REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-1983/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Javorki Šikić Slivar, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja MONEL d.o.o., [adresa], OIB 63126032936, kao upravitelj zgrade u [adresa], zastupanog po odvjetnici Maji Križ Romek, Zagreb, II Vrbik 14, OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja ŽO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja određivanjem privremene mjere, 10. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

tako što se predlagatelju osiguranja dopušta ulazak u stan vlasništvo Republike Hrvatske, a kojega koristi protivnik osiguranja ŽO na adresi [adresa], stan na I. (prvom) katu lijevo, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i nusprostorija, površine 57,71 m2 upisan u zkulbr. 839 k. o. [katastarska općina], etaža E-6 radi provođenja deratizacijskih mjera putem stručne osobe, u roku od 24 sata od dana primitka rješenja.

II. Ako protivnik osiguranja u roku od 24 sata od dana dostave ovog rješenja ne postupi sukladno točki I. izreke ovog rješenja, provedba ove privremene mjere povjerava se sudskom ovršitelju Općinskog građanskog suda u Zagrebu uz asistenciju djelatnika policije i bravara te ovlaštenih djelatnika deratizacijske službe.

III. Predlagatelj osiguranja je obvezan po završetku provođenja mjera u stanu protivnika osiguranja isti stan vratiti u prijašnje stanje te nadoknaditi štetu ako se ista pojavi uslijed provođenja mjera i ulaska u stan.

IV. Predlagatelj osiguranja dužan je u roku od 30 dana od dana primitka rješenja kojim se određuje privremena mjera podnijeti tužbu radi opravdanja privremene mjere.

V. Ova privremena mjera ostaje na snazi najduže 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu osigurane tražbine odnosno do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

VI. Nalaže se protivniku osiguranja da naknadi predlagatelju osiguranja troškove ovog postupka u iznosu od 640,00 eur u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu 25. lipnja 2026. prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere kojom se nalaže protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja dopusti ulazak u stan koji je vlasništvo Republike Hrvatske, a kojega koristi protivnik osiguranja, ŽO na adresi [adresa], stan na I (prvom) katu lijevo, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i nusprostorija, površine 57,71 m2 upisan u zkulbr. 839 k. o. [katastarska općina], etaža E-6 radi provođenja deratizacijskih mjera putem stručne osobe, u roku od 24 sata od dana primitka rješenja.

2. U činjeničnim navodima prijedloga navodi da je upravitelj zgrade u kojoj je protivnik osiguranja bespravni korisnik stana na I katu lijevo površine 57,71 m2 na adresi [adresa]. Vlasnik navedenog stana je Republika Hrvatska.

3. Upravitelj je dužan sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i sukladno Zakona o upravljanju i održavanju zgrada brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje kao i da se posebni dijelovi održavaju na način da ne ugrožavaju ostale suvlasnike. Upravitelj zastupa suvlasnike u postupcima pred sudom, a koji postupci se odnose na obavljanje djelatnosti upravitelja propisanih Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada te Ugovorom o upravljanju.

4. U zgradi u [adresa] u razdoblju od zadnjih gotovo godinu dana uočena je pojava velikog broja glodavaca. Kako bi se provele mjere deratizacije u zgradi je osigurano kontinuirano i učestalo provođenje mjera po ovlaštenom izvođaču, društvu SANITACIJA d.o.o. Iz dopisa navedenog društva vidljivo je da unatoč svim poduzetim mjerama problem nije riješen upravo iz razloga što se u stanu kojega koristi ŽO nalazi glavno žarište infestacije glodavaca. Deratizacijske mjere ne mogu biti uspješne ukoliko nije moguće pristupiti svim posebnim dijelovima nekretnine. Predlagatelj te ovlašteni izvođači u više su navrata pokušali dogovoriti provođenje deratizacijskih mjera u stanu kojega koristi i u kojem stanuje ŽO, no ista nije dopustila ulazak u stan odnosno nije omogućila provođenje mjera. O navedenim problemima obaviještene su brojne institucije od sanitarne inspekcije do komunalnog redarstva međutim isti ignoriraju prijave te otklanjaju svoju nadležnost za postupanje u ovakvim slučajevima. O nehigijenskim uvjetima u stanu obaviješteno je i društvo DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o. koje upravlja predmetnim stanom no međutim niti oni ne mogu omogućiti provođenje mjera već su pokrenuli parnični postupak pred sudom radi iseljenja protivnice osiguranja. Za očekivati je da će navedeni postupak duže trajati dok je provođenje mjera deratizacije krajnje hitno radi sprečavanja širenja zaraze i sprečavanja ugroze zdravlja ostalih suvlasnika i stanara u zgradi. Za navedeno postoje i brojni videozapisi i fotografije kojim je utvrđeno da se glavno žarište infestacije nalazi upravo u stanu korisnika ŽO.

