Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    P Ob-883/2025-43

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari tužiteljice NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Nevenka Mrčela, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Nada Milić, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. VV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje mlt. djece zastupano po posebnoj skrbnici NVŠ iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trešnjevka, radi razvoda braka s mlt. djecom, nakon glavne rasprave zaključene 28. svibnja 2026. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika te posebne skrbnice, a u odsutnosti predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trešnjevka, dana 09. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Razvodi se brak zaključen 20. srpnja 2019. u Zagrebu, koji je upisan u maticu vjenčanih za matično područje Centar za 2019. pod rednim brojem 00332, između:

    OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1983. u [adresa]

    i

    NV, rođene N, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1983. u [adresa].

    II. Zajednička djeca stranaka, mlt. AV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati će s majkom NV, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi njezina stanovanja.

    III. Roditelji, NV i OV ostvarivati će zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na mlt. VV i mlt. ĆV.

    IV. Osobni odnosi mlt. VV i mlt. ĆV s ocem OV ostvarivati će:

    - svaki drugi vikend od petka u vremenu od preuzimanja djece u školi/vrtiću - od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke u isto vrijeme ukoliko mlt. djeca ne idu taj dan u školu/vrtić, do ponedjeljka kada otac vraća mlt. O u školu u vrijeme potrebno za dolazak u školu prema kućnom redu škole, odnosno mlt. ĆV u vrtić do 08:30, a ako djeca taj dan ne idu u školu/vrtić tada do 08:30 sati na adresu majke;

    - u tjednu kada djeca za vikend borave kod oca – ponedjeljkom u vremenu od preuzimanja iz škole/vrtića - od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke ukoliko djeca ne idu u školu/vrtić do utorka kada će otac odvesti mlt. O u školu u vrijeme potrebno za dolazak u školu prema kućnom redu škole, odnosno mlt. ĆV u vrtić do 08:30, a ako djeca taj dan ne idu u školu/vrtić tada do 08:30 sati na adresu majke;

    - u tjednu kada djeca vikendom borave kod majke – srijedom u vremenu od preuzimanja iz škole/vrtića - od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke ukoliko djeca ne idu u školu/vrtić do četvrtka kada će otac odvesti mlt. O u školu u vrijeme potrebno za dolazak u školu prema kućnom redu škole, odnosno mlt. ĆV u vrtić do 08:30, a ako djeca taj dan ne idu u školu/vrtić tada do 08:30 sati na adresu majke;

    - polovicu zimskih i proljetnih praznika i to parnih godina drugu polovicu praznika, a neparnih godina prvu polovicu praznika;

    - ljetne školske praznike na način da će djeca neparnih godina od početka školskih praznika prvih 15 dana biti s ocem, nakon toga 15 dana s majkom i tako naizmjence, a parnih godina na način da će djeca od početka školskih praznika prvih 15 dana biti s majkom, nakon toga 15 dana s ocem i tako naizmjenice;

    - svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik koji je neradni dan u RH od 10.00 do 20.00 sati,

    - neizravnim putem-telefonom i/ili video kontaktom djece s roditeljem kod kojeg se trenutno ne nalazi-svakodnevno, u skladu s dogovorom roditelja, a ako dogovor izostane na način da će roditelj nazvati dijete u razdoblju od 18:30 - 19,30 sati.

    - osobni odnosi će se u vrijeme državnih praznika i vjerskih blagdana koji su neradni u Republici Hrvatskoj te u vrijeme školskih praznika ostvarivati na način da otac preuzima i vraća djecu na adresi stanovanja majke i djece.

    IV.I. Ako jedan od roditelja iz opravdanih razloga neće biti u mogućnosti pridržavati se gornjih termina, dužan je pravovremeno, a najkasnije 48 sati prije termina, o tome izvijestiti drugog roditelja.

    V. Nalaže se ocu OV, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. mlt. VV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 300,00 EUR mjesečno i za uzdržavanje mlt. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 300,00 EUR mjesečno, odnosno ukupno 600,00 EUR mjesečno počevši od 04. rujna 2025. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice NV, otvoren kod Zagrebačke banke d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].

    VI. Odbija se zahtjev tužiteljice u dijelu uzdržavanja za razdoblje od 01. srpnja 2025.

    do 03.rujna 2025. kao neosnovan.

    VII. Svaka stranka snosi svoj trošak.

    i

    r i j e š i o  j e

    I. Određuje se privremena mjera prema kojoj će zajednička djeca stranaka, mlt. AV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati s majkom NV, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi njezina stanovanja.

    II. Osobni odnosi mlt. VV i mlt. ĆV s ocem OV ostvarivati će:

    - svaki drugi vikend od petka u vremenu od preuzimanja djece u školi/vrtiću - od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke u isto vrijeme ukoliko mlt. djeca ne idu taj dan u školu/vrtić, do ponedjeljka kada otac vraća mlt. O u školu u vrijeme potrebno za dolazak u školu prema kućnom redu škole, odnosno mlt. ĆV u vrtić do 08:30, a ako djeca taj dan ne idu u školu/vrtić tada do 08:30 sati na adresu majke;

    - u tjednu kada djeca za vikend borave kod oca – ponedjeljkom u vremenu od preuzimanja iz škole/vrtića - od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke ukoliko djeca ne idu u školu/vrtić do utorka kada će otac odvesti mlt. O u školu u vrijeme potrebno za dolazak u školu prema kućnom redu škole, odnosno mlt. ĆV u vrtić do 08:30, a ako djeca taj dan ne idu u školu/vrtić tada do 08:30 sati na adresu majke;

    - u tjednu kada djeca vikendom borave kod majke – srijedom u vremenu od preuzimanja iz škole/vrtića - od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke ukoliko djeca ne idu u školu/vrtić do četvrtka kada će otac odvesti mlt. O u školu u vrijeme potrebno za dolazak u školu prema kućnom redu škole, odnosno mlt. ĆV u vrtić do 08:30, a ako djeca taj dan ne idu u školu/vrtić tada do 08:30 sati na adresu majke;

    - polovicu zimskih i proljetnih praznika i to parnih godina drugu polovicu praznika, a neparnih godina prvu polovicu praznika;

    - ljetne školske praznike na način da će djeca neparnih godina od početka školskih praznika prvih 15 dana biti s ocem, nakon toga 15 dana s majkom i tako naizmjence, a parnih godina na način da će djeca od početka školskih praznika prvih 15 dana biti s majkom, nakon toga 15 dana s ocem i tako naizmjenice;

    - svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik koji je neradni dan u RH od 10.00 do 20.00 sati,

    - neizravnim putem-telefonom i/ili video kontaktom djece s roditeljem kod kojeg se trenutno ne nalazi-svakodnevno, u skladu s dogovorom roditelja, a ako dogovor izostane na način da će roditelj nazvati dijete u razdoblju od 18:30 - 19,30 sati.

    - osobni odnosi će se u vrijeme državnih praznika i vjerskih blagdana koji su neradni u Republici Hrvatskoj te u vrijeme školskih praznika ostvarivati na način da otac preuzima i vraća djecu na adresi stanovanja majke i djece.

    II.I. Ako jedan od roditelja iz opravdanih razloga neće biti u mogućnosti pridržavati se gornjih termina, dužan je pravovremeno, a najkasnije 48 sati prije termina, o tome izvijestiti drugog roditelja.

    III. Nalaže se ocu OV, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. mlt. VV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 300,00 EUR mjesečno i za uzdržavanje mlt. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 300,00 EUR mjesečno, odnosno ukupno 600,00 EUR mjesečno počevši od 04. rujna 2025. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice NV, otvoren kod Zagrebačke banke d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].

    IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili do drugačije odluke suda.

    V. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu 10. srpnja 2025. navodi da je s tuženikom sklopila brak 20. srpnja 2019., upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Centar pod rednim brojem 332 za 2019. i da je u braku rođeno dvoje djece, AV, rođen **.**.2019. i ĆV, rođen **.**.2022. Bračni odnosi stranaka su već dulje vrijeme izrazito loši. Tuženik je često odsutan iz zajedničkog domaćinstva, a kada je prisutan psihički i fizički maltretira tužiteljicu te ne sudjeluje u brizi o djeci i kućanstvu. S druge strane, svaki tužiteljičin izlazak iz kuće, kratkotrajan i opravdan, poput odlazaka u banku ili trgovinu pratio je njegov zahtjev da se bez obzira na okolnosti vrati u određeno vrijeme. Opravdanje koje je pritom koristio bilo je da on "negdje mora ići", iako se u većini slučajeva ispostavljalo da je isto služilo kao način vršenja kontrole nad tužiteljicom, a u takvim bi situacijama djeci govorio da ih je majka napustila, da ih ne voli i slično, što je kod djece izazivalo veliku uznemirenost i strah, a kod tužiteljice osjećaj stalnog pritiska, straha i nemoći, te je dodatno pogoršalo bračne odnose. Tuženik svakodnevno izaziva sukobe i nepotrebne svađe oko banalnih stvari, poput primjerice zašto je ostavila čašu na stolu, zašto je ormar otvoren, a svađe izaziva pred djecom te je mlt. O već počeo mijenjati ponašanje na način da je često tužan i ima izljeve bijesa. Također je vrlo često vrijeđao tužiteljicu i nazivao je pogrdnim imenima, govoreći joj da je psihički bolesna, bezvrijedna i parazit. Djeca su tome često bila svjedoci te su počeli preuzimati obrazac ponašanja svog oca i imaju ljutite ispade prema tužiteljici zbog istih stvari zbog kojih i tuženik prigovara. Odnosi su se toliko pogoršali da ju je tuženik s vremenom počeo i fizički naguravati po stanu, a jednom prilikom ju je primio za ramena i bacio na trosjed. Sve navedeno dovelo je do potpune emocionalne distance i nemogućnosti daljnjeg zajedničkog života. Stranke su pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područnim uredom Trešnjevka sudjelovale u postupku obveznog savjetovanja u kojem nisu uspjele sklopiti Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Također su se nekoliko puta sastajale uz prisutnost punomoćnika radi mirnog rješenja, ali je tuženik, nakon što bi pristao na dogovorene stavke svaki puta odustao od postignutog dogovora. Na tim sastancima se izričito obvezao na traženje tužiteljice, da djeci neće davati video igrice kada su s njim, no on i dalje samoinicijativno i protivno tim dogovorima djeci kupuje igrice i omogućava korištenje PlayStationa pri čemu joj govori da na to ima pravo i da nisu ništa potpisali, čime direktno narušava autoritet tužiteljice kao roditelja, otežava zajednički pristup odgoju djece i ima negativan utjecaj na djecu i njihovo razumijevanje granica. Temeljem tako iznesenih navoda tužiteljica predlaže sudu donijeti presudu kojom će se razvesti brak stranaka te odlučiti da će mlt. djeca stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose utorkom i četvrtkom u vremenu po završetku vrtića pa do 19:00 sati i svaki drugi vikend od petka u 16:00 do nedjelje u 19:00 sati, svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik, te po tri tjedna u kontinuitetu ljetnih praznika. Predlaže i da joj se sudskom odlukom omogući ostvarivanje djelomično samostalne roditeljske skrbi u dijelu donošenja odluka o školovanju i zdravlju te da se naloži tuženiku da za uzdržavanje svakog mlt. djeteta doprinosi iznos od po 300,00 eura. Predložila je i donošenje privremene mjere istog sadržaja u dijelu adrese stanovanja djece, osobnih odnosa i uzdržavanja, donošenje koje obrazlaže navodeći da tuženik opstruira svaku njezinu radnju i da je sklon psihičkom i fizičkom nasilju.

