REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-5540/2021-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja DH OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Dražen Lančić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, OIB: 99122235709, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269d, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Gelenčir odvjetnik iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. lipnja 2026. u prisutnosti tužitelja, zamjenice punomoćnika tužitelja Svjetlane Lidmile, odvjetnice i punomoćnika tuženika Ivana Gelenčira, odvjetnika , dana . 9. srpnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da nije dopušten otkaz ugovora o radu koji je Tuženik AGENCIJA ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269D, OIB: 99122235709, dao Odlukom o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 22.12.2020. godine, te da radni odnos Tužitelja DH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nije prestao.

2. Utvrđuje se da nije dopuštena Odluka Tuženika AGENCIJA ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269D, OIB: 99122235709, od 25.01.2021. godine po Zahtjevu za zaštitu prava Tužitelja.

3. Nalaže se tuženiku AGENCIJA ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269D, OIB: 99122235709, da Tužitelja DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vrati na rad na poslove „stručni referent, u Službi za IAKS upisnike, u Sektoru za IAKS mjere ruralnog razvoja i IAKS upisnike“ te „stručnjak zaštite na radu I. stupnja, temeljem Ugovora o radu od 01.02.2020. godine i svih Dodataka ugovora o radu, sve u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

4. Nalaže se tuženiku AGENCIJA ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269D, OIB: 99122235709, da Tužitelju DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak, sve u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.".

r i j e š i o  j e

I Ne dopušta se preinaka tužbe koju je tužitelj izvršio na ročištu 10. svibnja 2022. na način da predlaže da sud utvrdi da je ništetna tuženikova odluka o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 22. prosinca 2020. godine.

II Nalaže se tužitelju da tuženiku na ime parničnog troška isplati iznos od 1.000,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 10. veljače 2021. podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza. U tužbi je naveo da je bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu stručni referent u Službi za IAKS upisnike, Sektor za IAKS mjere ruralnog razvoja i IAKS upisnike, temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01. veljače 2020. Odlukom o redovitom otkazu zbog skrivljenog ponašanja od 22. prosinca 2020. tuženik je otkazao tužiteljev ugovor o radu zbog neovlaštenog rada u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i neovlaštenog rada u ARKOD sustavu. Tužitelj tvrdi da otkaz nije dopušten jer tuženik nije proveo postupak utvrđivanja odgovornosti radnika sukladno Pravilniku o radu i Poslovniku o radu Povjerenstva za povrede obveza iz radnog odnosa tuženika i jer tuženik nije dokazao da je tužitelj počinio povrede obveza iz radnog odnosa koje mu stavlja na teret. Tužitelj tvrdi da nije imao ovlasti za unose koji mu se stavljaju na teret i da se unosi, izmjene i slično u sustav vrše isključivo u podružnicama poslodavca. Tužitelj tvrdi da se netko treći mogao poslužiti njegovim računalom, a osim toga postoji nepouzdanost i kvarnost sustava na kojem radi poslodavac.

2. Tužbenim zahtjevom naznačenim u tužbi tužitelj predlaže da sud utvrdi da nije dopuštena odluka od 22. prosinca 2020. o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, da radni odnos tužitelja nije prestao, da sud utvrdi da nije dopuštena o zahtjevu za zaštitu prava od 25. siječnja 2021. , da sud naloži tuženiku da tužitelja vrati na rad na poslove Stručni referent u Službi za IAKS upisnike, u Sektoru za IAKS mjere ruralnog razvoja i IAKS upisnike te stručnjak zaštite na radu 1.stupnja temeljem ugovora o radu od 01. veljače 2020. i svih dodataka ugovora o radu te da naloži tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da donošenje odluke o otkazu izvan instruktivnih rokova propisanih internim aktima tuženika, me utječe na valjanost otkaza. Tuženik je uvidom u rad sustava dokazao da je tužitelj svjesno zlorabio svoja ovlaštenja u svrhu pribavljanja nepripadne koristi trećim osobama ne štetu imovine poslodavca. Tuženik je dokazao da je tužitelj putem korisničkih podataka i personaliziranog pristupa sustavu unosio podatke u sustav tuženika koje nije ovlašten unositi i koji su netočni i izmišljeni. Tužitelj nije poslodavcu prijavio nikakvu zloupotrebu svojih korisničkih podataka koje je dužan čuvati u tajnosti. Nemoguća je greška sustava da se sam od sebe pojavi novi unos korisnika ili novih parcela korisnika, što je u sustav unio tužitelj.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovore o radu između tužitelja i tuženika od 14. lipnja 2017., 1. veljače 2020. i 1. listopada 2017. (stranica 6 do 16), odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 22. prosinca 2020. (stranica 17 do 23), zahtjev za zaštitu prava od 6. siječnja 2021., presliku povratnice i potvrde o primitku pošiljke (stranice 24 do 33), odluku o zahtjevu za zaštitu prava od 25. siječnja 2021. (stranice 34 do 36), Pravilnik o radu tuženika od 6. studenog 2014. (stranice 37 do 85), prijavu povrede obveze iz radnog odnosa od 6. lipnja 2019. (stranica 86 do 89), dopis tuženika Radničkom vijeću od 14. prosinca 2020. (stranica 96), očitovanje radničkog vijeća od 21. prosinca 2020. (stranica 97), Pravilnik o upravljanju informacijskom sigurnošću od 23. ožujka 2018. (stranice 98 do 142), etički kodeks tuženika od 21. srpnja 2017. (stranice 144 do 158), prijavu povrede obveze iz radnog odnosa od 10. srpnja 2019. (stranice 159 do 161), email korespondenciju (stranice 162 do 170). Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka MH, GH (stranice 191 do 195), tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika HH (stranice 197 do 205), svjedoka AH, SH (stranice 219 do 222), ĐH i ZH (stranice 301 do 305). U postupku je provedeno informatičko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Denisu Hrestaku (stranice 232 do 277). Vještak Denis Hrestak saslušan je na ročištu 15. siječnja 2025. (stranica 284 do 286).

5. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 10. svibnja 2022. tužitelj je preinačio tužbu na način da je postavio alternativni tužbeni zahtjev kojim je predložio da sud utvrdi da je ništetna tuženikova odluka o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 22. prosinca 2020.

7. Na ročištu održanom 10. svibnja 2022. tuženik se usprotivio preinaci tužbe izvršenoj na ročištu 10. svibnja 2022. godine jer je ista izvršena nakon zaključenja prethodnog postupka.

8. Člankom 190 stavak 1 ZPP-a propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Člankom 190 stavak 2 ZPP -a propisano je da iznimno od odredbe stavka 1 ovog članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Sukladno članku 190 stavak 3 ZPP-a, nakon dostave tužbe tuženiku, za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika.

9. Prethodni postupak u ovom predmetu zaključen je na ročištu 7. lipnja 2021., a tužitelj je preinačio tužbu nakon zaključenja prethodnog postupka .

