Posl. br. R1-151/2023-37
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja OD iz [adresa], kbr. 84, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg kao punomoćnik zastupa Dino Žuvela, odvjetnik u Blatu, protiv protustranke ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnik zastupa Aldo Mirošević, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Rade Jurković i Aldo Mirošević iz Vele Luke, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, nakon provedenog postupka, dana 9. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
1. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, kuća i dvorište, površine 217 m2, i to: 1. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), prizemlje zgrade koje se sastoji od dnevnog boravka, dvije sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice, WC-a, spreme, označeno u nacrtu žutom bojom i slovom "A", te 3. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3), zajednički prilaz prizemnog stana i stana na katu, označeno u nacrtu zelenom bojom, preko čest. zem. [katastarska čestica], sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da OD iz [adresa], kbr. 84, OIB: [osobni identifikacijski broj], dobije 1/2 novčanih sredstava od ostvarene kupoprodajne cijene za prizemni stan položen u kat. čest. [katastarska čestica] zgr i 3/4 novčanih sredstava od ostvarene kupoprodajne cijene za kat. čest. [katastarska čestica], vinograd, površine 193 m2, a da ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dobije 1/2 novčanih sredstava od ostvarene kupoprodajne cijene za prizemni stan položen u kat. čest. [katastarska čestica] zgr i 1/4 novčanih sredstava od ostvarene kupoprodajne cijene za kat. čest. [katastarska čestica], vinograd, površine 193 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina].
2. Nalaže se protustranci ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi predlagatelju OD iz [adresa], kbr. 84, OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 632,97 €, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
P o s l . b r . R
1 - 1 5 1 / 2 0 2 3 -
3 7
Obrazloženje
1. U prijedlogu za diobu suvlasničke zajednice na nekretninama navodi se kako su nekretnine preciznije opisane u točki 1. izreke ovog rješenja u zemljišnim knjigama suda upisane kao suvlasništvo stranaka. Ove nekretnine u naravi predstavljaju kuću zajedno sa okućnicom smještenu u mjestu [adresa] na adresi kbr. 84, a koja po mišljenju predlagatelja nije geometrijski djeljiva. Kako ovakva suvlasnička zajednica na nekretninama više nije održiva, pri čemu se suvlasnici ne mogu dogovoriti o izvan sudskom načinu razvrgnuća, to predlagatelj predlaže da sud u izvanparničnom postupku razvrgne suvlasničku zajednicu na nekretninama te da predlagatelju predmetne nekretnine pripadnu u cijelosti, budući da postoji osobito ozbiljan razlog da on ove nekretnine zadrži, budući se nalazi u njihovom dugogodišnjem nesmetanom posjedu, iste predstavljaju njegov dom, a u posljednjih 20 godina upravo predlagatelj ulaže u predmetne nekretnine i održava ih, a da sud odredi da predlagatelj isplati protustranku u iznosu koji je razmjeran visini njena suvlasničkog djela.
1.1. Protustranka u svom odgovoru na prijedlog navodi da su točni navodi iz prijedloga o postojanju suvlasničke zajednice na predmetnim nekretninama, međutim navodi se kako se u naravi radi o kući i okućnici, pri čemu se kuća sastoji od prizemlja i kata. Stan koji je smješten na katu ove kuće u isključivom je vlasništvu predlagatelja, a predmetom diobe je stan smješten u prizemlju, koji je doista u suvlasništvu stranaka na jednake dijelove, a sama okućnica zgrade kao i prilaz zgradi u suvlasništvu je stranaka na način da je predlagatelj suvlasnik okućnice i prilaza za 3/4 dijela, a protustranka je suvlasnica istih za 1/4 dijela. Nadalje, osporavaju se navodi iz prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice iz kojih proizlazi da bi predmetne nekretnine bile jedini dom predlagatelja, a isto tako protustranka se protivi prijedlogu da sud odredi diobu predmetnih nekretnina isplatom na način da predlagatelju predmetne nekretnine pripadnu u cijelosti, a protustranci pripadne procijenjena vrijednost njenog suvlasničkog dijela. Ovo iz razloga što protustranka smatra kako ne postoji dovoljno ozbiljan razlog da se dioba izvrši na ovaj način. Stoga protustranka predlaže da se dioba nekretnina izvrši geometrijskom podjelom, odnosno da se od stana u prizemlju formiraju dvije posebne stambene jedinice koje će odgovarati suvlasničkim dijelovima stranaka, te da svakoj od stranaka pripadne po jedna stambena jedinica te odgovarajući dio dvorišta. Ujedno, punomoćnik protustranke predložio je protustranka isplati predlagatelja za njegov suvlasnički dio, a što predlagatelj nije prihvatio, a isto tako protustranka nije prihvatila prijedlog predlagatelja da on njoj isplati njen suvlasnički dio.
