Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

P-3702/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) ĆČH OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Feliks Dukan, odvjetnik u Solinu, protiv tuženika GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivan Mirošević, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi dana zaključenoj dana 18.svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tužene, dana 10.srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj pod 1/ ĆČ. NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 2120/18544 dijela, a tužiteljica pod 2/ ĆČH, OIB: [osobni identifikacijski broj] isključiva vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 2120/18544 dijela.

II. Tužitelji su ovlašteni upisati pravo vlasništva na nekretninama kao pod točkom I ove presude uz istodobno brisanje prava vlasništva s uknjiženih z.k. vlasnika i to:

- GČ kao isključive nasljednice MČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 2120/18544 dijela,

- Žmirić Milena za 2120/18544 dijela

III. Dužni su tužitelji naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 2.625,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da su tužitelji stvarni vlasnici čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] za cijelo. Nadalje, da su tuženi stvarni vlasnici na nekretnini oznake čest. zem [katastarska čestica] svaki za po ½ dijela. Nadalje, da je tužena podnijela Područnom uredu za katastar Split zahtjev za promjenu podataka na kat. čest. [katastarska čestica] odnosno zk. čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] temeljem parcelacijskog elaborata Tripodij d.o.o. Nadalje, da je nakon provedenog postupka Područni ured za katastar Split udovoljio zahtjevu tužene i svojim rješenjem Klasa: UP/I 932-07/18-02/612 od 8.veljače 2019. izvršio promjenu podataka na način da je od kat. čest. zem [katastarska čestica] ( z.k. oznake čest. zem [katastarska čestica] ) k. o [katastarska općina] površine 1159 m2 nastala nova kat. čest. zem [katastarska čestica] ( zk oznake 3472/1 ) k. o [katastarska općina], površine 844 m2 ( izgrađeno građevinsko zemljište 25 m2, izgrađeno građevinsko zemljište 91 m2 i dvorište 728 m2), zatim; kat. čest. zem. [katastarska čestica] ( z.k oznake 3472/3) k. o [katastarska općina] površine 265 m2 ( stambena zgrada 91 m2, dvorište 174 m2); i kat. čest. zem [katastarska čestica] ( z.k oznake 3472/4 ) k. o [katastarska općina] površine 50 m2 ( dvorište). Nadalje, da su u postupku sudjelovali osim tužene i tužitelji koji su bili suglasni s navedenom parcelacijom pa je parcelacijski elaborat proveden u zemljišnoj knjizi i to u ZU 17523 k. o [katastarska općina]. Nadalje, da je na predmetnim nekretninama upisan kao posjednik pravni prednik tužitelj ĐČ za cijelo, dok su u zemljišnoj knjizi upisani tužitelji i tuženi u određenim suvlasničkim omjerima. Nadalje, da su stranke pregovarale o razvrgnuću međutim do konačnog dogovora nije došlo. Nadalje, da su tužitelji predmetne nekretnine stekli dosjelošću i nasljeđivanjem pa predlažu kao u izreci odnosno kao u uređenom tužbenom zahtjevu od 11.studenog 2020.

2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporavaju istu navodeći da su tuženici stvarni vlasnici i posjednici čest. zem [katastarska čestica], što da su im prednici tužitelja priznali.

3. Tijekom postupka umro je tuženik pod 1), te je sud rješenjem od 12.svibnja 2020. utvrdio prekid postupka, a istog je naslijedila tužena pod 2) GČ.

4. Tijekom postupka umro je tužitelj pod 2) te je sud rješenjem od 29.rujna 2021. utvrdio prekid postupka, a istog su preuzeli nasljednici, i to tužitelj pod 1) te sestra ĆČH i brat KČ, označeni u podnesku tužitelja od 7.listopada 2021. kao drugo i treće tužitelji.

