vrijeme potiče ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta te da je oduvijek omogućavala tužitelju kontakte s djetetom svaki dan, međutim, da tužitelj iskazuje minimalni interes za ostvarivanje kontakata s djetetom. Nadalje, navodi da tužitelj kod bilo kakvih pitanja vezanih uz dijete gdje je potrebna suradnja oba roditelja ne surađuje s njom. Tako je primjerice otežano došla do njegovog potpisa na zahtjevu za roditeljski dopust jer da je uoči podnošenja zahtjeva tužitelj s njom prekinuo kontakte. Također do isteka upisnih rokova u svibnju 2024. godine nije joj dostavio potrebnu dokumentaciju za predaju zahtjeva za upis u vrtić radi čega nije mogla predati zahtjev. Kako tužitelj kontinuirano mijenja mišljenje i otkazuje prethodne dogovore nemoguće je bilo kakvo planiranje vezano za dijete.

Ujedno je tužena tijekom postupka postavila protutužbeni zahtjev te predlaže da sud donese odluku prema kojoj će tužiteljica ostvarivati djelomično samostalnu roditeljsku skrb u dijelu koji se odnosi na zdravlje, obrazovanje i aktivnosti, a u cilju minimaliziranja potrebe za daljnjim posredovanjima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i sudskim postupcima. Dodaje da tužitelj nakon višekratnih zahtjeva tužene iz 2024. godine nije dao svoj pristanak za promjenu prezimena djeteta na način da dijete ima kombinaciju majčinog i očevog prezimena (ŠV). Protutužbeni zahtjev je konačno specificirala u podnesku od 24. veljače 2026. te predlaže sudu osobne odnose djeteta i oca odrediti po dogovoru roditelja, a u nedostatku istog kako slijedi:

- do treće godine djetetovog života svakog ponedjeljka, srijede i petka od 18 do 20 sati te u parnim tjednima nedjeljom od 11 do 19 sati,

- nakon treće godine djetetovog života svakog utorka i srijede od 18 do 20 sati te u parnim tjednima od subote u 17 sati do nedjelje u 19 sati (prvih 6 termina vikendima provodit će se u skraćenom trajanju od 18 sati umjesto 26 sati, odnosno završavat će nedjeljom u 11 sati umjesto u 19 sati),

- državne praznike i vjerske blagdane i to parne godine: 1. 1. - Nova godina, 6. 1.- Sveta tri kralja, 1. 5. - Praznik rada, 30. 5. - Dan državnosti, 22. 6. - Dan antifašističke borbe i 1. 11. - Svi sveti, a neparne godine: Uskrs i Uskršnji ponedjeljak, Tijelovo, 18.

11. - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, 25. 12. - Božić, 26. 12. - Sveti Stjepan (susreti će se održavati od 10 do 19 sati, odnosno s prespavljivanjem ukoliko se radi o Božiću i Svetom Stjepanu odnosno Uskrsu i Uskršnjem ponedjeljku, od 10 sati prvi dan do 19 sati drugi dan),

- otac će provoditi s djetetom do tri dana zimskih školskih praznika počevši od početka zimskih praznika, pri čemu otac u parnim godinama nema pravo na praznike Božić i Sv. Stjepan, te do deset dana ljetnih školskih praznika počevši od početka ljetnih praznika (tijekom ljetnih praznika 2026. godine otac će s djetetom provoditi radnim danima svakodnevno od 8 do 19 sati, a vikendom od subote u 17 sati do nedjelje u 11 sati),

- za vrijeme trajanja korištenja majčinog godišnjeg odmora, odnosno putovanja van Zagreba otac će ostvarivati kontakte s djetetom putem telefonskog ili video poziva,

- ocu će se omogućiti ostvarivanje kontakta s mlt. djetetom putem telefonskih ili video poziva u dane u kojima otac ne ostvaruje susrete uživo, a majci u dane kada se dijete navečer ne vraća na spavanje kod majke (pozivi će se odvijati oko 20,30 sati, a trajanje poziva treba biti u skladu sa željom i dobi djeteta). Dalje predlaže sudu naložiti ocu plaćanje uzdržavanja za mlt. Roka Pekića 300 eura mjesečno.

