REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 149 Psp-137/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužitelja ČŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćnici Nataši Vučinić, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika CŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. svibnja 2026. u prisutnosti stranaka i punomoćnice tužitelja, a po objavi rješenja dana 9. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik CŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja ČŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa]. Odvojak KUĆA, [adresa] površine 204 m 2 DVORIŠTE površine 38 m2 DVORIŠTE površine 44 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u posjedovni list br. 3497 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u zemljišnim knjigama odgovara zkč. br. [katastarska čestica] [adresa] DVORIŠTE površine 38 m 2 KUĆA, [adresa] površine 204 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je od 7. listopada 2024. pa nadalje izvršio niz štetnih radnji i to iščupao vodomjer, zabio čavle u brave od vratiju, zalijevao utičnice vodom te otjerao radnike koji su kao najmoprimci stanovali u nekretnini tužitelja.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim se traži utvrđenje počinjenog smetanja posljednjeg mirnog posjeda na način da je tuženik uništio dvoja PVC vrata, uništio kablove od bojlera, otuđio kuhinjske elemente i kućanske aparate kao i otuđio niz građevinskog alata u vlasništvu tužitelja, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku CŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uspostaviti prijašnje posjedovno stanje nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa] KUĆA, [adresa] površine 204 m 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 DVORIŠTE površine 44 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u posjedovni list br. 3497 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u zemljišnim knjigama odgovara zkč. br. [katastarska čestica] [adresa] 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 KUĆA, [adresa] površine 204 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da vrati vodomjer na odgovarajuće mjesto, popravi brave na vratima i prestane uznemiravati radnike najmorimce te se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, sve u roku 8 dana.

IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja u dijelu u kojem traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da se tuženiku naloži da popravi dvoja oštećena PVC vrata, popravi kablove od bojlera, vrati sve otuđene kuhinjske elemente i otuđene kućanske aparate kao i da vrati sav otuđeni građevinski alat te u dijelu kojim se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje posjeda, kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku CŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ČŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 731,18 EUR za zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 9. srpnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da su on kao kupac i tuženik kao prodavatelj 2023. zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnine koja je bila u izvanknjižnom vlasništvu tuženika i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa] KUĆA, [adresa] površine 204 m 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 DVORIŠTE površine 44 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u posjedovni list br. 3497 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u zemljišnim knjigama odgovara zkč. br. [katastarska čestica] [adresa] 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 KUĆA, [adresa] površine 204 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je nakon zaključenja predmetnog ugovora odmah stupio u posjed navedene nekretnine, istu obnovio te zaključio niz ugovora o najmu iste nekretnine s građevinskim poduzećem B-Construcions d.o.o. u kojem su zaposleni radnici koji su stanovali u predmetnoj nekretnini. Dana 7. listopada 2024. tužitelj je od vlasnika poduzeća B- Construcions d.o.o. zaprimio telefonski poziv te je tužitelju rečeno kako je tuženik došao u predmetnu nekretninu te vikao da je kuća njegova i da svi trebaju iseliti, prilikom čega je isključio vodu i iščupao vodomjer, a u sljedećim danima tuženik je počinio niz štetnih radnji u vidu uništavanja dvoja PVC vrata, zabijanja čavla u brave od vratiju, zalijevanja utičnica vodom, uništavanja kablova od bojlera, otuđenja kuhinjskih elemenata i kućanskih aparata kao i niza građevinskog alata u vlasništvu tužitelja. O svemu je obaviještena nadležna policijska postaja te se protiv tuženika pred Općinskim kaznenim državnim odvjetništvom vodi postupak pod poslovnim brojem KP-DO-3209/24, dok je tužitelj pred ovim sudom pokrenuo postupak radi osiguranja dokaza, a koji se vodi pod poslovnim brojem R1- 647/2024. Predlaže stoga da sud donese rješenje kojim će se utvrditi da je tuženik na način naveden u točkama I. i II. izreke ovog rješenja smetao tužitelja u posjedu navedene nekretnine te da se tuženiku naloži uspostaviti prijašnje posjedovno stanje nekretnine na način naveden u točkama I. i II. izreke ovog rješenja te da mu se zabrani svako takvo ili slično smetanje, kao i da mu tuženik naknadi troškove postupka sa zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik tvrdi da ništa od navoda tužitelja nije istinito. Od samog početka njemu i njegovoj sestri JŽ otimaju kuću i sprječavaju ih da dostave dokumentaciju i dokaze da su on i njegova sestra vlasnici kuće i da ih pokušavaju prevarit. Nije dobrovoljno potpisao ugovor o kupoprodaji kuće nego im čitavo vrijeme prijete i ucjenjuju da im moraju prepisati kuću ili će mu ubiti sestru. Nikad se nisu dogovorili oko prodaje kuće na taj način niti za taj iznos nego im je nametnuto. Ilegalno su uselili 20 ljudi u kuću na 16 mjeseci, a sve režije su prebacili na paušalno plaćanje 4 eura voda, 5 eura smeće koje je bilo na njegovo ime čitavo vrijeme, a struja je glasila na tuženikovog oca SŽ koji je umro u kolovozu 2024., nakon čega je prebacio na svoje ime, a ostavio dugovanje od 550 eura. Nakon što ih je prijavio krim policiji IV PP Petrova , koja ih je izbacila iz kuće, on je prebacio struju na svoje ime. Od kada je u istražnom zatvoru nekoliko puta ga ucjenjuju preko odvjetnice da im prepiše kuću. Nakon toga je podnio kaznenu prijavu protiv 5 osoba, uključujući i tužitelja za prijevaru, ucjenu, iznudu, otmicu, prijetnje smrću i utjecaj na svjedoke. Moli sud za pomoć te da ispita, kao i njegovu sestru jer imaju dokaze da je riječ o prijevari, mogu dostaviti svu potrebnu dokumentaciju, samo da im da priliku da imaju pravedno suđenje. Nalazi se u istražnom zatvoru.