4.1. Tijekom postupka umro je treće tuženik KČ, a istog su naslijedili tužitelji pod 1) i pod 2).

5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, posjedovnog lista, rješenja o nasljeđivanju donijetog iza pok. IČ, a od strane javnog bilježnika Snježana Ludvajić iz Solina, poslovni broj O-3505/17 od 10.prosinca 2019., rješenja o nasljeđivanju donijetog iza pok. VČ (NČ ) Muslim, a od strane javnog bilježnika Ante Zlokić u Splitu, poslovni broj O-5279/2020 od 14.srpnja 2021., pregledom spisa IIP-92/2000, R1-655/15, Pst-1128/12, Pst-126/14, P-7126/15, očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika JČ te saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka, te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

6. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu utvrđeno je da su u ZU 17523 k. o [katastarska općina] upisane tri katastarske čestice i to čest. zem [katastarska čestica] ( površine 844 m2 opisano kao izgrađeno zemljište 91 m2 izgrađeno zemljište 25 m2 i dvorište 728 m2), nadalje, čest. zem [katastarska čestica] ( stambena zgrada Ć 1 i dvorište) te čest. zem [katastarska čestica], "dvorište", površine 50 m2, te da su upisani suvlasnici OČ i OČ GČ svaki za po 2120/18544 dijela, te KČ AČ pok. NČ za 396/927250 dijela, PČ za 55632/92720 dijela, AČ pok. NČ za 13908/92720 dijela, HČ za 693/92720 dijela, VČ za 693/92720 dijela te AČ za 198/92720 dijela.

7. Očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika JČ utvrđeno je da je sporna čest. zem [katastarska čestica] nastala geodetskim elaboratom za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađeno u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevinske čestice, evidentiranja, brisanja ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama te evidentiranja stvarnog položaja već evidentiranih katastarskih čestica na čest. zem [katastarska čestica] ovjerenog od područnog ureda za katastar Split, Klasa: 93206/18-02/907 u Splitu, 19.prosinca 2018. te su istim geodetskim elaboratom formirane tri čestice i to čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. zem [katastarska čestica] ) u posjedu tužitelja, 3472/3(kat. čest. zem [katastarska čestica] ) u posjedu tužene te "sporna" čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. zem [katastarska čestica] ) sve k. o [katastarska općina]. Nadalje, utvrđeno je da "sporna" čest.zem na skici vještaka definirana slovima A-D-C-B-A ima površinu 50 m2 te u naravi predstavlja betonski podest.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako smatra da tužena nije kupila 300 m[2] koliko joj je njegov otac priznao u jednom od prethodnih postupaka koji su se vodili. Naime, tužena je formalno upisana kao suvlasnik 2000., a faktički je u posjedu svoje nekretnine od 1964. Predmetno priznanje o kojem je govorio razvidno je iz presude poslovni broj IIP- 92/2000. Tada je na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Mensura Pehlivanovića razvidan posjed tužene te je isto tako razvidno da ista ima 300 m2, a ne 315 m2, koliko ista tvrdi da ima, kada bi se njenom nespornom posjedu od 265 m[2] pribrojio sporni put u površini od 50 m[2] . S obzirom da nisu nikada podijeljeni ( tužitelji i tuženi), isti se smatra vlasnikom predmetne nekretnine koju je naslijedio od pokojnih roditelja, a njegov otac od svoje pokojne majke LČ, rođ. G koja je kupila zemlju od N, a dio prodala roditeljima tužene. Nadalje, tužitelj navodi da se smatra suvlasnikom sve tri nekretnine koje su nastale od izvorne čest. zem [katastarska čestica]. Nadalje, da su izgrađene čest. zem [katastarska čestica] na kojoj je izgradio objekt njegov otac, dok su na čest. zem [katastarska čestica] objekt izgradili roditelji tužene. Nadalje, navodi da je predmetnu nekretninu ( spornu ) 3472/4 betonirano ZČ, ali nije mu poznato po čijem nalogu. Nadalje, da je kamin izgradio TČ. Nadalje, da je između čestice tužene i 3473 postojao betonski zid kojeg su tuženi djelomično srušili, a dijelom je ostao. Nadalje, da je isti izgrađen 1970., a da je istog izgradio ZČ. Nadalje, da je istome poznato da su kuću izgradili roditelji tužene 1989., iako su u posjedu od 1964., nadalje, da je njegov otac sagradio kuću i pomoćni objekt na čest. zem [katastarska čestica], nadalje, da se predmetnom nekretninom (3472/4) ponekad koristi, te da su sve tri nekretnine i danas pravno u suvlasništvu ( nepodijeljene), iako da faktično to nisu. Nadalje, navodi da je između čestica 3472/1 i 3472/3 postojao zid kojeg je izgradio njegov otac.