Podneskom od 27. ožujka 2026. i podneskom od 30. ožujka 2026. tužiteljica predlaže dopuniti privremenu mjeru iz prosinca 2024. godine u skladu s mišljenjem stručnog tima Zavoda pa tako predlaže da za vrijeme trajanja korištenja majčinog godišnjeg odmora, odnosno putovanja van Zagreba otac ostvaruje kontakte s djetetom putem telefonskog ili video poziva, pri čemu korištenje godišnjeg odmora u ljetnim mjesecima može trajati do tri tjedna u komadu, i to najviše dva puta tijekom ljetnih mjeseci. Dalje predlaže da otac provodi s djetetom svakodnevno od 8,00 do 19,00 sati tijekom zimskih školskih praznika (do 3 dana, počevši od početka zimskih praznika) i tijekom ljetnih školskih praznika (do 10 dana, počevši od početka ljetnih praznika).

3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trešnjevka mlt. ĐV je imenovan poseban skrbnik radi zastupanja njegovih prava i interesa. Tijekom postupka izmijenjen je poseban skrbnik djeteta zbog nemogućnosti prethodnog skrbnika za obavljanje te dužnosti.

4. Sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju dostavljenu u spis, temeljem čl. 416. st. 1. toč. 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje u tekstu ObZ) zatražio od nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad dostavu prijedloga i mišljenja o reguliranju sadržaja roditeljske skrbi stranaka u odnosu na njihovo maloljetno dijete te je saslušao stranke.

5. Na ročištu održanom 10. prosinca 2024. roditelji su se sporazumjeli da se donese privremena mjera kojom je odlučeno da će mlt. ĐV stanovati s majkom GV, određena je dinamika i način održavanja osobnih odnosa mlt. ĐV i njegovog oca NV te je privremenom mjerom odlučeno o uzdržavanju. Predmetna mjera izmijenjena je u dijelu održavanja osobnih odnosa tijekom ovog postupka.

6. Nadležni Područni ured Trešnjevka (dalje u tekstu Zavod) sudu je dana 12. lipnja 2025. dostavio mišljenje s prijedlogom te je dao dopunsko očitovanje u podnesku od 27. svibnja 2026.

Uvidom u mišljenje i prijedlog stručnog tima Područnog ureda Trešnjevka utvrđeno je da je izvanbračna veza BV i NV započela 2020. godine. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice rođeno je jedno zajedničko dijete, mlt. ĐV, rođen **.**.2023. FV ima iza sebe jedan brak bez djece, a NV iz ranije izvanbračne zajednice s RV ima mlt. sina N, rođen **.**.2013. koji prema odluci suda stanuje s majkom, a s ocem ostvaruje osobne odnose. Navodi se kako je FV obavijestila Područni ured o svojoj vezi s NV **.**.2023. te se tada dobivaju saznanja kako je iz veze rođen mlt. ĐV koji je bio željeno i planirano dijete, no da se situacija u obitelji pogoršala upravo njegovim rođenjem. Prema navodima majke otac djeteta je u listopadu 2023. godine otišao iz kućanstva, u početku je posjećivao mlt. sina da bi nakon nekog vremena obustavio sve kontakte. Majka navodi kako je u to vrijeme potpuno samostalno skrbila o djetetu oko mjesec dana nakon čega je sama inicirala kontakte dovodeći dijete kod oca, ali da on nije pokazivao nikakav interes za dijete. U prosincu 2024. godine majka se pritužuje da dijete nevoljko odlazi kod oca tako da ga otac odvodi uplakanog i na silu, da se dijete boji oca, dok pri tome ne pokazuje nikakve znakove otpora prema bilo kome drugome (baki, djedu, dadilji). Pritužuje se kako ju je strah dok je dijete s ocem jer joj se isti ne želi javiti na telefon. Prilikom psihologijske obrade otac NV izražava svoje nezadovoljstvo odnosom s BV. Na testu kognitivnih sposobnosti postiže prosječan rezultat. Na upitniku osobina ličnosti dobiveni su povišeni rezultati na ljestvicama valjanosti koji ukazuju na osobu koja može biti nespremna priznati čak i nevažne nedostatke ili mane, temeljem čega postoji sumnja u spremnost na suradnju tijekom ispitivanja i prisutnost odbijanja otkrivanja psiholoških problema. Navedeno može upućivati na osobu koja je sklona sebe prikazivati savršenom te se pretjerano pozitivno prikazuje i umanjuje svoje tegobe. Ovakvi rezultati na ljestvicama valjanosti impliciraju da profil treba interpretirati s oprezom, no obzirom na visoke rezultate na kliničkim ljestvicama interpretacija je opravdana. Rezultati obrade upućuju da se radi o osobi s izraženijim osjećajem vlastite vulnerabilnosti koja je nezrelija u socijalnim odnosima i pojačane senzibilnosti, što može predstavljati teškoću u rješavanju konfliktnih situacija. Uočavaju se i moguće teškoće kod suočavanja i prevladavanja prepreka. Zaključno NV iskazuje određene poteškoće u doživljavanju i ponašanju koje mogu utjecati na njegovo ostvarivanje roditeljske uloge, prvenstveno ometajući mogućnost suradnje s drugim roditeljem, a može značajno utjecati i na uspostavljanje kvalitetnog emotivnog odnosa s djetetom. S obzirom na navedeno preporuka je psihologa da se oca uputi na psihološko savjetovanje.