3. Tijekom provedbe dokaza sud je izvršio uvid u spis ovog suda posl. br. R1-647/2024, u rješenje Općinskog kaznenog državnog odvjetništva od 19.10.2024. (list 5-9 spisa), u ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 10-16 spisa), u fotografije priložene uz tužbu (list 17-21 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedokinje LŽ (list 69 spisa), saslušani su tužitelj i tuženik kao stranke (list 70-72 spisa).

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite. Tužitelj naime, tužbom tvrdi da je posjednik kčbr. [katastarska čestica] [adresa]. Odvojak KUĆA, [adresa] površine 204 m 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 DVORIŠTE površine 44 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u posjedovni list br. 3497 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u zemljišnim knjigama odgovara zkč. br. [katastarska čestica] [adresa] 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 KUĆA, [adresa] površine 204 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], obzirom da je zaključio niz ugovora o najmu iste nekretnine s građevinskim poduzećem B-Construcions d.o.o. u kojem su zaposleni radnici koji su stanovali u predmetnoj nekretnini te da ga je u njegovom posjedu smetao tuženik na način da je iščupao vodomjer, uništio dvoja PVC vrata, zabio čavle u brave od vratiju, zalijevao utičnice vodom uništio kablove od bojlera, otuđio kuhinjske elemente i kućanske aparate kao i otuđio niz građevinskog alata u vlasništvu tužitelja te otjerao radnike koji su kao najmoprimci stanovali u nekretnini tužitelja. Tuženik, s druge strane, najprije osporava sve navode tužitelja iz tužbe, da bi potom u svom iskazu potvrdio navode tužitelja da je s njime sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine, a također je učinio nespornim identifikaciju nekretnine.

5. Između stranaka nije sporna identifikacija nekretnine te da su tužitelj kao kupac i tuženik kao prodavatelj 2023. zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnine koja je bila u izvanknjižnom vlasništvu tuženika. Osim što navedene činjenice niti jedna od stranaka ne osporava iste nedvojbeno proizlaze i iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 5. srpnja 2023. Sporno je da li je tuženik počinio radnje navedene u tužbi i tužbenom zahtjevu te da li te radnje predstavljaju čin smetanja posjeda.

6. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Sud je proveo postupak u skladu sa odredbama Glave 28. ZPP, prema pravilima postupka u parnicama zbog smetanja postupka. Tijekom provedbe dokaza je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (čl. 441. ZPP) te o relevantnim prigovorima u smislu odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVDSP) dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

8. Prema čl. 20. st. 2. ZVDSP tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Prema čl. 21. st. 1. ZVDSP koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Prema čl. 22. st. 1. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin njegova smetanja, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje. Stavkom 2. istog članka određeno je da sud zaštitu posjeda pruža u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Imajući u vidu naprijed navedenu odredbu, ovaj sud nije razmatrao navode tuženika koji se odnose na osporavanje Ugovora o kupoprodaji nekretnine, navode da je od tužitelja prevaren te navode koji se odnose na plaćanje režijskih troškova jer takvi navodi nisu predmet ovog postupka. Cilj posjedovne zaštite koja se pruža prema odredbi čl. 22. ZVDSP jest u držanju kontinuiteta postojećeg stanja pa pružena posjedovna zaštita vodi k cilju uspostave stanja kakvo je bilo prije pružanja posjedovne zaštite. Odredbom čl. 23. ZVDSP propisano je da je zaštitu posjeda ovlašten tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju da kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovno preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari, ali posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednog posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Odredbom čl. 10. st. 1., 2., 3. i 6. ZVDSP propisano je da je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin posjednik, a da je onaj tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem punomoćnika u poslovanju, neposredni posjednik dok kada netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik), s time da kada isti posjed stvari ili prava ima više osoba, da su tada one suposjednici. Odredbom čl. 11. st. 1. i 2. ZVDSP propisano je da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, da je taj nesamostalni posjednik, a da onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava, da je ta osoba samostalni posjednik, s time da će se posjed smatrati samostalnim ako se ne dokaže suprotno.

