P-8/2026-8

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Saši Rešetaru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Marku Lešnjakoviću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Lovačkog društva "Jelen" iz [adresa], OIB: 32131925468, zastupanog po Goranu Mrkiću, odvjetniku iz Valpova, radi poništenja odluka o isključenju iz društva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 1. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a presude javno objavljene 9. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik Lovačko društvo "Jelen" Zelčin, [adresa], na štetu tužitelja ZG iz [adresa], povrijedio odredbe Statuta iz čl. 16. st. 5., čl. 18. i čl. 43. i odredbe čl. 2., čl. 5., čl. 6., čl. 7., čl. 9., čl. 11. i čl. 12. Pravilnika o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti članova Lovačkog društva "Jelen" Zelčin.

II. Utvrđuje da nije dopušteno rješenje Skupštine Lovačkog društva „Jelen“ iz [adresa], od 05. listopada 2020. god. o isključenju tužitelja ZG iz [adresa] iz društva.

III. Utvrđuje se da nije dopuštena odluka Izvršnog odbora Lovačkog društva „Jelen“ iz Zelčina, [adresa], od 06. veljače 2020. god. o isključenju tužitelja ZG iz [adresa] iz društva.

IV. Utvrđuje se da članstvo tužitelja nije prestalo kod tuženika donošenjem odluke o isključenju navedene pod ad. II. i III. izreke, te da tužitelj uživa sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva kod tuženika.

V. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Jelen" iz [adresa], OIB: 32131925468 da tužitelja ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vrati u punopravno članstvo, odnosno upiše u popis članova društva, te o tome obavijesti Lovački savez županije Osječko-baranjske te Hrvatski lovački savez, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

VI. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Jelen" iz [adresa], OIB: 32131925468 da tužitelju ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak parničnog postupka u iznosu 3.918,68 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom od 9. srpnja 2026., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

VII. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška tužitelj se odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u odnosu na tužitelja odlukom / rješenjem tuženika određeno isključenje iz LD "Jelen" na način da je po prijedlogu Izvršnog odbora tuženika Izvršni odbor i donio odluku o isključenju tužitelja iz društva koju je zatim potvrdila Skupština tuženika. Postupak koji je prethodio odluci iz ad. I ove tužbe nije proveden prema propisanim pravilima tuženika, odnosno odluka o isključenju je bez ikakvog uporišta i u odredbama procesnopravne i materijalnopravne naravi koje se imaju primijeniti po pitanju isključenja iz društva. U prijedlogu za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja uopće nije u činjeničnom smislu jasno i određeno opisano o kojem i kakvom nedopustivom ponašanju tužitelja je riječ u pravcu da bi bilo navedeno na koji način je iskazivao omalovažavanje, odnosno u kojem pogledu se očituju uvrede i u odnosu na koje osobe, a osobito je u tom pravcu izostalo ikakvo izjašnjenje po pitanju okolnosti iz kojih bi proizlazili navodi o tužitelju kao osobi koja je neprimjernog ponašanja u smislu kako je to za tužitelja izneseno u prijedlogu, odnosno odluci o isključenju iz društva, već su jedino i isključivo izneseni neodređeni i uopćeni navodi po tom pitanju koji de facto predstavljaju prijepis opisa disc. odgovornosti iz pravnik akata tuženika. U okviru provedenog postupka tužitelju uopće nije dostavljen zahtjev za isključenjem iz društva niti je tužitelju uopće dana mogućnost izjašnjenja o osnovi predmetnog zahtjeva i u tom pogledu niti iznošenjem obrane niti predlaganjem ikakvih dokaza kojim bi se osporila osnovanost prijedloga i pobijanje dokaza na kojima se zasniva odnosni prijedlog. Prvostupanjska i drugostupanjska odluka tuženika o isključenju tužitelja iz društva nije zasnovana na pravovaljanoj primjeni odredba procesnopravne niti materijalnopravne naravi u smislu da niti jedna niti druga odluka tuženika nije uopće obrazložena u pogledu jasnog i određenog izjašnjenja o pravnoodlučnim činjenicama iz kojih proizlazi da je tužitelj narušio ugled društva omalovažavanjem i iznošenjem uvreda, kao niti u odnosu na koje osobe, a osobito je u tom pravcu izostalo ikakvo izjašnjenje po pitanju okolnosti iz kojih bi proizlazili navodi o tužitelju kao osobi koja je neprimjerenog ponašanja u smislu kako je to za tužitelja izneseno u zahtjevu za isključenjem, odnosno odluci o isključenju iz društva dok zatim nije naveden niti jedan jedini dokaz na kojem se zasniva ocjena o odgovornosti tužitelja za povrede. Predmetno pobijana odluka tuženika o isključenju tužitelja iz društva nije pravovaljana uzimajući u obzir da je odnosnu odluku donijelo tijelo tuženika koje uopće nije nadležno za postupanje u tom pravcu imajući u vidu pravni osnov na kojem se zasniva, odnosno da je riječ o prestanku članstva tužitelja u društvu zbog povrede članskih dužnosti i obveza, pa je u tom pogledu prije donošenja odluke o prestanku članstva u društvu prethodno potrebno izreći mjeru isključenja kao odluke s konstitutivnim pravnim učinkom koja predstavlja condicio sine qua non donošenja odluke o prestanku članstva u društvu, a u kojem pravcu je in concreto tuženik propustio postupiti u odnosu na predmetnu odluku, već je jedino i isključivo utvrdio postojanje dic. odgovornosti bez donošenja ikakve odluke po tom pitanju kojom se izravno zasniva pravni odnos, odnosno ukida pravo tužitelja za članstvom u društvu i stoga predmetno nisu bile ispunjenje propisane pretpostavke za donošenje odluke o prestanku članstva u društvu tužitelja s obzirom na pravni osnov na kojem se zasniva. Iz navedenog pod ad.