9. Iz iskaza tužene proizlazi da su pok. otac i majka kupili nekretninu 1964. godine u površini 300 m[2] od tužiteljevog pokojnog oca. Kada su došli zemlja je bila ograđena i to betonskim zidom sa svih strana. Popravljen je suhozid prema čestici 3473 zbog odrona jer se radi o strmom terenu. Nadalje, navodi da je pokojni ZČ, vlasnik čestice 3472/2, izgradio je zid te je imao pravo ući još 10 cm prema parceli tužene, ali on to nije htio već je povukao zid u ravnini sa zidom kojeg je podigao otac tužitelja prema nekretnini 3472/6. Nadalje, navodi da je betonirala predmetni sporni podest, a da je to napravila zbog toga da se ne urušava zid i da ne bude zemlja iza kuće. Nadalje, navodi da tužitelj nikada nije prilazio spornom nekretninom ( putem) prema svojoj kući jer ima drugi prilaz do svoje nekretnine niti je ikome tuda neophodno proći. Nadalje, da je tužitelj kupio jedini put kojim su pristupali svojoj nekretnini 3470/1 te sada hoće i tvrdi da je njegov i betonski podest odnosno da je njegovo sve oko kuće tužene. Nadalje, da svojoj nekretnini pristupa kozjim putem, na što tužitelj komentira da " svak ima svoje". Nadalje, da ju je tužiteljev otac od davnina proganjao štapom, dovodio psa i uznemiravao. Nadalje, da je zid između slova A i D izgradio ZČ, a radi se o malom niskom zidu visine 20-30 cm kojeg je uklonila većim dijelom kada su počeli raditi kuću, tome ima 35 godina, te se tome nitko nije protivio. Nadalje, da je podest ( sporna nekretnina) betoniran prije 20 godina. Nadalje, da zna kada je bilo vještačenje, da su svi bili prisutni i da je tužiteljev otac rekao da je njezinom ocu i majci prodao 300 m[2] .

10. Uvidom u spis IIP-92/2000 utvrđeno je da su u istom podnijeli tužbu prednici tužene (ZČ i FČ) protiv prednika tužitelja ĐČ, radi utvrđenja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave, nadalje, da isto temelje na ugovoru o kupoprodaji kojeg su zagubili, a tuženi im osporava pravo vlasništva. Nadalje, da je provedena parcelacija na čest. zem [katastarska čestica] te da je tužiteljima pripala 3472/1 u površini 300 m2. Nadalje, provedena je identifikacija nekretnine po vještaku mjerniku te je utvrđeno da je parcela tužitelja ograđena sa svih strana betonskim zidovima tako da istoj pripada 265 m2 od čest. zem [katastarska čestica] ( istočni dio) te 15 m2 od čest. zem [katastarska čestica] (tj. 3470/1). Nadalje, da su tužitelji sukladno tome uredili tužbeni zahtjev koji je usvojen presudom IIP-92/2000, koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu Gž- 86/01, a koji glasi da su tužitelji suvlasnici za 265/1159 dijela čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] sve prema skici vještaka Mensura Pehlivanovića, a koja skica čini sastavni dio presude.