9. Iz iskaza tužitelja saslušanog kao stranke u svrhu dokazivanja proizlazi da je on sa tuženikom sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine, konkretno kuće na adresi u [adresa], i prema tom ugovoru mu je isplatio kaparu. Dogovor je bio da odmah stupi u posjed te kuće i u ugovoru je to bilo navedeno, a tuženik se ugovorom obvezao da će riješiti vlasništvo kuće , odnosno uknjižiti je na svoje ime jer on nije bio vlasnik. Nakon toga on je tuženiku trebao isplatiti kupoprodajnu cijenu do kraja, a tuženik njemu izdati tabularnu izjavu, no međutim, on izvanknjižno vlasništvo nije riješio, odnosno nije nekretninu uknjižio na svoje ime. Vezano za davanje kuće u najam on je smatrao da to tuženiku uopće ne treba biti poznato. On je stanove u kući iznajmio različitim tvrtkama za smještaj njihovih radnika, a tuženik je potom otišao u Njemačku i nije ga viđao jedno dva do tri mjeseca, nakon toga bi ga tu i tamo viđao. Potom je tuženik došao nakon jedno godinu i dva do tri mjeseca na nekretninu te je govorio da je on prevaren i da hoće svoje. Ugovor o kupoprodaji nekretnine nisu raskinuli. U 10 mjesecu 2024. je tuženik počeo dolaziti radnicima koji su živjeli u stanovima u kući te bi im lupao na vrata, oni su zvali tužitelja te bi tužitelj potom došao na lice mjesta i tuženik bi otišao. Otprilike 7.10.2024. je tuženik najprije počupao sat od vode. U odnosu na ostale radnje smetanja posjeda koje je tuženik počinio te tijek tih radnji pridružuje se u cijelosti navodima saslušanje svjedokinje, njegove majke, LŽ. Navodi kako je tuženik počupao pancere za osigurače za struju za cijelu kuću. Napominje kako je tuženik bio u posjedu predmetne nekretnine dok nisu napravili kupoprodajni ugovor, a po njegovom sačinjenju napustio je posjed nekretnine i otišao za Njemačku. U vrijeme kada je počeo činiti radnje koje je njegova majka navela u svom iskazu ušao je u posjed jednog od stanova na katu kuće jer je on prethodno iselio radnike iz tog stana, budući da ga je bilo strah za njihovu sigurnost, a u ostalim stanovima je oštetio brave da se više ne može ući unutra. Prije radnji počinjenih po tuženiku u posjedu svih stanova u kući su bili vlasnici tvrtki s kojima je sklopio ugovore o najmu, a isto tako i u vrijeme počinjenja tih radnji. Još napominje kako je on sam, odmah nakon što je tuženik iselio iz kuće po sklapanju ugovora o kupoprodaji, započeo sa adaptacijom kuće te uložio određena novčana sredstva u to. Trenutno je u posjedu kuće tuženik i to konstantno od vremena kada je izašao iz zatvora, a radnici više nisu u posjedu stanova u kući. Ne sjeća se kada je tuženik izašao iz zatvora. U vrijeme počinjenja tih radnji po tuženiku on je u nekoliko navrata mijenjao brave na stanovima od kuće, a tuženik bi nakon toga došao i opet provalio i potrgao brave. Nakon što je tuženik započeo sa radnjama koje je njegova majka navela, nekoliko dana bi bio u posjedu tog stana u kući pa bi izašao van pa bi se opet vratio. Nije mu poznato što je tuženika nagnalo na ovakvo ponašanje, on ga poznaje čitav život. Kada ga je jednom prilikom pitao što hoće rekao mu je da ne zna. Rekao je da je prevaren, a nakon što ga je pitao što hoće, rekao je da ne zna.

10. Iz iskaza tuženika saslušanog kao stranke u svrhu dokazivanja proizlazi kako je on s tužiteljem sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine na adresi u [adresa], a radi se o kući koju su on i njegova sestra naslijedili od roditelja. Kuća je bila u izvanknjižnom vlasništvu njegovih roditelja, a oni su je gradili od temelja. On je zapravo bio prisiljen sklopiti taj ugovor da bi mogao pokopati oca, u to vrijeme njemu su javili iz Srbije da mu otac umire pa je bio prisiljen prodati kuću kako bi mogao napraviti grobno mjesto, održati sprovod i slično. Njegova sestra mu je rekla da će mu dati svoju polovicu kuće ako on odluči živjeti u njoj, a ako ne, da joj se mora isplatiti odgovarajući dio novca koji predstavlja njezinu polovicu. On se dva tjedna prije potpisivanja tog ugovora obratio ČŽ i priopćio mu svoju namjeru za prodajom kuće, a on je onda nazvao njegovu sestru koja je došla u Zagreb te su on i sestra napravili darovni ugovor kojim mu je ona ½ svog izvanknjižnog prava vlasništva darovala. Isti dan je napravljen i drugi ugovor između njega i sestre da ukoliko on proda kuću, da ½ iznosa odnosno konkretno 50.000,00 eur mora isplatiti njoj. Taj ugovor je u odvjetničkom uredu. Ugovor o kupoprodaji je trebao biti drugačiji od onog kojeg je potpisao, zapravo je u tom ugovoru koji je trebao biti sklopljen trebalo biti navedeno da 50.000,00 eur na ime ostvarene kupoprodajne cijene ide njegovoj sestri i zemljište u Ščitarjevu je trebao dobiti od tužitelja. No na njega se vršio pritisak pred samo zatvaranje javnobilježničkog ureda te je on potpisao predmetni ugovor o kupoprodaji iz srpnja 2023., a da ga nije ni pročitao, a što je potvrdio i svjedok ĆŽ u drugom postupku koji se vodi protiv njega. Nije bio dogovor između njega i tužitelja da tužitelj uđe u posjed po sklapanju ugovora o kupoprodaji i nije mu poznato iz kojeg razloga je u ugovoru navedeno da će kupac stupiti u posjed nekretnine odmah po ovjeri ugovora. Dogovor između njega i tužitelja je bio da njegova odvjetnica rješava zk stanje nekretnine, a ne on. Dogovor između njih je bio da tužitelj započne s uređivanjem kuće radi smještaja radnika odnosno najma stanova u kući, riječ je bila o možda jednoj ili dvije etaže, i to dok se ne riješe ti papiri , odnosno zk stanje glede kuće. On je pristao da radnici uđu u kuću, odnosno da im se iznajmi prizemlje kako bi tamo živjeli, no nije pristao na to da oni uđu u ostale stanove u kući. Nije točno da je on odmah po sklapanju ugovora napustio posjed kuće i otišao u Njemačku, to se može provjeriti po njegovim prijavama boravka u Njemačkoj jer je tamo boravio prije sklapanja ugovora. On je čitavo to vrijeme živio u stanu na prvom katu kuće tj. srednji stan, sve dok ga tužitelj zajedno sa ĆŽ nije poslao da raditi u Pulu centralno grijanje, a kada se vratio njegove stvari su bile izbačene van ispred kuće. On se ni na to nije ljutio jer ga je smatrao praktički bratom. Problemi su nastali kada je tužitelj u kuću uselio preko 20 ljudi, a plaćao je paušal za vodu u iznosu od 4,00 eur, te paušal za smeće u iznosu od 5,00 eur, unatoč broju ljudi, odnosno ti računi su dolazili na njegovo ime i njemu je u odnosu na njih došlo rješenje o ovrsi. Struja je bila na njegovog oca, tužitelj je kasnije priključak prebacio na svoje ime, nakon što je njegov otac umro, ali je postojalo 522,00 eur duga za struju koji je nastao u tom razdoblju, a dug je bio evidentiran na ime njegovog oca. Također je vidio da je ilegalna struja dolazila od druge kuće. Tužitelj je zapalio instalacije u kući kada je spajao dva bojlera od 9 kw. Navodi kako on vodomjer nije iščupao nego je pozvao ĆŽ koji ga je odšarafio i on je odnio sat jer je sat njegov, a do toga je došlo kada je ustanovio da se plaća taj paušal od 4,00 eur za vodu. Navodi kako nije istina da je on uništio dvoja PVC vrata i zabio čavle u brave od vratiju već je zapravo uklonio vrata koja su bila pričvršćena pur pjenom, a sve kako bih uzeo svoje stvari iz te prostorije na kojoj su se nalazila vrata. Tužitelj je ilegalno napravio stanove od garaže i ljetne kuhinje nad garažom. Također, navodi kako nije istina da je zalijevao utičnice vodom, kao i da nije uništio kablove od bojlera, već samo kabel za struju, ilegalni koji je dolazio iz njihove kuće. Navodi da nije istina da je otuđio kuhinjske elemente i kućanske aparate te građevinski alat u vlasništvu tužitelja . Nije istina da je otjerao radnike koji su kao najmoprimci stanovali u kući, on je s njima bio dobar. Radnike je potjerala policija nakon što je krim policiji prijavio sve što mu se događa, posebice glede ugovora. Između ostalog on je ustanovio da ga tužitelj ne misli isplatiti glede kupoprodajne cijene za kuću. Na posebno pitanje tuženiku da li je ikada ijednom odvjetniku potpisao punomoć vezano za sređivanje zk stanja na kući odgovara kako nije. Na pitanje kada je pročitao ugovor o kupoprodaji odgovara kako ga je pročitao otprilike 8 mjeseci nakon sklapanja tj. nakon svađe. Na pitanje je li pokrenuo bilo kakav postupak protiv tužitelja odgovara kako nije. Na pitanje gdje je zabijao čavle navodi da ih je zabijao u bravu vrata stana u potkrovlju odnosno da ih je zašarafio da nitko ne može ući, niti on, a niti tužitelj.