II/ ove tužbe i s obzirom da su pravila o disc. postupku propisana kako bi se pojedincima za koje se smatra da su počinile povredu discipline omogućilo iznošenje obrane i očitovanje o onome što im se stavlja na teret, te je u tu svrhu predviđeno i pravo na žalbu, dok je Skupština tuženika najviše tijelo i ona doista konačno odlučuje o isključenju člana iz društva, ali tek nakon što je prethodno proveden postupak u kojem se onome kome se stavlja povreda discipline na teret omogući obrana i izjašnjavanje o onome za što ga se optužuje, to proizlazi kako je in concreto protivno navedenim određenjima tužitelj isključen iz društva bez omogućavanja da se izjasni o eventualnim povredama discipline i obrani od optužbi koje mu se stavljaju na teret pa iz navedenog slijedi kako je tužitelju povrijeđeno pravo na osporavanje kojima se pobijanju izvršene nepravilnosti u postupanju tuženika prilikom provedbe disc. postupka i donošenja prvostupanjske odluke o isključenju, a koji podneseni zahtjev za pokretanje disc. postupka i donesena odluka o isključenju iz društva se zaista zasniva na neistinitim navodima za koje osobe društva koje su podnijele zahtjev i donijele odluku znaju da ne opstoje, što će reći kako predmetni prijedlog i odluke de facto predstavlja odmazdu prema tužitelju zbog iznošenja pred nadležnim tijelima tuženika objektivno postojećih okolnosti u pogledu odgovornih osoba društva koji ponašanjem nanose ugled društvu i ne postupaju u ostvarivanju ciljeva i interesa radi otklanjanja kojih nepravilnosti u djelovanju društva je tužitelj podnosio prema tuženiku zahtjeve u tom pogledu koji nije postupio u pravcu njihova otklanjanja iz čega slijedi da je bez ikakve pravovaljane pravne osove proizvoljnim postupanjem odgovornih osoba društva povrijeđeno pravo tužitelja da ostvaruje prava kao član društva, odnosno onemogućuje da bude članom društva.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se tuženik tužbi i tužbenom zahtjevu protivi u cijelosti. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev tužitelja da se „utvrdi ništavom, odnosno poništavaju se rješenje Skupštine i izvršnog odbora Lovačkog društva „Jelen“ iz Zečina od 5.10.2020.godine o isključenju tužitelja iz članstva u tom društvu (toč. I. i II. izreke), odnosno utvrđuje se da članstvo tužitelja nije prestalo kod tuženika donošenjem predmetnih odluka, da tužitelj uživa sva prava i obveze (toč. III. izreke), te se nalaže tuženiku da tužitelja vrati u punopravno članstvo, odnosno upiše u popis članova društva, te o tome obavijesti Lovački savez županije Osječko-baranjske, te Hrvatski lovački savez, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe (toč. IV. izreke presude). Iz postavljenih tužbenih zahtjeva razvidno je kako tužitelj u tužbi postavlja dva zasebna deklaratorna tužbena zahtjeva (toč. I. i II.) u kojima prvo traži utvrđenje ništavim predmetnih rješenja tijela tuženika (Skupštine i Izvršnog odbora), da bi pod istom točkom tužbenog zahtjeva nastavno postavljao dva kondemnatorna tužbena zahtjeva kojima traži „da se ponište odluke tuženika (Skupštine i Izvršnog odbora). Ovako postavljeni tužbeni zahtjevi su međusobno kontradiktorni, jer nije moguće istovremeno utvrditi ništavost nekog akta i poništiti isti takav akt!?. Identična je situacija i u svezi sa deklaratornim tužbenim zahtjevom postavljenim pod točkom III. tužbe u kojem tužitelj prvo traži od prvostupanjskog suda da isti „utvrdi da članstvo tužitelja nije prestalo kod tuženika donošenjem predmetnih odluka, te da tužitelj uživa sva prava i obveze“, da bi potom toč. IV. tužitelj postavio KONTRADIKTORAN kondemnatoran zahtjev u kojem traži „nalaganje tuženiku da tužitelja vrati u punopravno članstvo, odnosno upiše u popis članova društva, te o tome obavijesti Lovački savez županije Osječko-baranjske i Hrvatski lovački savez, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Slijedom navedenoga, razvidno je kako iz ovako postavljenih tužbenih zahtjeva, koji u sebi sadrže deklaratorna utvrđenja koja su kontradiktorna kondemnatornim zahtjevima, nije jasno određeno koju vrstu pravne zaštite tužitelj zahtijeva, pa stoga tuženik predlaže da Naslovni sud pozove tužitelja da se jasno odredi koju vrstu pravne zaštite on zahtijeva od suda u ovom postupku. Ovo je potrebno prethodno učiniti i stoga, jer pretpostavke ništavosti neke odluke nisu identične razlozima i pretpostavkama koje zakon propisuje za poništenje (pobojnost) nekog akta, a to iz ovako postavljenih, odnosno istaknutih tužbenih zahtjeva nije jasno. Činjenični navodi istaknuti u tužbi nisu istiniti. Prije svega, tuženik smatra