11. Uvidom u spis poslovni broj Pst-1128/12 utvrđeno je da istome prileži kupoprodajni ugovor "Split, dne 8.oktobra 1958.g."sklopljen između PČ ( prednika tužitelja) i ZČ TČ, kao kupaca s jedne strane te N VČ ( u svojstvu punomoćnika svoje punice BČ ) kao prodavatelja s druge strane, glede nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], kojom kupci kupuju po ½ dijela predmetne nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina].

12. Nadalje, istom prileži Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 8.veljače 1990. sklopljen između NČ pok. VČ i PČ žene NČ kao primaoca uzdržavanja s jedne strane te Muslim ČČ i ĐČ CČ kao davaoca uzdržavanja s druge strane. Nadalje, da istim primaoci uzdržavanja prenose na davaoce uzdržavanja vlasništvo ( među ostalim) kuće u [adresa], anagrafske oznake Stoci br.1. koja se sastoji od prizemlja i kata i koja je sagrađena na čest. zem [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] te istočnu polovinu kući pripadajuće parcele također označene kao čest. zem [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], svakom za po ½ predmetnih nekretnina.

Naime, kada tužitelj tužbom traži ovlast na uknjižbu to podrazumijeva da je tužitelj stekao pravo vlasništva jer su se ispunile zakonske pretpostavke koje zakon predviđa za stjecanje prava vlasništva, a temeljem kojih je ovlašten zahtijevati upis u zemljišnu knjigu, dakle, da je stekao pravo vlasništva odlukom suda ili druge vlasti, odnosno nasljeđivanjem, odnosno dosjelošću.

13. Obzirom nije utvrđeno da su tužitelji navedene nekretnine stekli odlukom suda niti nasljeđivanjem utvrđuju se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

14. Slijedom navedenog, valjalo je prije svega utvrditi nisu li tužitelji stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini s osnova dosjelosti. U tom slučaju primjenjuju odredbe čl. čl. 159 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09; dalje ZV), pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću su da stjecatelj ima samostalan posjed stvari, da mu taj posjed ima određenu kakvoću koja se traži za stjecanje redovnom, odnosno barem izvanrednom dosjelosti, da mu taj posjed traje neprekidno zakonom određeno vrijeme, s tim da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit, pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, pri čemu posjednik čiji je posjed barem pošten stječe pravo vlasništva protekom 20 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja. Nadalje, stjecanje prava vlasništva dosjelošću je originarni način stjecanja vlasništva jer pravni učinci nastupaju ipso iure, tek pošto se ispune sve pretpostavke za dosjelost propisane zakonom.

15.Stjecanje prava vlasništva dosjelošću je originarni način stjecanja vlasništva jer pravni učinci nastupaju ipso iure, tek pošto se ispune sve pretpostavke za dosjelost propisane zakonom.

16. Tužitelji svoja stvarnopravna ovlaštenja temelje na neprekinutom, samostalnom te po pravnom predniku ostvarenom nesmetanom dugogodišnjem posjedu predmetne nekretnine, stečenom iza smrti prednika ĐČ.

17. U konkretnom slučaju, tužitelji tužbom od 11.lipnja 2024. predlažu da se utvrde isključivim vlasnicima svaki za po 2120/18544 dijela nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica], te brisanje tog dijela s imena tuženika, čemu se tužena protivi u dijelu koji se odnosi na nekretninu čest. zem [katastarska čestica], dok u odnosu na čest. zem [katastarska čestica] tuženica na ročištu od 11. studenog 2020. putem svog punomoćnika navodi da nije sporno da je kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, te da nema zapreke da se u odnosu na tu česticu prihvati zahtjev tužitelja u odnosu na suvlasnički dio tuženice i to u onom dijelu u kojem je ista upisana u zemljišnim knjigama (ne i za suvlasnički dio njezina pok. oca).