    1.1. Uz tužbu su priloženi rodni listovi djeteta, vjenčani list, izviješće o obveznom savjetovanju i zapisničke izjave stranaka od 04. travnja 2025. i 15. travnja 2025.

    2. Tuženik je u očitovanju na tužbu potvrdio činjenicu sklapanja braka, rođenja zajedničke djece, dulje vrijeme poremećenih bračnih odnosa, kao i činjenicu da stranke nisu uspjele sklopiti Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Osporava navode koji se tiču osobnih odnosa stranaka i ponašanja pred zajedničkom djecom, te se u tom dijelu usprotivio tužbenom zahtjevu i predloženoj privremenoj mjeri. Navodi da tužiteljica iznosi niz neistini i laži, a da informacije koje su u suštini točne, koristi izvan konteksta kako bi o njemu stvorila lošu sliku, što ima za cilj ograničiti ga u ostvarivanju osobnih odnosa s djecom, koja pak služe kao tužiteljičina podloga za rješavanje pitanja bračne stečevine. Tvrdi da je tužiteljica potpisivanje Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi vezala uz postizanje sporazuma o imovini, što nije u korelaciji s najboljim interesom djece. Cijeni je kao majku njihove zajedničke djece te je, unatoč njihovim razmiricama, svjestan da je njihov dobar odnos presudan za zdrav razvoj djece, pa stoga nije, niti će djeci nametati loše stavove o majci, a niti na ikoji način potkopavati njezin autoritet. Glede skrbi o djeci navodi da isključivo svakodnevno uspavljuje djecu, pri čemu mlt. ĆV tijekom noći često traži da s njim spava, a mlt. O redovito ujutro dolazi k njemu, s njim dovršava san ili se mazi, a nakon toga ih oblači, sprema za vrtić i odvodi u vrtić. Utorkom i četvrtkom redovito odlazi ranije s posla kako bi O vodio na trening, uz iznimku perioda od ožujka do lipnja kada zbog prirode posla nije u mogućnosti, a gotovo svakodnevno nakon posla s djecom provodi vrijeme na način da ih vodi u park ili se s njima igra na drugi način. Djeca su za njega iznimno vezana, te on u najvećoj mjeri financira troškove zajedničkog života, slijedno čemu navodi da prijedlog tužiteljice da djecu viđa svaki drugi vikend i svega 4 sata tjedno nije u najboljem interesu djece. Usprotivio se i zahtjevu tužiteljice da djeca stanuju s njom te je predložio sudu donijeti presudu prema kojoj će zajednička djeca stanovati s njim na njegovoj adresi stanovanja, a osobne odnose s majkom ostvarivati od utorka do četvrtka na način da ih preuzme u vrtiću i vrati ocu u četvrtak do 19:00 sati, te svaki drugi vikend na način da ih majka preuzme u petak u vrtiću u 16:00 i vrati u nedjelju do 19:00 na adresu oca; svaki drugi vjerski, katolički i pravoslavni blagdan, te svaki drugi državni praznik; polovicu ljetnih praznika, zimske praznike naizmjenično jedan tjedan s ocem, a drugi s majkom, pri čemu parne godine prvi tjedan s majkom, a drugi s ocem, te neparne godine obrnuto. Predložio je da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb i da se naloži majci da za uzdržavanje svakog djeteta doprinosi iznos od po 300,00 eura. Također je predložio donošenje privremene mjere sadržajno jednake zahtjevu protutužbe.

    3. Mlt. AV i mlt. ĆV su u ovome postupku zastupane po posebnoj skrbnici NVŠ iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

    4. Obzirom se tuženik u očitovanju na tužbu nije usprotivio razvodu braka, a kod istih je dispozicija ostao i na ročištu od 09. travnja 2026., to je po izvršenom uvidu u vjenčani list i primjenom odredbe čl. 369. st. 3. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) cijenio da su stranke podnijele prijedlog za sporazumni razvod braka te je primjenom odredbe čl. 51. st. 1. ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke.

    5. Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem mlt. djeca O i ĆV stanovati, o roditeljskoj skrbi i o osobnim odnosima, sukladno odredbi čl. 416. st. 1. ObZ-a pribavljen je prijedlog i mišljenje nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji je na spis dostavljen podneskom od 12. siječnja 2026. (list 59-68 spisa spisa) i u vidu očitovanja na primjedbe tuženika, podneskom od 02. ožujka 2026. (list 117-118 spisa). Sud je nadalje u dokaznom postupku izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih tužbi, službenu bilješku-stručno mišljenje više stručne savjetnice u sudu, psihologinje ŠV, isprave na okolnost imovinskog stanja pribavljene primjenom odredbe čl. 313. st. 3. ObZ-a; saslušane su stranke i u svojstvu svjedoka voditeljica mjere stručne pomoći i potpore obitelji, ŽV, te je pribavljeno očitovanje posebne skrbnice, pri čemu je mišljenje djece utvrđeno od strane stručne osobe-psihologa Zavoda. Prijedlog tužiteljice da psiholog suda provede psihološku procjenu i razgovor sa mlt. O nije prihvaćen obzirom je s mlt. djetetom za potrebe izrade prijedloga i mišljenja proveden razgovor od strane psihologa Zavoda, a dodatno je i mjera stručne pomoći obitelji izrečena i radi uspostavljanja kontrole emocija. Time je cijenjeno da bi daljnji razgovor psihologa s djetetom predstavljao dodatnu viktimizaciju djeteta, sve uz naznaku da Smjernice Odbora ministara Vijeća Europe o pravosuđu prilagođenom djeci ukazuju na potrebu izbjegavanja opetovanih izlaganja djece razgovorima za potrebe sudskog postupka.

    5.1. Po tako provedenom dokaznom postupku, tužiteljica je ostala kod postavljenog tužbenog zahtjeva, izuzev u dijelu roditeljske skrbi, dok je tuženik ostao kod zahtjeva iz podneska od 23. lipnja 2026., pri čemu su obje predložile da svaka stranka snosi svoj trošak. Posebna skrbnica se suglasila s mišljenjem Zavoda i prepustila je odluku u ovoj pravnoj stvari sudu.

    6. Iz mišljenja i prijedloga stručnog tima Zavoda slijedi da je sastavljeno na temelju razgovora s roditeljima, razgovora s mlt. O, terenskog izvida na adresi stanovanja majke i oca te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju kojom Područni ured raspolaže.

    6.1. Prema socioanamnestičkim podacima sadržanim u mišljenju Zavoda, majka NV rođena je **.**.1983. u [adresa]; zanimanjem je mag. iur, zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede na radnom mjestu voditelja Odjela za imovinsko-pravne poslove gdje ostvaruje plaću od oko 1.850,00 EUR. U razgovoru sa stručnim timom Zavoda je verbalizirala izrazitu podršku svoj oca u skrbi za djecu, svoje zdravstveno stanje je opisivala jako dobrim; navela je da nije kreditno opterećena te je negirala prekršajno i kazneno kažnjavanje. Otac, OV rođen je **.**.1983. u [adresa]; zanimanjem je sveučilišni profesor, zaposlen na Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje ostvaruje plaću od oko 2.400,00 EUR. Prema navodima iznesenim stručnom timu Zavoda, u skrbi za djecu ima podršku svoje majke koja živi u [adresa] te se međusobno posjećuju, dok je glede zdravstvenog stanja naveo da ima dva mala benigna timora na štitnjači i ispade vidnog polja te probleme s jetrom, a glede prekršajnog i kaznenog kažnjavanja da je u jednom kaznenom postupku koji se protiv njega vodio tijekom kandidature za gradonačelnika [adresa], osuđen za uvredu.

    U izviješću Zavoda se navodi i da je Područni ured 29. rujna 2025. zaprimio obavijest VII. PP da su policijski službenici po dovršenom kriminalističkom istraživanju podnijeli posebno izvješće kao nadopunu kaznene prijave NV protiv OV zbog osnova sumnje da je počinio kazneno djelo nasilje u obitelji na njezinu štetu i kazneno djelo povrede djetetovih prava na štetu mlt. VV, time da je iz iskaza tuženika danog u postupku pred ovim sudom utvrđeno i da je po zaprimanju kaznene prijave, otac podnio i kaznenu prijavu protiv majke „vezano uz to kako se ona ponašala prema meni“.

    6.2. Iz mišljenja zavoda slijedi da su se ovdje stranke nakon dvogodišnje emocionalne veze sklopile brak 2019. U braku je rođeno dvoje zajedničke djece, AV rođen **.**.2019. i mlt. ĆV, rođen **.**.2022. Oboje djece je prema izviješću urednog psihofizičkog razvoja i zdravlja te su u trenutku izrade mišljenja oboje pohađali dječji vrtić. Mlt. O je na inicijativu majke bio uključen u tretman savjetovališta Luka Ritz zbog promjena u ponašanju, agresivnijeg ponašanja i bijesa. Prema zaprimljenom izvješću Dječjeg vrtića Jarun, oboje djece samostalno obavlja zadatke, bogatog su rječnika i pažnje razvijene u skladu s dobi. Mlt. O je prema opažanju odgajatelja napredniji za dob u zaključivanju i uočavanju uzročno posljedičnih veza, dok je mlt. ĆV osjetljiv na prijekor i neuspjeh.

    6.3. Obitelj je u tretmanu Područnog ureda Trešnjevka od zaprimanja dopisa Centra za pružanje usluga u zajednici-Savjetovalište Luka Ritz iz studenoga 2024., kada je Zavod obavješten o saznanjima dobivenim tijekom savjetovanja sa mlt. O i majkom ZV vezanim uz neadekvatne odgojne postupke oca spram djeteta, pri čemu je majka navodila da je otac OV ove godine u dva navrata „udario“ djetetu šamar u odgojne svrhe. Uključila se u savjetovalište uslijed narušenih partnerskih odnosa, dok je dječak uključen zbog promjena u ponašanju i iskazivanja agresivnog ponašanja. U tom su postupku saslušana oba roditelja te je proveden razgovor s djetetom. Otac je tada iznosio kako je znao fizički kažnjavati dijete, no da to više ne čini, ali da je i supruga znala fizički kazniti mlt. O, da ga je znala udariti kada je bio neposlušan ili kad je udario mlađeg brata. Majka je isto u potpunosti negirala te je isticala da OV govori loše o njoj u prisutnosti djece te ju ocrnjuje. Mlt. O je pak u razgovoru koji je s njim provela psihologinja Zavoda 26. ožujka 2025. oca opisivao terminima „dobar“ i „nekad bude malo ljut“, pojašnjavajući pritom da je otac bio ljut kada su gradili igralište kod bake te stvari nisu išle po planu te nekada kada se tukao s bratom ĆV, kao i da ga je otac tada znao povući za uho ili počupati za kosu. Naveo je i da je otac strog jer mu je zabranio da dira struju. Majku je opisivao u pozitivnom emocionalnom tonu, navodeći da im ona dopušta da nedjeljom gledaju crtiće. Na upit o provođenju vremena kod bake, naveo je da otac za njih gradio igralište i da su on i brat dobili bicikle kao iznenađenje „jer ga baka jako voli“. Roditelji se svađaju u njegovom prisustvu, a on im govori da se ne svađaju, u kojem se dijelu navodi da je Zavod sva tako dobivena saznanja uputio na daljnje postupanje nadležnoj policijskoj postaji. Tada zaprimljenim izviješćima vrtića evidentirano je da oba roditelja dovode i odvode djecu u vrtić te se u tome izmjenjuju, time da po djecu ponekad dolazi majčin otac. Odgajateljice uspješno surađuju s oba roditelja i isti se uredno odazivaju na individualne razgovore. Odgajateljice nisu primijetile znakove zanemarivanja ili zlostavljanja djece, niti promjene u njihovom ponašanju. Majka je u razgovorima koji su tada provedeni iznosila kako ju suprug financijski i emocionalno ucjenjuje te ne pristaje na dogovor oko isplate stana i uvjetuje njezin ostanak u stanu zahtjevima koje ona ne može ispuniti. Navodila je da suprug umanjuje njezinu roditeljsku ulogu pred djecom te potkopava njezin roditeljski autoritet, pa tako ispred djece govori „mama je vuk“, „mama je dosadna“, „mama to ne zna“ te ju je fotografirao na balkonu kada je pušila i slične situacije. Roditelji su zbog narušenog odnosa i roditeljske komunikacije u rujnu 2025. upućeni u školu za roditelje, po dobivanju koje uputnice se majka u isto odmah uključila, dok je otac naveo da se nije mogao uključiti jer mu termin četvrtkom ne odgovara, no da se uključio u individualno savjetovanje iste udruge.