Majka FV na testu kognitivnih sposobnosti postiže iznadprosječan rezultat. Na upitniku osobina ličnosti na većini kontrolnih ljestvica rezultati su prosječnih i niskih vrijednosti, osim visokog rezultata na skali korekcije što ukazuje na umjereno obrambeni stav prilikom odgovaranja i povišenog rezultata na skali prikazivanja sebe u superlativu što je uobičajeno prilikom ispitivanja u situacijama procjene roditeljskih kompetencija. Profil je valjan za interpretaciju. Prilikom analiza kliničkih ljestvica nema znakova psihopatološkog odstupanja, već su naglašene neke osobine ličnosti koje ukazuju na ekstrovertiranu i energičnu osobu, samopouzdanu i ustrajnu, koja čvrsto stoji kod svojih uvjerenja što je ispravno a što ne, te se za isto i otvoreno zalaže. Zaključno se kod majke ne nalaze znakovi psihopatoloških odstupanja koje bi je omele u obavljanju roditeljske uloge.

Stručni tim Područnog ureda Trešnjevka predlaže da mlt. ĐV nastavi stanovati s majkom GV, a da se osobni odnosi djeteta i oca održavaju po dogovoru roditelja, a ukoliko dogovor izostane najmanje:

- u parnom tjednu u godini svaki utorak i četvrtak od 18,00 do 20,00 sati te u nedjelju od 11,00 do 18,00 sati, a s navršenih tri godine djeteta od subote u 16,00 sati do nedjelje u 18,00 sati,

- u neparnom tjednu u godini tri puta tjedno, u utorak, srijedu i petak od 18,00 do 20,00 sati,

- državne praznike i vjerske blagdane od 11,00 do 18,00 sati,

- za vrijeme trajanja korištenja majčinog godišnjeg odmora odnosno putovanja izvan Zagreba, u trajanju do tri tjedna u komadu tijekom ljetnih mjeseci, a najviše u dva navrata, otac će ostvarivati kontakte s djetetom putem telefonskog ili video poziva,

- do navršenih tri godine djeteta otac će tijekom svog godišnjeg odmora tijekom zime, u trajanju do tri dana u prvoj polovici zimskih školskih praznika te u prvoj polovici ljetnih školskih praznika u trajanju do deset dana, provoditi s djetetom svakodnevno od 11,00 do 19,00 sati, a s navršenih tri godine djeteta susreti će se provoditi s prespavljivanjem,

- ocu će se omogućiti ostvarivanje kontakata s mlt. djetetom putem telefonskih ili video poziva u dane u kojima otac ne ostvaruje neposredne susrete na način da otac nazove majku u 20,30 sati, a trajanje poziva treba biti u skladu sa željom i dobi djeteta (isto vrijedi i za majku kada će dijete biti kod oca dulje od jedan dan),

- otac će dolaziti po dijete kod majke i vraćati ga majci na adresu.