1.2. U nastavku postupka stranke su ustrajale u svojim navodima iz prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice, odnosno u navodima iz odgovora na prijedlog, te su zapravo učinile nespornim da su predmetom postupka kuća i okućnica u mjestu [adresa], na adresi kbr. 84, pri čemu se sama kuća sastoji od prizemlja i kata, time da je na svakoj od ovih etaža formiran po jedan stan. Isto tako učinile su nespornim da je stan sagrađen na katu kuće u isključivom vlasništvu predlagatelja, da je predmetom diobe isključivo stan sagrađen u prizemlju kuće te odgovarajući dio okućnice, pri čemu je među strankama nesporno da je predlagatelj suvlasnik okućnice za 3/4 dijela, protustranka za 1/4 dijela kao i to da je predmetom diobe, u istim suvlasničkim omjerima, i pomoćna zgrada, koja je u naravi prizemnica napravljena od betona sa nadstrešnicom, a locirana je u krajnjem sjevernom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tijekom postupka provedeni su dokazi uvidom u isprave koje su priložene u spisu i to: zk izvatka za predmetne nekretnine, presliku osobne iskaznice za predlagatelja i ŠD, izvoda iz katastarskog plana od 20. studenog 2023., skicu premjeravanja broj 88 od 5. srpnja 1962., skicu izmjere od 11. prosinca 2024., potvrdu Ureda državne uprave u P o s l . b r . R
1 - 1 5 1 / 2 0 2 3 -
3 7
Dubrovačko – neretvanskoj županiji Ispostava u [adresa] od 22. studenog 2002., diobeni elaborat od 18. siječnja 2002. i sve njemu priložene isprave, Uporabnu dozvolu od 30. srpnja 2019., rješenja o izvedenom stanju od 14. studenog 2014., proveden uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka u svrhu identifikacije nekretnina, te uz sudjelovanje građevinskog vještaka, a sa svrhom procjene tržišne vrijednosti nekretnina te utvrđenja dali su ove nekretnine fizički djeljive, provedeno je saslušanje građevinskog vještaka na sudskom ročištu, te je proveden dokaz saslušanjem samih stranaka.
