REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1674/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Dariu Partlu na prijedlog višeg sudskog savjetnika Domagoja Balentina, u pravnoj stvari tužitelja KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Zekiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Igora Zekića, odvjetnika i Lidije Marenjak, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, te presude javno objavljene 9. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da tužitelju KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 944,23 eura bruto zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće, kako slijedi:

- na iznos od 49,80 EUR od 16. siječnja 2020. do isplate,

- na iznos od 48,58 EUR od 16. veljače 2020. do isplate,

- na iznos od 25,40 EUR od 16. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 26,61 EUR od 16. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 51,02 EUR od 16. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos od 9,57 EUR od 16. studenog 2020. do isplate,

- na iznos od 26,73 EUR od 16. prosinca 2020. do isplate,

- na iznos od 24,40 EUR od 16. siječnja 2021. do isplate,

- na iznos od 27,81 EUR od 16. veljače 2021. do isplate,

- na iznos od 26,54 EUR od 16. svibnja 2021. do isplate,

- na iznos od 53,32 EUR od 16. srpnja 2021. do isplate,

- na iznos od 26,66 EUR od 16. rujna 2021. do isplate,

- na iznos od 53,32 EUR od 16. prosinca 2021. do isplate,

- na iznos od 27,93 EUR od 16. veljače 2022. do isplate,

- na iznos od 27,72 EUR od 16. lipnja 2022. do isplate,

- na iznos od 55,70 EUR od 16. srpnja 2022. do isplate,

- na iznos od 29,52 EUR od 16. siječnja 2023. do isplate,

- na iznos od 29,52 EUR od 16. veljače 2023. do isplate,

- na iznos od 25,16 EUR od 16. svibnja 2023. do isplate,

- na iznos od 25,68 EUR od 16. srpnja 2023. do isplate,

- na iznos od 28,96 EUR od 16. rujna 2023. do isplate,

- na iznos od 31,76 EUR od 16. prosinca 2023. do isplate,

- na iznos od 66,56 EUR od 16. siječnja 2024. do isplate,

- na iznos od 30,36 EUR od 16. veljače 2024. do isplate,

- na iznos od 38,24 EUR od 16. svibnja 2024. do isplate,

- na iznos od 36,60 EUR od 16. lipnja 2024. do isplate,

- na iznos od 40,76 EUR od 16. prosinca 2024. do isplate,

i to prema kamatnoj stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naknaditi tužitelju KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu 1.381,25 eura sa zateznom kamatom tekućom od 9. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika raspoređen na radno mjesto pravosudnog policajca u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 1. kolovoza 2019. do 27. studenog 2024. navodi da je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije bio plaćen i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati te radom u smjenama i turnusima duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj je u navedenim oblicima rada, radio u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom kao i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Tužitelj je na taj način ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije bio plaćen pošto su tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a što je sve regulirano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, međutim na isti mu nije bilo odgovoreno.

Slijedom svega gore navedenog, konačno specificiranim tužbenim zahtjevom od 7. travnja 2026. tužitelj predlaže sudu naložiti tuženiku da mu na ime razlike plaće isplati bruto iznos od 944,23 eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev i to osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Po provedenom postupku predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-10 spisa), rješenje o rasporedu na radno mjesto (str. 23 spisa), isplatne liste za razdoblje od kolovoza 2019. do studenog 2024. (list 24-149 spisa), evidenciju o radnom vremenu (str. 150-205 spisa), proveo financijsko vještačenje po sudskom vještaku Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o. (str. 427-436 i str. 447-457 spisa), te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Između stranaka nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u Zatvorskoj bolnici Zagreb, kod čega tužitelj smatra da mu nisu isplaćeni svi pripadajući iznosi s naslova obavljenog rada, kojim slijedom su onda u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja izvođeni odgovarajući dokazi, tj. izvršen je uvid u priloženu dokumentaciju te provedeno financijsko vještačenje.

6. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između parničnih stranaka sporno da li je u utuženom razdoblju tuženik ispravno obračunavao i isplaćivao tužitelju sate prekovremenog rada koji bi prelazili ukupni mjesečni fond sati sukladno članku 44. KU, tj. da li su tuženiku isplaćeni svi sati prekovremenog rada ostvareni u svim oblicima rada za utuženo razdoblje.

