REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1852/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, zastupano po punomoćniku Juraju Mariniću, odvjetniku u Osijeku, protiv ovršenika PRVO HRVATSKO PIVO 1664 d.o.o., Zagreb, Paljetkova ulica 2, OIB: 42063252961, radi ovrhe, dana 09. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka izvansudske ovrhe (izravne naplate) u iznosu od 109,38 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. lipnja 2026. pa do isplate kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je dana 10. lipnja 2026. podnio ovom sudu zahtjev za naknadu troškova nastalih u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom. U svom zahtjevu ovrhovoditelj navodi da je Financijskoj agenciji podnio na izravnu naplatu rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-15086/2026 od dana 09. ožujka 2026., a kojim je naloženo ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 46,87 eura. Stoga ovrhovoditelj traži trošak pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti navedenog rješenja u iznosu od 62,50 eura (PDV 25% uključen), trošak dostave navedenog rješenja na provedbu Financijskoj agenciji u iznosu od 31,25 eura (PDV 25% uključen) te trošak sastava predmetnog zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 15,63 eura (PDV 25% uključen). Sveukupno ovrhovoditelj traži trošak u iznosu od 109,38 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja predmetnog zahtjeva pa do isplate.
2. Zahtjev ovrhovoditelja od dana 10. lipnja 2026. nije osnovan.
3. Ovrhovoditelj svoj zahtjev temelji na rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-15086/2026 od dana 09. ožujka 2026., a kojim je naloženo ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak postupka izvansudske ovrhe u iznosu od 109,38 eura. Nakon što je navedeno rješenje postalo pravomoćno i ovršno, a ovršenik po njemu nije dobrovoljno postupio, ovrhovoditelj je pokrenuo postupak izravne naplate putem Financijske agencije. Time su mu nastali daljnji troškovi u ukupnom iznosu od 109,38 eura (trošak sastava zahtjeva za izravnu naplatu, pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti te sastava predmetnog zahtjeva za naknadu troškova).
4. Ovrhovoditelj je, prije pokretanja ovog postupka, podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu radi prisilne provedbe rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Gorane Blaić Hebrang iz Zagreba poslovni broj Ovrv-126247/2025 od dana 05. siječnja 2026. Kako su ovrhovoditelju tom prilikom nastali troškovi naplate pred Financijskom agencijom, ovrhovoditelj je podnio zahtjev za naknadu troškova naplate pred Financijskom agencijom, a potom je doneseno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-15086/2026 od dana 09. ožujka 2026.
5. Ako bi se zahtjev ovrhovoditelja prihvatio i u ovom postupku, donijelo bi se novo rješenje o troškovima izravne naplate, koje ovrhovoditelj opet (nakon pravomoćnosti i ovršnosti) može uputiti Financijskoj agenciji radi izravne naplate, a potom i opet potraživati troškove izravne naplate u novom postupku, i tako unedogled.
6. Prihvaćanje takve prakse moglo bi dovesti do situacije koja prouzrokuje nekontrolirano umnažanje troškova ovršnog postupka, točnije troškova izravne naplate pred Financijskom agencijom.
7. Dakle, u konkretnom slučaju, ovrhovoditelj je, nakon pravomoćnosti i ovršnosti javnobilježničkog rješenja o ovrsi (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Gorane Blaić Hebrang iz Zagreba poslovni broj Ovrv- 126247/2025 od dana 05. siječnja 2026.) te njegove provedbe putem Financijske agencije podnio zahtjev za naknadu nastalih troškova naplate, koji troškovi su mu priznati posebnim rješenjem (rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-15086/2026 od dana 09. ožujka 2026.) Potom, ovrhovoditelj je to posebno rješenje isto podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu te u ovom postupku podnio novi zahtjev za naknadu troškova izravne naplate, zahtijevajući donošenje novog posebnog rješenja o troškovima postupka. Ako bi se u ovom postupku opet prihvatio zahtjev i donijelo još jedno posebno rješenje, koje bi ovrhovoditelj opet mogao uputiti Financijskoj agenciji, a potom i podnijeti novi zahtjev za naknadu troškova, time bi se troškovi postupka neprestano generirali.
8. Međutim, troškovi ovršnog postupka ne mogu postati sami sebi svrha i postati predmet uzastopnog ostvarivanja bez stvarne veze sa naplatom glavne tražbine. U suprotnom, omogućilo bi se neograničeno umnažanje troškova, pri čemu bi ovršni postupak izgubio svoju osnovnu funkciju naplate glavne tražbine i pretvorio bi se u mehanizam generiranja novih obveza na teret ovršenika.
9. Ovrhovoditelj ima pravo pokretati ovršne postupke radi naplate glavnih tražbina. Naravno da u ovršnim postupcima u kojima se naplaćuju glavne tražbine nužno nastaju i određeni troškovi te da ovrhovoditelj ima pravo na njihovu naknadu. Međutim, u konkretnom slučaju uočava se da su troškovi, umjesto da budu sporedni i funkcionalno vezani uz naplatu glavne tražbine, preuzeli primat, a što je u suprotnosti sa gore iznesenim shvaćanjem da troškovi ovršnog postupka ne mogu postati sami sebi svrha.
10. Dakle, troškovi ovršnog postupka predstavljaju akcesorno potraživanje koje služi ispunjenju glavne tražbine, tj. troškovi nastaju radi prisilnog ispunjenja glavne tražbine. Troškovi ovršnog postupka ne mogu biti samostalna osnova za daljnje uzastopno ostvarivanje novih troškova. Premda je ovršenik, sukladno čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ), dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu, potrebnost i nužnost takvih troškova se ocjenjuje kada oni služe ispunjenju glavne tražbine, a ne kada oni služe ispunjenju prethodno nastalih troškova koji nemaju stvarne veze sa glavnom tražbinom.
11. Sukladno čl. 6. OZ-a, pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni.
12. Sukladno čl. 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), a koji se podredno primjenjuje na ovršni postupak, sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.
13. Sukladno čl. 3. st. 3. ZPP-a, a koji se podredno primjenjuje na ovršni postupak, sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.
14. U duhu citiranih odredbi, sud ističe da je u provedbi ovrhe potrebno voditi računa o dostojanstvu ovršenika, načelu ekonomičnosti postupka i načelu razmjernosti troškova postupka. Nametanje troškova koji nisu nužni za ostvarenje glavne tražbine, već predstavljaju troškove koji su primarno nastali radi potraživanja prethodno nastalih troškova, dovodi ovršenika u nerazmjerno nepovoljan položaj, a što nije u skladu sa zaštitom dostojanstva ovršenika. Stoga je nametanje takvih troškova ovršeniku potrebno ograničiti i zahtjeve za naknadu takvih troškova odbiti, sve u smislu čl. 6. OZ-a i čl. 10. ZPP-a.
15. Nadalje, gomilanje troškova postupka također nije etički prihvatljivo i ne predstavlja moralno ponašanje. Ovrha je sredstvo koje služi da vjerovnik (ovrhovoditelj) namiri svoju glavnu tražbinu, a ne da ostvari dodatnu korist na teret ovršenika. Kada troškovi ovršnog postupka postanu dominantni i generiraju sami sebe, ovrha postaje mehanizam proizvodnje novih dugovanja, a takvo postupanje nije etično i moralno te predstavlja zlouporabu procesnih ovlaštenja iz čl. 3. st. 3. ZPP-a.
16. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, dana 09. srpnja 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac
DNA:
1. Ovrhovoditelju po pun.
2. Spis
Z/kal.20 dana