11. Svjedokinja LŽ je iskazala kako je 2023. njezin sin kupio kuću na adresi u [adresa] od tuženika na temelju kupoprodajnog ugovora koji je zaključen između njih. Nakon toga sin je preuredio tu kuću, a tuženik je iselio iz kuće te je u kuću njen sin uselio radnike, a sve na temelju ugovora o najmu. Dogovor sa tuženikom je bio da njen sin kao kupac odmah po sklapanju ugovora stupi u posjed nekretnine, odnosno da je tuženik mora predati u posjed, tako je bilo navedeno u ugovoru o kupoprodaji nekretnine. Otprilike godinu dana nakon što je tužitelj stupio u posjed, odnosno otprilike oko 7 ili 10. listopada 2024., tuženik je najprije iščupao sat za vodu. Radnici ili njihov gazda, ne sjeća se više, su to javili tužitelju, dok je ona zvala vodovod da postave novi vodomjer, a nakon što je on postavljen, tuženik ga je opet iščupao. Vremenski razmak između prvog i drugog čupanja vodomjera od strane tuženika je iznosio možda dva dana. Nakon toga tuženik je isključio struju i ušao kod radnika u kuću te im prijetio da moraju izaći i to sa mačetom jer da je to njegova kuća, to je bilo jedno dan ili dva nakon drugog čupanja vodomjera. Onda je iščupao žice od struje i namočio ih u kantu te ostavio obavijest da je namočio svu struju u kući vodom te da nitko ne smije dirati struju jer da će nastradati. Nakon toga je provalio vrata od garaže i izbio ih iz štoka skroz, to je bilo dan dva nakon ovog isključenja struje. Sve se ovo događalo u rasponu od 7-10 dana. Zatim je provalio vrata na katu kuće i uselio unutra , a u prizemlju je potrgao brave na prozorima i na vratima, sve to se događalo u ovom rasponu od 7-10 dana. Zatim je u stanu u potkrovlju zabio čavle u bravu da se ne može otvoriti, a isto tako i u stanu iznad garaže. Navodi kako je počeo iznositi stvari iz kuće, iz garaže je pokrao kompletnu kuhinju sa svim aparatima, iz stanova je iznosio sve krevete i madrace, poskidao radijatore, rastavljao frižidere i vadio motore, svu robu i cipele od radnika je pobacao na cestu, kao i njihovu posteljinu i jastuke, poplune i deke. U to vrijeme tuženik je ušao u posjed kuće, konkretno je uselio na kat kuće, policija je dolazila, ali nisu mogli ništa napraviti jer nisu smjeli ući u unutrašnjost kuće, tuženik bi se javio na balkonu i zatim bi ušao u unutrašnjost kuće. Tuženik je također ukrao i alat koji je bio u stanu i garaži. Prije počinjenog smetanja , a i u vrijeme smetanja u prizemlju, na katu i potkrovlju te u stanu iznad garaže, dakle u svim stanovima u kući su bili radnici, odnosno najmoprimci koji su ušli u posjed na temelju ugovora o najmu koji je njezin sin sklopio s njima. U stanu u koji je tuženik uselio su također bili radnici kod kojih je on ušao s mačetom i izbacio ih iz tog stana te potom uselio.

