Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    STALNA SLUŽBA U SINJU

    Broj: Psp-55/2024-30

    Petrovac 3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Mireli Perković, odvjetnici u Sinju, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Darku Varnici, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi smetanja posjeda, 09. srpnja 2026.,

    r i j e š i o j e :

    I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

    " I. Utvrđuje se da je tuženik ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dana 04. travnja 2024.g. zasmetao tužitelja VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica], kuća, zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koja je na Skici izmjere geodetskog vještva prikazana slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-A, na način da je bez najave, pitanja, dopuštenja i/ili znanja tužitelja na sjeverozapadnom dijelu č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na etaži podrum prikazanoj na Skici izmjere geodetskog vještva slovima A-B-M-N-A, izvršio građevinske radove, betonirao strop s crvenim blokovima, koje vještvo sudskog vještaka za geodeziju Sanje Sablić, mag.ing.geod. et geoinf., od 22. travnja 2025.g., čini sastavni dio ovog Rješenja, odnosno da je djelomično probio strop etaže podruma tužiteljeve kuće te postavio „šalung”, tj. građevinsku oplatu, bočne betonske blokove, obavio pripreme za betoniranje i izvedbu hodnika kroz tužiteljevu kuću, te obavio betoniranje izvedenog hodnika u tužiteljevoj kući, čime je narušio i promijenio unutarnji izgled tužiteljeve kuće, te samovlasno postavio anagrafsku oznaku 87A na zid tužiteljeve kuće i nova ulazna vrata s bravom iznad etaže podruma tužiteljeve kuće i time onemogućio tužitelja u nesmetanom ulazu u tužiteljevu kuću iznad etaže podrum na sjeverozapadnom dijelu č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja na način da tužitelju omogući nesmetan ulaz u tužiteljevu kuću iznad etaže podrum na sjeverozapadnom

    dijelu č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i da ukloni sve što je u tužiteljevoj kući samovlasno izgradio i na tužiteljevu kuću samovlasno postavio, a osobito opisani hodnik odnosno betonirani strop s crvenim blokovima u podrumu tužiteljeve kuće, ulazna vrata i anagrafsku oznaku 87A na zidu tužiteljeve kuće, te mu se zabranjuje svako daljnje isto ili slično uznemiravanje.”

    II. Dužan je tuženik u roku od osam dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku počev od donošenja prvostupanjskog rješenja, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pa sve do isplate."

    II. Odbija se kao neosnovan prijedlog radi određivanja privremene mjere koji glasi:

    " 1. Određuje se privremena mjera i nalaže tuženiku da odmah prestane sa smetanjem posljednjeg mirnog posjeda tužitelja na č. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na način da odmah, na vlastiti trošak, prestane sa svim građevinskim radovima na tužiteljevoj nekretnini i ukloni sve izrađeno na istoj odnosno da uspostavi prvobitno stanje na predmetnoj nekretnini tužitelja, te se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično ponašanje ubuduće.

    2. Ako tuženik i nakon donošenja ove privremene mjere, nastavi smetati posjed tužitelja izvođenjem građevinskih radova ili na bilo koji drugi način, te se ne pokori nalogu Suda, Sud će tuženiku izreći novčanu kaznu od 1320,00 EUR.

    3. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju trošak sastava prijedloga za izdavanje privremen mjere u iznosu od 100,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku počev od donošenja privremene mjere po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg

    polugodišta za tri postotna poena, pa sve do isplate.

    4. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja spora u ovoj pravnoj stvari.

    III. Nalaže se tužitelju da tuženiku u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.263,27 EUR.

    Obrazloženje:

    1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda i prijedlog radi određivanja privremen mjere.