    6.4. U razgovoru provedenom za potrebe ovog postupka majka ZV je navodila da i dalje ostaje kod prijedloga iz tužbe da djeca stanuju s njom u stanu u kojem aktualno živi na adresi [adresa]. To stoga jer je ona od rođenja o njima brinula, radila je sve kućanske poslove, redovito je kuhala i zapravo je većinu vremena bila sama. OV je puno putovao zbog političkog angažmana ili je bio odsutan zbog izlaska, a kada je bio doma uspavljivao je dečke i vodio ih ujutro u vrtić, no to stoga što je ona inzistirala da to odradi jer su ga djeca bila željna. Iznosila je da u brizi za djecu ima podršku i pomoć oca V i pomajke te da njezin otac po potrebi dođe u Zagreb pričuvati djecu. Otac OV se u razgovoru protivio majčinom zahtjevu iz tužbe, navodeći kako želi da djeca žive s njim, no i da je spreman na opciju da djeca budu kod njega i majke podjednako, a ako to neće biti moguće, želi ono što je za djecu najispravnije. Izjavio je kako želi da djeca žive s njim jer su za njega vezani, posebice mlt. ĆV; jer je on financijski stabilniji roditelj te općenito stabilniji roditelj što je pojasnio navodeći da djeci treba biti zadan set pravila-nema tučnjave, nema bacanja stvari. Iznosio je da aktivno provode vrijeme kad je s njima, dok da majka ZV zna tipkati po mobitelu i bude okolo. Smatra i da je strukturiraniji roditelj. U razgovoru sa stručnim timom je iznio prijedlog da mlt. djeca s majkom ostvaruju osobne odnose svaki drugi vikend, utorkom i četvrtkom od preuzimanja u vrtiću do navečer u 21:00, polovicu školskih praznika i svaki drugi vjerski blagdan koji je neradni u Republici Hrvatskoj. Provedenim terenskim izvidom na adresi stanovanja majke od 25. studenoga 2025. utvrđeni su u potpunosti adekvatni uvjeti stanovanja. Majka je tom prilikom pojasnila da na adresi [adresa] nema prijavljeno prebivalište jer da stan nije u njezinom vlasništvu već suprugovom, odnosno da je suprug dizao kredit, ali da je stan bračna stečevina. Navela je da bi se pokušala dogovoriti sa suprugom da se kredit prebaci na nju i da ga ona isplati te da zajedno s djecom nastavi stanovati u tom stanu. Tom je prilikom proveden razgovor psihologinje s mlt. O, tijekom kojega je dječak na temu obiteljski dinamike verbalizirao roditeljsku separaciju, da roditelji žive jako blizu i opisivao je put do očeva stana. Iz razgovora je dobiven podatak da dječak i njegov brat ostvaruju kontinuirane susrete s ocem opis kojih je prema mišljenju psihologinje u skladu s dobi i potrebama djeteta. Također je verbalizirao da bi želio ostati živjeti u stanu sa majkom, a odlaziti kod oca, te iznio nezadovoljstvo prilagodbom stambenog prostora oca njegovim potrebama jer da nema mjesto gdje spava te da za igru ima predviđen samo neki ćošak. Dječak je u odnosu na fizičko razdvajanje roditelja naveo kako je to u redu i kako sada ima dva doma, pri čemu je u razgovoru uslijedio otpor i usmjeravanje pažnje na igračke te je razgovor prekinut. Nadalje je 09. prosinca 2025. proveden najavljeni terenski izvid na adresi stanovanja oca u [adresa], gdje su utvrđeni djelomično adekvatni uvjeti stanovanja obzirom otac tada nije posjedovao dječje krevetiće za spavanje, no već po terenskom izvidu je očeva punomoćnica dostavila stručnom timu podnesak kojim obavještava da je otac kupio krevetiće. Pri terenskom izvidu je otac pokazao jedan manji ormarić u kutu u dnevnom boravku u kojem se nakon otvaranja vide neke dječje igračke u kartonskim kutijama te je pokazivao da u tom kutu imaju mali tepih na kojem se mogu igrati.

    6.5. Kraj činjenice da je obradom stranaka evidentiran izrazito konfliktan i narušen odnos roditelja, rješenjem Zavoda od 14. listopada 2025. je roditeljima određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci u trajanju od 6 mjeseci i s početkom od 15. listopada 2025., sve s ciljem unapređenja roditeljskih kapaciteta, uspostavljanje adekvatne roditeljske suradnje i komunikacije te adekvatnih odgojnih metoda s naglaskom na stavljanje djetetovih potreba ispred svojih, a na strani djeteta radi uspostavljanja kontrole bijesa i prevencije neprimjerenog ponašanja. U trenutku sastavljanja izvješća bila su zaprimljena dva izvješća voditeljice iz kojeg je bilo vidljivo da oboje roditelja surađuje, prihvaća upute i savjete, no i da im je potrebna intervencija voditelja kako bi roditelji postigli dogovor.

    6.6. Provedenom psihologijskom obradom stranaka utvrđeno je odsustvo kontraindikacije za obavljanje roditeljske skrbi. Kod oba roditelja nije nađeno elemenata psihopatologije ili odstupanja u smjeru iste te je stečen dojam da raspolažu primjerenim roditeljskim resursima i pružaju djeci adekvatne odgovore na njihove potrebe. Rezultati psihologijskog testiranja oca OV evidentiraju blago povišene rezultate u sub ljestvicama koje sugeriraju povećanu osjetljivost na nepravdu, oprez i kritičnost prema motivima drugih, ponekad nestrpljenje i sklonost mentalnoj napetosti i analiziranju, ali bez patološke anksioznosti, dok blago povišenje na jednoj od ljestvica valjanosti sugerira kontrolu emocija, samodisciplinu i tendenciju držanja stvari pod kontrolom. Na emocionalnom planu se čini kao osoba koja je sklona biti nekritična, ali ne odbijajuća, te se čini kao osoba koja živi od danas do sutra, ne planira svoju budućnost, može biti dezorganizirana u mišljenju i aktivnostima te imati malu potrebu za redom i biti smanjene kontrole. Ne upitniku za roditelje je naveo kako smatra da je on roditelj kojeg djeca emocionalno preferiraju, da je vezaniji s njima, strukturiraniji, procjenjuje se metodološki i odgojno iskusnim zbog posla u obrazovanju, organiziran, obrazovaniji je i puno sposobniji za nošenje s višestrukim izazovima koje donosi razdvojeno roditeljstvo. Navodio je dječje interese i vještine, podršku majke i sestre te socijalnu mrežu prijatelja i kolega. U odgovorima na pitanja se višestruko referirao na percipirano ograničenje majčinih kapaciteta u obavljanju roditeljske uloge na razini kako to ona čini, dok je kao svoj roditeljski snage naveo empatičnost, poduzetnost, dobro kuhanje i slično. Kao svoje nedostatke je naveo da kao roditelj slabije čuje i glasanje, a ponekad ljudi misle da viče. Prije bio vrlo zaposlen, no sada je stavio prioritet na vrijeme s djecom. Rezultati psihologijske obrade majke ukazuju da može biti sklona samokritičnosti, povremenom osjećaju praznine i umora te povlačenju kada je emocionalno opterećena; može češće izvještavati o unutarnjoj napetosti, brizi te težiti perfekcionizmu, a na emocionalnom planu se očituje kao osoba koja je sklona prihvaćanju, povjerljiva je i poslušna te lakovjerna, a može biti depresivna, tužna i potištena. Na upitniku za roditelje je navela kako smatra da djeca trebaju živjeti s njom jer su kod nje emocionalno mirna, imaju stabilnu rutinu, redovitu prehranu, spavanje i ritam aktivnosti; brine o emocionalnom razvoju djece; kupuje im odjeću obuću, plaća treninge i ostale aktivnosti; kuha im zdrave i uravnotežene obroke. Brine o njihovom zdravlju i uzima bolovanje kada su bolesni. Ima radno vrijeme od 08:00 do 16:00 sati te ne odlazi na poslovna putovanja i raspolaže vremenom koje bi u potpunosti posvetila djeci. Organizirala je svoj život na način da je svakodnevno dostupna djeci i usklađuje sve obaveze prema dječjim potrebama i njihovom svakodnevnom životu. Smatra da bi djeca trebala živjeti s njom a oca kontinuirano viđati, ali i da je spremna na pregovore oko termina susreta djece i oca. Kao svoje roditeljski snage je navela strpljivost, brižnost i dosljednost. Smatra da djeci daje osjećaj sigurnosti i da ih uči empatiji, a kao svoje nedostatke-da ponekad preuzme previše odgovornosti i teško delegira brigu jer želi da su djeca dobro. Navela je da otac kupuje djecu kupovinom igračaka i videoigrica te da njegov način komunikacije kod djece uzrokuje zbunjenost i rastrganost.

    6.7. Provedenom obradom stranaka i kroz rezultate izviješća mjere izrečene obitelji, stručni tim Zavoda zapaža da je roditeljska suradnja i komunikacija teško narušena; roditelji ne funkcioniraju niti na odnosu minimalne komunikacije, a niti bez kontinuiranog savjetovanja i usmjeravanja od strane stručne osobe koja im je dodijeljena u svrhu zaštite osobnih prava i dobrobiti djece. Mišljenja su da bi stoga konfliktno roditeljstvo otežalo obavljanje roditeljske uloge oba roditelja u slučaju da djeca borave podjednako kod svakog od roditelja, pri čemu mlt. O u individualnom razgovoru O verbalizira kako želi ostati živjeti s majkom u stanu koji mi sada živi.