10. S obzirom da se tuženik usprotivio preinaci tužbe, a za preinaku tužbe, sukladno članku 190 stavak 3 ZPP-a, potreban je pristanak tuženika, sud nije dopustio preinaku tužbu izvršenu na ročištu za glavnu raspravu 10. svibnja 2022. jer je tužitelj na tom ročištu preinačio tužbu u smislu članka 191 stavak 1 ZPP-a, a ne postoje uvjeti za primjenu članka 191 stavak 2 ZPP-a.

11. Uvidom u odluku o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 22. prosinca 2020. utvrđeno je da je tuženik redovito otkazao tužiteljev ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika. U obrazloženju odluke navedeno je da je 06. lipnja 2019. neposredno nadređeni rukovoditelj Povjerenstvu za povrede obveza iz radnog odnosa, podnio prijavu protiv tužitelja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa odnosno zbog neovlaštenog rada u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava. Povjerenstvo je provelo postupak i poslodavac je utvrdio da je tužitelj počinio povrede radne obveze neovlaštenim radom u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i neovlaštenim radom u ARKOD sustavu. Utvrđeno je da je radnik protupravnim i neovlaštenim radnjama izvršio upis poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG 247113) u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u središnjem uredu poslodavca u Zagrebu dana 15. lipnja 2018. pri čemu je kao datum upisa naveo 29. svibnja 2015. Sukladno odredbama Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, svi poslovi vezani za upis/promjenu/ispis od strane poljoprivrednika kao i sve izmjene poljoprivrednih gospodarstava, obavljaju se isključivo u podružnicama poslodavca. Pravilnikom je propisano da se o provedenom upisu izdaje rješenje o upisu u Upisnik, a datum upisa je datum donošenja rješenja. Rješenje izdaje podružnica Agencije. Radnik u središnjem uredu je ovlašten isključivo vršiti nadzor nad upisom u Upisniku tj. provoditi kontrolu kvalitete upisanih podataka ali ne i upise / promjene / ispise u Upisniku jer to nije u opisu poslova njegovog radnog mjesta. Radnik nije dobio nikakav nalog poslodavca za izvršenje poslova koje je obavio s obzirom da se isti obavljaju isključivo u podružnicama. Obrazac zahtjeva za upis i dokumentacija koju je potrebno priložiti propisani su odredbama Pravilnika koji propisuje da podružnice moraju trajno čuvati sve zaprimljene zaht jeve za upis. Za upis predmetnog poljoprivrednog gospodarstva obvezne propisane dokumentacije (zahtjev za upis i popratna dokumentacija) nema, a time niti rješenja o upisu koje izdaje nadležna podružnica poslodavca. Utvrđeno je da je radnik drugom radniku u podružnici Ličko-senjskoj županiji savjetovao da pozove stranku da donese odgovarajuću dokumentaciju kojom raspolaže, što je ovaj i učinio. Dokumenti na temelju kojih se podnosi zahtjev za upis i na temelju kojih je izvršen upis ostaju u podružnici i ne predaju se stranici. Upis poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG 247113) i sve protupravne radnje u upisniku izvršene su od strane tužitelja odnosno pod njegovim korisničkim imenom. U trenutku upisa u Upisnik predmetno poljoprivredno gospodarstvo nije imalo resurse, ni zemlju niti stoku a što je osnovni preduvjet za upis u Upisnik. S obzirom na navedeno utvrđenu povredu radne obveze predloženo je provođenje izvanredne samoprovjere radnika središnjeg ureda te je uočeno da postoje novi dodatni upisi za određene parcele u sustavu ARKOD i da je radnik upisivao nove parcele i ucrtavao nove parcele u sustav. Stoga je neposredno nadređen rukovoditelj 11. srpnja 2019. Povjerenstvu podnio novu prijavu koja se odnosi na neovlašteni rad u ARKOD sustavu. Po zaprimljenoj prijavi Povjerenstvo je provelo postupak te je utvrđeno da je radnik 18. travnja 2019. za gospodarstvo PH ((MIBPG 77574) izvršio unos novih parcela i dodjelu atributa vlasništva te evidentiranje ovih parcela u ARKOD sustav. Svi poslovi vezani uz ARKOD sustav su u nadležnosti Službe za sustav identifikacije zemljišnih parcela – ARKOD u kojoj je radnik privremeno obavljao poslove tj. provodio je isključivo kontrolu kvalitete upisanih podataka. Radnik nije bio ovlašten vršiti upis tj. unos novih parcela s obzirom da se isti obavlja isključivo u podružnicama poslodavca. U nadležnoj podružnici poslodavca uočeno je da je radnik mijenjao podatke za predmetno gospodarstvo. Radnik je upis podataka po parcelama i ucrtavanje parcela izvršio bez odgovarajućih ovlaštenja i na način suprotan Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta. Prema navedenom Pravilniku za upis novih parcela i izmjene podataka postojećih parcela u ARKOD sustavu potrebno je održati sastanak s poljoprivrednikom u nadležnoj podružnici poslodavca o čemu se sastavlja zapisnik koji treba biti potpisan od strane radnika podružnice i stranke. Temeljem takvog zapisnika ucrtavanje parcela odnosno izmjenu postojećih parcela u ARKOD sustavu provodi nadležna podružnica. Neovlaštenim unosom i ucrtavanjem parcela radnik je korisniku omogućio prijavu parcela na Jedinstvenom zahtjevu za potpore za 2019. godinu. Poslodavac je radniku omogućio iznošenje obrane u kojoj je radnik naveo da su uočene nepravilnosti, rezultat greške u informatičkom sustavu što ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju. Radnik je 25. srpnja 2019. otvorio bolovanje na kojem je bio do 30. rujna 2020. Opisanim postupanjem suprotno pravilima struke radnik je počinio tešku povredu obveza iz radnog odnosa, a bio je upoznat s načinom, ovlastima i odgovornostima za obavljanje poslova pa je poslodavac trajno izgubio povjerenje u radnika.

12. Protiv odluke o otkazu tužitelj je tuženiku podnio zahtjev za zaštitu prava od 06. siječnja 2021. koji je tuženik odbio odlukom od 25. siječnja 2021.

13. Uvidom u dopis od 14. prosinca 2020. sud je utvrdio da je tuženik od radničkog vijeća zatražio očitovanje o namjeravanoj odluci o otkazu tužiteljevog ugovora o radu a uz navedeni dopis tuženik je radničkom vijeću dostavio nacrt odluke o otkazu.

14. U očitovanju od 21. prosinca 2020., radničko vijeće je navelo da tužitelja ne treba sankcionirati otkazom nego blažom mjerom. Navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka ŽH saslušanog na ročištu 09. studenog 2021. godine.

15. Sud je zaključio da je tuženik prije otkaza proveo postupak savjetovanja propisan člankom 150 Zakona o radu (Narodne novine 93/2014) jer je o namjeravanom otkazu tužitelju zatražio očitovanje radničkog vijeća. Okolnost što se radničko vijeće usprotivilo namjeravanom otkazu tužitelju, ne čini otkaz nedopuštenim jer očitovanje radničkog vijeća nije obvezujuće za tuženika.