    2. U tužbi se navodi da je tužitelj vlasnik za cijelo i posljednji mirni posjednik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Sinj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i označena kao č. zgr. [katastarska čestica], kuća, te je kod Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj, upisan u posjedovnom listu: 4128, kao posjednik nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] ZGR, Vučkovići, zgrada, površine 62 m2, K. O. [katastarska općina]. Tužitelj je samostalno i putem svojih pravnih prednika u mirnom i neprekinutom posjedu navedene nekretnine preko 100 godina. U naravi se radi o „staroj rodnoj kući” tužitelja u koju isti redovito dolazi i ista ima priključke i septičku jamu. Tuženik je suvlasnik u određenom suvlasničkom omjeru nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Sinj, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i označena kao č. zgr. [katastarska čestica], kuća i dvor površine 55 m2, kuća površine 40 m2, dvor površine 15 m2, dok su u posjedovnom listu: 1769 K. O. [katastarska općina], kao posjednici navedene nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica], Vučkovići, kuća i dvorište površine 55 m2 upisane treće osobe. U naravi se radi o staroj kući u kojoj nitko ne živi najmanje zadnjih 50.g. pa tako ni tuženik. Također, u naravi se radi o nekretninama (č. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška], i č. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] obje K. O. [katastarska općina]) koje se nalaze neposredno jedna uz drugu i dijele zajednički zid.

    2.1. Nadalje, u tužbi se navodi da je dana, 04. travnja 2024. godine tuženik samovlasno zasmetao posljednji mirni posjed tužiteljeve nekretnine, u naravi kuće, označene kao č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na način da je tuženik prilikom radova na rekonstrukciji kuće čiji je suvlasnik, č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], bez najave, pitanja, dopuštenja i/ili znanja tužitelja izveo određene građevinske radove na tužiteljevoj kući tako da je djelomično probio strop tužiteljeve suterenske prostorije (konobe), prodro u prizemlje te postavio „šalung” tj. građevinsku oplatu, bočne betonske blokove i obavio pripreme za betoniranje i izvedbu hodnika kroz tužiteljevu kuću, koje betoniranje je u međuvremenu dovršio. Tužitelj za navedene radove saznao isti dan, dakle 04.04.2024.g. od brata CS iz [adresa], 21230 Sinj, koji ga je telefonski upozorio na samovlasno smetanje posjeda od strane tuženika. Tužitelj je tuženika više puta telefonski upozorio da prestane sa navedenim radovima odnosno sa smetanjem tužiteljeva posjeda i to upravo dana 04.04.2024.g., 11.04.2024.g., 16.04.2024.g., te 15.04.2024.g. putem SMS poruke, zahtijevajući od tuženika da sve vrati u prvobitno stanje kao i da će ga u protivnom tužiti što je tuženik izričito odbio učiniti i odgovorio da ga nije briga i da će svejedno nastaviti sa radovima kako je naumio.

    3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te navodi da je ista neosnovana, predlaže da sud tužbu odbije, a tužitelja obveže na plaćanje troškova postupka. Tuženik navodi da se ne radi o smetanju posjeda jer on kao suvlasnik kuće katastarskih oznaka 81 zgr. K. O. [katastarska općina] ima pravo služnosti prolaza preko tužiteljeve kuće katastarskih oznaka 80 zgr. K. O. [katastarska općina] da bi mogao ući u svoju kuću. Tuženik navodi da su njegovi prednici i on uvijek i neprekinuto koristili služnost prolaza preko tužiteljeve nekretnine. Budući da je se prolaz urušio, a vlasnik, tužitelj, ništa nije poduzeo nije mu preostalo ništa nego da pristupi rekonstrukciji dotičnog prolaza da bi mogao ući u svoju kuću, kao što je i do tada ulazio. Rekonstruirani prolaz nikada nije služio nikakvoj namjeni osim prava služnosti prolaza njegovih prednika i njega da dođu do svoje nekretnine.

    4. Tužba je uređena podneskom od 16. lipnja 2025. (list 102-104 spisa), nakon provedenog vještačenja po vještaku za geodeziju.