    6.8. Cijeneći narušeni odnos roditelja, njihovo međusobno optuživanje i prijavljivanje, narušenu roditeljsku komunikaciju, podnesenu prijavu zbog sumnje na nasilje u obitelji od strane oca na štetu majke ZV, neadekvatne odgojne metode od strane oca, očeva službena putovanja izvan mjesta stanovanja, stručni tim Zavoda je mišljenja da djeca trebaju nastaviti stanovati s jednim roditeljem, majkom, te da je potrebno jasno definiranje ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem. Predlažu da se osobni odnosi odvijaju svaki drugi vikend od petka, kada bi otac preuzeo djecu u vrtiću između 16:00 i 16:30 sati, odnosno na adresi majke u isto vrijeme ukoliko djeca taj dan ne idu u vrtić te da ih vrati u ponedjeljak u vrtić, a ako ne idu u vrtić tada na adresu majke najkasnije do 8:30 sati; a u tjednu kada djeca za vikend borave kod oca- ponedjeljkom od preuzimanja iz vrtića u vremenu od 16:00 do 16:30 sati odnosno na adresi majke ukoliko djeca ne idu u vrtić do utorka, kada će ih otac odvesti u vrtić ili na adresu majke ukoliko djeca ne idu u vrtić u 8:30 sati; u tjednu kada djeca vikend borave kod majke- srijedom od preuzimanja iz vrtića u vremenu između 16:00 i 16:30 sati odnosno na adresi stanovanja majke ukoliko djeca ne idu u vrtić do četvrtka kada će otac djecu odvesti u vrtić ili na adresu majke ukoliko ne idu u vrtić u 8:30 sati; polovicu zimskih i proljetnih praznika i to parnih godina drugu polovicu, a neparnih godina prvu polovicu; ljetne školske praznike-neparnih godina od početka školskih praznika prvih 15 dana s ocem, a nakon toga 15 dana s majkom i tako naizmjenice, a parnih godina od početka školskih praznika prvih 15 dana s majkom, potom 15 dana s ocem i tako naizmjence; svaki 2 vjerski blagdan i državni praznik koji je neradni u Republici Hrvatskoj. Predlažu i da se osobni odnosi djece i roditelja kod kojeg se djeca ne nalaze odvijaju svakodnevno u skladu s dogovorom roditelja, a ako dogovor izostane na način da će roditelj nazvati dijete u vremenu između 19:30 i 19:30 sati. Također i ukoliko se jedan od roditelja iz opravdanih razloga neće biti u mogućnosti pridržavati gornjih termina, dužan je pravovremeno, a najkasnije 48 sati prije termina o tome izvijestiti drugog roditelja. U dijelu ostvarivanja roditeljske skrbi stručni tim Zavoda ne pronalazi utemeljene razloge za majčin zahtjev ostvarivanja djelomično samostalne skrbi već je mišljenja da roditelji trebaju ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb.

    7. Spisu prileži službena bilješka više stručne savjetnice u sudu, psihologinje ŠV od 13. veljače 2026. prema sadržaju koje mlt. O, koji je aktualno u dobi od 6 i pol godina, uz pojašnjenja koja su u skladu s njegovom dobi i zrelosti, može razumjeti ovaj postupak i ishode izraženog mišljenja, dok, na temelju dostupnih informacija i iskustva provedbe razgovora i procjene djece različite dobi, a uzimajući u obzir emocionalni razvoj djeteta, faze kognitivnog mišljenja djeteta od tek navršene 4 godine, procjenjuje da nije svrhovito provoditi razgovor i pribavljati mišljenje za mlt. ĆV u ovom postupku. To stoga što dijete te dobi nema do kraja razvijene sposobnosti koje bi mu omogućile razumijevanje sudskog postupka i ishoda izraženog mišljenja, kao ni kompetencije sagledavanja šire slike obiteljske situacije.

    8. Pozvani očitovati se na mišljenje i prijedlog Zavoda, posebna skrbnica se s istim u cijelosti suglasila, cijeneći ga izrađenim sukladno pravilima struke, dok se tužiteljica istome protivila u dijelu osobnih odnosa navodeći kako smatra da je s obzirom na sva utvrđenja stručnog tima vezana uz status oca i s naglaskom na nedostatne roditeljske kompetencije istoga, isti opseg određen preširoko. Tuženik se mišljenju i prijedlogu usprotivio u cijelosti navodeći kako ostaje pri stajalištu da bi model podjednake roditeljske skrbi dugoročno bio u najboljem interesu djece te da bi isti, s obzirom na udaljenost mjesta stanovanja, bilo lako izvediv. U podnesku od 23. veljače 2026. iznosi i kako svjestan aktualne razine konflikta, predlaže modificirani model ostvarivanja osobnih odnosa na način da u tjednu kada djeca provode vikend kod oca, s ocem provedu i ponedjeljak, dok bi u tjednu kada djeca vikend provode kod majke, otac ostvarivao osobne odnose srijedu i četvrtak, čime bi se minimizirao duži vremenski period bez kontakta i osigurala stabilna dinamika odnosa, pri čemu da su djeca na isto već navikla te da bi svaka promjena tog modela loše djelovala na djecu. Navodi i da je svoje profesionalne obveze uskladio na način da više nema poslovnih putovanja niti aktivnosti koje bi ga sprječavale u redovitom sudjelovanju u svakodnevnim obvezama djece, a također je u vremenu od 01. listopada 2026. do 30. rujna 2027. zatražio slobodnu studijsku godinu što će mu omogućiti da se dodatno posveti skrbi za djecu, no u tom vremenu je u obvezi napisati knjigu. U podnesku dalje navodi i kako stručni tim nije utvrdio interakciju oca i djece, kao i da nedostaje spomen visokog stupnja emotivne povezanosti mlt. ĆV i oca.

    9. Pozvani očitovati se na primjedbe stranaka, Zavod u podnesku od 02. ožujka 2026. navodi da u cijelosti ostaje kod ranije danog mišljenja. Smatra kako navodi tužiteljice ne sadrži činjenice ni okolnosti koje bi opravdale izmjenu stručne procjene, niti smanjenje ili dodatno ograničenje opsega osobnih odnosa djece i oca, te navode da je mišljenje doneseno temeljem provedenog stručnog postupka koji je uključivao individualne razgovore s oba roditelja, analizu dostupne dokumentacije, rezultate psihologijske procjene, procjenu obiteljskih odnosa i roditeljskih kapaciteta te procjenu razvojnih potreba djece u skladu s njihovom dobi, pri čemu je stručna procjena provedena sukladno važećim propisima i standardima struke, vodeći se načelom zaštite najboljeg interesa djece. Ukazuje kako ograničavanje osobnih odnosa s roditeljem predstavlja iznimnu mjeru koja se primjenjuje isključivo kada je to nužno radi zaštite sigurnosti ili dobrobiti djece odnosno kad postoje jasno utvrđene i konkretne opasnosti za dijete, dok u ovom postupku nisu utvrđene takve okolnosti, pri čemu i da majčini navodi izneseni pri razgovoru u Zavodu-da se sustavno angažirala da otac provodi više vremena s djecom, jesu kontraindikativni njezinom traženju za smanjenje osobnih odnosa. Navode i da su u mišljenju uzeli sve okolnosti koje se odnose na roditeljske kapacitete oba roditelja, uključujući i eventualne poteškoće u funkcioniranju i međusobne konflikte. Tijekom postupanja je utvrđeno da na strani oba roditelja u dijelu obiteljskih okolnosti i roditeljskih ponašanja postoje čimbenici koji se mogu negativno odraziti na razvoj djece, radi čega roditeljima i jest izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, sve kako bi se roditeljske vještine i kompetencije unaprijedile kroz savjetodavni rad, usmjeravanje, podučavanje i nadziranje. Pritom navode i da roditeljski konflikt sam po sebi ne osigurava osnovu za ograničavanje osobnih odnosa djece s jednim roditeljem, osim ako izravno ili neizravno ugrožava djecu, a eventualne razlike u odgojnim stilovima, organizaciji vremena ili osobnim karakteristikama ne predstavljaju automatski smanjene roditeljske kapacitete u mjeri koja bi opravdala redukciju osobnih odnosa. Navodi o pojedinim incidentnim situacijama su procjenjivani u okviru cjelokupnog roditeljskog funkcioniranja, a ne izolirano te u ovom trenutku ne postoji stručna osnova za zaključak da predloženi opseg osobnih odnosa čini rizik za djecu.

    10. Na ročištu od 09. travnja 2026. tuženik je naveo kako kao roditelji žive na udaljenosti od 250 m te da djeca aktualno s njim provode svaki drugi vikend od petka do nedjelje i svaki tjedan od utorka do četvrta s čime su i on i djeca zadovoljni. Iznio je i kako smatra da bi bilo dobro da on kao sveučilišni profesor radi s djecom. Tužiteljica je u stranačkim navodima potvrdila od tuženika iznesen aktualni modalitet osobnih odnosa, navodeći i kako djeca s istim nisu zadovoljna, što je obrazlagala opisujući promjene u ponašanju djece. Mlt. O se od vikenda kada je bio s ocem dva puta pomokrio u krevet, jednom tijekom spavanja, a jednom igrajući igrice, što se ranije nije nikada događalo, niti O ima problema s time. Nadalje, na djeci primjećuje premorenost kada se vrate od oca, a dodatno tome iz kontakta s voditeljicom ima podatak da otac djecu stavlja na spavanje oko 21:30 ili 22:00 sati, o čemu je obavijestila voditeljicu mjere. Također, djeca se oca boje jer viče i zastrašuje ih te ima set pisanih pravila, pa je mlt. O napisao da u ovoj kući nema vikanja, udaranja i ljutnje. Navela je kako ne osporava da djeca vole oca, no smatra da ih previše trga i destabilizira, a i kad se vrati od oca O koristi izraze poput „ti si kriva što ne živimo zajedno, glupača“ i slično.

    10.1. Na ročištu od 28. svibnja 2026. tuženik je predložio da u dijelu osobnih odnosa djeca provode s njim svake godine dan 09. kolovoza jer da tada slavi Ć, a da s majkom budu svake godine za 19. prosinca kada ona slavi O, kojem se prijedlogu tužiteljica protivila navodeći da time ne bi mogla niti jednu godinu biti s mlt. O za njegov rođendan, a i dodatno bi bila ograničena glede godišnjeg odmora.

    10.2. Na istom ročištu tužiteljica je odustala od zahtjeva za ostvarivanje djelomično samostalne roditeljske skrbi te je predložila da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, dok je tuženik naveo da ostaje kod zahtjeva iz podneska od 23. veljače 2026.