2.1. Predmet ovog postupka je zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, a koja u naravi predstavlja kuću u mjestu [adresa] zajedno sa manjim dvorištem i prilazom smještenim južno od same kuće, te nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], a koja nekretnina u naravi predstavlja okućnicu ove kuće smještenu sjeverno od same kuće, pri čemu se na krajnjem sjevernom dijelu ove nekretnine nalazi i manja betonska zgrada koja se koristi kao skladište, a sve kako je to precizno prikazano na skici mjernika vještaka iz mjeseca listopada 2025. U postupku je utvrđeno da su stranke suvlasnice ovih nekretnina na način da je predlagatelj isključivi vlasnik stana izgrađenog na katu kuće te da su stranke suvlasnice stana sagrađenog u prizemlju iste kuće na jednake dijelove, te okućnice pri čemu je predlagatelj suvlasnik okućnice za 3/4 dijela, a protustranka za 1/4 dijela, kako to proizlazi i iz priloženog zk izvatka, a što među strankama nije sporno. Izgled i položaj predmetnih nekretnina utvrđen je prilikom uviđaja na licu mjesta, a koji je uz sudjelovanje stranaka i njihovih punomoćnika, mjerničkog vještaka i građevinskog vještaka obavljen dana 26. rujna 2025. Tom prilikom su ove nekretnine od strane mjerničkog vještaka identificirane, što među strankama nije bilo sporno, a nakon što je građevinski vještak na licu mjesta obišao predmet diobe, istog detaljno pregledao u smislu određivanja građevinskih karakteristika objekata, iskazao je kako mu je za izradu pisanog nalaza i mišljenja potreban primjereni rok koji mu je sud u konačnosti i dodijelio. Prilikom uviđaja na licu mjesta utvrđeno je kako je kuća pozicionirana na nekretnini na način da sa njene istočne strane postoji jako uzak prolaz koji vodi do sjeverne strane kuće i dijela okućnice, dok sa zapadne strane kuće postoji nešto širi prolaz na kojem je manje stepenište, a koji prolaz također vodi do sjeverne strane kuće i preostalog dijela okućnice. Stan koji je predmetom ove diobe uređen je u prizemlju kuće, a u naravi isti se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dvije spavaće sobe, male kupaone i malog wc-a te pomoćnih prostorija.
3. Iz svega naprijed navedenog slijedi da među strankama u ovom postupku nema spora o predmetu diobe, o suvlasničkim dijelovima stranaka, kao ni to da stranke ne mogu postići sporazum o načinu razvrgnuća. Među strankama u ovom postupku zapravo je sporno dali je moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice izvršiti geometrijskom diobom sukladno suvlasničkim dijelovima stranaka, kako to predlaže napraviti protustranka, a što ne prihvaća predlagatelj tvrdeći da na njegovoj strani postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom ili je pak potrebno razvrgnuće izvršiti isplatom, kako to predlaže predlagatelj, a što osporava protustranka navodeći da na strani predlagatelja ne postoji osobito ozbiljan razlog za ovakav način razvrgnuća suvlasničke zajednice.
4. Prema čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno. Prema čl. 49. ZV-a suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenog. Kada zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta. Ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, onda svaki od njih može zahtijevati da o P o s l . b r . R
1 - 1 5 1 / 2 0 2 3 -
3 7
tome odluči sud. Prema odredbi čl. 50. ZV-a kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1., onda će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako dioba na ovakav način nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijelit će se razmjerno suvlasničkim dijelovima, odnosno civilnom diobom (čl. 50. st. 4. ZV-a). Prema čl. 51. st. 1. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. Prema odredbi st. 3. istog čl. suvlasnik čiji su suvlasnički dijelovi iznose barem 9/10 dijela ne mora činiti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovog čl., već može tražiti da se suvlasnička zajednica na nekretnini razvrgne isplatom.
