REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: PR-1803/2025-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 11. lipnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja HM, odvjetničke vježbenice i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 9. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I./ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da isplati tužitelju AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 2.550,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 29. kolovoza 2025. do isplate, kao i parnični trošak u iznosu od 1.612,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od 9. srpnja 2026. do isplate, sve prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
II./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu kojim zahtijeva da mu tuženik Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, isplati iznos od 20,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 29.8.2025. do isplate.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 21.3.2025. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac, tako da je obilazio gradilište i pao na stubama koje su imale neravnine. Tužitelju je priznata ozljeda na radu 21.3.2025. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta, jer je tužitelj obavljao posao na uobičajeni način i uz upotrebu dužne pažnje i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac je u vrijeme štetnog događaja imala kod tuženika zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema radnicima. Tužitelj se liječio kod svoga liječnika gdje mu je dijangosticirana ozljeda: Vulnus lacerocontusum cruris. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer je zbog ozljeda trpio intenzivne bolove i strah, zaostala mu je naruženost te je za vrijeme liječenja trebao pomoć i njegu druge osobe. Kod tužitelja se javila infekcija, zbog čega je liječenje trajalo duže i strah od posljedica i za liječenje je bio veći i dugotrajniji, te je morao mirovati i uzimati antibiotike, odlaziti na previjanja. Slijedom navedenog, preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 30.3.2026. tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to zbog pretrpljenih bolova 800,00 eura, pretrpljenog straha 650,00 eura, duševne boli zbog naruženosti 1.000,00 eura, te imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu (20hx6,00 eura) iznos od 120,00 eura, odnosno ukupni iznos od 2.570,00 eura sa zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje pasivnu legitimaciju jer je u trenutku štetnog događaja poslodavac tužitelja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac, imao sa tuženikom zaključeno osiguranje odgovornost iz obavljanja djelatnosti, o kojem osiguranju je izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja] važeća za razdoblje od 01.04.2024. do 01.04.2025. Prema činjeničnim navodima iz tužbe proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o šteti koju je tužitelj doživio dana 21.03.2025., kada je navodno, padom na stepeništu, zadobio ozljedu na radu pri obilasku gradilišta. Tuženik osporava nastanak štetnog događaja, uzročno posljedičnu vezu, odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik smatra dinamiku nastanka štetnog događaja životno nelogičnom. Naime, iz dokumentacije koju tužitelj prilaže tužbi proizlazi da se nezgoda dogodila silazeći niz s tepenice, dok se povreda nalazi na prednjoj strani potkoljenice. Također, sukladno priloženoj dokumentaciji, proizlazi da se sporna tužiteljeva povreda naknadno inficirala i to gotovo mjesec dana nakon spornog pada, a što nije i ne može biti odgovornost tuženika - naročito jer razlog inficiranja ozljede tužitelj niti ne specificira, niti on proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Nastavno na u tužbi opisanu dinamiku nastanka štetnog događaja, tuženik smatra da je tužitelj mogao zadobiti ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji bilo gdje. Tužitelj je navodno pao na stepeništu dana 21. ožujka 2025. oko 08:00 sati, dok iz medicinske dokumentacije koju prilaže spisu proizlazi da je medicinsku pomoć potražio tek 09. travnja 2025., dakle gotovo dvadeset dana nakon navodnog pada. Stoga nije životno logično da bi osoba koja tvrdi da