12. Sud je prihvatio u cijelosti prihvatio iskaze tužitelja i svjedokinje jer su oni suglasni kako međusobno, tako i sa dokumentacijom u spisu, budući su u tom dijelu isti sudu logični, životni i uvjerljivi, a osim toga, isti imaju neposredna saznanja o odlučnim činjenicama. Sud nije prihvatio iskaz tuženika u dijelovima u kojima taj iskaz nije suglasan sa iskazima tužitelja i svjedokinje i sa dokumentacijom u spisu, budući da u tim dijelovima isti sudu nije logičan, niti životan, a niti uvjerljiv.

13. Iz Ugovora o kupoprodaji od 5. srpnja 2023., na kojem Ugovoru je kod javnog bilježnika Jasne Zorić istoga dana ovjeren potpis tuženika proizlazi da su tužitelj kao kupac i tuženik kao prodavatelj zaključili navedeni Ugovor čiji je predmet kupoprodaja nekretnine koja je u izvanknjižnom vlasništvu tuženika i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa] KUĆA, [adresa] površine 204 m 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 DVORIŠTE površine 44 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u posjedovni list br. 3497 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u zemljišnim knjigama odgovara zkč. br. [katastarska čestica] [adresa] 2 DVORIŠTE površine 38 m 2 KUĆA, [adresa] površine 204 m 2, ukupne površine 286 m 2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Člankom 4.1. Ugovora sporazumno je utvrđena kupoprodajna cijena u iznosu od 70.000,00 EUR, a člankom 4.2. Ugovora prodavatelj potvrđuje primitak dijela kupoprodajne cijene u iznosu od 20.000,00 EUR. Člankom 4.3. Ugovora određeno je kako je se kupac obvezuje preostali iznos kupoprodajne cijene od 50.000,00 EUR isplatiti prodavatelju nakon što isti u cijelosti uredi zemljišnoknjižno stanje. Člankom 7.2. Ugovora određeno je kako je se prodavatelj obvezuje u cijelosti urediti zemljišnoknjižno stanje na način da odgovara upisu u katastarskom operatu u roku od 12 mjeseci od potpisa tog ugovora. Člankom 9.1. Ugovora određeno je kako u samostalni vlasnički posjed nekretnine kupac stupa danom ovjere tog ugovora, o čemu će se sastaviti primopredajni zapisnik sa stanjem svih brojila. Člankom 9.2. Ugovora određeno je kako se prodavatelj obvezuje predati kupcu nekretninu slobodnu od osoba i osobnih stvari danom potpisa i ovjere tog ugovora.

14. Uvidom u priklopljeni spis ovog suda poslovni broj R1-647/2024 utvrđeno je kako je u tom predmetu prihvaćen prijedlog predlagatelja osiguranja (ovdje tužitelja) te je 6. studenog 2024. proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještakinje građevinske struke ČŽL te je provedeno građevinsko vještačenje po navedenoj vještakinji na okolnost utvrđenja postojećeg stanja nekretnine predlagatelja u dijelu koji se odnosi na štetu na bravama vrata nekretnine te uklanjanje kablova od struje i vode . Iz nalaza i mišljenja te vještakinje od 12. prosinca 2024. proizlazi kako je očevidom utvrđeno da je predmetna nekretnina izgrađena kao samostojeći objekt u nizu obiteljskih kuća. Obiteljska kuća sastoji se od tri etaže. U prizemnu etažu ulazi se kroz glavna ulazna vrata s ulice. Na etažu kata ulazi se sa stražnje strane dvorišta preko vanjskih stepenica. Na etažu potkrovlja ulazi se preko stepeništa koje vode na prohodnu terasu na garaži te preko vanjskih stepenica na garaži ulazi se u potkrovlje objekta. Ulaz u garažu izveden je kroz dvoja vrata; jedna vrata nalaze se uz ulicu bočno na garaži, a druga u stražnjem dijelu dvorišta. Vanjskim pregledom nekretnine utvrđeno je da su vrata prizemlja otvorena, nedostaje brava (cilindar za otključavanje), kvaka te rozeta oko kvake, vidljivi su tragovi od rozete. Iznad vanjskih vrata je ugrađen podžbukni razvodni ormarić sa sklopkama te je vidljivo da na ormariću nedostaju vanjska zaštitna vratašca. U prizemlju u sobi desno iz hodnika nalazi se dvokrilni pvc prozor, isti je širom otvoren, okov (mehanizam) koji služi za otvaranje i zaključavanje pasivnog prozorskog krila je uništen odnosno isti nema funkciju zaključavanja te se prozor ne može zatvoriti. U stražnjem dvorišnom dijelu objekta, ispod stepenišnog kraka nalazi se ostava u kojoj su vidljiva tri električna bojlera. Na jednom bojleru su vidljiva oštećenja vanjske zaštitne maske koja je istrgnuta, vidljivi su odrezani strujni kablovi. Na druga dva bojlera odrezani su kablovi. Vanjska ulazna vrata na prvu etažu su zatvorena te je vidljivo da je cilindar brave utisnut i izmaknut u odnosu na zaštitnu masku. Predlagatelj nema ključeve od vrata tako da nije moguće utvrditi jesu li vrata, odnosno sama brava u funkciji. Vanjska ulazna vrata, a koja vode u potkrovlje su zatvorena te je vidljivo da je cilindar brave utisnut u odnosu na zaštitnu masku. Predlagatelj nema ključeve od ulaznih vrata tako de nije moguće utvrditi jesu li vrata, odnosno sama brava u funkciji. Glede prednjih ulaznih vrata u garažni prostor, na vratima je vidljivo da je vidljivo da je cilindar brave utisnut u odnosu na zaštitnu masku te je montiran niže od predviđenog otvora na zaštitnoj masci brave. Glede stražnjih ulaznih vrata u garažni prostor pregledom zatečenog stanja vidljiva je pur pjena oko vrata te je vidljiv stiropor na zidu kao izolacija te žbuka. Stiropor je djelomično otkinut. Brava na vratima je ugrađena ispod otvora na zaštitnoj masci brave. Sačinjene fotografije pokazuju da je u odnosu na vrata u prizemlju vidljivo da nedostaje brava i zaštitna maska s kvakom. Također je vidljivo da nedostaju vrata ormarića, glede mehanizma prozora za zaključavanje pasivnog prozorskog krila nije moguće zatvaranje, u ostavi s tri bojlera je vidljivo da su kablovi presječeni te nedostaje zaštitna maska na bojleru, vanjska ulazna vrata na prvu etažu su zatvorena te je vidljivo da je cilindar brave utisnut i izmaknut u odnosu na zaštitnu masku. Vanjska ulazna vrata, a koja vode u potkrovlje su zatvorena te je vidljivo da je cilindar brave utisnut u odnosu na zaštitnu masku. U odnosu na prednja ulazna vrata u garažni prostor, na vratima je vidljivo da je vidljivo da je cilindar brave utisnut u odnosu na zaštitnu masku te je montiran niže od predviđenog otvora. U odnosu na stražnja vrata za ulaz u garažu vidljiva je pur pjena, otkinuti stiropor te cilindar vrata ugrađen niže od pokrovne zaštitne maske. Usporedbom fotografija iz spisa te očevidom vještaka utvrđeno je da fotografija iz spisa prikazuje stražnja vrata koja vode u garažni prostor te da je u bravu vrata uguran samonarezni vijak. U trenutku očevida vještaka brava na vratima je zamijenjena. Fotografija iz spisa pokazuje još jednu bravu vrata u koju je uguran vijak ali vještak ne može utvrditi o kojim vratima je riječ. Fotografija iz spisa prikazuje lokaciju ispred objekta i ispred stepenica, a koje vode na terasu garaže. Ispred stepenica nalazi se hrpa cijevi. Vještak nije izvršio pregled i lokaciju gdje su prema tvrdnjama predlagatelja cijevi demontirane.