4.1. Stoga je u ovom slučaju, a uz asistenciju građevinskog vještaka, prvo bilo potrebno utvrditi da li je moguće nekretnine koje su predmetom diobe podijeliti geometrijski na način da svakoj od stranaka pripadne poseban dio nekretnine koji će predstavljati jedinstvenu i funkcionalnu samostalnu uporabnu cjelinu, sve sukladno veličini suvlasničkih dijelova svake od stranaka, pa je sud na uviđaju dao nalog građevinskom vještaku da se o istom izjasni i po mogućnosti predloži način ovakve diobe, te da procjeni ukupnu vrijednost nekretnina. O ovim zadacima građevinski vještak se očitovao u svom pisanom nalazu i mišljenju od 3. studenog 2025., a kojeg je u spis dostavio 11. studenog 2025. Nakon što je pozorno proučio nekretnine koje su predmetom diobe, analizirao dostupnu dokumentaciju i pregledao dokaze, građevinski vještak je zaključio kako predmetne nekretnine nije moguće fizički podijeliti sukladno suvlasničkim dijelovima, a da bi za eventualnu podjelu nekretnina na ovakav način bilo potrebno izvršiti znatne građevinske radove i prethodno ishoditi građevinsku dozvolu. Kako bi što uvjerljivije prikazao zašto ovakav način diobe nije moguć građevinski vještak izradio je opis zahvata u prostoru i troškova koji bi pritom nastali, pa je tako opisao da bi radi geometrijske diobe stana u prizemlju bilo potrebno rušiti sve nenosive zidove, rušiti dio vanjskih nosivih zidova, izvršiti demontažu kompletnih instalacija struje i vode, provesti izvedbu svih novih podnih i zidnih površina te uvesti kompletno nove instalacije vode, struje i odvodnje. S obzirom na složenost ovih građevinskih radova, kojima bi se od jedne postojeće stambene jedinice formirale dvije stambene jedinice, navodi kako bi prethodno bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu te izvršiti usklađivanje ovakvog zahvata sa zakonskom regulativom i prostorno planskom dokumentacijom. Ujedno je građevinski vještak procijenio vrijednost ovakvih radova na iznos od približno 69.300,00 €, dok je vrijednost obje nekretnine koje su predmetom diobe procijenio na približno 129.120,00 €. Na ovakav nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, bilo u pogledu mogućnosti geometrijske podjele predmetnih nekretnina ili procjene njihove vrijednost, punomoćnik predlagatelja nije imao nikakvih prigovora, već naprotiv podržao je ovakav stav građevinskog vještaka te još jednom predložio da se razvrgnuće suvlasničke zajednice izvrši isplatom. Međutim, ovakvom nalazu i mišljenju građevinskog vještaka, na ročištu održanom 8. travnja 2026., prigovorio je punomoćnik protustranke, ne navodeći precizne razloge, već je samo predložio da se vještak sasluša na sudskom ročištu kako je to i predviđeno odredbama Zakona o parničnom postupku. Stoga je građevinski vještak i saslušan na ročištu održanom 25. svibnja 2026., a na kojem je u bitnom naveo kako u cijelosti ustraje u svom mišljenju da geometrijska dioba nekretnina sukladno suvlasničkim dijelovima stranaka jednostavno nije moguća, a da je u svom pisanom nalazu i mišljenju samo izradio moguć prijedlog diobe kako bi i praktično pokazao koje bi sve radove trebalo izvesti i koja bi bila procijenjena vrijednost tih radova, a iz čega je potpuno očito da stranke obzirom na svoje odnose te P o s l . b r . R
1 - 1 5 1 / 2 0 2 3 -
3 7