    11. Iz iskaza tužiteljice NV s ročišta od 09. travnja 2026. slijedi da su se kao supružnici razdvojili 04. rujna 2025. Od početka je smatrala da bi djeca trebala provesti jednu noć tokom tjedna kod oca, no kada je po očevom iseljenju iz stana došla preuzeti djecu, a prethodno su se dogovorili da će on djecu spustiti, rekao joj je da dođe gore i da će djeca ostati kod njega. Vidjela je da je postavio kameru u hodnik jer je vjerojatno očekivao njezinu reakciju. Tada se povukla jer s njime fizički nije mogla na kraj i tako je ostalo da djeca kod oca borave od utorka nakon vrtića do četvrtka ujutro i svaki drugi vikend od petka do nedjelje, time da ih vikendom otac vraća kod nje. Nadzor im je započet 15. listopada 2025. i tada se ta situacija već ustalila te stoga nije dalje tražila promjenu, no smatra da aktualni režim ostvarivanja osobnih odnosa nije dobar, kao i da prijedlog Zavoda glede osobnih odnosa preko tjedna nije dobar jer su djeca premala i treba im stabilnost, predvidljivost i rutina, a vidi i da su djeca kod oca pretjerano izložena ekranima, koju informaciju ima od djece jer joj kažu da kod oca dobe i crtić i YouTube i još igricu. Igraju igrice koje su krvave i potiču na nasilje. Također od djece ima informaciju da je otac u stanu gospodar i da viče, a zna i da je sklon zastrašivanju jer je tako bilo i za vrijeme trajanja bračne zajednice, znao se s djecom kupati gol, no to je prestao po upozorenju Zavoda jer dobro reagira kada je upozoren od strane institucija. Nakon što je odselio O nije vodio na treninge navodeći da O ne želi otići na trening, a kad je to spomenula voditeljici, isto se promijenilo i počeo je redovito dovoditi dijete na trening. Smatra da je situacija dobra dok su pod nadzorom, a da će nakon toga otac ići linijom manjeg otpora. Također i da otac dodijeljenu količinu skrbi ne može samostalno iznijeti, pri čemu su navodi o slobodnoj studijskoj godini samo manevar za koji će se vidjeti što će s njime biti. Svaki put kad su djeca kod njega dolazi mu majka iz [adresa] koja je u dobi od 70 godina te ona kuha, brine o hrani i općenito snosi velik dio brige. U iskazu je dalje osporila tuženikove navode sadržane u izviješću da bi ona stalno tipkala, navodeći da je točno da nekad tipka, no ne na način da time zanemaruje skrb o djeci. Posebno upitana je navela kako smatra da je bolji roditelj jer je strpljiva, razgovara s djecom, tješi ih, više ih i bolje poznaje, dok bi kao svoju manu navela da je ponekad popustljiva i to što puši na balkonu. Otac se s djecom zna lijepo igrati. Znali su se igrati igre vještice i djeci se to jako sviđa. Voli ih. Zna ih odvesti na izlete, bili su na Festivalu svjetla što im je ostavilo dobar dojam. Djeca vole oca. Njegove loše strane su što je impulzivan i nepredvidiv, a u takvim situacijama se ĆV znao povlačiti. Otišao bi u sobu i sjeo na velikog medvjedića, a O bi reagirao bijesom. Razgovarala je o tome s voditeljicom mjere i može reći da je O u zadnje vrijeme dobro. Više tako ne reagira i ne govori riječi koje joj je ranije upućivao poput toga da je ona kriva što ne žive zajedno, da je glupača i slično. U dijelu osobnih odnosa djece i oca je predložila da se ostvaruju svaki drugi vikend od petka popodne, odnosno od preuzimanja iz vrtića ili škole do nedjelje popodne do 18:30 i od srijede popodne do četvrtka popodne, obzirom O ima utorkom i četvrtkom treninge i voljela bi ga utorkom voditi i preuzimati s treninga, dok bi to četvrtkom to prepustila ocu. Na daljnji je upit navela da se djeca ne žale u dijelu vremena koje provode kod oca, no ona osjeća da im je to prenaporno. Upitana zašto smatra da otac ne bi dobro izvršavao skrb vezano uz školske obveze djeteta, navela je da je to stoga što nikada nije na taj način brinuo o djeci i nema strpljenja. Važno mu je obrazovanje djece, ali ako bi to iziskivalo preveliki trud, tada ne bi imao strpljenja. O zna pisati, zna sva slova, zna računati do 20, jako lijepo crta, bistro je dijete i brzo uči i misli da njemu 1. razred neće biti zahtjevan, no željela bi mu uvesti red u smislu strukture da zna gdje uči i gdje su mu stvari. U dijelu roditeljske komunikacije je navela da je ista oskudna i ostvaruje se putem Messangera. Kod preuzimanja djece se pozdrave, ali ne izmjenjujemo informacije. Voditeljica mjere im u tom dijelu pomaže, no i dalje ima konflikta između njih. Pritom je kao primjer iznijela situaciju vezanu uz prijavu za školu gdje je otac rekao da će popuniti prijavu, što mu je i prepustila, no on je u rubrike koja se odnosila na traumu napisao je da je O istraumatiziran njihovim razdvajanjem, s čime se nije složila jer o tome nemaju potvrdu liječnika. O je bio u tretmanu Savjetovališta Luka Ritz i rekli su mi da je dijete u redu. Rekla je ocu da to ne piše, no on je to svejedno napisao i tako poslao. Također je O imao taj problem s prepucijem radi čega su bili kod pedijatrice i dodatno u Poliklinici, te je pedijatrica u Poliklinici rekla da se oko toga ne brinu i dala mu je terapiju, no otac se s time nije složio i treći puta je vodio dijete u Polikliniku privatno. Iskazala je da je završila Školu za roditelje u prosincu 2025. i s tretmanom je zadovoljna, a posebno je se dojmio savjet vezan uz stavljanje sebe u poziciju kada su bili djeca i kako su tada razmišljali.

    11.1. Tuženik OV je u iskazu naveo kako misli da djeca trebaju biti i s jednim i drugim roditeljem jer su oboje kao roditelji dobri te stoga smatra da je najbolje za djecu da budu 7 dana kod jednog i 7 dana kod drugog. U podnesku od 23. veljače 2026. je predložio da budu kod njega 6 dana od 14 dana odnosno predlaže da ipak ostane ovakav režim kakav je i sada, odnosno da djeca kod njega budu svaki drugi vikend od petka do nedjelje i od utorka nakon vrtića do četvrtka ujutro, a suglasan je i da O u četvrtak odvede i preuzme s treninga i potom vrati kod majke. Pojasnio je kako je došlo do aktualnog režima osobnih odnosa navodeći da je, kad je otišao, želio da djeca prespavaju kod njega utorak i srijedu. NV je rekla da će doći po djecu u utorak; spustio se ispred zgrade, te su i on i djeca plakali. Sljedeći dan ih je pokupio u vrtiću i rekao je da se slaže s time da nisu kod njega 50% vremena, no NV je rekla da se ne slaže s njegovim prijedlogom. On ih je u srijedu odveo kod sebe, na što je ona rekla da će doći po djecu, a on potom da je neće fizički sprječavati, no i da se ne slaže s time da dolazi. Ona je svejedno došla i stavio je da se sve snima kako bi imao dokaz. ĆV nije želio ići, a kada je primijetila da se snima tada je popustila. O je emotivno reagirao i 20 minuta su ga smirivali i nakon toga je ona otišla. Po uputi socijalne radnice je ovakav aktualni model zaživio, a upitan kako ocjenjuje aktualni prijedlog i mišljenje Zavoda koji je drugačiji od onoga što je predložila socijalna radnica, naveo je da je socijalna radnica isto predložila puno prije aktualnog mišljenja Zavoda. Upitan od strane punomoćnice tužiteljice da li je prijedlog socijalne radnice bio na zapisniku, naveo je da on pristup tom zapisniku nema i ne zna da li je to sadržano na zapisniku, no njezin je prijedlog dan na sastanku gdje su bili prisutni on i tužiteljica. Ne zna kako se zvala ta socijalna radnica. Dalje je iskazao da mu je važno da ima poslijepodneva s djecom i da djeca noće kod njega, navodeći da imaju svoju rutinu koja je zapravo cjelodnevna i da u dane kad su djeca kod njega svoje obveze odgodi do 09:30. Djeca se prirodno probude između 7:00 i 7:45; sprema ih za vrtić, „ O maže pišu kremicom“, odvede ih u vrtić. U dane kad su kod njega ostane kod kuće i napravi im ručak. Unatrag dva mjeseca dolazi njegova majka te mu pomaže, iako je on sposoban odrađivati sve obveze oko djece. Utorkom nakon vrtića odvede O na trening, on i A odu po sokić, poigraju se u parku, nakon toga preuzimaju O s treninga i odlazimo u stan., pa dok on slaže ručak, oni slažu kocke. Nakon ručka slijedi zajednička igra i igraju se tvrđave, vitezova, vještica, s puzzlama. Nakon toga slijedi kupanje, večera i prije spavanja dobiju jedan crtić. Petkom crtić bira O, a subotom ĆV, nakon crtića se peru zubi, čita se knjiga, pri čemu knjigu bira onaj koji nije odabrao crtić. Na spavanje odlaze oko 21:00 sati. Osporio je dio iskaza tužiteljice da bi kod njega djeca odlazila kasno na spavanje, navodeći da se dogodilo nekoliko puta da su majku zvali iz kreveta. Upitan o dostupnosti ekrana djeci, naveo je da na to izrazito pazi i da O može samo utorkom 20 min do pola sata igrati Minecraft ili Astrobota, a te su igre prilagođene toj dobi. Znanstveno se bavi igrama i pazi da su prilagođene dobi. Zna sve likove u Minecraftu jer je prisutan kada O igra igricu. Za vrijeme zajedničkog života i dok je O bio mali je puno više radio, no kad se ĆV rodio, NV je tražila da bude više prisutan, te se tada i više posvetio djeci, a sada svaki trenutak kada su kod njega apsolutno provodi s njima. U odnosu na promjene kod djece je naveo da je O znao imati ispade ljutnje, primjerice kada bi se igrao s kockama i ne bi nešto mogao učiniti jako bi se ljutio, a sada je to puno rjeđe i puno je bolji, dok je u odnosu na mokrenje djeteta naveo da je O dijete koje jako proživljava stvari i kada proživi jači stres, zna se „popiškiti“, a to je radio i ranije. Sada nedavno su se on i ĆV igrali i u igri je izuo cipelu i udario ĆV u nos, što ga je jako rastužilo i to je duboko proživljavao, a o tome je s njim razgovarao. Naveo je da prema djeci nije agresivan. Govori glasnije, ali nije točno da bi vikao. Kod njega u stanu su dva pravila, a to su da se ne bacaju stvari i da se ne udara ĆV. Ne govori djeci da je on gazda te pretpostavlja da to čuju u vrtiću. Iskazao je da niti u jednom trenutku ne želi ocrnjivati NV i smatra da je „divna i odlična majka“. Zna da je ova situacija sada ogroman psihološki pritisak za djecu i znam da bi govorenje loših stvari o drugom roditelju pričinjavalo štetu. Upitan o kažnjavanju djece, naveo je da se dogodio jedan trenutak kada je ĆV bio mali i kada je O bio agresivan prema ĆV te ga je tada „klepio“. To je bio taj jedan put i kajem se zbog toga, te to više ne radi. Također je i NV za vrijeme zajedničkog života, jednom O uzela snažno za ruku i vukla ga u sobu, na što joj je rekao da to ne radi i da se djetetu ispriča. Upitan kakav je kao otac, naveo je da se spušta na dječju razinu, zaigran je, misli da je zabavan roditelj, da djeci daje sigurnost, zabavu i da ga vole, dok bi kao svoju manu istaknuo popustljivost. Voditeljica ga je obavijestila o radionici vezanoj uz granice u roditeljstvu i odlučio je otići na tu radionicu. Trudi se i daje djeci najviše što može. Završio je individualno savjetovanje u Udruzi igra po uputi Zavoda i dojmovi su mu pozitivni, te mu je taj tretman pomogao da se nosi s emocijama. U dijelu roditeljske komunikacije je iskazao da je primarno putem Messangera, vide se kod preuzimanja djece. Komunikacija bi mogla biti bolja. Pokušava se distancirati od tužiteljice zbog aktualne prijave za nasilje za koje tvrdi da ga nije bilo. Upitan o navodima vezanim uz slobodnu studijsku godinu naveo je da je isto ishodio kako bi zbog Nikolinog školovanja mogao još više s njim raditi i kako bi mogao s djecom kvalitetnije provesti vrijeme, time da u tom periodu ima obvezu pisanja knjige. Posebno upitan od punomoćnice tužiteljice naveo je da je podnio kaznenu prijavu protiv tužiteljice nakon što je dobio njezinu prijavu, a prijavu je podnio vezano uz to kako se ona ponašala prema njemu. Upitan da li je po traženju tužiteljice da provodi više vremena kod kuće to i činio, naveo je da je, pa da je tako i ĆV vodio na prilagodbu u vrtić i od tada je ĆV jako vezan uz njega, a na daljnji upit zašto je tražio utvrđenja očinstva za ĆV, naveo je da je to tražio stoga što nisu imali redovite seksualne odnos u braku. Tužiteljica je nakon dulje pauze tužiteljica inicirala odnos i tada je začet ĆV, pri čemu mu je na jednom odmoru 2024. kada je čitala knjigu JV i na njegov komentar da možda ĆV nije njegov, rekla "pa što da i nije tvoj".