15. Uvidom u Ugovore o najmu (list 11-30 priklopljenog spisa ovog suda poslovni broj R1-647/2024) utvrđeno je kako je tužitelj kao najmodavac 1.9.2024, 1.11.2023., 1.7.2023. i 1.11.2023. sklopio ugovore o najmu sa najmodavcima Kulwinder Singh, tvrtkom PVC STOLARIJA BE-DOL d.o.o., tvrtkom B- CONSTRUCTIONS d.o.o. za pojedine stanove različitih površina na adresi u [adresa], a svi ugovori o najmu (ukupno njih 4) sklopljeni su na neodređeno vrijeme.

16. Što se tiče ocjene dokaza sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama zakona.

17. Dakle, na osnovu provedenih dokaza utvrđeno je da su tužitelj kao kupac i tuženik kao prodavatelj zaključili Ugovor o kupoprodaji od 5. srpnja 2023. čiji je predmet bila kupoprodaja naprijed označene nekretnine na adresi u [adresa] te da je tuženik kao prodavatelj primio dio kupoprodajne cijene u iznosu od 20.000,00 EUR, što je potvrdio svojim potpisom na tom Ugovoru. Također je utvrđeno da se tužitelj kao kupac obvezao preostali iznos kupoprodajne cijene od 50.000,00 EUR isplatiti prodavatelju nakon što isti u cijelosti uredi zemljišnoknjižno stanje, a tuženik kao prodavatelj se tim Ugovorom obvezao u cijelosti urediti zemljišnoknjižno stanje na način da ono odgovara upisu u katastarskom operatu, i to u roku od 12 mjeseci od potpisa tog ugovora. Utvrđeno je i da je tuženik nije uredio zemljišnoknjižno stanje na način kako se obvezao Ugovorom. Utvrđeno je i da je nakon sklapanja Ugovora tuženik predao kuću u posjed tužitelju, odnosno iselio iz nje, a tužitelj je nakon toga preuredio kuću na način da je u njoj bilo više stanova te su nakon toga u kući , odnosno u pojedinim stanovima u kući živjeli radnici na temelju više ugovora o najmu koji je tužitelj sklopio sa pojedinim tvrtkama, odnosno sa stranom fizičkom osobom. Osim što navedeno proizlazi iz iskaza tužitelja i svjedokinje LŽ, navedeno je utvrđeno i na temelju Ugovora o kupoprodaji kojim je u članku 9.1. Ugovora određeno kako u samostalni vlasnički posjed nekretnine kupac stupa danom ovjere tog ugovora, o čemu će se sastaviti primopredajni zapisnik sa stanjem svih brojila, dok je člankom 9.2. Ugovora određeno kako se prodavatelj obvezuje predati kupcu nekretninu slobodnu od osoba i osobnih stvari danom potpisa i ovjere tog ugovora pa stoga neosnovano tuženik osporava da je on odmah po sklapanju ugovora napustio posjed kuće i otišao u Njemačku, odnosno neosnovano tvrdi da je čitavo to vrijeme živio u stanu na prvom katu kuće tj. u srednjem stanu jer su takvi njegovi navodi, imajući u vidu sadržaj navedenih odredbi Ugovora o kupoprodaji i dio iskaza tužitelja i svjedokinje LŽ, a koji su sukladni tim odredbama neživotni, nelogični i ovom sudu u cijelosti neuvjerljivi. Utvrđeno je da je otprilike godinu dana nakon što je tužitelj stupio u posjed, odnosno otprilike oko 7 ili 10. listopada 2024., tuženik najprije iščupao sat za vodu. Radnici ili njihov gazda su to javili tužitelju, postavljen je novi vodomjer, a nakon što je postavljen, tuženik ga je opet iščupao. Vremenski razmak između prvog i drugog čupanja vodomjera od strane tuženika je iznosio oko dva dana. Nakon toga tuženik je isključio struju i ušao kod radnika koji su živjeli u kući u kuću te im prijetio da moraju izaći, i to sa mačetom jer da je to njegova kuća, to je bilo jedno dan ili dva nakon drugog čupanja vodomjera. Onda je iščupao žice od struje i namočio ih u kantu te ostavio obavijest da je namočio svu struju u kući vodom te da nitko ne smije dirati struju jer da će nastradati. Nakon toga je provalio vrata od garaže i izbio ih iz štoka skroz, to je bilo dan dva nakon ovog isključenja struje. Sve se ovo događalo u rasponu od 7-10 dana. Zatim je provalio vrata na katu kuće i uselio unutra, a u prizemlju je potrgao brave na prozorima i na vratima, sve to se događalo u ovom rasponu od 7-10 dana. Zatim je u stanu u potkrovlju zabio čavle u bravu da se ne može otvoriti, a isto tako i u stanu iznad garaže. Počeo je iznositi stvari iz kuće, iz garaže je otuđio kompletnu kuhinju sa svim aparatima, iz stanova je iznosio sve krevete i madrace, poskidao radijatore, rastavljao frižidere i vadio motore, svu robu i cipele od radnika je pobacao na cestu, kao i njihovu posteljinu i jastuke, poplune i deke. U to vrijeme tuženik je ušao u posjed kuće, konkretno je uselio na kat kuće, policija je dolazila, ali nisu mogli ništa napraviti jer nisu smjeli ući u unutrašnjost kuće, tuženik bi se javio na balkonu i zatim bi ušao u unutrašnjost kuće. Prije opisanih radnji od strane tuženika, a i u vrijeme počinjenja tih radnji u prizemlju, na katu i potkrovlju te u stanu iznad garaže, dakle u svim stanovima u kući su bili radnici koji su ušli u posjed na temelju ugovora o najmu koji je tužitelj sklopio s pojedinim najmoprimicima. U stanu u koji je tuženik uselio su također bili radnici kod kojih je on ušao s mačetom i izbacio ih iz tog stana te potom uselio.

