Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-126/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dragica Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić, kao sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Cvrkoviću odvjetniku u Vukovaru, protiv tuženika OK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Lešnjakoviću odvjetniku u Osijeku, radi razvoda braka, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-140/2025-28 od 15. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:
"I/ Brak sklopljen 5.rujna 1992. u Osijeku, a upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Osijek za 1992. pod rednim brojem [broj] između:
MK, rođ. DK, rođene **.**.1965. u [adresa], kćeri M i DK i
OK, rođenog **.**.1967. u [adresa], sina O i UK,
r a z v o d i s e temeljem članka 51 točka 2 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ).
II/ Nalaže se tuženiku AK, OIB [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici MK, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak u iznosu od 526,54 eura, u rok od 15 dana".
Ujedno je donio i rješenje koje glasi:
"III/ Utvrđuje se da je tuženikov zahtjev za njegovim uzdržavanjem u iznosu od 500,00 eura mjesečno sa pripadajućim zateznim kamatama povučen":
2. Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku presudu zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet ovog postupka je razvod braka.
6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio i zaključio s obzirom da je tuženik tijekom postupka iskazao suglasnost za razvod braka da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za razvod braka – čl. 51. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ).
7. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud unatoč žalbenim navodima tuženika.
8. Iz spisa nepobitno proizlazi da se na ročištu od 5. studenoga 2025. tuženik suglasio s razvodom braka te su se stranke suglasile da nije potrebno njihovo saslušanje.
9. Inače u braku stranaka rođeno je dijete koje je punoljetno.
10. Uostalom očito se radi o nesuglasnosti odnosa između stranaka i ispunjene su zakonske pretpostavke za razvod braka sukladno citiranoj zakonskoj odredbi.
11. Žalbeni navodi tuženika glede izuzeća suca ne utječu na zakonito postupanje suda prvog stupnja i sudsku odluku jer iz spisa proizlazi da je zahtjev za izuzeće suca podnesen sudu 27. veljače 2026., nakon zaključenja glavne rasprave (list 50-51 spisa) tako da je rješenjem suda prvog stupnja (list 63 spisa) odgođeno ročište za objavu sudske odluke.
12. Nadalje, iz spisa proizlazi da je rješenjem suda (list 68 spisa) odbačen zahtjev za izuzećem raspravnog suca i na predmetno rješenje nije dopuštena žalba, tako da žalbeni navodi u ovom dijelu, da odluka nije pravomoćna s ovog naslova, nisu osnovani.
13. Daljnji žalbeni navodi glede medijacije također nisu osnovani jer kod razvoda braka, ako je punoljetno dijete, kao u konkretnom slučaju, medijacija nije obvezna osim ako je to volja stranka. Prema stanju u spisu, na ročištu od 21. siječnja 2026. (list 50 spisa) tužiteljica se izjasnila da ne želi sudjelovati u postupku medijacije pa stoga nema razloga za prekid postupka kako je to isticao tuženik u podnesku od 23. veljače 2026. (list 57 spisa).
14. U odnosu na zastupanje tuženika s obzirom na opozvanu punomoć – list 52 spisa – potrebno je navesti da po zaključenju glavne rasprave pun. tuženika izvješćuje sud o opozivu punomoći (list 50-52 spisa) s tim da opoziv punomoći može biti moguć i po završetku glavne rasprave, odnosno u svakom trenutku stranka može opozvati punomoć – čl. 99. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu: ZPP), što se mora saopćiti sudu i poslije otkaza punomoći, punomoćnik je dužan još mjesec obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomoć ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi za stranku mogla nastati. U konkretnom slučaju s obzirom da je zaključena glavna rasprava o razvodu braka, s kojim razvodom se suglasio tuženik, to su radnje objavljene prije otkaza – opoziva punomoćni valjane i ne utječu isto na predmetnu odluku.
15. Žalbeni navodi tuženika da je neuredno zastupan na ročištu od 21. siječnja 2026. na ukazuje na pogrešno postupanje suda jer kako proizlazi iz Zakona tuženik nije obavijestio sud o opozivu punomoći, a odnosi između njega i punomoćnika zasigurno nisu predmet ovog postupka, nego eventualno nekog drugog između tih stranaka.