16. Iz navoda iznesenih u zahtjevu za zaštitu prava od 6. siječnja 2021. i iz prijave povrede obveze iz radnog odnosa od 6. lipnja 2019. proizlazi da je s tužiteljem obavljen razgovor povodom povreda obveza iz radnog odnosa koje mu se stavljaju na teret što znači da je tuženik prije otkaza tužitelju omogućio iznošenje brane koju je tužitelj iznio. Iz navedenog proizlazi da je tuženik prije otkaza postupio sukladno članku 119 stavak 2 Zakona o radu, kojim je propisano da je prije redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu.

17. Uvidom u prijavu povrede obveze iz radnog odnosa od 6. lipnja 2019. utvrđeno je da je 15. svibnja 2019. od voditeljice podružnice u [adresa], TH, zaprimljen e-mail kojim traži provjeru vezano uz dostavljenu dokumentaciju za MIPBG 247113 s obzirom da je provjerom u upisniku poljoprivrednika naišla na određene nedosljednosti u datumima. U e-mailu se navodi da je u podružnicu 15. svibnja 2019. dostavljena dokumentacija od strane podnositelja zahtjeva temeljem čega je obavljen upis posjeda u Upisnik poljoprivrednika te posljedično ucrtavanje zemljišta u ARKOD sustav. Nakon zaprimljenog e -maila pristupilo se administrativnoj provjeri Upisnika poljoprivrednika u centralnom uredu s obzirom da je korisnica u podružnici zatražila da joj se izda rješenje od upisu u Upisnik poljoprivrednika. S obzirom da se u podružnici nije moglo pronaći dokumentaciju za upis u Upisnik, koja predstavlja upravni postupak, a upis se obavlja u podružnicama Agencije, sukladno čl. 7 Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, voditeljica je obavijestila centralni ured da nema nikakvu dokumentaciju niti zahtjev za upis te je zatražila daljnje provjere. Kroz pisarnicu podružnice nije pronađen nikakav dokumenta koji bi bio vezan za upis poljoprivrednog gospodarstva. Povodom navedenog e-maila u centralnom uredu je zatraženo od voditelja službe za baze podataka da se provjeri u bazi upisnika poljoprivrednika gdje je i tko izvršio predmetni upis. Provjerom kroz pisarnicu utvrđeno je da u centralni ured Agencije nije zaprimljeno nikakvo pismeno za MIPBG 247113 (provjera je odrađena pomoću OIB-a da bi se utvrdilo da li je zaprimljen bilo kakav podnesak stranke). Nakon provedene provjere upitom na bazu utvrđeno je da je predmetno gospodarstvo upisano u centralnom uredu Agencije od strane djelatnika službe za registre DH dana 15. lipnja 2018. S obzirom da se u centralnom uredu Agencije ne obavlja upis u Upisnik poljoprivrednika, već isključivo u podružnicama, pristupilo se daljnjoj provjeri okolnosti upisa. U e-mailu voditelja službe za baze podataka navedeno je koje sve radnje su provedene u centralnom uredu, a koje u podružnici te tko ih je odradio. Na taj način je nedvojbeno identificiran djelatnik DH kao osoba koja je izvršila upis gospodarstva u Upisnik poljoprivrednika, dok je djelatnik podružnice unio posjede nakon dostavljene dokumentacije u podružnicu Ličko-senjske županije dana 15. svibnja 2019. Dakle, u trenutku otvaranja gospodarstva stranka nije imala u posjedu poljoprivredno zemljište niti je isto upisano u Upisnik prilikom njegova otvaranja. Zatraženo je očitovanje o stoci koja je pridružena gospodarstvu od strane Ministarstva poljoprivrede, a sukladno stanju u Upisniku poljoprivrednika i nakon dostavljenog očitovanja nedvojbeno je utvrđeno da stranka u trenutku upisa u Up isnik nije posjedovala stoku već je stoka unesena u središnji registar kopitara RH koji se vodi pri Ministarstvu poljoprivrede dana 17. srpnja 2018., odnosno za neka grla 27. srpnja 2018. Na datum upisivanja gospodarstva u Upisnik poljoprivrednika 15. lipnja 2018. MIBPG 247113 nije imao niti zemljište u posjedu niti pridruženu stoku pa nisu ostvareni osnovni uvjeti za upis u Upisnik poljoprivrednika. Dakle, gospodarstvo je upisano bez posjedovanja poljoprivrednih resursa koji su propisani čl. 4 st. 1 Pravilnika. Za upis u Upisnik poljoprivrednika potreban je sukladno čl 8 st. 1 Pravilnika zahtjev nositelja, odnosno odgovorne osobe za upis koji se podnosi na propisanom obrascu a u konkretnom slučaju ne postoji propisno ispunjen obrazac zahtjeva za upis što predstavlja sastavni dio procesa upisa svakog gospodarstva kako bi podružnice po izvršenoj administrativnoj obradi i unosu u aplikaciju upisnika poljoprivrednika mogle stranci izdati rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednika u propisanom roku. Povodom navedenog 5. lipnja 2019. obavljen je razgovor pomoćnika ravnateljice i direktorice Sektora te voditeljice službe s tužiteljem koji je rekao da se ne sjeća i da nije napravio upis spornog gospodarstva a naknadno se sjetio da ga je telefonom kontaktirao suprug navedene korisnice i rekao da bi on htio zaposliti nekog na svom gospodarstvu ali da ima nekih problema s upisnikom pa ne može. Ostalog se nije sjećao ali je porekao da je izvršio bilo kakav upis. Na opisani način poslodavac je zaključio da je DH suprotno pravilima postupanja obavio upis u Upisnik poljoprivrednika u centralnom uredu čime je korisnik stekao mogućnost podnošenja jedinstvenog zahtjeva kojim se ostvaruje pravo na isplatu potpora.