U pogledu ostvarivanja roditeljske skrbi stručni tim je na ročištu od dana 15. srpnja 2025., a uzimajući u obzir činjenicu da je tijekom obrade utvrđena loša roditeljska komunikacija, predložio da majka ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na donošenje odluka o zdravlju, obrazovanju i aktivnostima djeteta.

U dopunskom očitovanju od 27. svibnja 2026. stručni tim ostaje kod svojeg ranijeg mišljenja i prijedloga, s time da predlažu da se preuzimanje djeteta od strane oca u radnim danima vrši iz dječjeg vrtića, a ne s adrese majke, osim u situacijama kada je dijete izostalo iz vrtića, kada bi se preuzimanje vršilo na adresi majke u vrijeme kada se dijete uobičajeno preuzima iz vrtića.

7. Posebna skrbnica mlt. djeteta na ročištu dana 15. srpnja 2025. prihvaća mišljenje Zavoda kao profesionalno i u skladu s pravilima struke. Smatra da je prijedlog Zavoda u interesu djeteta jer omogućuje ocu proširivanje odnosa u smislu prespavljivanja kada dijete prestane dojiti odnosno najkasnije do navršene treće godine života djeteta. Dalje u odnosu na prijedlog Zavoda da majka ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb navodi kako je za donošenje odluke o samostalnoj odnosno djelomično samostalnoj roditeljskoj skrbi potrebno utvrditi postojanje redukcije roditeljskih kapaciteta na strani drugog roditelja. Ovdje ukazuje kako otac do sada nije niti imao priliku sudjelovati u skrbi o djetetu na način da je mogao provoditi s djetetom više vremena niti je dijete ikada prespavljivalo kod njega, tako da u tom dijelu nije niti moguće utvrđivati njegove roditeljske kapacitete.

8. Tužitelj je prigovorio da su u mišljenju Zavoda osobni odnosi djeteta s ocem tijekom praznika neosnovano ograničeni budući se ocu uskraćuje da dijete prespavljuje kod njega do navršene treće godine života. Također, nije suglasan s prijedlogom stručnog tima glede načina ostvarivanja roditeljske skrbi. Ukazuje kako je obrazloženje Zavoda da bi se ostvarivanjem djelomično samostalne roditeljske skrbi od strane majke prevenirao roditeljski konflikt u suprotnosti sa zakonskim pretpostavkama koje moraju biti ispunjene za odluku suda o samostalnoj roditeljskoj skrbi.