potrebu da prethodno pribave građevinsku dozvolu, takve radove jednostavno ne mogu izvršiti, niti bi provedba ovakvih radova bila opravdana. Sud je u cijelosti poklonio vjeru mišljenju građevinskog vještaka, a ovo iz razloga što je iz njegovog pisanog nalaza i mišljenja, te dodatnih obrazloženja danih na ročištu, potpuno jasno da bi geometrijska dioba stana u prizemlju kuće bila nemoguća, a ovo i iz razloga što bi izvedba ovakve diobe zapravo dosegla vrijednost od otprilike 65 % vrijednosti nekretnine koja je predmetom diobe, pa ovaj sud smatra kako ovakva dioba nije moguća a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine. Stoga je u nastavku postupka bilo potrebno ispitati da li postoje osobito ozbiljni razlozi za diobu nekretnina isplatom kako to predlaže predlagatelj. Kako predlagatelj nema ukupno 9/10 dijela predmetnih nekretnina, već ima 1/2 dijela stana sagrađenog u prizemlju kuće te 3/4 dijela okućnice, to za diobu nekretnina isplatom mora imati osobito ozbiljan razlog. Kako se protustranka protivi diobi isplatom, to je upravo na predlagatelju teret dokaza opravdanog razloga za određivanje diobe isplatom. Međutim, predlagatelj tijekom postupka za ovakve svoje tvrdnje nije ponudio provođenje nikakvih dokaza, osim dokaza saslušanjem stranaka. Tako predlagatelj u svom iskazu u bitnom navodi kako je u kući koja je predmetom ovog postupka živio sa bratom i roditeljima do svoje 17. godine, odnosno do 2001. Tada su se roditelji predlagatelja rastali, pa je predlagatelj zajedno sa bratom otišao živjeti s majkom u [adresa], a otac predlagatelja ostao je živjeti u predmetnoj kući u [adresa]. Iako su zbog razvoda roditelja odnosi između roditelja i djece bili poremećeni, predlagatelj je prema vlastitom iskazu, sa ocem zadržao dobar odnos te ga je često posjećivao u [adresa]. Nadalje, iskazuje kako je njegov otac za stanovanje uvijek koristio stan u prizemlju, dakle stan koji je predmetom diobe, a u ljetnom periodu bi stan na katu iznajmljivao turistima. U zimskom periodu, kada se ovaj stan ne iznajmljuje, povremeno bi ga za stanovanje koristio upravo predlagatelj. Otac predlagatelja poginuo je 2019., a nakon njegove smrti između predlagatelja, njegovog brata i majke došlo je do obiteljskog dogovora, odnosno do diobe, pa su se tako oni dogovorili da predlagatelju pripadne kuća u [adresa], dok su brat predlagatelja i njihova majka dobili kuću u [adresa]. Tako je predlagatelj nakon smrti svog oca ostao živjeti u kući u [adresa], a koju je postepeno sređivao i ulagao u nju, iako u svom iskazu ne konkretizira što je točno u kuću uložio, kada i koliko je to platio, a osim njega, danas u toj kući živi i njegova supruga (ŠD), zajedno sa njenom djecom koja su maloljetna, odnosno u dobi od 15 i 13 godina. Vezano za odnos sa protustrankom, koja je sestra pok. oca predlagatelja, navodi kako su ranije bili u izvrsnim odnosima koji su se s vremenom poremetili do te mjere da su danas jako loši, odnosno stranke uopće međusobno ne komuniciraju. Do eskalacije poremećaja odnosa među strankama, je prema iskazu samog predlagatelja, došlo tijekom 2022., a od kada predlagatelj zapravo sprječava protustranku u suposjedu stana u prizemlju koji je predmetom diobe. Upitan da pojasni režim stanovanja u čitavoj kući tijekom godine, predlagatelj sam navodi kako on, njegova žena i njena djeca tijekom zime žive u stanu na katu kuće, otprilike 6 mjeseci, a ovo iz razloga što je stan u prizemlju u tom periodu nepovoljan za stanovanje budući je nesređen i zbog vlage, a onda otprilike 1. svibnja svake godine presele u stan u prizemlju gdje ostaju tijekom ljetnih mjeseci kako bi stan na katu mogli iznajmljivati turistima. Upitan od kojih prostorija se sastoji stan na katu kuće predlagatelj navodi kako se isti sastoji od tri spavaće sobe, dva wc-a, dnevnog boravka i kuhinje. Dakle, iz samog iskaza predlagatelja vidljivo je da ne postoji dovoljno ozbiljan razlog za diobu predmetnih nekretnina isplatom. Ovo prije svega iz razloga što suvlasnički omjeri stranaka na predmetu diobe, dakle 3/4 : 1/4 dijela u odnosu na okućnicu, odnosno 1/2 : 1/2 dijela u odnosu na stan u prizemlju, sami po sebi ne predstavljaju dovoljno ozbiljan razlog za ovakav način diobe. Također, iz iskaza samog predlagatelja proizlazi kako ne postoji njegova trajna faktična veza sa predmetnom nekretninom, budući da predlagatelj i njegova sadašnja supruga ovu nekretninu ne koriste za život kontinuirano, već je predlagatelj zapravo ovu nekretninu za život koristio u djetinjstvu, i tek nakon smrti svog oca, a navodi predlagatelja o plaćanju troškova održavanja, režija i ulaganja u nekretninu nisu ničim dokazani. Osim toga predlagatelj sam navodi kako je stan koji je predmetom P o s l . b r . R