18. Nakon podnošenja prijave od 6. lipnja 2019. provedena je administrativna provjera ostalih upisnika i registara za koje je tužitelj imao mogućnost pristupa jer je povjerenje u njegov rad narušeno. Od djelatnika ŠH **.**.2019. zaprimljen je u ARKOD službu e-mail u kojem se navodi da je uočeno nekoliko grašaka na parcelama koje je ucrtavao DH koji prema sistematizaciji iz 2017. radi kao stručni referent u službi za registre. Nakon zaprimljenog e-maila pristupilo se analizi te je utvrđeno da je DH **.**.2019. ucrtavao i radio promjene na parcelama u ARKOD (LPIS) sustavu na tri MIBPG (svi iz [adresa]). S obzirom da DH nema navedeni zadatak u opisu svog radnog mjesta, nije preraspodijeljen u ARKOD (LPIS) službu niti je od nadređenog dobio zadatak da pomogne kolegama u navedenoj službi, DH napravio je neovlašten unos, odnosno promjernu podataka. Time je trajno uništeno povjerenje u radnu etiku i profesionalnost navedenog djelatnika koji je iskoristio mogućnost pristupa navedenim registrima koji nisu u nadležnosti službe za registre, ali su u okviru sektora za registre i IAKS mjere ruralnog razvoja, da radi na parcelama u ARKOD sustavu, što predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na potpore. Površine iz ARKOD sustava su osnovni preduvjet za podnošenje jedinstvenog zahtjeva i dobivanja prava na potporu. Povodom navedenog zatraženoj je očitovanje podružnice iz Sisačko -moslavačke županije u kojem je navedeno da je ARKOD parcele ID3762980, 3762972, 3762954 i 3762984, ucrtao **.**.2019. DH, a u podružnici nije podnesen zahtjev za upis k.č. koje se nalaze kao podloge za navedene ARKOD parcele ali je prema izvadcima iz zemljišne knjige vidljivo da nisu u vlasništvu (suvlasništvu) nositelja niti članova gospodarstva. Promjene od strane DH detektirane su na način da se provjeravaju svi korisnici koji imaju pristup ARKOD-u iz CU na temelju njihovog user-id, pregledavaju se parcele da li su upisane ili mijenjane u skladu s ARKOD metodologijom i bilježe se nalazi. U konkretnom slučaju je detektirano da su učinjene greške a kao djelatnik koji ih je napravio pojavilo se ime DH. DH u navedenom periodu nije bio na ispomoći kolegama iz ARKOD službe niti je u opisu njegovog radnog mjesta da radi bilo kakve intervencije u registru iz nadležnosti druge službe. Radilo se o tri MIBPG na kojima se rađene promjene – ucrtavane parcele, sa područja Sisačko-moslavačke županije, svi s prebivalištem u [adresa]. Provjerom je utvrđeno da MIBPG 194536 nije podnio jedinstveni zahtjev u 2019. a MIBPG 77574 i 141121 su podnijeli jedinstveni zahtjev 2019. s uključenim parcelama na kojima je DH radio promjene. Ovakvim postupanjem narušeno je povjerenje u navedenog djelatnika jer je to drugi puta da neovlašteno i nedozvoljeno radi poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mjesta a niti su dozvoljeni. DH je iskoristio dodijeljena korisnička prava kako bi neovlašteno pristupao dijelovima aplikacije koji su izravno povezani s podnošenjem jedinstvenog zahtjeva i ostvarivanja prava na potporu. Prema Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednih zemljišta sve promjene u ARKOD-u odrađuju se kroz sastanke s poljoprivrednicima u podružnicama Agencije.

19. Na ročištu održanom 10. svibnja 2022. sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja koji je izjavio da je bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu stručni referent, a nadređena mu je bila MH. Osim tog bio je i stručnjak zaštite na radu kod tuženika. Naveo je da kao stručni referent nikada nije vršio upise poljoprivrednih gospodarstava. Prije nego je postao stručni suradnik, ucrtavao je poljoprivredna zemljišta putem računala i morali su odrediti da li je to oranica, vinograd ili slično, a nakon 2013. je premješten udrugu službu i više nije imao doticaja s tom službom. Naveo je da se u sustav ulogirao pomoću šifre i korisničkog imena a šifra je bila poznata samo njemu. Izjavio je da tehnički nije mogao vršiti upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava niti raditi bilo kakve izmjene već su to radili isključivo djelatnici regionalnih ureda. Naveo je da nije imao mogućnost ulaziti u druge aplikacije u računalu i vršiti upis, a za to je osim dozvole nadređenog trebalo i informatičko znanje. Da bi se moglo ući u neke aplikacije, informatički odjel tuženika daje dozvolu, pisanim putem. Naveo je da on na svom kompjuteru nema tu aplikaciju. Nikada nije tražio da mu se instalira takva aplikacija ili program i za to nije dobio dozvolu. Do 2013. imao je pristup aplikaciji ARKOD i koristio je tu aplikaciju dok je radio u bivšem odjelu, a ta prava su mu oduzeta jer je promijenio radno mjesto i informatička služba tuženika mu je ukinula tu aplikaciju pa ju više nije mogao koristiti. Kada je postao stručni referent otišao je u drugi odjel i više nije imao mogućnost niti ovlast koristiti se ARKOD sustavom. Izjavio je da informatički odjel tuženika može ulaziti u računalo bilo kojeg zaposlenika i u svaku aplikaciju. Tuženik je surađivao s vanjskim tvrtkama Sinergis i KING ICT u vezi izrade i popravka aplikacija i radi grešaka i naveden tvrtke su imale pristup aplikacijama za vrijeme radnog vremena i izvan radnog vremena. Vanjske tvrtke mogu u bilo kojem trenutku ući u bilo koju aplikaciju i upisivati što žele. Izjavio je da zbog povreda koje mu se stavljaju na teret, za tuženika nije nastala nikakva šteta. Izjavio je da su se upisi poljoprivrednih gospodarstava vršili na temelju priložene dokumentacije isključivo u regionalnim uredima, a informatička služba mogla je ulaziti i u računala regionalnih ureda preko IP adrese. Naveo je da nikada nije obavio ocrtavanje niti jedne parcele, a sa servera tvrtke SINERGIS došla mu je obavijest da je od 2017. do 2020. obavio 2370 ocrtavanja parcela. U navedenom razdoblju nije imao pristup ARKODU.

20. Zakonski zastupnik tuženika HH je prilikom saslušanja izjavio da je ravnatelj tuženika, ranije je bio zamjenik ravnatelja a kod tuženika je zaposlen od 1. listopada 2010. Tužitelj je obavljao poslove zaštite na radu a pola radnog vremena je radio u Službi za IAKS. Poslovi upisa u Upisnik i poslovi upisa u ARKOD sustav rade se u podružnicama tuženika, a ne rade se u središnjem uredu gdje je radio tužitelj. Za predmetni slučaj čuo je kada je jednu podružnicu došao poljoprivrednik, tražio je promjene i kolege u podružnici su vidjeli da je upisan u upisnik, a za njega ne postoji nikakva dokumentacija i nikada nije bio u podružnici. Tada su kolegice iz podružnice kontaktirale službu za registre u središnjem uredu i služba je utvrdila da je upis izvršio tužitelj. Da bi se poljoprivrednik upisao u upisnik mora posjedovati poljoprivredne resurse, stoku, pčele i slično a svi poslovi u vezi upisa (podnošenje zahtjeva, kontrola zahtjeva, odobravanje zahtjeva rade se putem informatičkog administrativnog kontrolnog sustava. Povreda koja se tužitelju stavlja na teret radi se isključivo u podružnicama. Sustav bilježi kada je netko ušao u sustav odnosno aplikaciju, u kojem vremenu i koje promjene je napravio i sustav je registrirao da je to učinio tužitelj. Kolege iz Službe za registar su izvršile dodatnu kontrolu i utvrdili su da je tužitelj više puta pristupao sustavu iako nije bio nadležan za te poslove. Tužitelj je mogao ući u aplikaciju i izvršiti upise za koje nije imao ovlasti svi radnici u službi za upisnike mogu pristupiti toj aplikaciji. Radnje koje se tužitelju stavljaju na teret izvršene su s tužiteljevog računala, s njegovog korisničkog imena i njegove zaporke a za to je odgovoran tužitelj. U tužiteljevo računalo ne može pristupiti nitko osim njega ili ako je on dao svoje podatke za računalo. Informatička služba tuženika ne može ući u računalo djelatnika tuženika. Vanjska tvrtka KING s kojom tuženik ima ugovor za održavanje i nadogradnju sustava, ne može ući u računala pojedinih djelatnika, ali može ući u aplikaciju jer je moraju održavati i u slučaju potrebe nadograditi. Tvrtka SINERGIS je podizvođač tvrtke KING i djelatnici tvrtke KING, kada ulaze u aplikaciju gdje se vrše upisi u upisnik, ne mogu vršiti promjene u upisniku bez ovlaštenja. U aplikaciju u kojoj se vrši upis u upisnik, ne može pristupiti nitko bez dodijeljenih prava na pristup. Tužitelj je imao ovlaštenje za ulaz u tu aplikaciju vezanu za upisnik upisa zemljišta, a na temelju toga se ostvaruju potpore. Informatička službu tuženika niti vanjska kompjuterska tvrtka ne mogu ući u tu aplikaciju. Zbog povreda koje se tužitelju stavljaju na teret za tuženika nije nastala nikakva šteta. Povrede koje se tužitelju stavljaju na teret bile su pod njegovim imenom i prezimenom, odnosno vezane za njegovo računalo. Nije moguće da bilo tko od drugih djelatnika tuženika, uključujući i djelatnike koji rade u podružnicama, izvrši upis u upisnik, a da ispadne da je to izvršeno s tužiteljevog računala ili nekog drugog računala. Do grešaka u informatičkom sustavu je dolazilo, ali ne do takvih da bi se upisalo nešto što se ne bi trebalo upisati. Nije mu poznato da li je prije otkaza bilo pritužbi na tužiteljev rad. Tužitelj je, kao i svi ostali djelatnici, bio upućen na informatičku edukaciju. Tužitelj nije radio u regionalnim uredima. Kada je došao u službu IAKS, imao je mogućnost pristupa sustavu ARKOD, ali se s istim nije imao ovlasti služiti.