    5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži sudsku zaštitu posjeda na način da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda od strane tuženika na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica], kuća, zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na sjeverozapadnom dijelu č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na etaži podrum prikazanoj na Skici izmjere geodetskog vještva slovima A-B-M-N-A, betoniranjem stropa s crvenim blokovima, djelomičnim probijanjem stropa etaže podruma tužiteljeve kuće te postavljanjem „šalunga”, tj. građevinske oplate, bočne betonske blokove, obavio pripreme za betoniranje i izvedbu hodnika kroz tužiteljevu kuću, te obavio betoniranje izvedenog hodnika u tužiteljevoj kući, te da se tuženiku naloži uspostava posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja, te da se zabrani tuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

    6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    7. Iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Sanje Sablić od 22. travnja 2025. godine proizlazi da je očevidom obavljenim na licu mjesta 24. ožujka 2025. godine identificiran sporni prostor te da se sporni prostor nalazi na č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te je prikazan u vještvu na skici izmjere slovima A-B-M-N-A.

    8. Nesporno je među strankama da je tužitelj obavio radove specificirane u tužbi upravo na spornom prostoru koji je u vještvu na skici izmjere prikazan slovima A-B-M- N-A.

    9. Sporno je da li je tužitelj posljednji mirni posjednik spornog prostora prikazanog na skici izmjere iz vještva upravo slovima A-B-M-N-A.

    10. Mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009.,153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.) glase kako slijedi:

    Članak 10.

    (1) Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

    (2) Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik.

    (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi(posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik.

    (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično.

    (5) S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

    (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici.

    Članak 22.

    (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

    (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

    (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

    11. Mjerodavne odredbe Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.,96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u nastavku: ZPP) glase kako slijedi:

    „Članak 441.

    Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.“

    12. Svjedok AS je iskazao da je tu došao prije nekih 45 godina i njegova kuća je u neposrednoj blizini tako da on gleda u tu kuću. Iskazao je da se sjeća da je Predragov otac MS kojeg su zvali V upravo u tom dijelu gdje ČS sada gradi držao prasad. Dole je držao prasad, a gore se penjao po stepenicama na balaturu. Iskazao je da se na fotografija sa lista 85 spisa na donjoj fotografiji sa lijeve strane vide stepenice o kojima je govorio da je V se penjao i prolazio, a u prizemlju- podrumu ispod zelenih vrata se nalazi prostor u kojem je držao prasad. To je tako bilo do njegove smrti. Nakon njegove smrti jedino je viđao ČS da tu dolazi, kao i BS koji je tu dokasno živio. VS tu nije viđao da dolazi od njegovog djetinjstva.

    13. Svjedok RS je iskazao da se radi o kući u kojoj je stanovao njegov otac, njegova obitelj, obitelj od pokojnog oca od ČS, jedan dio su koristile dvije žene koje su umrle, a drugu kuću je koristila teta od LS. On živi u neposrednoj blizini, a ovdje dođe tjedno barem jedan put. Poznato mu je da ČS vrši nekakve radove u toj kući, a ono što je on vidio da te radove obavlja u onom dijelu kuće koji je koristio najprije njegov otac i njegova obitelj, pa potom ČS. Svjedok je iskazao da se na fotografiji sa lista 85. spisa sa lijeve strane vide stepenice, te vrata sa lijeve strane i to je njegova kuća dijelom. Prva vrata sa lijeve strane odmah nakon stepenica su koristile neke dvije stare cure koje su umrle. Zatim su prikazana vrata tog dijela kuće koji je koristio njegov otac ZS ili Č sa svojom obitelji. Odmah do njegovih vrata je ulaz od ČS odnosno ulaz kojim se koristio najprije njegov otac, a prolazilo se istim stepenicama. To gdje se sada na fotografiji vide ova zelena vrata tu je bio prozor i taj ulaz odnosno vrata na mjestu gdje je bio prozor je probio ČS. On je ove radove počeo vršiti prije možda 3-4 godine. Inače to gdje su ta zelena vrata dio kuće koji je koristila Predragova obitelj, a u prizemlju su držali prasad. Stepenice koje je spominjao da se ulazi njima u njegovu kuću te ČS u svoju su negdje 1969. godine gradili njegov otac, Predragov otac i Predragov stric jer su stepenice koje su prije tu bile od mulike bile uništene. To je zajedničko stepenište i balatura. U tom prostoru koji je koristio Predragov otac i kojim se dolazi ovim stepenicama bila je jedna prostorija kao hodnik pregrađena šperpločom tamna i mračna, te im je ta prostorija služila za prolaz u njihovu kuću i to ovu kuću s desne strane na fotografiji 85. gdje su sada zelena vrata.