1 - 1 5 1 / 2 0 2 3 -
3 7
diobe u lošem stanju, pa je stoga potpuno nejasno što je to i kada predlagatelj uložio u predmet diobe. Nadalje iz iskaza predlagatelja proizlazi kako stan koji je predmetom diobe nije jedini dom predlagatelja, budući da predlagatelj sa svojom ženom i njenom djecom prema vlastitom iskazu veći dio godine, dakle van turističke sezone, stanuje u stanu koji je na katu iste kuće, a koji je prema njegovom iskazu dovoljan za potrebe ove obitelji, dok se u stan koji je predmetom diobe presele tijekom ljeta, a kako bi stan na katu iznajmili turistima. Dakle, predlagatelj stan koji je predmetom diobe zapravo ne koristi niti za stanovanje niti za obavljanje svoje profesionalne djelatnosti, već ga koristi isključivo radi vlastite komocije i kako bi dodatno zaradio iznajmljivanjem stana koji je njegovom u isključivom vlasništvu. Stoga ovaj sud smatra kako predlagatelj nije uspio tijekom postupka dokazati svoju tvrdnju o postojanju ozbiljnog i opravdanog razloga za diobu nekretnina isplatom.
5. Na temelju svih provedenih dokaza, a posebno temeljem navoda stranka, priloženih isprava, a i mišljenja građevinskog vještaka, sud je nedvojbeno utvrdio kako predmetne nekretnine nije moguće podijeliti geometrijskom diobom, a stranke u postupku nisu uspjele postići sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, niti je moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice na ovim nekretninama izvršiti isplatom, budući da za takav način diobe ne postoji ozbiljan i opravdan razlog, pa je sud odlučio predmetne nekretnine podijeliti civilnom diobom na način da se nekretnine prodaju na javnoj dražbi po pravilima ovršnog postupka, a potom da se ostvarena cijena od prodaje podijeli strankama sukladno njihovim suvlasničkim dijelovima, pa je slijedom navedenog i odlučeno kao u točki 1. izreke ovog rješenja.
6. Odluka o troškovima postupka, sadržana u točki 2. izreke ovog rješenja, temelji se na odredbi Paragrafa 20. Zakona o izvanparničnom postupku iz 1934. (a kojeg je u nazočnom slučaju temeljem odredbe čl. 119. Zakon o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) potrebno primijeniti), a nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi i troškovi uviđaja i vještačenja. S obzirom da je predlagatelj suvlasnik stana u prizemlju za 1/2 dijela te suvlasnik okućnice za 3/4 dijela, a protustranka je suvlasnica 1/2 dijela prizemnog stana i 1/4 dijela okućnice, to je suvlasnički dio protustranke u odnosu na obje nekretnine, kada se uzme u obzir njihova procijenjena vrijednost po građevinskom vještaku približno 36,63%, da je troškove za vještačenje i uviđaj na licu mjesta u ukupnom iznosu od 1.734,68 € podmirio predlagatelj, da je predlagatelj u obvezi podmiriti trošak sudske pristojbe za prijedlog u iznosu od 13,27 €, dok će sud posebnim rješenjem naložiti protustranci da podmiri troškove pristojbe na odluku u iznosu od 19,90 €, slijedom čega ukupan trošak postupka umanjen za razliku u iznosu pristojbe na odluku, iznosi 1.728,00 €, sud smatra kako je protustranka u obvezi isplatiti predlagatelj dio troškova postupka razmjerno njenom idealnom suvlasničkom dijelu na obje nekretnine, sukladno čl. 54. ZV-a, dakle u iznosu od 632,97 €, dok troškovi zastupanja ne predstavljaju nužan trošak i snosi ga svaki zastupani za sebe.
U Korčuli, 9. srpnja 2026.
S u d a c:
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