21. Svjedok OH je prilikom saslušanja izjavio da je bio zaposlen u KING ICT d.o.o. na radnom mjestu voditelj implementacije softverskih rješenja. Tužitelj mu nije poznat. Tvrtka KING ICT je održavala i implementirala određene informacijske sustave tuženika koji osiguravaju podršku poslovanja tuženika. Djelatnici tvrtke KING ICT su samo na izravan nalog ovlaštenih osoba tuženika, mogli nadograđivati, mijenjati ili ispravljati sustave tuženika. Na zahtjev ovlaštenih osoba tuženika mogli su ulaziti u informatički sustav tuženika. Teoretski su mogli upisivati podatke i informacijski sustav djelatnika tuženika, ali se to u praksi nije činilo.

22. Svjedok SH je prilikom saslušanja izjavio da je kod tuženika bio voditelj Službe za baze podataka čiji djelatnici imaju ovlast upisivati određene podatke u sustav i mogu ući u računala djelatnika tuženika ako znaju njihovu šifru. Ako se netko od djelatnika ulogira u svoje računalo sa svojom šifrom, djelatnici Službe za baze podataka mogu ući u sustav računala tog djelatnika (i tužitelja) i upisivati određene podatke ako znaju raditi u aplikaciji, ali se računalo automatski gasi 10-ak minuta od zadnje aktivnosti korisnika. To se može učiniti i na način da djelatnik njegove službe bude u drugoj prostoriji u odnosu na prostoriju u kojoj se nalazi računalo. U računalo djelatnika se ne može ući ako je računalo zaključano i ne zna se šifra. Teoretski je moguće da je netko drugi, a ne tužitelj, izvršio neovlaštene upise poljoprivrednih gospodarstava upisnik, pod pretpostavkom da zna raditi u aplikaciji, da je to učinio kada tužitelj nije bio za računalom i van njegovog saznanja da je to učinio i da je tužiteljevo računalo bilo uključeno. Naveo je djelatnici njegove službe mogu čitati podatke i raditi izvještaj na tim podacima, ali nemaju ovlaštene da vrše zapisivanje podataka. Naveo je da se ne može dogoditi da sustav sam upiše neke podatke, već uvijek netko mora pokrenuti akciju. Naveo je da je na temelju dobivenog zahtjeva da li za tužitelja postoje aktivnosti za dan 17. travnja 2019. izvršena provjera te je utvrđeno da za tužitelja postoje aktivnosti i zapisi za tužitelja. Nakon tog a od tvrtke KING zatražena je dodatna provjera. Naveo je da je u upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili ARKOD sustav, moguće vršiti retroaktivne upise.

23. Svjedokinja MH je izjavila da je zaposlena kod tuženika radnom mjestu voditeljica Službe za IAKS upisnike u kojoj je radio tužitelj i bila je neposredno nadređena tužitelju. Tužitelj je bio stručni referent i obavljao je poslove iz domene upisnika poljoprivrednika, a dijelom je obavljao poslove zaštite na radu . U Službi za IAKS upisnike se ne obavljaju upisi poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, već se to radi u podružnicama Agencije po županijama. Zaprimili su upit voditeljice podružnice TH jer ona nije mogla pronaći spis kada je stranka došla u podružnicu tražiti rješenje o upisu u Upisnik. Pošto u digitalnoj pisarnici nije pronađen predmet, zatražena je provjera. Radi se o upravnom postupku koji započinje zahtjevom stranke za upis na propisanom obrascu koji se predaje u podružnici gdje se obavlja upis. U centrali za IAKS upisnik su kroz digitalnu pisarnicu potražili predmet pod OIB-om stranke i utvrđeno je da pod tim OIB-om nije zaprimljen nikakav podnesak. Nakon toga je od informatičke službe zatražena provjera tko je i gdje izvršio upis. Svaki upis se može izvršiti isključivo sa prethodnim zahtjevom stranke, a u konkretnom slučaju zahtjeva nije bilo, a upis je bio izvršen u aplikaciji. Informatička služba je to provjerila jer svaki djelatnik tuženika ima svoj jedinstveni identifikacijski broj pod kojim je moguće utvrditi tko je i gdje napravio neku radnju u bilo kojoj aplikaciji pa tako i u upisniku Nakon toga informatičari iz informatičke službe su utvrdili da je tužitelj u centralnom uredu u Upisnik poljoprivrednika izvršio upis tog gospodarstva. Upis je izvršen na ime DHM koja je imala prebivalište u [adresa]. Nakon što su informatičari to utvrdili, svjedokinja, EH i ZH održali su sastanak s tužiteljem koji je rekao da on nije izvršio taj upis i nikome nije dao da pod njegovom šifrom radi na računalu. Da bi netko izvršio takav upis pod tuđim imenom morao bi znati korisničko ime i šifru osobe koja je zadužena za računalo. Nakon što je povjerenstvo provelo postupak, tuženik je donio rješenje kojim je stranka DHM brisana iz Upisnika. Nakon toga izvršene su provjere drugih registara. Zatražena je pomoć ARKOD službe koja se bavi utvrđivanjem stvarnog korištenja zemljišta. ARKOD služba je pronašla da su na tri gospodarstva u Sisačko moslavačkoj županiji vršene promjene na parcelama od strane tužitelja. Upis u ARKOD rade djelatnici podružnica po županijama, nakon što se stranka upiše u upisnik, obavi se upis u ARCOD sustav u podružnici. ARCOD služba je dio tuženika ali je posebna služba i svi su povezani putem mreže. Da bi se djelatnik iz druge službe povezao s ARKOD sustavom treba imati posebnu aplikaciju. Tužitelj je ranije radio u ARKOD službi i imao je pravo pristupa i nakon što je došao u službu gdje je svjedokinja voditeljica. Upis u ARCOD sustav vrše isključivo djelatnici podružnica po županijama, a ne djelatnici ARKOD službe kod tuženika. Kolega iz ARKOD službe ŠH je ustanovio da su na 3 gospodarstva u Sisačko-moslavačkoj županiji mijenjane granice parcela i da su dodavane nove i da je to odradio tužitelj ulaskom u ARKOD aplikaciju. Vidljivo je tko i s kojeg računala ulazi u aplikaciju. Da bi se izvršio navedeni upis potrebno je znanje, ime prezime OIB i žiro račun stranke. Drugi korak je da se stranka pozove i da se uz njezinu pomoć sve to nacrta ako želi dobiti potporu. Jedno od tri navedena gospodarstva dobilo je potporu na temelju zahtjeva i popunjavanja od strane tužitelja a tuženik je zatražio povrat tih sredstava.