    14. Svjedok CS je iskazao da ovaj prostor koji se nalazi uz stepenice sa lijeve strane u prizemlju je prostor šupe koju su koristili i prije kada bi se ušlo u taj prostor vidjelo se da je plafon oronuo, grede su bile ruševne, te je u tom prostoru ČS uklonio te grede te je ispilao nosače greda koje su držale podest. Taj gornji dio iznad podesta dok je on tu živio njegovi i on nisu koristili. I zmeđu te šupe i kuće u kojoj su živjeli nekada se moglo ući, ali on dok je još tu živio to je bilo zatvoreno daskama . U taj prostor iznad šupe oni nisu mogli doći iz njihove kuće jer je to bilo odvojeno daskama. Tu se samo moglo doći vratima koja vode sa stepenica iz pravca kuće u kojoj je živio ZS. To su još stari pregradili.

    15. Svjedok DS je iskazao da u taj prostor šupe se može ući nesmetano sa ove strane kako je prikazano na fotografiji sa lista 85. spisa, dok se iz njihove kuće prije moglo ući, ali je davno to pregrađeno sa nekakvom daskom ili šperpločom. Inače ova vrata koja se nalaze sa lijeve strane je stavio ČS i ta vrata nisu prije tu bila, ali je bilo otvoreno, te se tim prolazom moglo vjerojatno proći iznad njihove šupe. Zadnjih 40 godina se tu nije moglo proći zato jer tu nitko nije stanovao. Ta vrata je stavio tu ČS možda ima nekih godinu do godinu ipo dana. ČS i njegova obitelj nikada nisu koristili ovaj prostor šupe niti sam ja vidio da je netko od njih ušao u tu šupu. Moguće da su oni to koristili kao prolaz dok su tu prije stanovali.

    16. Svjedok HS je iskazala da je tu živjela od rođenja i ono što zna da je ČS napravio je pod koji je stavio na mjesto gdje su bile grede i koji bi otac uvijek potpalčivao da ne propadne i prolazilo se i ulazilo tuda u njihovu kuću. Tu je bio jedini ulaz u njihovu kuću kasnije. Na fotografiji na listu 85. spisa vide se sa lijeve strane stepenice i tim stepenicama su prolazili kroz ova vrata i uzlazili desno u kuću prolazeći iznad ove šupe, a tu šupu su držale dvije tetke C i A koje su živjele uza stepenice pa lijevo, a odmah do njih koristeći iste stepenice je živio Andrijin otac zvan M. Nitko od obitelji VS nije koristio ovu šupu jer da bi oni nju koristili morali bi dolaziti od suprotne strane od svog ulaza u kuću. Oni nikada nisu ništa koristili u ovom dijelu dvorišta niti sa ove strane kuće.