bitnim naglasiti kako je cijeli postupak isključenja tužitelja iz članstva u udruzi tuženika proveden zakonito uz poštivanje svih odredbi važećih općih akata tuženika, napose u smislu poštivanja odredbi Statuta tuženika, kao i drugih općih akata koje su tijela tuženika primijenila u ovom slučaju prestanka članstva tužitelja kod tuženika. Tužitelj u tužbi ne navodi niti jednu mjerodavnu pravnu normu iz općih akata tuženika, koja bi odredba navodno potvrdila da je tužitelju tijekom provođenja postupka isključenja iz članstva u udruzi tuženika povrijeđeno bilo koje pravo, kako glede propisane procedure provođenja cijelog postupka, nadležnosti za odlučivanje i donošenje odluka, te omogućavanju tužitelja da se očituje o svim relevantnim činjenicama tijekom postupka. U tom smislu, tuženik ukazuje kako tužitelj u tužbi samo paušalno iznosi navode, odnosno tvrdnje kako „postupak koji je prethodio odluci nije proveden prema propisanim pravilima tuženika, odnosno odluka o isključenju je bez ikakvog uporišta i u odredbama procesnopravne i materialnopravne naravi koje se imaju primijeniti po pitanju isključenja iz društva...prvostupanjska i drugostupanjska odluka tuženika o isključenju tužitelja iz društva nije zasnovana na pravovaljanoj primjeni odredaba procesnopravne niti materijalnopravne naravi...“, odnosno ne navodi se in concreto koje to odredbe i iz kojih akata tuženika nisu primijenjene, a morale su biti, tijekom provođenja postupka i donošenja odluka o isključenju tužitelja iz članstva u udruzi tuženika. Tužitelj u tužbi kao pravnu osnovanost postavljenih tužbenih zahtjeva ističe postupanje tuženika protivno ĉl.4. (kojim člankom se definira pojam udruge) i čl. 26. st. 1. (odbijanje upisa u registar udruga) Zakona o udrugama, a koje odredbe Zakona o udrugama nemaju nikakve veze sa konkretnim predmetom. Naime, čl. 4. Zakona o udrugama definira pojam udruge, dok je odredbom čl. 26. Zakona o udrugama propisani razlozi odbijanja upisa u registar udruga, a niti jedna navedena odredba Zakona o udrugama ne daje pravnu osnovanost tužbenih zahtjeva tužitelja, kako to pogrešno navodi i naznačuje u tužbi tužitelj. Da tužba nije podesna za raspravljanje, odnosno da u istoj nedostaju jasni činjenični i pravni razlozi, potvrđuje i rješenje Županijskog suda u Dubrovniku koje je doneseno u ovoj pravnoj stvari, vezano za prethodno donošenje presude zbog ogluhe. Naime, odredbom čl. 42. Zakona o udrugama propisana je procedura koju član društva, ukoliko smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozoriti odrečeno tijelo udruge, odnosno Skupštinu, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone. Tek i samo ako je to prethodno tužitelj učinio, te ako se upozorenje ne razmotri u narednom roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva, odnosno ako se u tom roku ne sazove nadležno tijelo ili Skupština i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član društva tek tada i samo u tom slučaju može podnijeti tužbu nadležnom sudu. U konkretnom slučaju tužitelj nije tako postupio, a na koju činjenicu ukazuje i rješenje Županijskog suda u Dubrovniku. Suprotno neka tužitelj dokaže. S obzirom na sve nedostatke koje predmetna tužba ima, tuženik smatra da Naslovni sud prvenstveno treba pozvati tuženika da uredi predmetnu tužbu, te dostavi dokaze da je postupio kako to nalaže čl. 42. Zakona o udrugama, a što je bitna procesna pretpostavka dopustivosti ove tužbe.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje o isključenju iz društva od 5. listopada 2020., odluku Izvršnog odbora Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 6. veljače 2020., odluka Stegovnog suda LD "Jelen" Zelčin od 3. veljače 2020., prigovor na odluku Izvršnog odbora LD "Jelen" Zelčin od 8. ožujka 2020., zapisnik sa 8 sjednice Izvršnog odbora LD "Jelen" Zelčin od 21. studenoga 2019., izvješće sastavljeno 20. studenoga 2019. po lovočuvaru i dolovniku LD "Jelen" Zelčin, zahtjev za pokretanje stegovnog postupka od 25. studenoga 2019., zapisnik sa 9 sjednice Izvršnog odbora LD "Jelen" Zelčin od 6. veljače 2020., zapisnik sa redovne Izvještajne skupštine LD "Jelen" Zelčin od 26. rujna 2020., rješenje o isključenju iz društva od 5. listopada 2020., Statut LD "Jelen" Zelčin od 20. rujna 2015., Pravilnik o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti članova LD "Jelen" Zelčin od 30. srpnja 2018., obavijest o pokretanju stegovnog postupka od 25. studenoga 2019., zapisnik sa redovne Izvještajne skupštine LD "Jelen" Zelčin od 27. travnja 2019., saslušao tužitelja ZG, svjedoke HG, NG, RG, MG, LG, CG te zakonskog zastupnika tuženika ĐG.