24. Iz iskaza svjedoka ĐH proizlazi da je on bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu viši stručni savjetnik u Službi za upisnik poljoprivrednika i IAKS registra, a tužitelj je u istoj službi bio stručni referent. Svjedok je naveo da su kod tuženika postojale greške u sustavu na način da bi sustav zablokirao pa bi se u tom slučaju moralo ponovo pokrenuti računalo ili aplikacija a greške su se prijavljivale informatičkoj službi koja ih prijavljivala izvođaču. Pristup tužiteljevom računalu su osim tužitelja, imali djelatnici informatičke službe (administratori) koji su mogli ući u računalo svakog zaposlenika. U praksi je to bilo tako da u slučaju nekog problema, djelatnik nazvao informatičku službu, opisao problem, pročitao naziv i šifru svog računa la , djelatnik informatičke službe bi rješavao problem, a za to vrijeme u računalo su istovremeno bili prijavljeni i djelatnik koji radi na tom računalu i djelatnik informatičke službe. Nije mu poznato da li je bilo tko osim tužitelja znao njegovu šifru za ulogiranje u računalo. U slučaju kada se IT služba ulogira u nečije računalo ona može raditi na računalu sve što može raditi djelatnik čije je računalo i može ući u aplikacije. Svi djelatnici ne mogu u aplikaciji raditi sve, već svaki djelatnik smije raditi ono za što je ovlašten u skladu s opisom svog radnog mjesta. Ono što se radi u podružnicama Agencije, ne može se raditi u središnjici. Tehnički je moguće da se u središnjici napravi nešto što se treba napraviti u podružnici , ali to mogu samo oni zaposlenici koji imaju ovlaštenje da rade sve. Djelatnici upisnika tehnički nisu imali pravo vršiti upis koji je imala pravo vršiti podružnica. Mogli su raditi samo manje korekcije u slučaju pogrešaka u pisanju. Zaposlenici središnjice su bili tehnički onemogućeni za obavljanje poslova u podružnici i nisu imali pristup određenim dijelovima aplikacije. Prilikom prijavljivanja greške u sustavu zaposlenici nisu smjeli djelatnicima informatičke službe reći šifru i korisničko ime svog računala. Vanjski informatički izvođači su mogli unositi podatke u sustav i mijenjati aplikaciju. U slučaju promjene radnog mjesta, nadređena osoba službe iz koje djelatnik odlazi podnosi zahtjev informatičkoj službi da tom djelatniku ukine ovlasti u aplikaciji za radno mjesto s kojeg odlazi, a nadređena osoba službe u koju djelatnik dolazi daje nalog informatičkoj službi da se tom djelatniku dodijele ovlasti radnog mjesta na koje dolazi.

25. Svjedok ZH je prilikom saslušanja izjavio da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu pomoćnik ravnatelja na kojem je radio i u vrijeme tužiteljevog otkaza. Tužitelj je radio na radnom mjestu stručni referent u S lužbi za upis poljoprivrednih gospodarstava. Naveo je da su kod tuženika ra računalnom sustavu postojale greške u unosu podataka i vizualizaciji tih podataka a greške su se prijavljivale informatičkoj službi tuženika, dok su se aplikativne greške prijavljivale vanjskom izvođaču. Radi se o operativnim greškama a greške u sustavu najčešće je otklanjao vanjski izvođač. Zaposlenici su imali poteškoće u radu s računalom, na primjer ako nije bilo pristupa aplikaciji ili se dugo čekalo na odaziv baze, takve probleme prijavljivali su IT službi. Zaposlenici informatičke službe su ulazili u računalo zaposlenika koji bi prijavio problem s računalom i ponekad su mog li riješiti problem a ako nisu problem bi rješavao vanjski izvođač. Nitko od drugih zaposlenika nije imao pristup tužiteljevom računalu jer svaki zaposlenik ulazi u svoje računalo sa svojim korisničkim imenom i lozinkom. Svjedok je naveo da je tužitelj imao pristup ARKOD sustavu za vrijeme dok je radio u upisniku poljoprivrednih gospodarstava. To mu je poznato tako što je korisnik nazvao podružnicu i zatražio rješenje, izvršena je provjera i utvrđeno je da nema zahtjeva pa je zatražena provjera kod IT službe i baze podataka i utvrđeno je tko je radio po navedenom predmetu i utvrđeno je da je tužitelj imao ovlaštenja za rad u ARKOD sustavu. IT služba je ušla u sustav koji evidentira ovlaštenja svakog zaposlenika u sustavu i tada su utvrdili da tužitelj ima pravo i na ARKOD i na upisnik te da tužitelj može raditi u oba upisnika. Naveo je da vanjski izvođači nisu imali pristup računalima tuženikovih zaposlenika, a informatičara tuženika jesu. Informatičar tuženika i vanjski izvođači imali su pristup bazama podataka i aplikacijama. Izjavio je da nije moguće da tuženikovi informatičar ili vanjski izvođači ulaze u računalo zaposlenika s njihovim korisničkim imenom i rade po predmetima, već oni ulaze pod svojim korisničkim imenom. Tužiteljev slučaj bio je izolirani slučaj kakav se nije dogodio prije niti poslije događaja zbog kojeg je tužitelju otkazan ugovor o radu.