    17. Svjedok ŠS je iskazao da je se u blizini tih kuća neposredno rodio, skoro na nekih 10 metara odatle tako da mu je od tada pa sve do danas sve poznato. Još od najranijeg doba sjeća se Predragovog djeda NS kojega su zvali B i kako bi od njega iz vrta uzimali kada bi im što trebalo od selena do kapule i ostalih stvari majka bi ga poslala da NS odnese novce njegovoj kući i on se sjeća da bi u njegovu kuću ulazio tim stepenicama gdje su sa lijeve strane živjele dvije žene C i A, pokraj njih Andrijin otac Č zvan R i onda su bila vrata kojima se ulazilo u kuću Predragovog djeda NS kroz jedan prostor koji je bio odijeljen nekom šperpločom, lesonitom sa lijeve strane, a desno nakon toga su vodila vrata u kužinu. U tu njihovu kuću moglo se ući jedino kroz ta vrata, te je tek ČS nedavno probio vrata sa druge strane kuće i sazidao stepenice. U prizemlju ispod tog prostora kojim se ulazi u njegovu kuću bila je šupa u kojoj je pokojni R odlagao drva a sa lijeve strane ispod stepenica su ove dvije žene držale drva za potpalu. Predragov otac je držao svinje u prizemlju, a ovaj prostor gdje je ČS skinuo grede je upravo taj prostor kojim su oni ulazili u kuću. Te grede su bile potpuno istrunule. Inače obitelj od VS nikada nije koristila ovu šupu niti ovaj prostor s ove strane kuće jer su oni u svoju kuću imali ulaz s druge strane. U posjedu ovog prostora gdje je srušio grede i napravio pod ČS je još nakon smrti svoga oca. Najprije su u njihovu kuću bila vrata drvena koja su se potpuno iscrvotočila te je ČS promijenio ta vrata i stavio druga vrata, a ta vrata je stavio prije par godina jer su djeca stalno ulazila unutra, bio je drveni tavan koji je potpuno istrunio.

    18. Tužitelj VS je iskazao da ga je u ožujku 2024. godine nazvao na mobitel ČS da li želi prodati svoju kuću koja se nalazi u [adresa] u [adresa] u ČS. Rekao mu je da ne želi kuću prodati jer je to njegova djedovina. Nakon toga on ga je ponovno nazivao i tražio da mu proda kuću te mu je na njegovo inzistiranje i rekao da bi kuću prodao, rekao mu je cijenu, okvirnu na što je on rekao da je ta cijena previsoka i da on toliko ne može platiti. Dana 4. travnja 2024. godine njega je nazvao brat CS i rekao mu da u toj mojoj kući ČS vrši neke građevinske radove. U zadnjih 50 godina tuženik nikada nije koristio ovaj sporni prostor. U tom prostoru jedino je živio njegov brat CS, a prije 50 godina svi koji su tu živjeli su napustili Vučkoviće. Nije mu poznato da bi tuženik ili njegovi prednici koristili taj ulaz za doći do nekretnine čest. ZGR [katastarska čestica]. Sa prostora označenog slovima A-B-M-N se moglo ući u ostatak zgrade br. 80. Šupu koja se nalazi na čest. ZGR [katastarska čestica] nije koristio nitko od prednika tuženika, zadnje je koristio njegov brat CS.

    19. Tuženik ČS je iskazao da ovim stepenicama koje su prikazane na skici izmjere gdje u nastavku piše ulaz između slova A do N prije su postojala vrata kojima su njegovi prednici, kao i on ulazili u čest. ZGR [katastarska čestica], u kojoj je i rođen. Kako su ta vrata od vremena istrunila on je ta vrata promijenio i stavio nova, a na prostoru koji je označen slovima A-B-M-N skinuo je stare drvene grede koje su bile istrunule, a preko kojih su ulazili u njihovu kuću, te je umjesto tih starih greda nalio betonsku ploču. Između slova M i N su bila vrata kojima su oni ulazili u čest. ZGR [katastarska čestica] u kojoj su stanovali. Između slova B i M bila je šperploča i nije se moglo proći u čest. ZGR [katastarska čestica], a ne može se ni sada jer je on na tom mjestu gdje je bila šperploča blokovima ozidao zid. U tu kuću broj 81 i ne postoji nikakav drugi ulaz osim ovoga o kojem je govorio. Sa druge strane kuće u broj 81 nije se moglo ući jer nije bilo vrata, nego je on naknadno sagradio stepenice i probio vrata kako bi osigurao i ulaz sa ove druge strane.

    20. Dakle, svjedok AS koji je nesrodan s objema strankama, susjed koji boravi u neposrednoj blizini spornih nekretnina više od 45 godina, iskazao je da se jasno sjeća kako je Predragov otac VSH upravo u dijelu spornog prostora držao prasad u prizemlju, a gore se penjao stepenicama na balaturu, te je nakon njegove smrti jedino viđao tužitelja kako dolazi i koristi taj prostor.