7. Kolektivni ugovori za državne službenike i namještenike koji su bili na snazi u utuženom razdoblju i to Kolektivni ugovor od 1. studenog 2017. ("Narodne novine" broj: 112/2017, 12/2018, 2/2019, 119/2019 i 66/2020), kao i Kolektivni ugovor od 1. svibnja 2022. ("Narodne novine" broj: 56/2022, 127/2022, 58/2023, 128/2023, 29/2024, 4/2025 i 11/2026) propisuju da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. U čl. 38 st. 1. KU/22 određeno je da se osnovna plaća službenika uvećana za dodatak za radni staž uvećava za različite oblike organizacije rada i to: za prekovremeni rad 50%, za rad noću 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, za rad u turnusu 5%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 50%, za rad na dan blagdana i rad u neradni dan utvrđen zakonom 150%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Identično je bilo propisano i čl. 38. KU/17.

8. Tužitelj svoje potraživanje temelji na stavu da je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, koji se mjesečno donosio, odrađivao mjesečne sate prekovremenog rada, koji mu nisu bili priznati, pravilno obračunati i isplaćeni kao prekovremeni rad, a bili su duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene ili turnusa, kao i sati rada duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati, bilo u redovnom radu od ponedjeljka do petka, u smjenama i turnusima i u radu na drugačiji način. Ukoliko je radio u razdoblju od ponedjeljka do petka na dan blagdana, tada se mjesečni fond sati trebao obračunati na način da se taj dan ne smatra radnim danom i množi s 8 sati, kako bi se dobio redovni mjesečni fond sati, već se sati odrađeni na taj dan imaju smatrati prekovremenim radom, jer prelaze redovni mjesečni fond sati, radi čega za takvu vrstu rada tužitelju pripada uvećanje plaće od 50%.

9. Radom u smjenama smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom, poslijepodnevnom ili noćnom dijelu dana (čl. 38. st. 12. KU/22), dok se radom u turnusu smatra rad prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (čl. 38. st. 14. KU/22). Prekovremenim radom, kada je rad organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom (čl. 38. st. 16. KU/22). Prekovremenim radom, kada je rad organiziran u smjenama ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 38. st. 17. KU/22). Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 38. st. 18. KU/22). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju odraditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati (čl. 38. st. 19. KU/22). Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju (čl. 38. st. 20. KU/22). Identično je bilo propisano i odredbom članka 38. ranijeg KU/17. Odredbom članka 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 110/2019 i 72/2025) propisani su blagdani i neradni dani u Republici Hrvatskoj, dok je odredbom članka 5. propisano da zaposleni za te dane imaju pravo na naknadu plaće.

10. Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU je dana 23. svibnja 2018. godine zauzela Tumačenje broj 2/35 u kojem navodi da redovni mjesečni fond radnih sati predstavlja sate koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam. Redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu (12-24-12- 48) i u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodno). Identično stajalište Komisija je zauzela i u Tumačenju broj 17/38 od 12. rujna 2019., a što je potvrdila i brojna sudska praksa. Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013. godine i tumačenje broj 22/44 od 22. siječnja 2014. godine, koje je potvrđeno i presudom VSRH Revr 1083/13 od 25. listopada 2017. ukazuje da službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak, ima pravo na uvećanje plaće od 150%.

Iz unaprijed navedenog se zaključuje da je Komisija, čije je mišljenje obvezujuće za ugovorne strane temeljem čl. 118. st. 6. KU, zauzela stajalište da se u radne dane ne uzimaju dani blagdana, u slučaju kada je radnik na taj dan redovno radio. Komisija je dala jednako mišljenje i na 13. sjednici od 29. travnja 2013. godine u kojem decidirano stoji "službenik može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni svi uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU", odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati.

Prekovremeni rad se djelatniku koji radi u turnusu obračunava mjesečno neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla (ovakvo je i tumačenje Komisije broj 24/44, te VSRH Revr 1083/13). Sati prekovremenog rada ostvareni na navedeni način obračunavaju se na osnovnu plaću koja je prethodno već uvećana za postotak na ime posebnih uvjeta rada (VSRH Revr 1067/10), a koji stavovi Komisije, identični su pravnom stavu tužitelja, s kojim pravnim stavom se slaže i ovaj sud.

11. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, provedeno je financijsko vještačenje po sudskom vještaku Petri Blašković koja u svom nalazu od 19. ožujka 2026. navodi da je za svaki mjesec utvrdila mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati izvršivši usporedbu sati rada iz Obračunskih isprava za isplatu plaća i Evidencije o korištenju radnog vremena. U Tabeli 1. dan je prikaz mjesečnog fonda radnih sati i izračun neobračunatih prekovremenih sati rada, a u Tabeli 2. izračun visine potraživanja tužitelja. U skladu sa zadatkom vještaku, na temelju uvida u raspoloživu dokumentaciju te pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 937,88 eura, a sve kako je to prikazano u Tabeli 2. stupac '14' nalaza.

Podneskom od 26. ožujka 2026. sudski vještak Petra Blašković dostavila je Ispravak financijskog vještačenja u kojem navodi da je naknadnim uvidom uočila omaške u izračunu pa ovim putem iste ispravlja i prilaže ispravan Nalaz i mišljenje. U skladu sa zadatkom vještaku, na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije te pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 944,23 eura, a sve kako je to prikazano u Tabeli 2. stupac '14' nalaza.

12. Tužitelj nije imao primjedbi u odnosu na Nalaz i mišljenje vještaka te je sukladno vještačkom nalazu i mišljenju postavio konačni tužbeni zahtjev.

13. Tuženik se tijekom postupka nije očitovao na Nalaz i mišljenje vještaka.

14. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući je isti izrađen stručno, jasno i obrazloženo, te u skladu s pravilima struke, te je provedeno od osobe koja raspolaže stručnim i naučnim znanjima potrebnim za provođenjem istog, a stranke na nalaz i mišljenje vještaka nisu imale posebne primjedbe. Tuženik nije osporavao matematički izračun već pravni osnov, s tim da pri zaključenju glavne rasprave stranke nisu predlagale izvođenje daljnjih dokaza tj. predloženo je donošenje odluke temeljem do tada utvrđenog činjeničnog stanja.

15. Iz navedenog razloga tužitelju je na ime razlike plaće dosuđen ukupan bruto iznos od 944,23 eura sa zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, jer plaća sukladno članku 92. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) dospijeva petnaestog dana u slijedećem mjesecu pa je tuženik slijedećeg dana došao u zakašnjenje. Stoga je u tom dijelu valjalo usvojiti tužbeni zahtjev kao pod točkom I. izreke presude.

16. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate od šesnaestog u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a) i čl. 92. st. 3. ZoR-a, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće.

17. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23) prema vrijednosti predmeta spora i sukladno trošku zatraženom u troškovniku.

Tako su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora i sastav tužbe – svaki po 75 bodova po Tbr. 7/1, zastupanja na ročištu dana 12.2.2025. – 75 bodova po Tbr. 9/1, sastav obrazloženog podneska od 7.4.2026. – 75 bodova po Tbr. 8/1, zastupanja na ročištu dana 11.6.2026.

– 75 bodova po Tbr. 9/1, te pristup na ročište za objavu – 37,5 bodova po Tbr. 9/3, dakle ukupno 412,5 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr 54.) i uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 1.031,25 eura.

Tužitelj ima pravo i na trošak vještačenja u zatraženom iznosu od 350,00 eura, obzirom je provođenje ovog dokaza bilo neophodno za ishod ove parnice. Slijedom navedenog na ime ukupnog parničnog troška valjalo je dosuditi tužitelju iznos od 1.381,25 eura sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate temeljem članka 151. stavak 3. ZPP-a, te je slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

Valja reći i da tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 9. rujna 2025. kojim predlaže zadatak vještaku budući da je navedeno mogao učiniti i na ročištu, za što mu je priznat trošak zastupanja, te bi priznavanje tog podneska u parnični trošak bilo suprotno načelu ekonomičnosti vođenja postupka.

18. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 9. srpnja 2026.

Sudac:

Dario Partl

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po OGDO Zagreb (na broj: P-DO-579/2024)