18. Budući je prvostupanjskom presudom u ovom postupku odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, drugostupanjskom presudom poslovni broj Gž-1009/2025 od 15.rujna 2025. potvrđena je prvostupanjska presuda P-1279/2022 od 21.ožujka 2025. ispravljena rješenjem poslovni broj P-1279/2022 od 4.travnja 2025. u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava su (vlasništva) na kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Nadalje, prihvaćena je žalba tužitelja i ukinuta presuda P-1279/2022 od 21.ožujka 2025. ispravljena rješenjem poslovni broj P-1279/2022 od 4.travnja 2025. u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava su (vlasništva) na kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] te u odluci o troškovima postupka te se predmet u tim dijelovima vraća ovom sudu na ponovni postupak.

19. Dakle, u ovoj fazi postupka, obzirom tužena nije sporila tijekom postupka vlasništvo tužitelja na čest. zem [katastarska čestica] koja je u zemljišnim knjigama upisana kao izgrađeno zemljište i dvorište u površini od 844 m2, proizlazi da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) i pod 2) u odnosu na predmetnu nekretninu.

20. Nadalje, tuženica i njezin prednik upisani su kao suvlasnici u ZU 17523 na nekretninama 3472/1/2 i /3 svaki za po 2120/18544 dijela.

21. Tužena je suvlasnički dio od svojega oca stekla temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od 10. prosinca 2019. koje nije provedeno u zemljišnim knjigama (stranica 26 i 27 spisa), međutim stekla je pravo vlasništva svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, sukladno čl. 128 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09; dalje ZV) i čl. 129.st.1) Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19), što je nesporno bila i predmetna nekretnina.

22. Tijekom prethodnog postupka, a budući se tužena nije ni protivila tužbenom zahtjevu u odnosu na čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] predmet prijepora je bila samo čest. zem [katastarska čestica] ( 50 m2) dok čest. zem [katastarska čestica] nije bila sporna.

23. Nadalje, tijekom postupka nije bilo sporno među strankama da je nekretnina čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] površine 844 m2 u samostalnom posjedu tužitelja koji je istu stekao nasljeđivanjem od svog oca, te da je na istoj sagrađena kuća, kao ni to da je tužena u samostalnom posjedu nekretnine čest. zem [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća tužene.

24. Slijedom navedenog, kako tužena nije sporila vlasništvo tužitelja na čest. zem [katastarska čestica] (što primjećuje i drugostupanjski sud) nije bilo razloga ne usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja na način kako je isti postavljen u podnesku od 7.travnja 2026. te odlučiti kao u izreci.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( " Narodne novine" 138/23), te utvrđenoj vrijednosti predmeta spora ( 1.327,23 eura) tuženoj je valjalo priznati trošak zastupanja za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, zastupanje na ročištu 11.studenog 2020. 100 bodova, 29.rujna 2021. 100 bodova, 8. ožujka 2022. 50 bodova, 9.studenog 2022. 100 bodova, očevid od 3.svibnja 2023. 100 bodova, ročište od 11.lipnja 2024. 100 bodova, 21.listopada 2024. 100 bodova te 6.veljače 2025. 100 bodova, 24.veljače 2026. 100 bodova te 18.svibnja 2026. 100 bodova odnosno ukupno 1050 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda Tbr. 54 OT iznosi 2.100,00 eura, uvećano za PDV 25 % u iznosu od 525,00 eura ukupno iznosi 2.625,00 eura.

26. Naime, tuženoj koja nije dala povoda za tužbu i koja je prije nego što se upustila u raspravljanje o glavnoj stvari priznala tužbeni zahtjev, pripada pravo na naknadu troškova postupka sukladno čl.157 ZPP-a.

27. S druge strane, tužitelj je sukladno čl. 154.ZPP-a dužan naknaditi tuženoj parnični trošak jer je tužena uspjela u sporu u pogledu nekretnine o kojoj je pravomoćno odlučeno presudom P-1279/2022 od 21.ožujka 2025. ispravljene rješenjem poslovni broj P-1279/2022 od 4.travnja 2025. na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 10.srpnja 2026.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pisanim putem u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

- punomoćniku tužitelja

-punomoćniku tuženika

- u spis