    21. Iz iskaza svjedoka ZS proizlazi da iz kuće u kojoj su oni živjeli nije bilo prolaza u kuću koja se nalazi sa lijeve strane, što potvrđuje tuženikove navode da tužiteljeva obitelj nije imala pristup spornom hodnom prostoru koji je jedino funkcionalnom vezom bio spojen s tuženikovim objektom (č. zgr. [katastarska čestica]), a ne s tužiteljevim.

    22. Svjedok US koji je nesrodan s objema strankama, koji živi u neposrednoj blizini i tjednim odlascima redovito prati stanje na nekretninama, dao je ključni iskaz kojim opisuje jedini ulaz u kuću tuženikove obitelji: „Odmah do mojih vrata je ulaz od ČS odnosno ulaz kojim se koristio najprije njegov otac, a prolazilo se istim stepenicama.“ Svjedok je potvrdio da je prostor koji je sada predmet spora oduvijek bio jedini funkcionalni ulaz u tuženikovu kuću (č. zgr. [katastarska čestica]), a da iz kuće tužitelja u kuću ČS se nije moglo prolaziti. Time je potvrdio fizičku i funkcionalnu odvojenost spornog hodnika od tužiteljeva dijela nekretnine.

    23. Iskaz svjedoka CS, koji je brat tužitelja, naročito je važan u dijelu u kojem je svjedok izrijekom iskazao: „Između te šupe i kuće u kojoj smo mi živjeli nekada se moglo ući, ali ja dok sam još tu živio to je bilo zatvoreno daskama.“ Dakle čak i u periodu kada je CS boravio u tužiteljevoj kući do 2000 godine fizička veza između šupe i tužiteljeve kuće bila je prekinuta, a sporni hodnik koji je vodio prema č. zgr. [katastarska čestica] bio je odvojen od tužiteljeve kuće fizičkom pregradom. Nadalje, taj svjedok je iskazao: „U tu šupu sam ulazio s druge strane kako je prikazano na fotografiji 85. spisa“, što upućuje na zaključak da je jedini pristup spornom prostoru bio sa tuženikove strane, a ne iz tužiteljeve kuće.

    24. Svjedok DS, koji je brat tužitelja je izrijekom za obitelj tuženika iskazao: „Moguće je da su oni to koristili kao prolaz dok su prije tu stanovali“.

    25. Svjedokinja HS, srodnica tuženika, također je potvrdila da se spornim prostorom ulazilo u kuću tuženika kada je iskazala: „Tu je bio jedini ulaz u našu kuću“.

    26. Svjedok ŠS, nesrodan s objema strankama, koji od najranijeg djetinjstva boravi u neposrednoj blizini dao je najpotpuniji kronološki opis posjedovnog niza tuženikove obitelji. Tako je svjedok iskazao: „onda su bila vrata kojima se ulazilo u kuću Predragovog djeda AS kroz jedan prostor koji je bio odijeljen nekom šperpločom, lesonitom sa lijeve strane, a desno nakon toga su vodila vrata u kužinu. U tu njihovu kuću moglo se ući jedino kroz ta vrata, te je tek ČS nedavno probio vrata sa druge strane kuće i sazidao stepenice.“ Time je potvrđeno da je sporni hodnik jedini ulaz u kuću tuženikove obitelji. Svjedok je opisao i posjedovni kontinuitet: djed NS ulazio je u kuću kroz sporni hodnik, nakon njega prostor je koristio otac VSH, a potom ČS. Radi se dakle, o tri generacije neprekidnog faktičnog korištenja spornog hodnika. Posebno je značajan dio iskaza: „Najprije su u njihovu kuću bila vrata drvena koja su se potpuno iscrvotočila te je ČS promijenio ta vrata i stavio druga vrata, a ta vrata je stavio prije par godina jer su djeca stalno ulazila unutra, bio je drveni tavan koji je potpuno istrunio pa nas je bilo strah.“ Mijenjanje vrata na ulazu predstavlja izričit posjedovni akt tuženika. Svjedok nadalje iskazuje: „U posjedu ovog prostora gdje je srušio grede i napravio pod ČS je još nakon smrti svoga oca“, što nedvojbeno ukazuje da je tuženik preuzeo faktičnu vlast nad spornim prostorom kao nasljednik svog oca, što predstavlja pravni kontinuitet posjeda. Također, svjedok iskazuje: „Inače, obitelj od VS nikada nije koristila ovu šupu niti ovaj prostor s ove strane kuće jer su oni u svoju kuću imali ulaz s druge strane“.