4. Tužitelj ZG u svom iskazu navodi da je član LD Jelen Zelčin bio od 1990. godine do isključenja. Do isključenja protiv njega u društvu nije vođen nikakav postupak niti je imao nekakvih problema. Vezano za stegovni postupak, poziv za Stegovni sud nije dobio, a o stegovnom postupku je saznao tek kada je putem pošte na kućnu adresu dobio odluku o isključenju. Nije mu dana mogućnost da iznese svoje razloge protivljenja takvoj odluci ili postupku, nije mogao predlagati dokaze. Može reći da mu na Skupštini nisu navedeni razlozi zbog kojih je donesena odluka o isključenju odnosno nisu navedeni točni razlozi. Na Skupštini mu je dana mogućnost da iznese obranu te je naveo da je došlo do procesne pogrešne jer ga je isključio Izvršni odbor, a vođen je stegovni postupak. Nikada nije dobio nikakvu odluku gdje bi bili navedeni točni razlozi zbog kojih se isključuje, kada se i što dogodilo. Može reći da je skupštini podnio pisani prigovor. Odluku skupštine o isključenju je primio. Može reći da nakon primitka rješenja nije podnosio nikakav novi zahtjev Skupštini.

5. Svjedok HG u svom iskazu navodi da tužitelja poznaje i poznato mu je da je on isključen iz Lovačkog društva Zelčin. U lovačkom društvu Zelčin je lovački čuvar. On je bio na skupštini kada se glasovalo o isključenju tužitelja i o tome je glasovao. On nije član Stegovnog suda. Na toj skupštini kada se odlučivalo o isključenju tužitelja, tužitelj je bio prisutan. Na skupštini je izneseno iz kojih razloga se tužitelj isključuje. Radilo se o vrijeđanju pojedinih članova u društvu. Upoznat je sa jednom situacijom kada je tužitelj vrijeđao FG o čemu mu je pričao FG. Ne sjeća se točno da li je bio na Stegovnom sudu. Može reći da je na skupštini kada se odlučivalo o isključenju tužitelj dao svoj iskaz.

6. Svjedok OG u svom iskazu navodi da tužitelja poznaje. Član je Lovačkog društva Jelen Zelčin i tamo je lovnik. Poznato mu je da je tužitelj isključen iz Lovačkog društva i bio je prisutan na toj skupštini misli negdje 2020.. Na toj skupštini bio je prisutan i tužitelj. Tužitelju je omogućeno da da svoj iskaz na razloge isključenja. Razlog isključenja bilo je vrijeđanje članove Lovačkog društva, tj. to je bio jedan od razloga, tužitelj je konfliktna osoba, nikada se s nikime nije slagao, nije uvažavao tuđe mišljenje. Nije član Stegovnog suda. Može reći da je u postupku isključenja tužitelja sudjelovao kao član izvršnog odbora. Može reći da se vrijeđanje sastojalo u tome da je tužitelj društvo nazvao društvo pijanaca, da ništa ne valja i to je rekao svima na skupštini kada je dobio riječ. Može reći da je dokaz za isključenje tužitelj ispad na prvoj skupštini Lovačkog društva, a od tada je krenulo sve.

7. Svjedok RG u svom iskazu navodi da tužitelja poznaje. 2020. godine je bio član nadzornog odbora Lovačkog društva "Jelen Zelčin", a sada je predsjednik nadzornog odbora. Bio je prisutan na Sjednici kada je tužitelj isključen iz Lovačkog društva tajnim glasovanjem. Razlog isključenja bilo je ponašanje tužitelja, na način da se prema svima odnosio bahato, vrijeđao je, a takav je i dan danas. Kako je to sve bilo davno ne može se sjetiti koji je bio konkretan razlog isključenja. Ne sjeća se da li ga je netko zvao na Sjednicu stegovnog suda. Koliko se sjeća tužitelju je omogućeno da se očituje o navodima i odluci Stegovnog suda. Na skupštini kada se odlučivalo o isključenju misli da su prisustvovala 33 člana, 31 je glasalo za isključenje, a 2 protiv. Misli da su na skupštini izneseni razlozi zbog kojih je donesena odluka o isključenju, ali kako je rekao ne može se sjetiti konkretnih razloga.

8. Svjedok MG u svom iskazu navodi da tužitelja poznaje. On je član Lovačkog društva "Jelen Zelčin", gdje je sada tajnik, a 2020. je bio blagajnik. Poznato mu je da je tužitelj isključen iz Lovačkog društva, a razlozi isključenja su bili što je počeo sa prijavama protiv Lovačkog društva "Jelen Zelčin" za nepravilan rad društva. Bio je prisutan na Skupštini kada se odlučivalo o isključenju i tada su navođeni ti razlozi za isključenje. Tužitelj je bio prisutan na toj Skupštini, ali je prije tajnog glasanja napustio Skupštinu. Nikada nije bio član Stegovnog suda niti je pozivan na Stegovni sud vezano za slučaj tužitelja. Tužitelj je svojim postupcima narušavao ugled društva i na Skupštini su se pozvali na čl. 18. st. 9. Statuta Lovačkog društva. Može dodati da je tužitelj podnosio i prijave protiv članova društva, osobno protiv njega. Sjednica izvršnog odbora bila je davno te se ne može sjetiti točnih razloga isključenja. Može reći da mu se teško sjetiti da li su na skupštini bili izneseni konkretni razlozi isključenja tužitelja, a koliko se sjeća rečeni su konkretni razlozi i to više prijava protiv društva i članova društva.

