REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: VI, zbog prekršaja iz čl.224.st.1.t.29 i st.3. Zakona o vodama (NN br. 66/19, 84/21, 47/23), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba inspekcije zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, KLASA: 325-01/26-01/403, URBROJ: 443-02-05-10-26-2 od 16. travnja 2026., nakon provedene glavne javne rasprave kod ovog Suda 9. srpnja 2026., u nazočnosti okrivljenika, kada je i objavljena presuda, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenik VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i S rođene K, rođen **.**.1960. u mjestu [adresa], BiH, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, pismen, obrtnik – vlasnik obrta ''Mesnica Antonio'', primanja oko 2.500,00 – 3.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac četvero djece, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v j e

što je neposrednim inspekcijskim nadzorom obavljenim 15. travnja 2026. utvrđeno da obrta ''Mesnica Antonio'', vl. VI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na lokaciji na adresi [adresa], smještena na katastarskoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prilikom obavljanja djelatnosti prerade mesa ispušta otpadne vode bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje,

čime je počinio prekršaj iz čl.165. Zakona o vodama, a kažnjiv po čl.224.st.1.t.29. i st.3. istog Zakona,

pa mu se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 450,00 (četiristo pedeset) EURA.

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica je temeljem čl.238.st.10. Prekršajnog zakona, 19. svibnja 2026. pod navedenim brojem, dostavila ovom Sudu prigovor imenovane okrivljenika, protiv Prekršajnog naloga koji joj je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

Ovlašteni tužitelj je 16. travnja 2026. izdao Prekršajni nalog KLASA: 325-01/26-01/403, URBROJ: 443-02-05-10-26-2, kojim je okrivljenika za navedeni prekršaj oglasio krivim i kaznio novčanom kaznom u iznosu od 925,00 EURA te ga obvezao na plaćanje troška prekršajnog postupka u iznosu od 13,27 EURA, ali je isti pravodobno podnio prigovor zbog prekršaja, zbog čega je Prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud, temeljem odredba Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.

Okrivljenik na ispitivanju kod ovog Suda iskazuje da je kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Priznaje da je vlasnik obrta [obrt] koja posluje na adresi u [adresa]. Dana 15.04.2026. u mesnicu je pristupio vodopravni inspektor koji je proveo nadzor i tada je utvrđeno da nije ishođena vodopravna dozvola. Ističe kako je zahtjev za ishođenje vodopravne dozvole podnio prije dolaska inspektora ali taj postupak još nije bio okončan i vodopravna dozvola nije bila još izdana. Žao mu je što je počinio ovaj prekršaj. Do sada nije prekršajno osuđivan za slične prekršaje. Obećava da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo. Moli Sud da mu priznanje i kajanje i sve olakotne okolnosti uzme u obzir prilikom donošenja odluke te da donese najpovoljniju odluku za njega.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe inspekcije zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, KLASA: 325-01/26-01/403, URBROJ: 443-02-05-10-26-4 izdan 16. travnja 2026., prigovor podnesen 27. travnja 2026., zapisnik o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru po službenoj dužnosti Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe inspekcije zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, KLASA: 325-01/26-01/403, URBROJ: 443-02-05-10-26-1 izdan 15. travnja 2026. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Iliju Đordić od 15. lipnja 2026.

Nakon provedene glavne rasprave, povodom obrane odnosno priznanja okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaj iz čl.165. Zakona o vodama, postupajući na način opisan u izreci presude, a kažnjiv po čl.224.st.1.t.29. i st.3. istog Zakona.

Sudac je cijenio obranu okrivljenika te ju je prihvatio budući je okrivljenik priznao da je počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, iznoseći sve činjenice jasno, okolnosno, razumljivo, uvjerljivo i životno, a temeljem izvedenih dokaza sudac je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret.

Sudac je uvidom u sve izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, potvrdio činjenice i okolnosti koje su navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u optužnom prijedlogu, a povodom kojih ga je ovlašteni tužitelj i podnio protiv okrivljenika.

Uvidom u potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Iliju Đordić, izdanu 15. lipnja 2026. sudac je utvrdio da je okrivljenik prekršajno osuđivan.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

Cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste s obranom odnosno priznanjem okrivljenika, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja koji mu je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude, pa je postupio suprotno zakonskim odredbama.

Stoga je sudac nakon provedene glavne rasprave i provedenog dokaznog postupka donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim, te ga kaznio novčanom kaznom, u visini za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Sudac nalazi da ima mjesta primjeni čl.37. Prekršajnog zakona budući smatra da na strani okrivljenika postoje posebno izražene olakotne okolnosti kao što su priznanje počinjenja prekršaja, dosadašnja neosuđivanost radi sličnih prekršaja, žaljenje i kajanje zbog počinjenog prekršaja, obećanje da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bih dolazilo, te okolnost da počinjenim prekršajem nisu nastupile teže neposredne štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti nije našao na strani okrivljenika.

Stoga je sudac za počinjeni prekršaj, umjesto kazne u propisanom iznosu, okrivljeniku izrekao kaznu ispod propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od najmanje propisane.

Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljenik da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude, odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 9. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Okrivljenik se odrekao prava na žalbu protiv presude.

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].