Republika Hrvatska
Općinski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 31
R1-88/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivica Grubišić u pravnoj stvari predlagatelja RŠ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku odvjetniku Boris Hlatki, protiv protustranke PŠ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], radi: osiguranja dokaza, 9. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog za osiguranje dokaza od 6. srpnja 2026.
Obrazloženje
1. Dana 6. srpnja 2026. sud je zaprimio prijedlog radi osiguranja dokaza u kojem se navodi da je predlagatelj vlasnik nekretnine u [adresa] da je predlagatelj sa protustrankom 22. travnja 2025. zaključio ugovor o najmu nekretnine na kojoj je predlagatelj pretrpio štetu od protustranke na način da su na cijeloj nekretnini oštećeni zidovi, otkinute karnišne sa zidova, oštećeni ormari, radni stolovi, kreveti, pragovi od vrata, madrac, regal, dva tepiha, prekidači za svjetlo, radijatori, te su otuđeni trosjed, dvosjed, fotelja, čaše, suđe za kuhanje, šalice za kavu, pribor za jelo, kuhinjske krpe, a protustranka nije vratila ni ključ od nekretnine. Osim toga u prijedlogu se navodi da je protustranka predlagatelju prouzročila dugove za struju, vodu, plin i komunalni otpad jer nije plaćao režijske troškove. U prijedlogu se navodi da nekretnina nije pogodna za stanovanje i da predlagatelj prijedlog podnosi radi utvrđivanja činjenica kada je i na koji način nastala šteta na nekretnini predlagatelja, te kolika je visina štete.
2. Odredbom čl. 272. st. 1. ZPP-a propisano je ako postoji opravdan bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede.
3. Prijedlog u ovom obliku nije u skladu s člankom 274. Zakona o parničnom postupku (ZPP) jer mu nedostaje odlučan element: opravdana bojazan (opasnost) da se dokaz kasnije neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje biti bitno otežano. Članak 274. ZPP-a izričito propisuje da podnesak mora sadržavati naznaku opasnosti zbog koje se predlaže osiguranje dokaza. Predlagatelj u točki III. navodi svrhu (utvrđivanje činjenica o šteti i visini štete) te predlaže sredstvo (očevid uz vještaka). Međutim, nigdje ne navodi zašto se taj dokaz ne bi mogao izvesti kasnije, tijekom same parnice za naknadu štete.
4. Sama činjenica da je nekretnina devastirana objašnjava hitnost za vlasnika (koji je želi obnoviti i ponovno koristiti), ali automatski ne opravdava izvanparnični postupak osiguranja dokaza.
5. Da bi prijedlog bio opravdan, predlagatelj je morao izričito navesti kako je to zabilježeno u sudskoj praksi: "Predlagatelj mora hitno pristupiti sanaciji štete i građevinskim radovima kako bi nekretninu doveo u funkcionalno stanje i spriječio daljnje propadanje (npr. prokišnjavanje, smrzavanje cijevi), zbog čega će zatečeno stanje devastacije biti trajno izmijenjeno te se očevid i vještačenje u kasnijoj fazi parničnog postupka više neće moći provesti na vjerodostojan način."
6. Predlagatelj predlaže vještaka gospodarske struke. Za utvrđivanje oštećenja na zidovima, pragovima i općenito građevinske devastacije kuće, nadležan je vještak građevinske struke.
6.1. Radijatori, cijevi i sustavi grijanja spadaju pod strojarske instalacije, a ne u čistu građevinu. Za utvrđivanje oštećenja i visine štete na radijatorima i sustavu grijanja nadležan je vještak strojarske struke (odnosno vještak za strojarstvo, grijanje i klimatizaciju).
6.2. Za uništeni i otuđeni namještaj (ormari, kreveti, tehnika) adekvatan bi bio vještak za procjenu pokretnina.
6.3. Vještak gospodarske struke (financijsko-računovodstveni) eventualno bi mogao računati samo kamate na dugove za režije, ali to se ionako dokazuje ispravama (računima), a ne očevidom. Dugovi za struju, vodu i plin dokazuju se isključivo pisanim ispravama (računima uplatnicama, izvodima pružatelja usluga). Tu nema nikakve opasnosti od gubitka dokaza.
6.4. Trosjed, dvosjed i suđe su otuđeni (nisu na licu mjesta). Očevidom na nekretnini ne može se utvrditi ono čega tamo nema. To će se dokazivati u parnici saslušanjem svjedoka i računima o kupnji.
7. Dakle predlagatelj ni površno nije naveo zašto se dokazi neće moći kasnije izvesti i utvrditi potrebne činjenice, a osim toga gospodarskim vještačenjem ne može se utvrđivati šteta koja se utvrđuje putem građevinskog vještaka, strojarskog vještaka, vještacima financijsko knjigovodstvene struke i dr.
8. Stoga je prijedlog za osiguranje dokaza odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci, time da prijedlog za osiguranje dokaza nije prije donošenja ove odluke dostavljen protivniku osiguranja (čl. 275. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku) s obzirom na razloge zbog kojih sud smatra da prijedlog za osiguranje dokaza nije osnovan.
U Vukovaru, 9. srpnja 2026.
S u d a c:
Ivica Grubišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu u Vukovaru. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka rješenja putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. Predlagatelju po punomoćniku odvjetniku Boris Hlatki