9. U iskazu tužitelj NV u bitnom navodi kako je izvanbračnu zajednicu s tuženom započeo dvije godine prije rođenja zajedničkog djeteta. Iz ranije izvanbračne zajednice koja je kratko trajala ima sina N, s kojim je po prekidu zajednice redovito ostvarivao osobne odnose u vrlo širokom opsegu, svaki dan i svaki drugi vikend. Danas N vidi rijetko. Pri tome ističe kako je bivša partnerica prekinula održavanje osobnih odnosa kada je saznala da će on dobiti drugo dijete navodeći kako ne želi da njezin sin ima maćehu. Također da je tužena negativno atribuirala njegovu bivšu partnericu, navodila kako ne želi da ĐV ima polubrata, a zbog čega je izgubio do tada redoviti kontakt s B. Što se tiče odnosa s tuženom navodi kako je zajednička odluka bila da žele obitelj i dijete, da je BV zanijela umjetnom oplodnom te da su problemi u njihovom odnosu počeli već tijekom Danijeline trudnoće. Ukazuje kako je FV u periodu kada su pokušavali dobiti dijete skoro ostala bez posla, što je dodatno potaklo njezinu želju za djetetom. Smatra da je FV s jedne strane htjela zadržati posao, a s druge da je strane doista željela dijete, međutim, ne u smislu da njih troje budu obitelj, već se htjela osigurati da ima nasljednika jer su joj roditelji obećali da će dobiti imovinu. Tužitelj je u iskazu naveo kako je zbog nesuglasica, nemogućnosti dogovora, inzistiranja da sve bude kako FV kaže te prikazivanja kao negativnog svega što on napravi, njihova zajednica postala neodrživa. Dalje je naveo kako ga tužena nastoji kao oca prikazati u negativnom svjetlu i to tako što ga ne uključuje u sve sadržaje roditeljske skrbi, a onda ga prijavljuje jer nije navodno nešto napravio, potpisao ili dao suglasnost. Ističe kako nikada nije odbio dati suglasnost za neko pitanje vezano za dijete. Tužitelj navodi da je s tuženom i djetetom živio u stanu tužene, a ideja je bila da se jednog dana presele u kuću koju je kasnije sagradio i u kojoj danas živi. Vlasnik je stana u [adresa] koji iznajmljuje. Od majke je naslijedio obrt, ugostiteljski objekt, koji vodi i u kojem radi. Obrt lošije posluje od uvođenja eura. Ima stalne izdatke vezano za prostor jer je zgrada u kojoj je kafić jako stara. Njegovi mjesečni troškovi uključuju režije u iznosu od 100 do 200 eura, a za hranu, higijenske potrepštine te odjeću i obuću troši između 400 i 500 eura. Što se tiče uzdržavanja mjesečno plaća 250 eura za mlt. N i 200 eura za mlt. ĐV po privremenoj mjeri. Djeci kupuje sve što im treba te sudjeluje i u drugim troškovima (rođendani, školska oprema, štednja i sl.) Financijski pomaže i majci koja ima malu mirovinu.

Na pitanje posebne skrbnice izjavljuje kako je spreman dobrovoljno se javiti na psihološko savjetovanje po preporuci psihologinje iz Zavoda te dodaje da je pohađao Školu za roditelje o čemu posjeduje potvrdu. Dalje izjavljuje kako smatra da bi bilo dobro da se i FV uključi u savjetovanje. Navodi da kvalitetno provodi vrijeme s ĐV u dane vikenda kada su dulje zajedno te ne vidi zapreke da se susreti produlje na oba dana s prespavljivanjem.

10. Iz iskaza tužene BV proizlazi da je zajednicu s tužiteljem započela u rujnu 2020. godine, a ista je trajala do 31. listopada 2023. kada je NV uzeo stvari i otišao. Nakon toga je dolazio vidjeti dijete, ali poslije 15-ak dana se prestao pojavljivati. Navodi da je tada odlazila s djetetom i kod njegove kuće te mu je dolazila na posao kako bi NV vidio dijete, a obratila se i djelatnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, sve kako bi se oca natjeralo da ostvaruje susrete i druženja s djetetom. Ističe kako nije htjela da se njihova zajednica prekine, iako je vidjela da se NV kao otac ne snalazi. Čak da je predlagala ocu da do druge godine djetetova života spava na drugoj lokaciji, a da tijekom dana dolazi kući poslije posla i bude s djetetom. Tužena iskazuje kako smatra da je tužitelj loš otac, da su njegovi roditeljski kapaciteti nedostatni, a na pitanje suda zašto to smatra izjavljuje da je razlog u tome što otac ne stavlja dijete na vrijeme spavati, da je imao problem s hranjenjem, ali da je te vještine razvio, da dijete dođe doma izgrebeno jer je negdje palo, što se prečesto događa. Nadalje, oštro se protivi prespavljivanju djeteta kod oca jer se opravdano boji za dijete zbog očevih nedostatnih roditeljskih vještina, a naročito iz razloga što u fazi kada dijete još doji prespavljivanje nije u interesu djeteta. Tužena u iskazu dalje navodi da je ĐV pružao otpor prema ocu, fizički se opirao i plakao kada je trebao ići kod oca jer je otac u komunikaciji znao biti neugodan i vikati na nju pred djetetom, što je dijete osjetilo. Na pitanje punomoćnice tužitelja izjavljuje da je u početku uvjetovala da se susreti oca i djeteta odvijaju isključivo u njezinom stanu, odnosno pojašnjava da je to bio zajednički dogovor roditelja. Tužena predlaže da ona ostvaruje djelomično samostalno roditeljsku skrb iz razloga što s tužiteljem teško surađuje. U svom iskazu nabraja situacije u kojima joj je tužitelj uskratio dati suglasnost pa tako navodi kako joj je prvo uskratio suglasnost za korištenje roditeljskog dopusta zbog čega se morala obraćati Zavodu. Navodi kako je njihov dogovor bio da će ona koristiti rodiljni dopust, nakon toga stanku za dojenje, da će onda NV koristiti mjesec dana svojeg roditeljskog dopusta, nakon čega će ona koristiti svoj godišnji odmor i onda još šest mjeseci roditeljski dopust, a da će zatim NV iskoristiti još mjesec dana svojeg roditeljskog dopusta. Ističe da je u studenome 2023. godine, kada je htjela predati zahtjev za roditeljski dopust, NV nestao i da nije uspjela ishoditi suglasnost. Tužitelj joj je također uskratio suglasnost za upis u vrtić kada je 2024. godine htjela predati zahtjev za upis kako bi se djetetu čuvalo mjesto do sljedeće godine. Dalje navodi da je tužitelj odbio dati suglasnost za upis djeteta na engleski jezik i na plivanje. Nije joj htio dati suglasnost za promjenu prezimena djeteta na način da njegovom prezimenu doda i svoje. U iskazu tužiteljica navodi kako se susreti i druženja djeteta s ocem odvijaju uglavnom prema rješenju privremene mjere.