joj je nastala povreda intenziteta koji bi opravdao potraživanje u visini od čak 2.200,00 EUR, a koliko tužitelj potražuje tužbenim zahtjevom, čekala toliko dugo liječničku pomoć. Slijedom navedenog, osporava uzročno-posljedičnu vezu između opisane dinamike nastanka štetnog događaja i dijagnoze navedene u medicinskoj dokumentaciji. Međutim, sve i da je do štetnih posljedica kod tužitelja došlo na opisani način, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer na strani osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecali na nastanak štetnog događaja, već je šteta nastala isključivo zbog nepažnje oštećenika na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći. Tuženik ističe da osiguranik može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako na štetu osiguranik nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći. Tuženik kao osiguratelj ne odgovara isto kao i osiguranik, odnosno ne odgovara u smislu općih propisa građanskog prava, zato što on nije štetnik – dakle osoba odgovorna za štetu, već odgovara samo u okvirima Ugovora o osiguranju/police i pripadajućih uvjeta. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, jer je isti previsoko postavljen za sve vidove štete s obzirom na postojeću dokumentaciju te važeću sudsku praksu. Tuženik ističe kako je, sukladno dokumentaciji HZZO-a, a koju u spis prilaže tužitelj, težina sporne ozljede ocijenjena kao „lakša“. Opreza radi, osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe njege i pomoći, iz razloga što tužitelj nije uz tužbu dostavio nikakav dokaz da mu je ista pružena, odnosno da mu je uopće bila potrebna. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 9-15 spisa), Odštetni zahtjeva (list 16 spisa), Policu osiguranja (list 21-25 spisa), zdravstveni karton (list 35-101 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Božidaru Šebečiću (list 103-104 spisa), te je saslušan tužitelj (list 129 spisa) i svjedoci PM i GM (list 134-135 spisa).
4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05,2/07,84/08,96/08,23/08, 57/11, 25/13 i 70/19 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.
5. Predmet ovog postupak je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastalu na radu u štetnom događaju dana 21.3.2025.
6. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, a sporan je nastanak štetnog događaja, uzročno posljedičnu vezu, odgovornost tuženika i visina štete.
7. Iz prijave o ozljedi na radu, koju je sud prihvatio kao mjerodavnu i vjerodostojnu, sud je utvrdio da je dana 21.3.2025. oko 8 sati u Remtetičkkom gaju 14 tijekom obavljanja redovnog radnog zadatka na mjestu gdje je obavljao rad tužitelj silazio po stepenicama koje imaju neravnine te je uslijed toga pao i ozlijedio koljeno.
8. Tužitelj je u svom iskazu naveo da radi u Zrinjevcu kao voditelj održavanja parkovne opreme. Dobili su dojavu da je srušen koš na košarkaško-nogometnom igralištu u Remetinečkom gaju, te je tamo krenuo kako bi to popravio. Tamo su se nalazile stepenice po kojim je krenuo prema dolje prema igralištu, te je primijetio kako koš stoji na podu. Ove stepenice su bile betonske i neravne, te je hodao po njima prema dolje i spotaknuo se na jednu neravninu, te je pao prema naprijed na beton, na ruke i na koljena, te je ozlijedio desnu potkoljenicu. Nakon ozljede tuđu pomoć i njegu su mu pružali supruga i sin, te su ga oni vodili na previjanja, a to je dugo trajalo jer je dobio bakteriju na rani, pa je dobivao antibiotike i odlazio na previjanja, te su oni odlazili u trgovinu po hranu i stvari. Doktorica je na trećem ili četvrtom previjaju posumnjala u bakteriju, te ga je poslala na dodatne preglede na kojima je ustanovljena bakterija, te je dobio 2 antibiotika, a doktorica mu nije objasnila zbog čega se ta bakterija pojavila.
9. Svjedok PM je izjavio da je u spornom razdoblju bio voditelj odjela za održavanje i nadređeni tužitelju, a tužitelj je bio voditelj tima za proizvodnju i montiranje parkovne opreme, te on sa svojim timom odlazi na teren. Navodi da on nije očevidac događaja, ali je iz zapisnika vidio da je tužitelj ozlijeđen pri obavljanju svojih poslova, da je tužitelj zapeo i zadobio posjekotinu, te je kasnije imao problema sa zarastanjem rana.