26. Temeljem iskaza zakonskog zastupnika tuženika HH i svjedoka MH sud je utvrdio da je s tužiteljevog računala izvršen upis poljoprivrednog gospodarstva na području Ličko-senjske županije u Upisnik, protivno propisanoj proceduri, bez podnesenog zahtjeva stranke i da je upis izvršen u središnjici koja nije ovlaštena vršiti upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik. Sud je također utvrdio da je s tužiteljevog računala izvršena promjena /ucrtavanje tri parcele na području Sisačko-moslavačke županije, iako se navedene radnje obavljaju u podružnicama tuženika a ne u središnjici u Zagrebu. Sud je povjerovao iskazu zakonskog zastupnika tuženika i svjedoka MH jer su njihovi iskazi životni i logični, suglasni su , u skladu su s nalazom interne provjere koju je tuženik proveo u lipnju 2019. i s nalazom i mišljenjem informatičkog vještačenja provedenog u ovom postupku.

27. Sud nije povjerovao tužitelju da nije vršio upis u Upisnik jer to tehnički nije mogao i da nije mogao ulaziti u druge aplikacije te da je sporne radnje učinio netko drugi pod njegovim korisničkim imenom, jer iz nalaza interne provjere i iz nalaza informatičkog vještaka proizlazi da je tužitelj imao ovlaštenje za pristup aplikaciji ARKOD, upis poljoprivrednog gospodarstva u Ličko senjskoj županiji izvršen je s tužiteljevog računala, a tužitelj nije nikome priopćio svoje korisničko ime i lozinku za pristup računalu.

28. Iz iskaza svjedoka SH proizlazi da djelatnici Službe za baze podataka ne mogu ući u računalo drugih djelatnika ako je ono zaključano i ako ne znaju šifru što znači da djelatnici te službe nisu mogli ući u tužiteljevo računalo i izvršiti sporni upis i promjene bez tužiteljevog znanja i bez da im je tužitelj priopćio šifru svog računala.

29. Iz iskaza svjedoka ĐH sud je zaključio da u slučaju otklanjanja greške koju djelatnik prijavi, djelatnik informatičke službe ima pristup računalu tog djelatnika i tada su istovremeno prijavljeni u računalo i djelatnik čije je računalo i djelatnik informatičke službe. Temeljem iskaza navedenog svjedoka sud nije utvrdio da je sporne radnje s tužiteljevog računala izvršio netko iz informatičke službe. Navedeno ne proizlazi niti iz iskaza svjedoka ZH koji je izjavio da kada informatičari i vanjski izvođači ulaze u računalo zaposlenika tuženika, oni se ulogiraju pod svojim korisničkim imenom.

30. Rješenjem od 20. listopada sud je odredio provođenje informatičkog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Denisu Hrestaku koji je u nalazu i mišljenju od 17. prosinca 2023. u odnosu na pitanje jesu li povrede radne obveze tužitelja (upis poljoprivrednog gospodarstva MIBPG 247113 u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Središnjem uredu poslodavca u Zagrebu od 15. lipnja 2018. i unos novih parcela i dodjela atributa vlasništva u ARKOD sustavu za gospodarstvo (MIBPG 77574) od 18. travnja 2019. izvršene sa računala i korisničkog imena tužitelja, odnosno jesu li navedene radnje rezultat greške sustav ili neovlaštenog „upada“ u tužiteljev korisnički profil, naveo slijedeće: Tužitelj je za pristup računalu koristio korisničko ime DMSSA/vladimir.skocic, odnosno vladimir.skocic dmssa.local. Tuženik je na svojim računalima koristio SSO način autentifikacije korisnika. Korisnik se trebao uspješno prijaviti na osobno računalo, nakon čega mu je, bez da se opet morao autentificirati, omogućen pristup do aplikacija za koje je autoriziran. Korisničko ime DMSSA/vladimir.skocic,, odnosno vladimir.skocic dmssa.local je bilo autorizirano (imao je potrebne ovlasti) za upis korisnika u aplikaciju Upisnik poljoprivrednika, odnosno poljoprivrednih gospodarstava. Iz dokumenta Print screen ispisa iz baze upisnika pdf, dokumenta Točka 1-prikaz ekrana-Logovi.JPG i dokumenta na listu 167 sudskog spisa jasno je vidljiva povezanost korisničkog imena

DMSSA/vladimir.skocic,,sa ID-jem 1773, odnosno upisom poljoprivrednog gospodarstva MIBPG:247113. Ne postoje logovi s računala kojeg je u navedenom periodu koristio tužitelj pa se ne može utvrditi je li navedena promjena izvršena baš s tog računala. Vezano za unos novih parcela i dodjela atributa vlasništva u ARKOD sustavu za gospodarstvo (MIBPG 77574) od 18. travnja 2019. tuženik je dostavio dokumentaciju koja povezuje korisničko ime 1773 kojim se koristio tužitelj sa promjenama po bazi vezano za parcele 1714/3 i 1714/9 međutim te promjene su provedene 17. travnja 2019. pa vještak ne može potvrditi da su povezane s pitanjem iz zadatka vještaku. U ispisu logova nema nikakve poveznice sa poljoprivrednim gospodarstvom MIBPG 77574. Tuženik je dostavio ispis parametara ARKOD parcele domaćeg imena „Oranica Šašina“ iz kojeg je vidljivo da je USER ID 1773 (kojim se koristio tužitelj) dana 18. travnja 2019.u 14:45:20 izvršio promjenu po poljoprivrednom gospodarstvu MIBPG 77574. Tuženik je dostavio i status upisa parcele 3762980 u Arkod na dan 18.4.2019. u 14:00 sati (Arkod parcela 3762980 ne postoji) i 18.4.2019. u 15:00 sati (Arkod parcela 3762980) postoji) odnosno vidljive su promjene u statusu navedene parcele. Upis poljoprivrednog gospodarstva (MIPBG 247113) u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u središnjem uredu poslodavca u Zagrebu od 15. lipnja 2018. izvršen je putem korisničkog imena tužitelja. Što se tiče unosa novih parcela i dodjela atributa vlasništva u ARKOD sustavu za gospodarstvo (MIBPG 77574) od dana 18.04.2019.godine postoji povezanost korisničkog imena tužitelja sa promjenama po Arcod parceli 3762980, odnosno poljoprivrednom gospodarstvu MIBPG 77547, međutim, moguće je samo posredno potvrditi (stanje prije i poslije izvršene promjene od strane tužitelja) da se radilo o unosu novih parcela i dodjel i atributa vlasništva. Navedene radnje nisu rezultat greške sustava, jer nije moguće da sustav samovoljno, bez ljudske intervencije, mijenja ili upisuje podatke u bazu, i to na način da su tip i sadržaj podataka usklađeni i odgovaraju istom entitetu, te kontrolama polja u bazi. Zbog neprovedenog postupka osiguranja dokaza, odnosno nedostatka dokaza, vještak ne može potvrditi niti zanijekati da su navedene radnje rezultat neovlaštenog „upada“ u tužiteljev korisnički profil. Vještak može potvrditi da je takvo nešto moguće, a dovoljan preduvjet je da netko zna korisničke podatke potrebne za prijavu na osobno računalo.