11. Među strankama je nesporno da je mlt. ĐV, rođen **.**.2023., zajedničko dijete tužitelja i tužene te da je nakon prestanka izvanbračne zajednice roditelja dijete nastavilo živjeti s majkom GV. S obzirom da su roditelji suglasni da dijete nastavi stanovati s majkom, a s čime su suglasni i posebna skrbnica mlt. djeteta i nadležan Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, sud je donio odluku u točki I. izreke.

12. Ostvarivanje osobnih odnosa mlt. ĐV s ocem određeno je uzimajući u obzir cjelokupni provedeni dokazni postupak, mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koje je donijeto u stručnom timu, a u skladu s čl. 119. st. 1. ObZ-a prema kojem dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Sud je uzeo u obzir nespornu činjenicu među strankama da su se nakon donošenja privremene mjere u ovome postupku osobni odnosi oca i mlt. djeteta održavali dinamikom određenom rješenjem o privremenoj mjeri. Uzimajući u obzir nedvojbenu potrebu djeteta od tri godine da ostvaruje osobne odnose sa svojim ocem u što širem opsegu, sud je djelomično prihvatio mišljenje i prijedlog stručnog tima Zavoda procjenjujući kako je u najboljem interesu mlt. ĐV da osobne odnose s ocem ostvaruje kako je navedeno u točki III. izreke presude.

Sud smatra da osobne odnose oca i djeteta valja proširiti jer je za dijete Rokove dobi iznimno važna očeva prisutnost u njegovom životu. Tako je određeno da će se susreti mlt. ĐV s ocem održavati dva puta tjedno nakon završetka vrtića/škole pa do 20,00 sati i svaki drugi vikend od subote u 10,00 sati do nedjelje u 18,00 sati. Sud ne smatra opravdanim prijedlog Zavoda da ĐV provodi s ocem samo po dva sata u parnom tjednu svaki utorak i četvrtak, a u nepranom tjednu tri puta po dva sata, kao i prijedlog da svaki drugi vikend provodi s ocem od subote u 16,00 sati do nedjelje u 18,00 sati. Također nije prihvaćen prijedlog Zavoda da dijete tijekom ljetnih (školskih) praznika s ocem provodi u kontinuitetu do deset dana u prvoj polovici ljetnih praznika. Sud smatra kako je u interesu djeteta da tijekom ljetnih školskih praznika provede s ocem u kontinuitetu dva tjedna u srpnju i dva tjedna u kolovozu. Opravdanim se smatra prijedlog Zavoda da za vrijeme trajanja majčinog godišnjeg odmora otac ostvaruje kontakte posredno putem telefonskog ili video poziva.