9. Svjedok LG u svom iskazu navodi da tužitelja poznaje. Član je Lovačkog društva "Jelen Zelčin", gdje je predsjednik Suda časti, a ranije je bio dopredsjednik društva. Poznato mu je da je tužitelj isključen iz društva zbog neprimjerenog ponašanja, vrijeđanja ostalih kolega lovaca. Bio je prisutan na Skupštini kada se glasalo o isključenja tužitelja gdje su izneseni konkretni razlozi za isključenje tužitelja, a što piše i u zapisniku. Može reći da je na toj Skupštini bila otvorena rasprava ukoliko se neki od članova želi javiti i nešto reći, a javio se samo tužitelj vezano uz sam postupak isključenja, ali i za rad društva. Nakon što je tužitelj iznio "obranu" pred Skupštinom, odnosno kada je iznio svoje stavove i mišljenja napustio je Skupštinu. Na Skupštini je provedeno tajno glasanje na kojem je glasalo 33 člana od kojih je 31 član bio za isključenje, a 2 protiv. Kao razlog za isključenje na skupštini je iznesen slučaj AG, lovočuvara, kada mu je tužitelj rekao "da nabije na kurac policiju, da jebe njega i policiju i sve ostalo". Tužitelj je to rekao AG kada ga je isti zaustavio u lovištu u neprimjereno vrijeme, odnosno kada se ne ide u lov. Može reći da je u vrijeme isključenja tužitelja iz društva bio član izvršnog odbora društva. Na Izvršnom odboru su dobili konkretnu zabilješku odnosno prijavu AG i o tome su raspravljali kao i o tome što je bilo prije. Izvršni odbor je donio jednoglasnu odluku da se ide prema Sudu časti.

10. Svjedok CG u svom iskazu navodi da je član lovačkog društva "Jelen". U kritično vrijeme bio je predsjednik stegovnog suda. Tužitelj je isključen iz lovačkog društva zbog neprimjerenog ponašanja, omalovažavanja, vrijeđanja članova i društva u cjelini, narušavanja međuljudskih odnosa u društvu, a na zahtjev izvršnog odbora lovačkog društva "Jelen". Može reći da je prvo bio stegovni sud, a nakon toga je održana skupština, na kojoj je i on bio prisutan. Skupština je odlučila da se tužitelja isključi. Ne može se točno sjetiti koji su razlozi isključenja izneseni na skupštini, ali su izneseni isti razlozi koje je naveo. Može reći da je Stegovni sud postupao na temelju čl. 17. st. 1. statuta lovačkog društva "Jelen". Može reći da stegovni sud ima 3 člana, a tada su to bili KG, GG i on. Na sjednicu stegovnog suda nisu zvali tužitelja, a nisu ga morali ni zvati, jer u pravilniku o stegovnog postupku piše da se može pozvati, ali nije propisano da se mora pozvati. Na skupštini je tužitelj oko sat vremena iznosio svoju obranu. Na skupštini je preko 90% odnosno oko 95% članova glasalo za isključenje. Može reći da je Stegovni sud imao usmenu raspravu na kojoj su bili prisutni svi članovi stegovnog suda. Može reći da se ne može sjetiti koji su bili konkretni razlozi za isključenje tužitelja jer je to bilo prije 4 godine. Imali su usmenu raspravu i na njoj su pričali o zahtjevu izvršnog odbora za isključenje člana društva ZG. Nakon vijećanja stegovni sud je jednoglasno donio odluku. Pri donošenju odluke u obzir su uzeli i olakotne i otegotne okolnosti. Tužitelj je bio obaviješten o postojanju stegovnog postupka i to usmeno, ali se ne može sjetiti tko ga je obavijestio. Stegovni sud je dobio zapisnik sa 8 sjednice izvršnog odbora te se upoznao sa zahtjevom i izvješćima o počinjenju djela. Osim zapisnika sa sjednice izvršnog odbora nisu dobili nikakvu drugu dokumentaciju. Može reći da na stegovnom sudu nisu saslušali AG. O slučaju tužitelja raspravljali su osim na sjednici stegovnog suda i na skupštini, u društvu, u lovu. Čuo je izvješće AG kada je svima govorio, ali njemu osobno nije govorio ništa. Član i predsjednik stegovnog suda bio je u dva mandata, ali ne može sa sigurnošću tvrditi dakle 8 godina. Misli da su se za to vrijeme osim postupka tužitelja vodili još 2 ili 3 stegovna postupka. Procedura i u tim postupcima je bila ista kao i u postupku protiv tužitelja. Može reći da zahtjev za pokretanje stegovnog postupka je vjerodostojna isprava sukladno čl. 5. Pravilnika. U prvom stupnju odluku o isključenju donosi Stegovni sud. O povredi članskih prava odlučuje Skupština. Može reći da su na skupštini izneseni konkretni razlozi zbog kojih je donesena odluka o isključenju tužitelja, ali se ne može sjetiti tih razloga.