    12. Iz iskaza svjedokinje ŽV slijedi da je voditeljica mjere stručne pomoći u obitelji od studenog 2025., koja je mjera izrečena u trajanju od 6 mjeseci, s periodom pauze od 15 dana, te je mjera sada i dalje nastavljena. Cilj mjere bio je da tijekom ovog visoko-konfliktnog razvoda roditelja s njima radi na tome da se obje strane pokušaju dogovoriti oko brige za djecu na način da odluke budu na dobrobit djece i da djeca što manje budu uključena u odnos roditelja. Upozoravala ih je da u rješavanju svojih osobnih problema i interesa moraju staviti djecu ispred sebe odnosno da interesi djece imaju prednost. U radu s roditeljima je zapazila da na deklaratornoj razini uvažavaju njezine primjedbe, no pomak je ostvaren samo djelomično te smatra da je i s jedne i s druge strane problem u „cjepidlačenju“ u dijelu susreta s djecom gdje roditelji matematički dijele vrijeme koje će djeca provesti s drugim roditeljem. U tom dijelu im je ukazivala da poštuju osjećaje djece i ako dijete zatraži da bude dulje s drugim roditeljem da djetetu u tom udovolje jer da to ne znači da dijete ne voli tog roditelja, već da se trenutno kod tog roditelja dobro osjeća, možda je pospano pa ne želi ići kod drugog roditelja ili slično. Smatra da su oboje roditelja kompetentni u svojim roditeljskim ulogama, pri čemu između njih postoje razlike u njihovim karakterima i odgojnim stilovima. Majka je više posložena, ona voli da sve bude „ko po špagi“. Smirenija je po karakteru, pedantnija je, te sve to očekuje i od oca. On je s druge strane individua za sebe, žustriji je, ležerniji i smatra da ne treba sve biti u detalje u brizi za djecu. Njihov odnos s djecom nije vidjela osim kratko prilikom provođenja mjere kada bi bila u obitelji i tada je možda mogla naslutiti kakav je odnos kroz igru s djecom ili neka usmjerena pitanja. Majka se pritužila da otac stavlja djecu kasno spavati, tražila ju je da to kaže ocu, no ona tome nije neposredno svjedočila. Razgovarala je o tome s ocem koji je rekao da ih stavlja spavati na vrijeme i da djeci ograničava vrijeme koje provode igrajući igrice. Njezin je zaključak da djeca vole provoditi vrijeme sa svakim roditeljem i da vole majčinu posloženost, kao i očevu ležernost. Ne bi radila razliku između roditelja u dijelu njihovih kompetencija. Djeca su po roditeljskom razdvajanju bila u situacijama koje su bile intenzivne, nisu znali zašto idu kod jednog roditelja i zašto se vraćaju drugom roditelju. Roditelji su sami bili emotivno involvirani oko razdvajanja i djeca su sve to doživljavala te i dalje doživljavaju te u tome vidi razvojni rizik za djecu. O je također u obradi Poliklinike jer je procijenjeno da je pred polazak u 1. razred i ovu situaciju razvoda roditelja potrebno da stručna osoba razgovara s djetetom. Također je u dijelu rada s roditeljima bilo pitanja bake i djedova gdje im je rekla da ukoliko su baka i djed normalni mogu biti pozitivan faktor za djecu u ovakvoj situaciji i mogu djeci pomoći. Upoznala je baku OV, pričala je s djecom, te su djeca iznosila da vole kad im baka da palačinke, kako vole neke stvari koje djed kuha i slično. Posebno upitana je navela da je svaki od roditelja na svoj način i ne htijući to napravio štetu djeci. Roditelj treba drugog roditelja pred djecom spominjati kao da je dijelom života djece, a ne djeci prilaziti na način da govore: "sada ideš kod drugog roditelja ili ja ću ti to bolje napraviti". Majka se prituživala na neke događaje koje djeca iznose kad su kod oca. Razgovarala je o tome s ocem, on je rekao da to ne radi, ali da će pripaziti da majku negativno ne etiketira, a o tome je također razgovarala i s bakom. Ne sjeća se da bi primijetila da dijete ima reakciju spram kojeg roditelja da bi se bojao tog roditelja i vjeruje da bi to znala da je bilo nešto značajno. Možda je bilo nešto s igricama prije par mjeseci, no ne može se sada toga sjetiti. Bila je jedna situacija kad je došla kod majke i ĆV je bio uznemiren, cijelo vrijeme je plakao te se nije mogao smiriti i lupao je, a majka je rekla da je došao od tate. Ne može reći da li je otac razlog takvog ponašanja djeteta odnosno djetetove reakcije jer je riječ o djetetu u dobi od 3 godine. Upoznata je s aktualnim načinom ostvarivanja osobnih odnosa koji su roditelji dogovorili, no često se događa promjena u terminima i u tom dijelu roditelji traže njezinu intervenciju jer se javljaju poteškoće oko spomenutog izračunavanja vremena i oko toga tko je kome dao više. Ne može reći da li je djeci u redu takav način ostvarivanja osobnih odnosa jer je prekratko u obitelji. Upitana o tome tko je od roditelja spremniji u suradnji, odnosno tko je fleksibilniji, navela je da joj je to teško reći jer je jednom tjedno s roditeljima. Majka joj napiše što ona hoće, onda se otac javi i on kaže kako je ona što napravila, pri čemu otac dostavlja izračune. Nekada majka popusti, a nekada otac popusti. Teško joj je reći tko je fleksibilniji, možda bi to malo više bila majka, no to je neznatno. Majka ju je zamolila da razgovara s ocem oko vrijeđanja i neprimjerenih riječi koje upućuje O na način da ga vrijeđa i da je grub prema njemu, u odnosu na što je otac rekao da to nije istina, a također ju je zamolila da razgovara s ocem oko toga da ne utječe na Nikolinu odluku s kime mu je ljepše. Upitana oko igranja igrica, navela je da su joj djeca rekla da igraju gdje se nešto puca i ubija, da se nekoga ganja, a otac joj je rekao da je riječ o igri Astrobot. Upitana da li je nekog od roditelja uputila na kakve tretmane, navela je da je u trenutku dolaska u obitelj majka već bila uključena u radionicu, a oca je uputila na radionicu za uspješnije roditeljstvo. Potaknula ih je da idu na partnersko savjetovanje u LV te od majke ima informaciju da je otac odustao na prvom terminu savjetovanja i da je voditeljica savjetovanja rekla da se isto ne može nastaviti ako oboje roditelja ne žele tamo biti. Otac je rekao da ne želi biti u blizini majke dok se ne riješi kazneni postupak i pitanje imovine, a sva ta saznanja ima od majke. Iznijela je osobno mišljenje kako smatra da dijete koje je prolazi razvod roditelja i polazi u školu, treba imati svoju bazu, svoje utočište, treba znati gdje ima dom, gdje ima školski pribor, bez obzira što živi s oba roditelja. Smatra da interes djeteta treba biti najvažniji te da nije pobornik režima 7/7. Na upit punomoćnice tuženika je navela da je majka ta koja želi više kontrolirati situaciju kako je dijete provelo vrijeme s drugim roditeljem, što nije doživjela lošim jer smatra da bi djeca kod oba roditelja trebala imati ista pravila. Bila je kod oca u stanu i sve je primjereno boravku djece, dok terenski izvid Zavoda datira iz perioda kada u stanu nisu bili kreveti za djecu. Poznato joj je da tužiteljica putuje u Kinu na 14 dana i poznato joj je da su se oko toga dogovorili. To je cjepidlačanje koje je simptomatično za ovu obitelj. Stalno se mjeri tko je napravio ustupak. Otac je rekao da majka može biti s djecom kad se vrati jer je neće biti dva tjedna, a majka je prije toga tražila jedno popodne da dijete prespava jer je neće biti, što otac nije dopustio, ali je rekao da može biti subotu na nedjelju do kad hoće da se s djecom pozdravi. Oboje roditelja ponekad radi ustupke, no niti jedan od njih nije previše fleksibilan. Upitana od posebne skrbnice je navela da roditelji neposredno ne komuniciraju nego samo putem poruka. Nisu još zreli za neposrednu komunikaciju. Cilj mjere je da roditelji razgovaraju kao dvije odrasle i zrele osobe te se dogovaraju oko potreba djece, no još uvijek nisu u toj fazi. Smatra da je roditeljima potrebno izreći intenzivniju mjeru.

    13. Tuženik je uz podnesak od 26. svibnja 2026. dostavio snimke od 17. rujna 2025. naziva „ ĆV želi ostati s tatom“ i „ NV prijetnje neće još dugo s tatom“, navodeći da je počeo snimati događaje unutar stana radi vlastite zaštite i objektivnog prikaza događaja. Tužiteljica se protivila reproduciranju istih snimki navodeći da je su nastale bez njezina znanja i da je riječ o nezakonitom dokazu. Sud je na ročištu od 28. svibnja 2026. reproducirao iste snimke cijeneći da interes djece i možebitna potreba za zaštitom istoga nadilazi potrebu zaštite roditelja. Uvidom u snimke i nastavno na stranačke navode s ročišta utvrđeno je da su snimke snimljene u stambenom prostoru tuženika prilikom primopredaje djece majci te da su tužena i djeca svjesni da se događaj snima, pri čemu u jednom trenutku Jakšinog kontinuiranog plakanja i verbaliziranja da želi ostati kod tate, otac govori „tata snima da se vidi šta se radi“. Vidljiva je situacija emocionalno pobuđenog stanja mlt. ĆV, ali zasigurno i mlt. O premda isti to ne verbalizira u kojem otac ne pridonosi uspješnoj primopredaji već govori tužiteljici da ostavi dijete tu „vidiš da plače“. Druga snimka također prikazuje događaj otežane primopredaje, ali i stupnja emocionalne ugroze djece koja su, kako je vidljivo neposredni dionici roditeljskog verbalnog sukoba u kojem otac govori majci da mu ne dira imovinu, mlt. ĆV govori roditeljima da zašto se svađaju, te u dijelu snimke majka govori kako, referirajući se na djecu, neće još dugo biti s tatom. Ocjena je suda da iste snimke u korelaciji s iskazom voditeljice mjere ukazuju na stupanj izrazite konfliktnosti ovih roditelja i potrebe za intenzivnim savjetodavnim radom s njima te pritom zašite oboje mlt. djece.

    14. Posebna skrbnica je nakon tako provedenog dokaznog postupka navela da nema primjedbi na mišljenje i prijedlog Zavoda te predlaže isto prihvatiti. Ukazuje kako je iz iskaza vidljiv međusobno narušeni odnos roditelja, negativna međusobna usmjerenost, te ukazuje kako je potrebno voditi računa o zaštiti interes djece.

    15. Iz rezultata dokaznog postupka slijedi da je bračna zajednica ovdje stranaka, sklopljena 20. srpnja 2019., faktično prekinuta 04. rujna 2025., kada je otac iz stana u kojem su svi zajedno do tada stanovali kao obitelj odselio u „svoj studentski stan“ na adresi [adresa]. Narušeni odnos supružnika tijekom trajanja bračne zajednice je njezinim prestankom prograeirao do mjere krajnje visokonfliktnog odnosa bivših partnera koji ne komuniciraju izuzev preko poruka i nužno pri primopredaji djece, te prema iskazu voditeljice mjere, koji ovaj sud prihvaća kao neposredno uvjerljiv odraz situacije u obitelji, za neposrednu komunikaciju još nisu spremni. U razgovoru sa stručnim timom Zavoda za potrebe izrade prijedloga i mišljenja oba su roditelja bila izrazito usmjerena na prikazivanje sebe kao boljeg roditelja u kontekstu skrbi o djeci i opisu drugog roditelja kao roditelja nedostatnih roditeljskih vještina. Majka je ukazivala na svoju emocionalnu i fizičku dostupnost za djecu i na bolje poznavanje potreba djece, dok je otac bio usmjeren na to da ga djeca više emocionalno preferiraju, da je strukturiraniji, odgojno iskusniji, obrazovaniji i organiziraniji roditelj. Iz izviješća Zavoda slijedi da je tokom petogodišnjeg trajanja bračne zajednice majka u pretežitom dijelu brinula o djeci i kućanstvu, dok je otac bio dijelom okupiran poslovnim i političkim angažmanom, te ga je po rođenju mlt. ĆV, u čije je očinstvo sumnjao te je u tom smislu vršio analizu očinstva, tražila da se više uključi u život djece. Premda je majka u ovom postupku ukazivala na brojne očeve propuste, koji su kao takvi vjerojatno i postojali kada se ocjene postupanja Zavoda u obitelji po prijavi Centra Luka Ritz o statusu mlt. djeteta O, sud primjećuje kako je ista iznosila da je tada inzistirala da djecu odvodi primjerice u vrtić jer da su ga djeca bila željna, što ukazuje na postoje povjerenja u drugog roditelja, koji se u visokokonfliktnom odnosu roditelja izgubio. Prema izviješću dječjeg vrtića iz vremena zajedničkog života roditelja (02. svibnja 2025.) odgajateljice uspješno surađuju s oba roditelja. Nastavno na ukazivanje na propuste majke u skrbi za djecu u razgovoru pri Zavodu, otac u ovom postupku u iskazu, i za potreba istoga, tužiteljicu opisuje kao divnu majku koju ne želi ocrnjivati, dok tužiteljica iskazuje kako je tražila od voditeljice mjere da s ocem razgovora oko načina razgovora oca i djece u kojem djeca poprimaju negativni izričaj oca. Otac je prvotno u tužbenom zahtjevu tražio da djeca stanuju s njim, potom da podjednako provode vrijeme sa svakim od roditelja, a potom i da ostane aktualni režim u kojem djecu viđa svaki drugi vikend od petka do nedjelje i svaki tjedan od utorka do četvrtka. Naveo je i da je takav režim zaživio i da je uspostavljen na prijedlog socijalne radnice, međutim, utvrđenje je suda da je aktualni režim osobnih odnosa rezultat djelovanja oca ranije pojašnjen u dijelu reprodukcije snimke te sud poklanja vjeru iskazu majke da se s njim u tom dijelu nije mogla fizički boriti i da je stoga tako ostalo. Majka je u ovom postupku iznosila o pozitivnim stranaka tuženika kao oca koji se voli igrati s djecom, zna ih odvesti na izlete i kojeg djeca vole oca, dok je kao njegove negativne stranke iznijela impulzivnost i nepredvidivost te je ukazivala na njegovu emocionalnu manipulaciju djecom. Premda su oba roditelja u iskazima ponešto ublažila verbalizaciju drugog supružnika u odnosu na razgovor sa stručnim timom Zavoda, ocjena je suda, a temeljena i na iskazu voditeljice mjere, kako oboje roditelja ima tendenciju prikazivanja sebe u pozitivnijem svjetlu i, premda to verbaliziraju, ne mogu iskreno prihvatiti da drugi roditelj izvršava veći opseg skrbi za djecu. Iz iskaza voditeljice mjere, koji prema ocjeni suda najobjektivnije prikazuje status roditelja, slijedi da je oboje roditelja usmjereno na računanje vremena koje drugi roditelj ima s djetetom te jedan spram drugoga nije fleksibilan. Oboje su bazično dobri roditelji koji pojedinačno mogu zadovoljiti svakodnevne potrebe djece, međutim, rizik predstavlja njihov nerazrješeni partnerski odnos koji nije u korelaciji s partnerstvom u roditeljstvu. Mlt. djeca nesumnjivo imaju potrebu za oba roditelja. U početku roditeljskog razdvajanja nisu znala „zašto idu kod jednog roditelja i vraćaju se drugom“, kako to iskazuje voditeljica, pri čemu snimka koji otac dostavlja u spis ukazuje, prema ocjeni suda, da otac u tom dijelu pokazuje veći nedostatak empatije za djetetovu potrebu za drugim roditeljem, premda je oboje roditelja usmjereno na stavljanje vlastitih potreba ispred potreba djeteta (potreba da zadovolji svoju želju za boljim roditeljem). U takvom odnosu roditelja i njihovom konfliktu jesu mlt. O i mlt. ĆV. Rizik za djecu, prema mišljenju Zavoda i iskazu voditeljice mjere jest nerazriješeni partnerski odnos roditelja, različiti stavovi i sustavi vrijednosti o načinu zadovoljavanja potreba djeteta. U tom smislu i u skladu s rezultatima psihologijske obrade roditelja, majka je ta koja je smirenija i strukturiranija te prema ocjeni suda bolje prepoznaje emocionalne i razvojne potrebe djece i na njih reagira. Navedeno slijedi i iz mišljenja Zavoda u dijelu gdje je majka uključila dijete u Savjetovalište Luka Ritz radi kontrole emocija, ali i stranački navodi majke u dijelu gdje iznosi zapažanja o statusu djece, premda u dijelu kojim se odnosi na odnos s ocem djece stvari gleda iz svoje perspektive. U okolnostima posvemašnje narušene roditeljske suradnje i komunikacije gdje roditelji međusobne prijepore oko roditeljstva nisu u mogućnosti riješiti bez intervencije voditeljice mjere, te nisu u mogućnosti neposredno i izravno komunicirati, sud cijeni da je prvenstveno potrebno zaštititi djecu od roditeljskog konflikta te da takav odnos roditelja ne podupire jedan od tuženikovih zahtjeva za podjednakim bivanjem djece kod svakog roditelja. Nadalje, u okolnostima roditelja koji su kompetentni u svojim roditeljskim ulogama, te s prisutnim razlikama u karakterima i odgojnim stilovima, sud cijeni da je majka roditelj koji ipak bolje razumije razvojne potrebe djeteta i na njih primjerenije reagira te je ponešto fleksibilnija od oca. Stoga ovaj sud smatra da u najboljem interesu mlt. O i mlt. ĆV da stanuju s majkom, a navedeno je i mišljenje stručnog tima Zavoda po provedenoj obradi stranaka, koje je mišljenje podržano i od strane posebne skrbnice, slijedno čemu je sud primjenom odredbe čl. 408. u vezi s čl. 96. st. 1. ObZ-a odlučio kao u točki II. izreke presude.

    15.1. Ovaj sud u okolnostima dobi djece i razvojnih potreba djece (s obzirom na kronološku dob mlt. O i mlt. ĆV, za razvoj privrženosti važna je stalna dostupnost oba roditelja, odnosno češće izmjene vremena koje dijete provodi sa svakim roditeljem jer djeca ove dobi stječu sigurnost iz odnosa prema osobama kojima su privržena- Komentar Obiteljskog zakona, I. Knjiga, Organizator, Zagreb 2022., list 471), cijeneći utvrđene roditeljske kapacitete i prostor u kojem je potrebna korekcija istih na način kako je to procijenjeno psihologijskom dijagnostikom stranaka, te cijeneći da je između roditelja prisutan visokonfliktan odnos, prihvaća mišljenje Zavoda od 12. siječnja 2026., dopunjeno očitovanjem od 02. ožujka 2026., koje mišljenje cijeni stručnim i objektivnim, na način da je u interesu djece da se osobni odnosi ostvaruju svaki drugi vikend od petka u vremenu od preuzimanja djece u vrtiću/školi (obzirom je vrijeme preuzimanja mlt. ĆV iz vrtića između 16:00 i 16:30 sati, dok će mlt. O koji od rujna 2026. polazi u prvi razred osnovne škole prema stranačkim navodima biti u boravku u istom vremenu-navodi s ročišta od 28. svibnja 2026.) od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke u isto vrijeme ukoliko mlt. djeca ne idu taj dan u vrtić/školu do ponedjeljka kada otac vraća mlt. O u školu u vrijeme potrebno za dolazak u školu prema kućnom redu škole, odnosno mlt. ĆV u školu/ vrtić do 08:30, na adresu majke; u tjednu kada djeca za vikend borave kod oca – ponedjeljkom od preuzimanja iz škole/vrtića u vrijeme od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke ukoliko djeca ne idu u vrtić do utorka kada će otac odvesti djecu u školu/vrtić ili na adresu majke ukoliko djeca ne idu u vrtić u 8.30 sati; u tjednu kada djeca vikendom borave kod majke – srijedom od preuzimanja iz škole/vrtića u vrijeme od 16.00 do 16.30 sati, odnosno na adresi majke ukoliko djeca ne idu u vrtić do četvrtka kada će otac odvesti djecu u školu/vrtić ili na adresu majke ukoliko djeca ne idu u školu/vrtić u 8.30 sati; polovicu zimskih i proljetnih praznika i to parnih godina drugu polovicu praznika, a neparnih godina prvu polovicu praznika; ljetne školske praznike na način da će djeca neparnih godina od početka školskih praznika prvih 15 dana biti s ocem, nakon toga 15 dana s majkom i tako naizmjence, a parnih godina na način da će djeca od početka školskih praznika prvih 15 dana biti s majkom, nakon toga 15 dana s ocem i tako naizmjenice; svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik koji je neradni dan u RH od 10.00 do 20.00 sati; te neizravnim putem-telefonom i/ili video kontaktom djece s roditeljem kod kojeg se trenutno ne nalazi-svakodnevno, u skladu s dogovorom roditelja, a ako dogovor izostane na način da će roditelj nazvati dijete u razdoblju od 18:30 - 19,30 sati. Pritom je prihvaćen i prijedlog Zavoda u dijelu da ukoliko jedan od roditelja iz opravdanih razloga neće biti u mogućnosti pridržavati se gornjih termina, dužan je pravovremeno, a najkasnije 48 sati prije termina, o tome izvijestiti drugog roditelja, sve radi stjecaja osjećaja sigurnosti na strani djece. Vezano uz prijedlog oca da se preuzimanje vrši u vrtiću odnosno školi za navesti je da navedeno i jest tako određeno izuzev u dijelu praznika, blagdana i dana kada djeca neće pohađati školu odnosno vrtić, za koje se dane roditeljima ukazuje da je dio roditeljske odgovornosti pokazati djeci da mogu ostvariti minimum korektnog kontakta, te da trebaju uložiti potrebne napore kako bi u ovom dijelu postupali u skladu s djetetovim potrebama i pokazali da su u stanju djetetove potrebe staviti na prvo mjesto. Nije prihvaćen prijedlog tuženika da svake godine djeca određeni datum u kolovozu provode kod njega, a određeni datum u prosincu provode kod majke, u zavisnosti od toga koji roditelj slavi koju pravoslavnu slavu, obzirom u dijelu nije postignut sporazum stranaka, a ocjena je suda da bi davanje primata ikojem roditelju za određeni dan, posebice rođendan djeteta, značilo povredu prava na obiteljski život drugog roditelja, ali i djece. Stoga je primjenom odredbe čl. 409. u vezi s čl. 119. ObZ-a odlučeno kao u točki IV. izreke presude.