Valja reći da određenu dinamiku susreta i druženja mlt. ĐV s ocem ovaj sud smatra neophodnom i nužnom kako bi se ostavilo dovoljno prostora za nadogradnju emocionalnog odnosa oca i mlt. djeteta.

13. Temeljno načelo roditeljske skrbi o djetetu jest načelo zajedničke roditeljske skrbi prema kojemu roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Iz perspektive roditelja ravnopravnost majke i oca pri roditeljskoj skrbi mora se jamčiti i promicati od trenutka djetetova rođenja. Iz perspektive djeteta sudjelovanje obaju roditelja u podizanju djeteta njegovo je pravo koje proizlazi iz prava na roditeljsku skrb obaju roditelja, što doprinosi djetetovu primjerenom razvoju. Zajednička roditeljska skrb pretpostavlja uključenost obaju roditelja u život djeteta, što podrazumijeva ostvarivanje svih prava, dužnosti i odgovornosti koje čine sadržaj roditeljske skrbi. Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi propisano je odredbom čl. 104. ObZ-a kao pravilo u ostvarivanju roditeljske skrbi, a samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi dolazi u obzir kao iznimka.

Teret dokaza da je samostalna roditeljska skrb u najboljem interesu djeteta odnosno da bi zajednička roditeljska skrb bila na štetu djeteta leži na onom roditelju koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, a u konkretnom slučaju to je majka, ovdje tužena. Na tuženoj je teret dokaza da bi zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi bilo na štetu djeteta. Prema stavu ovog suda tužena tijekom postupka nije dokazala postojanje pretpostavki za samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi. Naime, tijekom trajanja ovog postupka utvrđeno je da su oba roditelja uključena u djetetov život. Iako je mlt. ĐV po prestanku zajednice roditelja nastavio živjeti s majkom iz stanja spisa proizlazi da i otac skrbi o djetetu, redovito ostvaruje osobne odnose s djetetom prema rješenju privremene mjere te uredno doprinosi za uzdržavanje djeteta. Također u postupku pred sudom otac je pokazao spremnost na suradnju s drugim roditeljem, u više je navrata otac iskazivao spremnost na postizanje dogovora, dok je majka samo deklarativno izražavala spremnost za sporazumno rješavanje spora o roditeljskoj skrbi, što je sud posebno cijenio pri donošenju odluke o roditeljskoj skrbi.

14. Polazeći od toga da je osnovna psihološka potreba djeteta uključenost obaju roditelja u djetetov život, na temelju provedenih dokaza prema mišljenju ovog suda u skladu je s dobrobiti djeteta i u najboljem je interesu djeteta donijeti odluku prema kojoj će roditelji ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb nad zajedničkim mlt. djetetom. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 104. st. 1. ObZ- a odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II. Protutužbeni zahtjev tužene valjalo je stoga odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki V. izreke presude.

15. Odredbom čl. 281. i 288. ObZ-a propisano je pravo maloljetnog djeteta na uzdržavanje od strane roditelja, kao i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja. Prema čl. 310. st. 1. i 2. ObZ-a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu (nematerijalno uzdržavanje), a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja (materijalno uzdržavanje). Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

16. Odredbom čl. 307. ObZ-a je propisano da će sud u parnici o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 3. istog članka pri ocjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

17. Prema čl. 311. ObZ-a ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

18. Prema čl. 314. st. 1. ObZ-a ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, a koje je sud imao u vidu pri donošenju odluke o visini uzdržavanja mlt. djeteta.

19. Prema čl. 309. ObZ-a uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

20. Među strankama je sporna visina uzdržavanja pa je ovom sudu valjalo utvrditi sve okolnosti relevantne za donošenje zakonite odluke u ovom predmetu.