31. Na ročištu 15. siječnja 2025. sud je povodom tužiteljevih prigovora saslušao vještaka Denisa Hrestaka koji je izjavio da nitko nema pristup korisničkim podacima bilo koje osobe u informatičkim sustavima pa tako niti pristup informatičkim podacima tužitelja. Pristup nisu imali drugi djelatnici tuženika niti vanjski suradnici iz tvrtke King ict. Vještak je od tuženika zatražio podatak zašto je tužitelj imao ovlasti izmjene podataka u sustavu ARKOD na što je tuženik odgovorio da su ta prava tužitelju dodijeljena jer je u tužiteljevom opisu posla nadzor nad promjenama, odnosno upisima u ARKOD sustavu i da nisu očekivali da bi netko radio promjene po ARKOD sustavu. Vještak je naveo da nije utvrdio da li je tužitelj na svom računalu izvršio pristup u sustav jer su mu za to bili potrebni logovi sa računala tužitelja ali oni ne postoje jer se ne čuvaju duže od dvije godine. Naveo je da je netko drugi mogao pristupiti na tužiteljevo računalo i izvršiti promjenu u spornom razdoblju u slučaju da je saznao korisničke podatke tužitelja, da je mogao fizički doći do računala i ulogirati se u tužiteljevo računalo. Izjavio je da bez tužiteljevih pristupnih podataka sustavu nitko nije mogao odraditi bilo kakvu promjenu u ARKOD sustavu pod korisničkim imenom tužitelja. Naveo je da ukoliko neka osoba ne zna korisničko ime i lozinku bilo koje osobe, u ovom slučaju tužitelja, ne može se prijaviti u računalo kao tužitelj. Vještak je naveo da su radnje unosa novih parcela i dodjela atributa vlasništva u ARKOD sustavu provedene sa korisničkim imenom tužitelja, što znači da postoji posredna povezanost korisničkog imena tužitelja s navedenim radnjama. Neposrednu povezanost vještak ne može utvrditi u smislu da je baš tužitelj koristio svoje korisničko ime i lozinku jer nema snimku kamere gdje bi vidio da li zaista tužitelj provodi te promjene.

32. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje informatičkog vještaka jer je sačinjen objektivno i stručno, a vještak se na ročištu 15. siječnja 2025. očitovao na prigovore tužitelja i detaljno obrazložio svoj nalaz i mišljenje.

33. Temeljem nalaza i mišljenja informatičkog vještaka sud je nedvojbeno utvrdio da je upis poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG 247113) u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u središnjem uredu poslodavca u Zagrebu od 15. lipnja 2018. izvršen putem korisničkog imena tužitelja. Također je utvrđeno da postoji povezanost korisničkog imena tužitelja s promjenama po ARKOD parceli 3762980, odnosno poljoprivredno gospodarstvo MIBPG 77547(stanje prije i poslije izvršene promjene od strane tužitelja). Vještačenjem je utvrđeno da navedene radnje nisu rezultat greške sustava jer sustav ne može bez ljudske intervencije mijenjati ili upisivati podatke u bazu i to na način da su tip i sadržaj podatka usklađeni i odgovaraju istom entitetu te kontrolama polja u bazi. Iz iskaza informatičkog vještaka sa ročišta od 15. siječnja 2025. sud je utvrdio da bez tužiteljevih pristupnih podataka sustavu nitko nije mogao odraditi bilo kakvu radnju, odnosno promjenu u ARKOD sustavu pod tužiteljevim korisničkim imenom.

34. Temeljem nalaza i mišljenja informatičkog vještaka i temeljem iskaza zakonskog zastupnika tuženika HH i svjedoka MH sud je zaključio da je tužitelj neovlašteno izvršio upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i neovlašteno je radio u ARKOD sustavu jer su navedene radnje poduzete s tužiteljevog računala, nisu posljedica greške u sustavu i nije moguće da sustav mijenja ili upisuje podatke bez ljudske intervencije. S obzirom da se radilo o računalu za koje je bio zadužen tužitelj i za koje je tužitelj imao šifru, sud je zaključio da je navedene radnje neovlašteno poduzeo tužitelj čime je počinio povrede obveza iz radnog odnosa zbog kojih mu je otkazan ugovor o radu, a zbog navedenih postupaka tuženik je opravdano izgubio povjerenje u tužitelja. Okolnost što za tuženika nije nastala nikakva šteta uslijed tužiteljevog postupanja ne umanjuje tužiteljevu odgovornost za počinjene povrede jer je tužitelj bo dužan obavljati poslove svog radnog mjesta u skladu s pravilima struke, propisima i uputama poslodavca te sukladno ovlaštenjima koja je dobio od poslodavca u svrhu obavljanja poslova preuzetih ugovorom o radu. Okolnost što tužitelju nakon promjene radnog mjesta nisu bila oduzeta ovlaštenja za rad u ARKOD sustavu ne daje tužitelju pravo da poduzima radnje u navedenom sustavu jer rad u ARKOD sustavu nije bio u opisu poslova tužiteljevog radnog mjesta na kojem je radio u spornom razdoblju. Prema ocjeni ovog suda, poslodavac nije dužan zadržati u radnom odnosu radnika u kojeg nema povjerenja i radnika koji krši obveze iz radnog odnosa.

35. Sud je zaključio da je tužitelj neovlaštenim radom u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i neovlaštenim radom u ARKOD sustavu počinio osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa koja opravdava otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika u smislu članka 115 st 1. točka 3 Zakona o radu. Stoga je sud zaključio da je otkaz dopušten pa tuženik nije dužan tužitelja vratiti na rad.

36. Tužitelj neosnovano tvrdi da otkaz nije dopušten jer tuženik nije poštovao rok od 10 dana propisan člankom 110 Pravilnika o radu, odnosno rok od 3 mjeseca propisan čankom 5 Poslovnika o radu povjerenstva za povrede obveza iz radnog odnosa jer se radi o rokovima koji su propisani internim aktima poslodavca i u kojim rokovima je poslodavac dužan provesti postupak utvrđivanja odgovornosti radnika, a nepridržavanje navedenih rokova nije od utjecaja na pitanje dopuštenosti odluke o redovitom otkazu ugovora o radu. Naime, Zakonom o radu nije propisan rok u kojem je poslodavac dužan donijeti odluku o redovitom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika.

37. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi članka 154 stavak 1 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

38. Tuženiku je za prvostupanjski postupak priznata jednokratna nagrada u iznosu od 400,00 eura (200 bodova) sukladno Tbr. 7/2, prema Tarifi koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, jer je u Tbr. 52 Tarife (Narodne novine 138/2023 od 17. studenog 2023.) propisano da se na postupke iz Tbr 7/2 primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Iz navedenog razloga tuženiku nije obračunat parnični trošak prema troškovniku na strani 308 spisa.

39. Ukupan trošak tuženika iznosi 400,00 eura, a navedenom iznosu je dodan PDV od 25% u iznosu od 100,00 eura i trošak informatičkog vještačenja u iznosu od 500,00 eura pa je tuženiku na ime parničnog troška ukupno dosuđeno 1.000,00 eura.

40. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude i rješenja.

U Zagrebu 9. srpnja 2026.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

- Punomoćniku tužitelja

- Punomoćnik tuženika