    27. Dakle, nakon provedenog dokaznog postupka i ocjene svih iskaza u njihovoj ukupnosti, sukladno načelu slobodne ocjene dokaza iz čl. 8 ZPP-a sud ocjenjuje da tužitelj nije dokazao da je bio posljednji mirni posjednik spornog prostora, a koja pretpostavka je nužna, kumulativna i nezaobilazna za pružanje posjedovne zaštite sukladno čl. 22. st. 1. i 2. ZVDSP-a , a teret njezina dokazivanja leži na tužitelju. Naime, iz iskaza pet svjedoka (AS, RS, ŠS, HS i ZS) konzistentno i nedvojbeno proizlazi da je sporni hodnik bio isključivo u faktičnoj vlasti tuženikove obitelji – djeda, oca pa tuženika kroz neprekidni višegenaracijski niz. Čak i svjedoci CS i DS potvrdili su da je fizička veza između tužiteljeve kuće i spornog hodnika prekinuta daskama/pregradnom stjenkom već desetljećima, da je jedini pristup spornom prostoru bio s tuženikove strane, te da su prednici tuženika koristili taj prostor. Dakle, tuženik ne uzurpira prostor koji bi koristio tužitelj nego doslovno popravlja prostor koji je u njegovom posjedu i ništa više od onoga kako je to bilo posjedovano od strane njega i njegove obitelji i do tada, a sve kako bi mogao i dalje istim prolazom prolaziti u svoju kuću. Tužiteljev tužbeni zahtjev pozivanjem na vlasništvo i upis u zemljišne knjige nije od utjecaja na ovaj postupak. Sukladno čl. 441. ZPP-a i čl. 22. st. 2. ZVDSP-a, raspravljanje o pravu na posjed, vlasništvu i pravnom temelju u ovom je postupku isključeno. Vlasništvo ne konstituira posjed — posjed je faktična vlast, a ne pravo.

    28. Slijedom navedenog, tužitelj nije bio posljednji mirni posjednik spornog prostora, već tuženik. Primjenom čl. 22. st. 1. i 2. ZVDSP i čl. 441. ZPP-a, na utvrđeno činjenično sanje koje ima puno uporište u rezultatima dokaznog postupka, tužbeni zahtjev tužitelja valja odbiti kao neosnovan jer tužitelj nije dokazao nužnu pretpostavku za pružanje posjedovne zaštite – da je bio posljednji mirni posjednik spornog prostora.

    29. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP. Troškovi tuženika se odnose na jednokratnu nagradu za cjelokupni prvostupanjski postupak (Tbr. 7. t. 2.) u iznosu od 500 EUR sa četiri radnje (odgovor na tužbu, ročište 24. 10. 2024. očevid 24. 03. 2025., podnesak 06. 10. 2025.), zastupanje na ročištu 19. 01. 2026., 17. 03. 2026., 27. 04. 2026., podnesak 13. 05. 2026., ročište 19. 05. 2026., sve po 100 EUR, pristojba odgovora na tužbu 13,27 EUR, što sveukupno sa PDV-om iznosi 1.263,27 EUR sukladno popisu troška tuženika od 19. 05. 2026. koji je u skladu sa stanjem spisa i u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

    U Sinju, 09. srpnja 2026. godine

    Sudac:

    Željko Gusić

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

    DNA:

    1. pun. tužitelja

    2. pun. tuženika.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.