18. Dakle, utvrđeno je da je odmah po sklapanju ugovora tuženik napustio posjed kuće, odnosno iselio iz kuće, a tužitelj je odmah po sklapanju ugovora stupio u posjed kuće koju je potom i preuredio, a nakon toga iznajmio je stanove u kući te su u njima živjeli radnici pa je onda tužitelj imao posredni posjed kuće koji je ostvarivao preko drugih osoba, ovdje preko najmoprimaca. Dakle, najmoprimci su neposredni posjednici, dok je, tužitelj posredni posjednik koji posjeduje stvar preko drugih koji su s njim u odnosu najmoprimaca. Tužitelj kao posredni posjednik nekretnine ima pravo na zaštitu svojeg posrednog posjeda od samovlasnog čina smetanja koji je tuženik poduzeo, i to na temelju naprijed citiranih odredbi ZVDSP jer je odredbom čl. 23. ZVDSP propisano da je zaštitu posjeda ovlašten tražiti i posredni posjednik. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tuženik smetao posjed tužitelja na predmetnoj nekretnini na način da je 7. listopada 2024. pa nadalje izvršio niz štetnih radnji i to uklonio vodomjer, zabio čavle u brave od vrata, zalijevao utičnice vodom te otjerao radnike koji su kao najmoprimci stanovali u nekretnini tužitelja. Činom uklanjanja (u tužbenom zahtjevu navedeno "čupanja") vodomjera tužitelj je kao posredni posjednik objektivno onemogućen u korištenju (pitke) vode pa je na taj način ograničen u vršenju svoje dotadašnje faktične vlasti na nekretnini budući da nekretninu više ne može posjedovati na jednako kvalitetan način kao i prije. Njegova dotadašnja faktična vlast na nekretnini je objektivno i u stvarnosti smanjena zbog nemogućnosti da koristi pitku vodu i uopće vodu . U takvom kontekstu čin uklanjanja vodomjera ima karakter samovlasnog čina smetanja posjeda pa je njegovo postupanje bilo samovlasno u smislu članka 20. ZVDSP koji u stavku 2. propisuje da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno smeta njegov posjed, a u stavku 4. određuje da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. Stoga je utuženo postupanje tuženika – uklanjanje vodomjera na nekretnini u posjedu tužitelja samovlasno i predstavlja čin uznemiravanja posjeda tužitelja na spornoj nekretnini. Tuženik koji, bez suglasnosti posjednika nekretnine, fizički ukloni (iščupa, skine) vodomjer koji služi toj nekretnini, onemogućuje ili bitno umanjuje tužiteljevu faktičnu vlast nad nekretninom (korištenje vodom). To je samovlasno postupanje koje ulazi u pojam uznemiravanja posjeda iz čl. 20. st. 2. ZVDSP (slično i Žs u Rijeci u GŽ-928/2018-2 od 24. listopada 2018.). Navode tuženika da on vodomjer nije iščupao nego je pozvao ĆŽ koji ga je odšarafio i on je odnio sat jer je sat njegov, valja navesti da sud takve navode ocjenjuje neistinitima i nelogičnima jer nisu ničim dokazani. No čak da je tome tako, valja napomenuti da je u parnici zbog smetanja posjeda pasivno legitimirana osoba u čiju je korist smetanje počinjeno pa kada bi i bili istiniti navedeni navodi tuženika, ĆŽ je vodomjer uklonio u ime i za korist tuženika koji se s time usuglasio. Zabijanje čavala u brave vrata koje je tuženik počinio jest čin smetanja posjeda. Takvim postupanjem tuženik onemogućuje tužitelju korištenje brave i ulaz u objekt koji je bio u njegovu posjedu. Neosnovano tuženik osporava da bi počinio navedeno, imajući u vidu iskaz svjedokinje i tužitelja, fotografije dostavljene u spis, a osim toga na pitanje gdje je zabijao čavle tuženik odgovara da ih je zabijao u bravu vrata stana u potkrovlju odnosno da ih je zašarafio da nitko ne može ući, niti on, a niti tužitelj. Zalijevanjem utičnica od struje vodom od strane tuženika tužitelju je onemogućeno korištenje električne energije u prostoru, nanesena je šteta pa tužitelj nekretninu faktički ne može koristiti na dotadašnji način te je ujedno stvorena neposredna opasnost za sigurnost osoba koje se u njemu nalaze te objekta (rizik od požara, kratkog spoja). Stoga zalijevanje utičnica vodom jest čin smetanja posjeda jer se dovodi u pitanje isključivost faktične vlasti nad nekretninom i nameće trpljenje tužitelju. Radi se o obliku uznemiravanja posjeda iz čl. 21. st. 1. ZVDSP. Također je utvrđeno da je tuženik radnicima koji su živjeli u kući prijetio da moraju izaći, i to sa mačetom (iako opisani način nije naveden u tužbenom zahtjevu) pa je stoga tuženik otjerao radnike koji su kao najmoprimci stanovali u nekretnini tužitelja i na taj način je oduzeo, odnosno smetao neposredni posjed najmoprimca, a time istodobno zadro i u posredni posjed tužitelja kao najmodavca. Stoga je u navedenom dijelu – radi utvrđenja načina smetanja posjeda valjalo dijelom prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u toč. I. izreke rješenja.