11. Zakonski zastupnik tuženika ĐG u svom iskazu navodi da može reći da je predsjednik društva DG negdje od 2018. Tužitelja poznaje i poznato mu je da je isključen iz Lovačkog društva. Može reći da su tužitelju u pisanom obliku dostavljeni razlozi zbog čega je isključen iz društva. Izvršni odbor lovačkog društva je pokrenulo postupak isključenja iz lovačkog društva i pokrenuo stegovni postupak, s tim da mu se odmah pošalje da ima zabranu lova, da ne može dolaziti u lovište i da ima pravo žaliti se na odluku izvršnog odbora i na odluku stegovnog suda. On po funkciji ne može biti član stegovnog suda. On je predsjednik lovačkog društva i predsjednik izvršnog odbora. Može reći da tužitelj nije pozvan da se očituje na razloge zbog kojih se isključuje i nije bio pozvan na sjednicu izvršnog odbora da se očituje budući da za to nije bilo potrebe. Na sjednici izvršnog odbora saslušani su svjedoci na okolnost razloga zbog kojih se tužitelj isključuje. Nije bilo potrebe da se tužitelj zove na tu sjednicu. Sjednici mogu biti prisutni samo članovi odbora i oni odlučuju da li nekoga treba pozvati. Odlučeno je da se tužitelja ne treba zvati jer su dokazi bili očiti. Tužitelj je pismenim putem obaviješten o tome da je pokrenut stegovni postupak i o tome da se isključuje iz lovačkog društva. Može reći da po pravilniku ne moraju pozivati ni na izvršni odbor ni na stegovni sud na sjednicu. Tužitelj je podnio prigovor na odluku skupštini društva. Može reći da je tužitelj bio obaviješten o skupštini društva i bio je na toj skupštini, raspravljalo se o prigovoru tužitelja budući da skupština ne bi bila ni sazvana da nije bilo prigovora i tužitelj je više od sat vremena obrazlagao svoje razloge zbog kojih ga se ne bi trebalo isključiti iz društva. Skupština je donijela odluku da se odluka donese tajnim glasanjem te je od 33 članova skupštine 31 glasao za isključenje. Može reći da su na skupštini pročitani svi dokazi za isključenje tužitelja. Razlozi su bili da je tužitelj više puta prijavljivao članove lovačkog društva za krivolov, da je vrijeđao i omalovažavao članove društva, kako lovočuvara tako i lovnika, bilo je pročitano koliko je puta zvao lovačke inspektore u kontrolu lovačkog društva. Dakle pročitano je sve za što ga se tereti i tužitelj se na to očitovao. U stvari pročitano je izvješće izvršnog odbora koji ga tereti. U prvom stupnju za donošenje odluke o isključenju nadležan je izvršni odbor društva.

12. Iz rješenja o isključenju iz društva od 5. listopada 2020. proizlazi da je na Redovnoj godišnjoj Skupštini Lovačkog društva "Jelen" Zelčin održanoj dana 26. rujna 2020. lovac ZG isključen iz Lovačkog društva "Jelen" Zelčin te da je na temelju Statuta čl. 17 odluka Skupštine konačna.

13. Iz Odluke Izvršnog odbora Lovačkog društva Jelen Zelčin od 6. veljače 2020. proizlazi da je na temelju glasovanja da donesena odluka da se lovac ZG. isključuje iz Lovačkog društva " DG" [adresa] te da protiv ove odluke može podnijeti prigovor Skupštini društva u roku 15 dana od primitka odluke.

14. Iz odluke Stegovnog suda Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 3. veljače 2020. proizlazi da je na raspravi Stegovni sud uvažio predložene i druge dokaze u cilju utvrđivanja postojanost stupnja odgovornosti člana protiv kojeg je podnesen zahtjev Izvršnog odbora za isključenje iz LD te je utvrdio da je član Društva ZG. odgovoran za povredu svojih članskih dužnosti utvrđenih Statutom (čl. 18. t. 9) narušavanje ugleda Društva ili ugleda lovaca, lovačke etike te nanošenjem štete Društvu svojim neodgovornim ponašanjem te da je osim povreda članske dužnosti i stege lovac ZG. omalovažavao i vrijeđao pojedine lovce i Društva u cjelini što je dovelo do ozbiljnog narušavanja međuljudskih odnosa u društvu.

15. Iz prigovora na odluku Izvršnog odbora Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 8. ožujka 2020. proizlazi da je tužitelj uložio prigovor budući smatra da je odluka donešena bez zakonske osnove i bez argumenata koji potvrđuju opravdanost odluke te također smatra da je odluka u suprotnosti sa Statutom društva te Ustavom RH te da je odluka donesena pristrano i neobjektivno te predlaže Skupštini da poništi odluku te je stavi izvan snage.

16. Iz zapisnika sa 8 sjednice Izvršnog odbora Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 21. studenoga 2019. pod "Slučaj 2" i izvješća lovočuvara i dolovnika AG vezano za pojedinačni lov i verbalni sukob sa lovcem ZG. proizlazi da je navodno došlo do vrijeđanja od strane ZG, da se u raspravu uključio lovnik IG koji navodi da ga je nazvao ZG st. te tražio da se sazove zbor lovaca, da LG daje prijedlog da se uputi Stegovnom sudu prijedlog za suspenziju i mjeru isključenja iz društva, a da ĆG smatra da prema ZG treba ići najrigoroznijim mjerama po pravilima LD.

17. Iz Zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka od 25. studenoga 2019. proizlazi da je Lovačko društvo "Jelen" Zelčin Stegovnom sudu LD Jelen Zelčin podnijelo zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv ZG. jer je omalovažavao i vrijeđao kako društvo tako i pojedine lovce, da je vrijeđao službenu osobu odnosno da je agresivna osoba sklona ekscesnom ponašanju, vrijeđanju i podmetanju djela.

18. Iz zapisnika sa 9 sjednice Izvršnog odbora Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 6. veljače 2020. pod točkom 3 proizlazi da je CG AG kao predsjednik Stegovnog suda pročitao izvješće sa sjednice Stegovnog suda po kojoj se ZG. isključuje iz društva sa pravom na žalbu na skupštinu društva te da je cjelokupno izvješće Stegovnog suda u prilogu zapisnika. na glasanju za odluku Stegovnog suda Izvršni odbor je podržao odluku za izbacivanje ZG. iz Lovačkog društva te da je istog po toj odluci trebalo obavijestiti te da prema Statutu ima pravo na žalbu u roku 15 dana Skupštini društva.