5. Navodi da je odredbom čl. 80. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela dužan za taj stan te za njima namijenjene uređaje, kao i sve druge pripatke stana brinuti se i održavati ih na način da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta. Nadalje propisano je da je suvlasnik dužan omogućiti pristup u stan ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine. Navedene obveze propisane su i međuvlasničkim ugovorom. Kako je stan u posjedu bespravne korisnice te kako je vlasniku onemogućeno ispunjavanje obveza propisanih zakonom te je iz tog razloga i pokrenuo postupak radi iseljenja bespravne korisnice to se ova privremena mjera pokreće protiv korisnice stana, a budući se radi o hitnoj i neodrživoj situaciji.

6. Također navodi da je odredbom čl. 41 Zakona o upravljanju i održavanju zgrada propisane su obveze suvlasnika zgrade pa je tako propisano i da je svaki suvlasnik dužan održavati svoj posebni dio zgrade kao i je dužan dopustiti ulaz u svoj posebni dio zgrade upravitelju odnosno izvođačima.

7. Člankom 346. Ovršnog zakona određeno je da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. Iz dokumentacije koji se dostavlja u prilogu ovog prijedloga vidljivo je da je nužno potrebno izvršiti deratizacijske mjere u stanu vlasništvo protivnika osiguranja te je time predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine a budući da na drugačiji način odnosno bez pristupa u stan protivnika osiguranja nije moguće otkloniti uzrok opasnosti za zdravlje ljudi.

8. Stoga predlaže da sud odredi privremenu mjeru kako je to navedeno u izreci ovoga rješenja.

9. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u: izvadak iz zemljišne knjige, Ugovor o upravljanju stambenom zgradom br. 220, Međuvlasnički ugovor od 30. 12. 2016., popis zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, dopis tvrtke Sanitacija d.o.o., dopis upravitelja zgrade od 2. 4. 2026., odluku o prekršajnim odredbama kućnog reda za zgradu [adresa], popisnu listu suvlasnika, kaznenu prijavu od 29. 5. 2026., prepisku e-pošte, dopis Državnog inspektorata, spisi ovoga suda broj Ovr-1396/26.

10. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere osiguranja je osnovan.

11. Sukladno čl. 341 st. 2 Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja uz odgovarajuću primjenu pravila ovog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti priložiti uz prijedlog.

12. Po čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. Po čl. 347. st. 2. OZ-a propisano je da ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Radi se o tzv. regulacijskoj mjeri.

14. Temeljem dokumentacije koju je predlagatelj priložio uz prijedlog za osiguranje utvrđeno je da su točni svi činjenični navodi predlagatelja osiguranja koji se odnose na objektivne okolnosti koje se u prijedlogu konkretiziraju. Naime, iz dokumentacije proizlazi da je u zgradi u [adresa], uočena pojava većeg broja glodavaca, što je rješavalo društvo Sanitacija d.o.o., međutim proizlazi da problem štakora nije riješen zbog toga što je osnovno žarište glodavaca stan koji koristi protivnik osiguranja. Vidljivo je da su predlagatelj, kao i predmetna tvrtka, u više navrata pokušali dogovoriti i provesti deratizaciju u tom stanu, no protivnik osiguranja nije omogućio provođenje deratizacije, odnosno ulazak u stan koji koristi. Proizlazi i da je o toj najezdi glodavaca obavješteno i društvo Državne nekretnine d.o.o. koje tim stanom upravlja, no koji također nisu u mogućnosti osigurati deratizaciju u tom stanu. U konkretnom slučaju vidljivo je da navedene okolnosti predstavljaju vrlo ozbiljan problem za cijelu zgradu [adresa] i za sve stanare te zgrade. Sud procjenjuje da postoji velika opasnost za život i zdravlje ljudi.

15. Izvršen je uvid i u spis ovoga suda Ovr-1396/26, no ne radi se niti o istim strankama, a niti o istom prijedlogu, u tom predmetu predlagatelj osiguranja je RH, traži se osiguranje nenovčane tražbine koja nije identična tražbini u ovom predmetu. Međutim, vidljivo je da u tom predmetu protivnik osiguranja, koji je isti kao i u ovom predmetu, ne prima poštu te rješavatelj u tom predmetu mu višekratno pokušava dostaviti prijedlog za osiguranje, no bezuspješno.

16. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere i prijedlogu priložena dokumentacija u smislu čl. 346. i čl. 347. st. 2. OZ-a daju sudu dovoljno elemenata za donošenje odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano odredbom čl. 13. st. 1. OZ-a.

17. Temeljem čl. 14. st. 4. OZ-a predlagatelju osiguranja valjalo je priznati trošak postupka osiguranja, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje OT), prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 640,00 eura, i to za sastav prijedloga za osiguranje iznos od 500,00 eura sve uvećano za PDV po traženoj stopi od 25% (sukladno Tbr. 46. OT) i uvećano za trošak plaćene sudske pristojbe na prijedlog i rješenje o osiguranju u iznosu od 15,00 eura (Tbr. 48/1 OT) odnosno sveukupno 640,00 eura, radi čega je sud odlučio kao u izreci rješenja pod točkom VI.

18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 10. srpnja 2026.

Sudac:

Javorka Šikić Slivar

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

- predlagatelju osiguranja po pun.

- protivniku osiguranja uz prijedlog za osiguranje od 25. lipnja 2026. po sudskom dostavljaču