18.1. Preostali čini tuženika navedeni u tužbenom zahtjevu - uništavanje dvoja PVC vrata, uništavanje kablove od bojlera, otuđenje kuhinjskih elemenata i kućanskih aparata te otuđenje niza građevinskog alata u vlasništvu tužitelja ne predstavljaju smetanje posjeda pa je u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u toč. II. izreke rješenja. Valja ukazati da svako oštećenje tuđe stvari ne predstavlja ujedno i čin smetanja posjeda. Ako određena radnja nije onemogućila ili bitno otežala tužitelju da dalje koristi nekretninu, tada je sudska praksa konzistentna u stajalištu da oštećenje stvari, a ovdje i otuđenje stvari samo po sebi ne predstavlja smetanje posjeda, već odgovornost za naknadu štete (tako i Žs u Zagrebu u GŽ-2555/2023-7 od 17. siječnja 2024.).

18.2. Valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev i radi uspostave ranijega posjedovnog stanja (vraćanjem vodomjera na odgovarajuće mjesto, popravljanja brava na vratima i prestanka uznemiravanja radnika najmoprimaca) te zabrane svakog takvog i sličnog smetanja posjeda ubuduće te odlučiti kao u toč. III. izreke rješenja. Ujedno valja ukazati da iako je tijekom postupka utvrđeno da je tuženik smetao posjed tužitelja na način da je oduzeo tužitelju posjed nekretnine, dakle tužiteljeva faktična vlast na nekretnini je prestala, u tužbenom zahtjevu tužitelja nije sadržan zahtjev za vraćanjem oduzetog posjeda tuž itelju, već se traži prestanak uznemiravanja radnika najmoprimaca.

18.3. Tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da tuženik popravi dvoja oštećena PVC vrata, popravi kablove od bojlera, vrati sve otuđene kuhinjske elemente i otuđene kućanske aparate kao i da vrati sav otuđeni građevinski alat te u dijelu kojim se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje posjeda, valjalo je odbiti kao neosnovan jer navedeno ne predstavlja smetanje posjeda pa nema osnove niti da se u tom dijelu prihvati tužbeni zahtjev radi uspostave ranijega posjedovnog stanja te zabrane svakog takvog i sličnog smetanja posjeda ubuduće pa je odlučeno kao u toč. IV. izreke rješenja.

19. Sud nije proveo dokaz očevidom na licu mjesta jer je smatrao da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno da se na temelju istog može donijeti pravilno i na zakonu osnovano rješenje, tim više jer identifikacija nekretnine nije sporna, a i u posjedu nekretnine u vrijeme zaključenja glavne rasprave bio je tuženik. Također nije proveden dokaz saslušanjem svjedokinje JŽ jer tuženik, iako je raspravnim rješenjem od 9.2.2026. pozvan dostaviti adresu navedene svjedokinje u roku od 8 dana od dana primitka raspravnog zapisnika, to nije učinio po proteku navedenog roka, a niti je to učinio do zaključenja glavne rasprave. Štoviše, na glavnoj raspravi je naveo kako do adrese svoje sestre ne može doći jer ona živi u [adresa].

20. Podnesak tuženika od 25.6.2026. te u njemu istaknuti navodi, prijedlozi i dokazi nije uzet u obzir obzirom da je ovom sudu dostavljen nakon zaključenja glavne rasprave.

21. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP, budući da tužitelj nije uspio samo u neznatnom dijelu zahtjeva, a zbog toga nisu nastali posebni troškovi. Tužitelju je priznata jednokratna nagrada za radnje poduzete po odvjetniku u ovom postupku za cjelokupni prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo u visini od 250 bodova, odnosno u iznosu od 500,00 EUR na temelju Tbr. 7. točka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23- dalje: Tarifa) te PDV po stopi od 25%, odnosno sveukupno 625,00 EUR. Priznat je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR te trošak sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 53,09 EUR. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke.

U Zagrebu, 9. srpnja 2026.

Sutkinja

Vedrana Kufrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana:

- od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa rješenja, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćnici, uz rješenje o sudskoj pristojbi na rješenje u sporovima zbog posjeda u iznosu od 110,00 EUR

2. tuženiku