19. Iz zapisnika sa rasprave Stegovnog suda Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 3. veljače 2020. proizlazi da je Stegovni sud uvažio predložene i druge dokaze u cijelu utvrđivanja i postojanja i stupnja odgovornosti člana protiv kojeg je podnesen zahtjev izvršnog odbora za isključenjem iz LD te daje utvrdio da je član Društva ZG. odgovoran za povredu svojih članskih dužnosti utvrđenih Statutom (čl. 18. t. 9) narušavanje ugleda društva ili ugleda lovaca, lovačke etike te nanošenje štete društvu svojim neodgovornim ponašanjem. Kako je osim povreda članske dužnosti i stege Društva lovac ZG. omalovažavao i vrijeđao pojedine lovce i Društvo u cjelini što je dovelo do ozbiljnog narušavanja međuljudskih odnosa u društvu, Stegovni sud smatra da bi o odluci Izvršnog odbora trebali glasati svi prisutni članovi društva na Skupštini LD " DG" [adresa] radi donošenja odluke o članstvu ZG. u društvu.

20. Iz Odluke izvršnog odbora Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 6. veljače 2020. proizlazi da se lovac ZG. isključuje iz Lovačkog društva " DG" [adresa] te da protiv te odluke može podnijeti prigovor Skupštini Društva u roku 15 dana od primitka odluke.

21. Iz zapisnika sa redovne Izvještajne skupštine Lovačkog društva "Jelen" Zelčin od 26. rujna 2020. pod točkom 6 utvrđeno je da je nakon glasanja ZG. isključen iz Lovačkog društva " DG" [adresa] te da će o toj odluci biti obaviješten pismenim putem.

22. Iz rješenja o isključenju iz društva od 5. listopada 2020. proizlazi da je na Redovnoj godišnjoj Skupštini Lovačkog društva "Jelen" Zelčin održanog 26. rujna 2020. pod točkom 6 Dnevnog reda tajnim glasanjem u omjeru 31 glas ZA i 2 glasa PROTIV lovac ZG isključen iz Lovačkog društva "Jelen" Zelčin te da je odluka Skupštine konačna.

23. Iz obavijesti o pokretanju stegovnog postupka od 25. studenoga 2019. utvrđeno je da je tužitelj obaviješten da je na 8 Sjednici Izvršnog odbora pokrenut stegovni postupak protiv njega zbog omalovažavanja i vrijeđanja ovlaštenih osoba i povrede Statuta Lovačkog društva te da mu je do okončanja postupka zabranjeno učestvovanje u lovu na divljač.

24. Iz zapisnika sa redovne izvještajne skupštine Lovačkog društva "Jelen Zelčin" od 27. travnja 2019. utvrđeno je da se u raspravu uključio i tužitelj koji kritizira rad društva, a posebno predsjednika (točka 5. zapisnika).

25. Odredbom čl. 18. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - u daljnjem tekstu USRH) propisano je da se jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelo, a odredbom st. 2. je propisano da pravo na žalbu može iznimni biti isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. Iz odredbe čl. 29. USRH-a proizlazi da je pravo na pravično suđenje utvrđeno kao ustavno jamstvo u svim pravnim postupcima u kojima se odlučuje o pravima i obvezama stranaka. Pravo na pravično suđenje obuhvaća procesnu ravnopravnost ("jednakost oružja") načelo kontradiktornosti, zabranu arbitražnog postupanja, pravo na obrazloženu odluku, pravo na učinkovito pravno sredstvo, načelo vladavine prava i načelo pravne sigurnosti. Pravo na procesnu ravnopravnost znači obvezu da se svakoj strani u postupku dade mogućnost iznošenja svojih razloga u uvjetima u kojima ne stavljaju u položaj očite neravnopravnosti u odnosu na protivnu stranu. Načelo kontradiktornosti znači da strankama u postupku treba omogućiti da saznaju za sve predložene dokaze ili iznesena očitovanja te da na njih podnesu svoje primjedbe. Nadalje zabrana arbitražnog postupanja znači da obrazloženja odluka nadležnih tijela moraju sadržavati ozbiljne relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je odlukom dana. USRH jamči stranci u postupku pravo na obrazloženu odluku tijela upravne odnosno sudske vlasti kao i pravo na učinkovito pravno sredstvo. Pravo na obrazloženu odluku podrazumijeva pozitivnu obvezu da se u odlukama navedu razlozi kojima su se vodili pri njihovom donošenju.

26. Slijedom navedenog, a analizom cjelokupne dokumentacije kao i iskaza svih saslušanih svjedoka utvrđeno je da u konkretnom slučaju tužitelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje, odnosno da su mu povrijeđeni svi aspekti prava na pravično suđenje, a koji su ranije navedeni.

27. Naime, tužitelju nije dana mogućnost prisustvovanja Stegovnom postupku, nije mu dostavljena pismena "optužba" odnosno zahtjev za pokretanje Stegovnog postupka iz kojeg bi bilo vidljivo koji su razlozi za pokretanje stegovnog postupka i koji su dokazi na temelju kojih se donosi zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Tužitelju nisu dostavljeni dokazi na koje bi se imao pravo očitovati niti mu je dana mogućnost predlaganja njegovih dokaza i osporavanja dokaza druge strane. Tuženik tužitelju nije dostavio obrazloženu odluku temeljem koje bi tužitelj znao iz kojih razloga je doneseno rješenje o isključivanju iz lovačkog društva pa mu na taj način nije dana ni mogućnost da upotrijebi učinkovito pravno sredstvo protiv takve odluke.