10. Svjedok GM je izjavio da radi u Zrinjevcu kao rukovoditelj proizvodnje i postave parkovne opreme, te isti posao obavlja i tužitelj, te oni rade zajedno. Spornog dana su silazili niz stepenice kod Doma zdravlja u Remetinečkom gaju, te se je tužitelj u jednom trenutku na stepenici spotaknuo i strovalio dolje. Radi se o kamenim stepenicama koje su neravne i koje vode prema košarkaškom igralištu gdje su krenuli jer su tamo trebali raditi.
11. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja i svjedoka GM budući je jasan i životno uvjerljiv, te su međusobno suglasni, a suglasni su i sa ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka. Sud nije cijenio iskaz svjedoka PM jer isti nema neposrednih saznanja o odlučnim činjenicama.
12. Dakle, tužitelj je u toku redovnog radnog vremena na mjestu gdje je obavljao rad, silazio po betonskim neravnim stepenicama kako bi došao do igrališta gdje je trebao popraviti srušeni koš, te se pri silasku spotaknuo na jednu neravninu na stepenicama, te je pao prema naprijed na beton, na ruke i na koljena, te je ozlijedio desnu potkoljenicu.
13. Stoga, tuženik odgovara tužitelju po pravilima o objektivnoj odgovornosti imajući pri tome u vidu odredbu čl. 111. st. 1. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, kao i odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, dalje: ZZR (Narodne novine broj: 71/14) kojom je propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema čl. 25. st. 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
14. Kako je tužitelj ozlijeđen u radno vrijeme i na mjestu rada prilikom silaska po neravnim betonskim stepenicama, pri čemu se spotaknuo i pao te je ozlijedio desnu potkoljenicu, te i iz zdravstvenog kartona tužitelja proizlazi da je tužitelj toga dana bio kod liječnika, te je i medicinskim vještačenjem utvrđeno da postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i zadobivene ozljede desne potkoljenice, to valja zaključiti da u konkretnom slučaju postoji uzročno posljedična veza između rada tužitelja i ozljede tužitelja, slijedom čega proizlazi odgovornost poslodavca za svoga radnika odnosno tuženika kao osiguravatelja poslodavca sukladno čl. 964. i čl. 965. ZOO-a.
15. Kako je tužitelj pao pri silasku po stepenicama zbog neravnina na tim stepenicama, a tuženik nije ničim dokazao okolnosti koje bi ga oslobodile odgovornosti za nastanak štetnog događaja sukladno odredbi čl.1067. ZOO-a i čl. 25. st. 2. ZZR u vezi s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP, a niti je imao daljnjih dokaznih prijedloga na te okolnosti, to je ovaj sud zaključio da je tuženik kao osiguravatelj poslodavca odgovoran za nastanak štetnog događaja.
16. Radi utvrđivanja osnove i visine štete, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja te je provedeno medicinsko vještačenje. Vještak dr. Božidar Šebečić u svom nalazu i mišljenju izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja te je izvršio pregled tužitelja te je temeljem navedenog utvrdio da je tužitelj rođen 1966. i da je dana 21.03.2025. stradao na radnom mjestu. Kod obilaska gradilišta pao je na stubama. Zadobio je udarno-razderotnu ranu desne potkoljenice. Prema opisu mehanizma ozljeđivanje iz prijave ozljede na radu, postoji uzročnoposljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedene ozljede. Liječen je redovitim previjanjem kod svog obiteljskog liječnika. Tijekom liječenja je došlo do infekcije rane zbog čega su mu ordinirani antibiotici. Na bolovanju je bio do 16.05.2025. Tužitelj je trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno. Tužitelj je trpio primarni strah srednjeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) srednjeg intenziteta 3 dana, manjeg intenziteta 2 tjedna kumulativno. Dva ožiljka na prednjoj strani desne potkoljenice veličine 7-4 cm, i 4x3 cm, boje okolne kože prekriveni ljuskicama kože predstavljaju naruženje manjeg stupnja koje je povremeno vidljivo trećim osobama. Tuđa pomoć i njega nestručne osobe mu je bila potrebna 2 sata dnevno 10 dana za vođenje na kontrolne preglede u prvoj fazi liječenja, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužitelja je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 16.05.2025.
17. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, te na isti niti stranke nisu imale primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.
18. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju provedenog medicinskog vještačenja, te pregledom medicinske dokumentacije i ostalih dokaza u spisu, utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio udarno-razderotnu ranu desne potkoljenice, te postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedene ozljede, a tijekom liječenja je došlo do infekcije rane zbog čega su mu ordinirani antibiotici, a zbog zadobivene ozljede je trpio bolove i strah određeno vrijeme i određenog intenziteta, zaostala su mu dva ožiljka na prednjoj strani desne potkoljenice veličine 7-4 cm, i 4x3 cm, boje okolne kože prekriveni ljuskicama kože, koji predstavljaju naruženje manjeg stupnja koje je povremeno vidljivo trećim osobama. te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega 20 sati (2 sata dnevno 10 dana), te je liječenje tužitelja završeno odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 16.05.2025.
19. Prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Obzirom da je utvrđeno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, ispunjene su pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO da se tužitelju odmjeri pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu.
20. S obzirom na ovakvo utvrđeno činjenično stanje, cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, vrstu i lokalitet ozljeda te popratne tegobe kojima je tužitelj bio izložen, životnu dob tužitelja (rođen 1966. godine), zaostalo naruženje manjeg stupnja koje je samo povremeno vidljivo trećim osobama, a tužitelj nije ni tvrdio da mu je zbog toga nelagodno pri pogledu drugih ljudi, te okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud smatra da primjerena novčana naknada tužitelju za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznosi ukupno 2.450,00 eura, odnosno po slijedećim kriterijima: za fizičke boli 800,00 eura, za strah 650,00 eura i za duševne boli zbog naruženosti 1.000,00 eura.
21. Nadalje, kako je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 20 sati, te je ista tužitelju pružana besplatno, a po ocjeni ovog suda primjerena je cijena sata tuđe pomoći i njege 5,00 eura po satu, budući je to primjereno cijenama na tržištu (čl. 223. ZPP-a), to primjerena novčana naknada tužitelju s osnove tuđe pomoći i njege iznosi 100,00 eura sukladno čl. 1095. st. 2. ZOO, dok je odbijen preostali dio zahtjeva u iznosu od 20,00 eura.
22. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo dosuditi naknadu (neimovinske i imovinske) štete u ukupnom iznosu od 2.550,00 eura, dok je odbijen preostali dio zahtjeva u iznosu od 20,00 eura.
23. Prema čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Čl. 1103. ZOO određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj je uz tužbu dostavio odštetni zahtjev kojeg je prije tužbe dostavio tuženiku 29.8.2025., te je isti podnesen nakon što je završilo liječenje tužitelja i nakon što je stabilizirano njegovo zdravstveno stanje, budući je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je isto završeno 16.05.2025. Stoga je po ocjeni ovog suda osnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 29.8.2025., do isplate.
24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1 ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to: za sastav odštetnog zahtjeva po Tbr. 32 - 100 bodova, za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 100 bodova, ročište 13.1.2026., 14.5.2026. i 11.6.2025. po Tbr. 9/1 - po 100 bodova za svako, podnesak od 30.3.2025. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 1.050,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 1.312,50 eura. Tome valja dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura koji je bio neophodan za vođenje parnice, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 1.612,50 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 15.1.2026. i 18.2.2026. jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a, budući je tužitelj mogao dostaviti uplatnicu bez podneska, te je na pripremnom ročištu mogao predložiti da sud službenim putem zatraži zdravstveni karton od tužiteljevog liječnika. Isto tako, tužitelju nije priznat trošak ročišta za objavu presude, jer isti nije dospio u vrijeme zaključenja glavne rasprave, a nije izvjesno da li će ista na to ročište pristupiti ili ne. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP -a.
U Zagrebu, 9. srpnja 2026.
Sudac:
Monika Ferić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u roku od 15 dana.
DNA:
1. Pun. tužitelja
2. Tuženiku
3. Spis