21. Temeljem dokumentacije dostavljene u spis i iskaza tužitelja sud je utvrdio kako se isti bavi ugostiteljstvom, ima kafić u kojem i radi, njegovi mjesečni prihodi u 2023. godini su iznosili oko 1.380 eura. Prema njegovom iskazu plaća režije od 100 do 200 eura mjesečno, za hranu, higijenske potrepštine te odjeću i obuću troši mjesečno između 400 i 500 eura. Plaća uzdržavanja za starijeg sina 250 eura, a za Roka 200 eura mjesečno. Vlasnik je kuće u kojoj živi i stana koji iznajmljuje te osobnog automobila marke Volkswagen 2.0 TDI/Passat 2008. godište.

22. Uvidom u dokumentaciju u spisu te temeljem iskaza BV, a imajući u vidu dob mlt. djeteta, njegove potrebe te činjenicu da se radi o zdravom djetetu vrtićke dobi, bez povećanih potreba za uzdržavanjem, procjena je ovoga suda da je ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje mlt. ĐV 250 eura mjesečno.

23. Na temelju ovako utvrđenih materijalnih prilika tužitelja, a s obzirom da je svaka radno sposobna osoba dužna plaćati uzdržavanje za mlt. dijete, mišljenje je suda da je otac u mogućnosti participirati u utvrđenim potrebama uzdržavanja mlt. djeteta u dosuđenom iznosu, ocjenjujući isti primjerenim dobi i redovnim životnim potrebama djeteta dobi mlt. ĐV, a da pritom ne ugrozi vlastitu egzistenciju, vodeći računa da je osoba srednje životne dobi, zdrav i otac još jednog maloljetnog djeteta. Sud je prilikom odmjeravanja visine uzdržavanja uzeo u obzir odredbu čl. 314. st. 3. ObZ-a koji kaže ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece, obveza uzdržavanja može biti određena u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od 1/2 zakonskog minimuma.

24. Slijedom svega sud je obvezao tuženika ovom presudom da novčano doprinosi za uzdržavanje mlt. ĐV s iznosom od 200 eura mjesečno počevši od dana podnošenja tužbe pa ubuduće.

25. Obzirom na činjenicu da tužitelj uredno plaća za uzdržavanje iznos od 200 eura po rješenju privremene mjere te je od prestanka izvanbračne zajednice doprinosio za uzdržavanje djeteta, što je među strankama nesporno, uzdržavanje je dosuđeno od donošenja presude pa nadalje.

26. Temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a o troškovima postupka sud je ovlašten odlučiti slobodno pa je cijeneći okolnosti slučaja i ishod postupka utvrdio da svaka stranka snosi svoj trošak, odnosno odlučio kao pod točkom VI. izreke presude.

27. Budući da je tužena podnijela prijedlog za dopunu privremene mjere kojim je, između ostalog, predložila da sud odredi način održavanja osobnih odnosa oca s mlt. Rokom za vrijeme trajanja korištenja njezinog godišnjeg odmora, obzirom privremenom mjerom koja je na snazi navedeno nije regulirano sud je prihvatio prijedlog tužiteljice te je postojeću privremenu mjeru dopunio na način da je odredio način i dinamiku održavanja susreta i druženja mlt. ĐV i oca tijekom ljetnih praznika 2026. godine. Određeno je da će tijekom ljetnih praznika 2026. godine dijete provoditi s ocem svakodnevno od 10,00 do 19,00 sati ukupno u trajanju do 10 dana, time da će dijete dio ljetnih praznika provesti s majkom u vrijeme njezinog korištenja godišnjeg odmora u trajanju najdulje tri tjedna u kontinuitetu, a otac će u tom periodu ostvarivati kontakte s djetetom svaki dan posredno putem telefonskog ili video poziva na način da nazove majku u 20,30 sati i trajanje poziva treba biti u skladu sa željom i dobi djeteta. Obzirom sud smatra da su navedeni način i obim opravdani temeljem svega naprijed navedenog riješio je kao u točki I. izreke rješenja.

15. Slijedom svega naprijed navedenog sud je donio odluku kao u izreci.

U Zagrebu, 10. srpnja 2026.

Sutkinja

Petra Miše

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda, u 5 istovjetnih primjerka. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženoj po pun.

3. posebnoj skrbnici

4. HZSR, Područni ured Trešnjevka