    15.2. U odnosu na pitanje ostvarivanja roditeljske skrbi, prijedlog je obiju stranaka, također podržan od strane stručnog tima Zavoda i posebnog skrbnika djeteta, da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom prvotno predlagala da joj se dodijeli djelomično samostalna roditeljska skrb, no po iznošenju mišljenja Zavoda je od istoga odustala, te je navela da predlaže zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi. Ovaj sud je prihvatio takve dispozicije stranaka te je mišljenja da je u aktualnim obiteljskim okolnostima u najboljem interesu djece ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi, a navedeno je i u skladu odredbom čl. 18. Konvencije o pravima djeteta (New York, 20. studenoga 1989. - Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta - Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, "Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/93.), koja je po svojoj primjeni iznad određenja takvih odredbi Obiteljskog zakona. Naime, roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava, kao i djetetove dobrobiti, te su roditelji dužni ostvarivati roditeljsku skrb u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. Iz navedenog slijedi da bi ostvarivanje roditeljske skrbi kao osobno pravo djetetovih roditelja i dio prava na poštovanje obiteljskog života uvijek moralo biti u funkciji ostvarivanja najboljeg interesa djeteta te da je dužnost roditelja da i kraj postojanja ikojeg oblika međusobne konkurencije i netrpeljivosti, zaštite djetetova prava na najbolji mogući način. Iz provedenog je dokaznog postupka utvrđeno da obje stranke jesu usmjerene na sudjelovanje u životu djece i skrb o djetetu, no kroz vlastitu perspektivu roditeljstva u pozadini čega je potreba roditelja za nadmetanjem i ukazivanjem na premoć u odnosu na sponu koja bivše partnere i nadalje veže- zajedničku djecu. Ovaj sud je mišljenja da je u takvom odnosu roditeljskih snaga zajednička roditeljska skrb potrebna kako bi se spriječilo jednostrano donošenje odluka svakog pojedinog roditelja i kroz isto posredno zadiranje u život drugog roditelja. Na roditeljima je da osvijeste da je njihov partnerski odnos završio i da njihova roditeljska suradnja utječe na psihofizički razvoj djece i poimanje sebe te da su dužni zaštititi djetetova prava. Stoga je sud primjenom odredbe čl. 91. te čl. 104. ObZ-a odlučio kao u točki II. izreke. Pritom se strankama ukazuje da su sukladno odredbi čl. 111. ObZ-a dužni međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju djetetova zdravlja i dosljednosti u odgoju te informacije vezane uz kasnije školske i izvanškolske obveze djeteta.

    16. Kraj činjenice da mlt. djeca prema predmetnoj sudskoj odluci stanuju s majkom, to je tuženik obveznik uzdržavanja.

    16.1. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila da tuženik za uzdržavanje svakog djeteta doprinosi iznos od po 300,00 EUR od 01. srpnja 2025. i do svakog 15.- tog u mjesecu.

    17. Tužiteljica je u iskazu navela da s djecom stanuje u stanu na adresi [adresa], površine 76m2, za koji režije iznose mjesečno oko 300,00 eura. Ratu kredita za stan u iznosu od 550,00 eura mjesečno, plaća tuženik. Za oboje djece mjesečno za hranu potrošim oko 300,00 eura, za higijenu za njih oboje do 100,00 eura jer O ima atopijski dermatitis. Odjeću i obuću kupuju sezonski i za njih oboje to prosječno mjesečno iznosi 200,00 eura, dok je vrtić za oboje 140,00 eura. ĆV ide na Sportiće, a O na taekwondo, koje aktivnosti su 40,00 eura za svakoga. Za O se otprilike polugodišnje kupuju stvari za treninge, pa je lani kupila štit po cijeni od 50,00 eura. Oboje djece u okviru vrtića odlazi na predstave, izlete, otprilike je to 10,00 eura mjesečno za njih oboje. Djeca su od obiteljskog prijatelja oporučno dobila stan u [adresa], ali je isto osporeno od strane zakonskih nasljednika te je ostavinski postupak je u tijeku i ročište pred sudom je u srpnju 2026.

    17.1. Tuženik je u iskazu naveo da je zaposlen kao sveučilišni profesor s radnim vremenom od 8:00 do 16:00, time da je isto fleksibilno jer ima mogućnost rada od kuće. Ostvaruje plaću između 2.400,00 i 2.500,00 eura, kao i naknadu za hranu i nagradu za rezultate, time da je sljedeće godine neću moći dobiti obzirom na slobodnu studijsku godinu. Može ostvariti i nadoknadu troškova vrtića, na način da mu fakultet iznos koji plati vrati. Vlasnik je stana na adresi [adresa] i na adresi [adresa], time da je taj stan bračna stečevina njega i tužiteljice. Imam i poljoprivredno zemljište u [adresa], no ne zna veličinu toga. U svojem vlasništvu ima dionice HT-a, ne zna koliki broj. Koristim se vozilom koje mu je ustupila majka i mjesečno na gorivo troši oko 100,00 eura. Plaćam kredit za stan na adresi [adresa], u iznosu od 535,00 eura. Režije za njegov stan iznose 200,00 eura. Iskazao je da vaki drugi mjesec plaća trošak vrtića od 140,00 eura, koje je navode tužiteljica osporila u podnesku od 08. svibnja 2026. navodeći i dokazujući isto ispisom prometa po računu, da je tuženik od rujna 2025. do travnja 2026. uplatio vrtić samo dva puta. Zbog problema s leđima odlazi na masaže na što mjesečno trošim do 150,00 eura, a dodatno pomaže majci iznosom od oko 150,00 eura mjesečno time da joj je sada platio naočale od 400,00 eura. Na hranu troši između 200,00 i 300,00 eura, na higijenu do 100,00 eura, na odjeću i obuću oko 200,00 eura mjesečno. Od rujna 2025. nije uplaćivao majci za uzdržavanje djece, ali je djeci kupovao igračke, obuću, čizme za kišu, imao je trošak zimovanja, kupuje hranu kada dođu kod mene, u 12. mjesecu je majci uplatio iznos od oko 100,00 do 200,00 EUR s osnova polovice troška za skijanje djeteta, a također je platio pola troška proslave rođendana u iznosu od 150,00 eura.

    17.2. Uvidom u potvrdu Porezne uprave o visini dohotka i primitaka tuženika u 2025. utvrđeno je da je tuženik ostvario dohodak od nesamostalnog rada, imovine i imovinskih prava, kapitala i inozemni dohodak u ukupnom iznosu od 32.331.61 EUR, što umanjeno za porez u prirez od 4.597,00 EUR iznosi 27.734, 61 EUR, a uvećano za neoporezivi primitak od 8.822,85 EUR iznosi 36.557,46 EUR, odnosno prosječno mjesečno 3.046,45 EUR.

    18. Prema Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj 75/25) mlt. ĆV je u vrijeme pokretanja postupka i roditeljskog razdvajanja bio u dobi od 3 godine, dok je aktualno star 4 godine. Mlt. O je u vrijeme roditeljskog razdvajanja bio i aktualno jest u dobi od 6 godina (05. kolovoza 2019.). Tuženikovom mjesečnom prihodu od 3.046,45 EUR odgovaraju, prosječne potrebe mlt. djeteta u dobi do 6 g u iznosu od 502,00 EUR, time da je tuženik vlasnik i druge pokretne i nepokretne imovine.

    18. Primjenom odredbe čl. 307. st. 1. i. 2., čl. 311., čl. 314. i čl. 317. ObZ-a sud je temeljem iskaza tužiteljice i iskaza tužitelja u dijelu kojim je iskazivao o potrebama mlt. djece i u dijelu iskaza o plaćanju kredita za stan u kojem djeca žive, cijeneći da uzdržavanje ne smije povećati životni standard drugog roditelja, procijenio da je za uzdržavanje svakog mlt. djeteta, obzirom su im troškovi podjednaki, mjesečno potrebno oko 600,00 za troškove s osnova hrane, odjeće, obuće, stanovanja (režije i kredit), higijene i vrtića. Otac prosječno mjesečno zarađuje oko 3.000,00 EUR, vlasnik je stana u kojem aktualno stanuje te suvlasnik u ½ dijela (obzirom obje stranke navode da je stan bračna stečevina); vlasnik je poljoprivrednog zemljišta u [adresa], dionica HT-a u neutvrđenom broju te ostvaruje inozemni dohodak. Njegovi se rashodi odnose na kredit za stan koji je bračna stečevina od 535,00 EUR, režije u iznosu od 200,00 EUR, hranu između 200,00 i 300,00 EUR, higijenu oko 100,00 EUR, odjeću i obuću oko 200,00 EUR; pomaže majci mjesečnim iznosom od 150,00 EUR. Time je sud ocijenio da je tuženik za uzdržavanje svakog mlt. djeteta u mogućnosti podmirivati mjesečni iznos uzdržavanja od 300,00 EUR, koju obvezu je sud odredio od 04. rujna 2025., pa nadalje obzirom je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da su se kao supružnici razdvojili 04. rujna 2025., kada je tuženik iselio iz zajedničkog stana gdje su do tada svi zajedno stanovali i uselio je u svoj studentski stan na adresi [adresa], pri čemu iz njegova iskaza slijedi da od tada majci djece nije plaćao za uzdržavanje. Njegove navode da je kupovao djeci odjeću i obuću tužiteljica je osporila u podnesku od 08. svibnja 2026. navodeći da je zadržao ključeve stana gdje su svi zajedno prije živjeli te često dolazi u stan po dječju odjeću i obuću, pribor za higijenu i sl., koje pak stranačke navode tuženik dalje nije osporio. U iznos određenog uzdržavanja uračunata je tuženikova obveza kredita koji plaća, uz naznaku da je riječ o teretu bračne stečevine koju stranke još nisu riješile. Pri donošenju odluke o uzdržavanju sud je posebno cijenio odredbu čl. 310. ObZ-a prema kojoj roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu te se svakodnevna skrb smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odluka o uzdržavanju sadržana je u točki V. izreke presude, a zatezna kamata dosuđena je sukladno čl. 29. ZOO-a s dospijećem do svakog 20. u mjesecu za tekući mjesec, pri čemu je sud u točki VI. odbio tužbeni zahtjev u dijelu uzdržavanja za razdoblje od 01. srpnja 2025. do 03. rujna 2025. Za navesti je i da pri donošenju odluke sud nije cijenio kao imovinu djece vlasništvo stana jer je postupak u odnosu na stjecanje te nekretnine u tijeku i nije poznat njegov ishod.

    19. Tijekom postupka je utvrđeno da su odnosi između roditelja narušeni i da su mlt. djeca dionikom takvih odnosa. Osobni odnosi oca i djece aktualno se ostvaruju svaki drugi vikend od petka do nedjelje i svaki tjedan od utorka do četvrtka. Prema iskazu voditeljice mjere, često se događaju promjene u terminima i u tom dijelu roditelji traže njezinu intervenciju jer se javljaju poteškoće oko toga tko je kome dao više vremena. Dodatno tome, otac od vremena faktičnog razdvajanja roditelja ne doprinosi za uzdržavanje djece uplatnom mjesečnog novčanog iznosa. U takvim okolnostima, ovaj je sud mišljenja da je odnos među strankama u dijelu adrese stanovanja, osobnih odnosa, a posljedično i uzdržavanja, potrebno privremeno urediti do pravomoćnog okončanja ovog postupka, a u skladu s odredbom čl. 536. ObZ-a. Time sud cijeni da je u interesu mlt. djece na istovjetan način urediti ova pitanja i privremenom mjerom do pravomoćnog okončanja ovog postupka, pa je temeljem navedene zakonske odredbe odlučeno kao pod točkom I. do V. rješenja. Trajanje ove privremene mjere temelji se na odredbi čl. 351. Ovršnog zakona (Narodne novine 131/20, 114/22), a odluka o tome da žalba ne odgađa provedbu privremene mjere na odredbi čl. 535. ObZ-a.

    20. Odluka o trošku postupka sadržana u točki VII. izreke donesena je suglasnošću stranaka i primjenom odredbe čl. 366. st. 2. ObZ-a.

    U Zagrebu, 09. srpnja 2026. godine

    Sutkinja

    Valentina Vedrina Parlov

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u putem ovog suda a o žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    1. tužiteljici po pun.

    2. tuženiku po pun.

    3. posebnoj skrbnici mlt. djeteta

    3. na znanje HZSR, Područni ured Trešnjevka

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.