16. Prema odredbi članka 99. stavak 1. ZPP-a stranka može punomoć u svako vrijeme opozvati, a punomoćnik je može u svako vrijeme otkazati, a opozivanje odnosno otkaz punomoći mora se saopćiti sud pred kojim se vodi postupak u pisanom obliku ili usmenom na zapisnik s time da opozivanje odnosno otkaz punomoći važi za protivnu stranku od časa od kada joj je saopćen, a poslije otkaza punomoći punomoćnik je dužan još mjesec dana obavljati radnju za osobu koja mu je izdala punomoć ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.
17. Daljnji žalbeni navodi glede bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 5., 6., 8., 9., 11., 12., i 14. ZPP-a nisu osnovani i to iz sljedećeg razloga:
17.1. U odnosu na točku 2. citirane odredbe predmetni sud je nadležan za postupanje u postupku razvoda braka, a točka 4. čl. 354. ZPP-a ne ukazuje na nedopušteno raspolaganje stranaka iz čl. 3. ZPP-a.
18. Nadalje u odnosu na točku 5. citirane odredbe ne radi se o nezakonitom postupanju glede donošenja odluke na temelju priznanja, na temelju odricanja, zbog ogluhe, zbog izostanka ili odluke bez održavanja glavne rasprave jer to ne proizlazi iz spisa, a u odnosu na točku 6. ne proizlazi da tuženiku nije onemogućeno raspravljanje pred sudom kako to isti želi prikazati jer na ročištu od 21. siječnja 2026. samo se tužiteljica očitovala o medijaciji koja nije obvezna, a predmet ovog postupka je razvod braka o čemu se tuženik izjasnio na ročištu od 5. studenoga 2025.
19. U odnosu na točku 8. citirane odredbe i postupanje punomoćnika tuženika također ne utječe na odluku suda prvog stupnja, o čemu se žalbeni sud već naprijed izjasnio. Za navesti je nadalje da se ne radi o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz točke 9. citirane odredbe jer pravomoćno je odlučeno o zahtjevu za izuzeće raspravnog suca, a u odnosu na točku 11. citirane odredbe za navesti je da je sud prvog stupnja dao valjane razloge jer su se ispunile zakonske pretpostavke za razvod braka iz čl. 51. ObZ-a.
20. Što se tiče točke 12. ZPP-a – prekoračenost tužbenog zahtjeva s pozivom na nenadležnost suda i postupak medijacije, isto nije osnovano i ne utječe na odluku suda prvog stupnja jer se u konkretnom slučaju nikako ne radi o prekoračenju tužbenog zahtjeva. Naime prekoračenje tužbenog zahtjeva je kad sud dosudi više nego stranka traži ili dosudi nešto drugo od onoga što je tužbom traženo. To nije u konkretnom slučaju.
21. Također su neosnovani žalbeni navodi u odnosu na točku 14. citirane odredbe jer se ista ne odnosi na prekid postupka kako to ističe žalitelj nego se radi o bitnoj povredi ako prije podnošenje tužbe nije proveden zakonom predviđen postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti. U konkretnom predmetu postupak medijacije nije obvezan nego samo u slučaju ako postoji volja stranaka, jer stranke kod razvoda braka imaju punoljetno dijete, tako da slijedom navedenog nepobitno proizlazi da žalbeni navodi tuženika ni u jednom svom dijelu ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja
22. Pitanje objave sudske odluke također ne utječe na zakonitu odluku suda prvog stupnja jer se radi o rješenju suda koji se odnosi na upravljene postupkom i nije od utjecaja na donošenje odluke, jer je glavna rasprava zaključena i ne raspravlja se o zahtjevima stranaka pa eventualno se može govoriti samo o relativnoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka što u konačnici ne utječe na zakonitu odluku suda prvog stupnja..
23. Stoga je odlučeno kao u izreci – čl. 368. stavak 1. ZPP-a.
24. Žalbeni navodi glede troškova postupka također nisu osnovani s obzirom na odredbu članka 366. ObZ-a o čemu se izjasnio sud prvog stupnja i na isto se ukazuje žalitelju radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja
U Splitu, 9. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Dragica Samardžić