28. U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o općem i upravnom postupku (NN 47/09 i 110/21 – u daljnjem tekstu ZUP) pa je zbog ranije navedenog povrijeđeno načelo zakonitosti iz čl. 5. st. 1. i. 2. ZUP-a, čl. 6. st. 3. ZUP-a, čl. 8. ZUP-a, čl. 11. st. 1. ZUP-a i čl. 12. st. 1. ZUP-a. Rješenje, odnosno odluka Lovačkog društva "Jelen Zelčin" je ništava sukladno odredbi čl. 128 st. 1. t. 6. ZUP-a budući je rješenje odnosno odluka koju je donio tuženik protivna Ustavu Republike Hrvatske i zakonu.

29. Presudom Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) u predmetu Gašparini protiv Hrvatske (Zahtjev br. 5605/21) od 17. lipnja 2025. odlučeno je da sud smatra da je ograničenje prava podnositelja zahtjeva na pristup sudu utvrđenjem domaćih sudova da nisu nadležni ispitati valjanost osporenih odluka udruge nastojalo ostvariti legitimni cilj poštovanja autonomije lovačkog društva. Ponavlja da kako bi se poštivala organizacijska autonomija udruga opseg sudskog ispitivanja može biti ograničen čak i u značajnijoj mjeri, ali pristup sudu ne može u pravilu biti potpuno isključen. Međutim, u ovom predmetu podnositelj zahtjeva koji je osporio disciplinsku mjeru koja mu je izrečena zbog kršenja Statuta lovačkog društva potpuno uskraćen pristup sudu. Iako je sud prihvatio da u slučaju manjih kršenja Statuta ili internih propisa udruge, sudsko preispitivanje može biti u potpunosti isključeno (vidjeti, primjerice Bilan protiv Hrvatske (odl.) br. 57860/14 st. 29. -31. 20. listopada 2020. gdje mjera nametnuta podnositeljici zahtjeva nije bila stegovne prirode i nije utjecala na njezina prava i obveze koja proizlaze iz njezinog članstva u udruzi), disciplinska mjera izrečena podnositelju zahtjeva u ovom predmetu lišila ga je prava na lov na razdoblje od dvije godine. Pravo na lov predstavlja bitan aspekt članstva u lovačkom društvu i vjerojatno i glavni razlog za učlanjivanje u lovačko društvo. Potpuno isključenje pristupa sudu podnositelju zahtjeva kako bi pobijao sporne odluke lovačkog društva stoga se ne može smatrati proporcionalnim legitimnom cilju kojemu se težilo i narušilo je samu bit prava pristupa sudu. Slijedom navedenog, došlo je do povrede članka 6. stavka 1. Konvencije.

29.1. Isto proizlazi i iz presude ESLJP u predmetu Lovrić protiv Hrvatske (Zahtjev br. 38458/15) od 4. travnja 2017.

30. Kako je tužitelj isključen iz Lovačkog društva "Jelen" iz [adresa], a prema stavu iz ukidbenog rješenja bi proizlazilo da tužitelj nema pravo na pristup sudu, sukladno citiranoj odluci ESLJP tužitelj ima pravo na pristup sudu gdje sud mora ispitati sve navedene odluke. Kako je ranije navedeno i obrazloženo te odluke su ništetne.

31. Odluka o naknadi parničnog troška u skladu je sa vrijednosti predmeta spora i odredbom čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25), a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku iz reda odvjetnika sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Stoga je sud kao opravdan tužitelju priznao trošak sastava tužbe u visini 100 bodova odnosno iznos od 200,00 eura sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima 25. travnja 2022., 10. studenoga 2023., 15. studenoga 2023., 18. prosinca 2023., 5. lipnja 2024., 9. rujna 2024. i 1. lipnja 2026. u visini 100 bodova odnosno iznos od 200,00 eura sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima 18. srpnja 2024. i 10. svibnja 2024. u visini 50 bodova odnosno iznos od 100,00 eura sukladno Tbr. 9. t. 2. Tarife, trošak zastupanja na ročištu 6. rujna 2022. u visini 25 bodova odnosno iznos od 50,00 eura sukladno Tbr. 9. t. 5. Tarife, trošak obrazloženih podnesaka 18. siječnja 2021., 21. ožujka 2022., 21. travnja 2022., 26. siječnja 2022., 19. travnja 2024. i 8. travnja 2026. u visini 100 bodova odnosno iznos od 200,00 eura sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife, sastav odgovora na žalbu u visini 100 bodova odnosno iznos od 200,00 eura sukladno Tbr. 10. t. 6. Tarife, što čini iznos od 3.050,00 eura uz pripadajući PDV od 25% u iznosu 762,50 eura, što čini trošak zastupanja iznosu 3.812,50 eura.

31.1. Ovaj sud je tužitelju priznao trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 53,09 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 53,09 eura sukladno Tbr. 1. st. 1. i Tbr. 2. st. 1. Tarife sudske pristojbe.

31.2. Stoga je ovaj sud temeljem tužitelju dosudio ukupan parnični trošak u iznosu 3.918,68 eura.

31.3. Ovaj sud je tužitelja odbio sa zahtjevom za naknadu dijela troška za ročište 8. rujna 2023. budući je ročište odgođeno prije početka tako da mu pripada 25% nagrade. Ovaj sud je tužitelja odbio sa zahtjevom za naknadu troška obrazloženog podneska od 27. studenoga 2023. budući isti ne prileži spisu te je tužitelja odbio sa dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška za zastupanje na ročištima 18. ožujka 2024. i 10. svibnja 2024. budući se na istima raspravljalo samo o procesnim pitanjima te ima pravo na 50% nagrade.

32. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 9. srpnja 2026.

Sudac

Saša Rešetar

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana po primitku iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika