REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Plemića Borelli 9
Poslovni broj: P-1077/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Nevešćanin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ad.1) ŠS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23000 Zadar zastupane po punomoćniku VS, ad.2) JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23000 Zadar zastupane po punomoćniku VS, protiv tuženika ad.1) ČS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2) BS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi stvarno - pravo vlasništva nekretnine, izvanraspravno 10. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da su tužiteljice ŠS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekle pravo vlasništva, svaka za 1/2 dijela, nekretnine oznake: kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to točno onog dijela koji je na položajnom nacrtu izrađenom od FS, dip. ing. geod., iz siječnja 2026., označen slovima A-B-C-D-A, ukupne površine 10 m2, koji čini sastavni dio ove presude, a što su tuženici dužni priznati i trpjeti, te da tužiteljice, po pravomoćnosti ove presude i nakon provedenog postupka parcelacije, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru upišu svoje pravo vlasništva na navedenoj nekretnini, na svoje ime i svaka za 1/2 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika i pravne prednice tuženika.
Obrazloženje
1.Tužiteljice u tužbi navode da su stvarne vlasnice i posjednice, za cijelo, i to u jednakim udjelima, nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to točno onog dijela označenog slovima A -B-C-D- A na položajnom nacrtu izrađenom od strane FS, dipl. ing. geod., iz siječnja 2026., površine 10 m2. Međutim, u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, su kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani ovdje tuženi, iako isti ne polažu prava na predmetnom dijelu matične nekretnine, s obzirom na to da je isti u odvojenom posjedu i isključivom vlasništvu tužiteljica. S tim u vezi se ukazuje kako je u zemljišnu knjigu, osim tuženika, kao suvlasnica predmetne nekretnine upisana i KS koja je preminula te da su istu, temeljem pravomoćnog djelomičnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: O-2008/17, od 16. svibnja 2019., naslijedili ovdje tuženi. Ističe se kako su tužiteljice stvarne i upisane vlasnice te posjednice susjedne nekretnine, oznake: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da predmetna nekretnina s navedenom čini jedinstvenu cjelinu, odnosno u naravi kuću i ograđeno dvorište koja je takvog oblika i površine od pamtivijeka, kao i da tužiteljicama nikada nitko nije osporavao posjed niti pravo vlasništva iste. Naime, tužiteljice su predmetnu nekretninu koja čini jedinstvenu cjelinu sa nekretninom oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekle nasljeđivanjem iza svoje majke, pokojne ĐS, i to temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: O-196/06, a što je razvidno iz povijesnog prikaza zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, pravna prednica tužiteljica, njihova majka ĐS, je predmetnu nekretninu zajedno sa nekretninom oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao jedinstvenom cjelinom, stekla nasljeđivanjem iza smrti svoga supruga, OS, p. Š, a koji je istu stekao temeljem Ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenog **.**.1991. s ES, p. V. Naime, iz navedenog Ugovora proizlazi da je ĐS J, otac tužiteljica i prednik njihove pravne prednice, vlasništvo nekretnine oznake: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao zamjenom izvršenom sa ES, a koji je temeljem takvog pravnog posla stekao vlasništvo nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U predmetnom ugovoru stranke suglasno konstatiraju da nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine zgrada i dvorište, i to točno u onakvom obliku i gabaritima u kakvima se protežu i danas, a što mogu potvrditi i brojni svjedoci. Da je tomu tako, proizlazi i iz činjenice da su tužiteljice vlasnice i posjednice susjedne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je predmetna nekretnina u naravi dio ograđenog dvorišta, odnosno dio okućnice koje se nalazi u posjedu i vlasništvu tužiteljica. Drugim riječima, premda je predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi pogrešno označena kao vlasništvo tuženika, ista oduvijek pripada tužiteljicama i njihovim pravnim prednicima, a sve iz razloga što ista u naravi predstavlja sastavni dio dvorišta uz kuću, položenih na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i s njima čini nerazdvojnu cjelinu. Nadalje, ističe se kako je ES, pravni prednik i suugovaratelj RS, pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i predmetne nekretnine koje u naravi čine jedinstvenu cjelinu, stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenim sa NS, dana 17. svibnja 1969., i sve kako to proizlazi iz presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1240/92, od 17. prosinca 1992. S tim u vezi, ističe se kako je činjenica da predmetna nekretnina čini sastavni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužiteljica, očito proizlazi iz dogovora pravnih prednika tužiteljica i pravnih prednika danas upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, odnosno tuženika, i da je takav dogovor konzumiran najmanje od 1969., a što potvrđuje činjenica da tužiteljicama kao ni njihovim prednicima nitko nikada nije smetao posjed predmetne nekretnine koja čini jednu dvorišnu cjelinu. S obzirom na to da je ES stekao predmetnu nekretninu još 1969. temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenim s NS, a iz čega tužiteljice dalje izvode svoje pravo do danas, to je razvidno da se tužiteljice i njihovi prednici nalaze u posjedu predmetne nekretnine od uvijek, odnosno u najmanju ruku, kako proizlazi iz dokumentacije priložene tužbi, od 1969. godine. Naime, prvenstveno se ističe kako je člankom 159. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje i samo kao: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) popisano da vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću iznosi 10 godina, za samostalnog posjednika čiji je posjed istinit, zakonit i pošten. S tim u vezi se ističe kako su tužiteljice samostalne posjednice predmetne nekretnine, kao i susjedne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine čine nerazdvojnu cjelinu, sve u skladu sa člankom 11. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, ističe se i kako tužiteljice imaju valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine, a da navedeno proizlazi iz dokumentacije priložene tužbi, odnosno iz povijesnog prikaza zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s kojom predmetna nekretnina u naravi čini jedinstvenu cjelinu, iz kojeg je razvidno da su tužiteljice predmetnu nekretninu stekle nasljeđivanjem od RS ĐS, a ova nasljeđivanjem od RS, koji je pak predmetnu nekretninu stekao temeljem Ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenim sa ES, a on kupoprodajom od DS. S obzirom na navedeno, razvidno je da su tužiteljice zakonite posjednice predmetne nekretnine u smislu članka 18. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Također, ističe se kako tužiteljice svoj posjed i vlasništvo predmetne nekretnine izvode iz valjanih pravnih poslova, odnosno da posjed predmetne nekretnine nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, a ni zlouporabom povjerenja, pa da je takav posjed u skladu sa člankom 18. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, istinit. Konačno, ističe se i kako tužiteljicama ni njihovim prednicima nitko nikada nije smetao niti osporavao posjed predmetne nekretnine, pa da stoga iste nemaju saznanja da netko treći polaže prava na predmetnoj nekretnini, niti imaju razloga u to sumnjati, pa da je stoga ispunjen i kriterij poštenog posjedovanja u skladu sa člankom 18. stavkom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a da se isti također i presumira u skladu sa člankom 18. stavkom 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Sa svim navedenim u vezi, ističe se kako se u skladu sa člankom 160. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vrijeme posjedovanja prednika uračunava u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, i da su u tom smislu, s obzirom na ukazani slijed od 1969., protekli svi rokovi za dosjelost, pa čak i oni propisani u članku 159. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Radi pojašnjenja tuženicima, ukazuje se kako su tužiteljice već ranije podnijele činjenično identičnu tužbu pred Općinskim sudom u Zadru, pod poslovnim brojem P -316/2026 kojom su kao tuženicu obuhvatile KS za koju iste nisu znale da je prije podnošenja navedene tužbe umrla, pa da ne može biti stranka u postupku. Nadalje, ukazuje se kako je radi činjenice da je u navedenoj tužbi bila pas ivno legitimirana pokojna KS, tužba odbačena, pa tužiteljicama nije preostalo ništa drugo nego podnijeti novu tužbu te u istoj legitimirati ovdje tuženike, osobno i kao nasljednike iza pok. KS. S obzirom na sve naprijed navedeno, te s obzirom na činjenicu da su se tuženici oglušili i na ranije podnesenu tužbu koja je odbačena, to tužiteljice očekuju od tuženika da priznaju ovaj tužbeni zahtjev ili da se također ogluše i ne odgovore na tužbu, kako bi se stekli uvjeti za donošenje presude na temelju priznanja ili ogluhe, pa u tom slučaju tužiteljice ne bi potraživale parnični trošak od tuženih, te kako bi tužiteljice temeljem ove presude provele postupak parcelacije premetne nekretnine i odvojile je od ostatka matične. Slijedom svega napr ijed navedenoga, a s ciljem utvrđenja svojega prava vlasništva na predmetnom dijelu matične nekretnine, razvidan je pravni interes tužiteljica za podnošenje ove tužbe, sa prijedlogom da naslovni Sud donese presudu kao u izreci.
2. Sud je tuženima ad.1 i ad. 2. dostavio tužbu s prilozima na odgovor, uz upozorenje na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu u ostavljenom roku.
3. Na temelju čl. 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07 i 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) sud je dostavio primjerak tužbe podnesene u ovom predmetu tuženima ad. 1 i ad.2. radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu. U tom pozivu sud je upozorio tuženike na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu (čl. 331.b ZPP-a).
4. Tuženici u roku koji joj je odredio sud nisu podnijeli odgovor na tužbu, iako su im tužba i poziv za davanje odgovara na tužbu uredno dostavljeni zbog čega su ispunjeni uvjeti iz čl. 331. st. 3. Zakona o parničnom postupku.
5. Osnovanost tužbenog zahtjeva u ovom predmetu proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje je tužitelj podnio niti su te činjenice u suprotnosti sa činjenicama koje su opće poznate, a budući su se ispunile zakonske pretpostavke iz čl. 331.b st. 1. ZPP-a, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev.
6. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
Zadar, 10. srpnja 2026.
Sutkinja
Maja Nevešćanin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri primjerka. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. (čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku)
DNA:
1. Tužiteljima po punomoćniku
2. Tuženima ad. 1. i ad. 2. osobno
