Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
Osijek
Poslovni broj: Pn-56/2020-53
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, u pravnoj stvari tužitelja Autotrans d.d. za javni prijevoz putnika u cestovnom prometu, trgovinu, usluge i turistička agencija, OIB: 19819724166, Cres, Šetalište 20. travnja 18, zastupanog po punomoćniku Krešimiru Medvedu, odvjetniku u Osijeku, protiv tužene NC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Skoblaru, odvjetniku u Zadru, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 29. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, po objavi 9. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženoj NC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti tužitelju Autotrans d.d. za javni prijevoz putnika u cestovnom prometu, trgovinu, usluge i turistička agencija, OIB: 19819724166, Cres, Šetalište 20. travnja 18, iznos od 102.260,10 eur (slovima: stotinu dvije tisuće dvjesto šezdeset eura deset centi) zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 28. kolovoza 2018. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženoj NC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tužitelju Autotrans d.d. za javni prijevoz putnika u cestovnom prometu, trgovinu, usluge i turistička agencija, OIB: 19819724166, Cres, Šetalište 20. travnja 18, prouzročeni parnični trošak u iznosu 19.175,42 eura, zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9. srpnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku 15 dana.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka iznad dosuđenog u točki II. izreke.
Obrazloženje
1. Tužitelj Panturist d.d. u tužbi od 16. ožujka 2020. navodi da se 28. kolovoza 2018. oko 00:30 sati u [adresa] dogodila prometna nesreća do koje je došlo na način da se na državnoj cesti broj 1. na kolniku bez nadzora nalazila domaća životinja – konj te je uslijed njegova kretanja bez nadzora u istu udario autobus u vlasništvu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao vozač RC. Domaća životinja – konj, zbog koje je došlo do sudara, vlasništvo je tuženice. Uslijed udara u konja, vozač autobusa je izgubio nadzor nad upravljačem i sletio izvan kolnika na ugibalište gdje je udario u trgovački štand s rashladnim uređajem. Tom prilikom vozač autobusa je zadobio teške tjelesne ozljede dok je na vozilu tužitelja nastala materijalna šteta velikih razmjera. Autobus tužitelja je dugo vremena bio na popravku te je temeljem računa br. 296-503-50301-19 tužitelj 26. rujna 2019. platio trošak popravka autobusa u iznosu od 770,478,73 kn / 102.260,10 eur. Budući je u trenutku plaćanja računa tužitelj imao sjedište u [adresa] (i još uvijek ima) tu je za tužitelja nastala i štetna posljedica. Obzirom se konj u vlasništvu tuženice nalazio bez nadzora na kolniku i to na cesti gdje je brzina ograničena 100 km/h te kao takav predstavlja opasnu stvar, to je tuženica odgovorna za štetu koja je tužitelju nastala kao posljedica prometne nesreće slijedom čega tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu:
„Nalaže se tuženoj da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 770.478,73 kn / 102.260,10 eur zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 28. kolovoza 2018. pa do isplate, kao i da mu naknadi prouzročene parnične troškove zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku 15 dana.“
1.1. U podnesku od 21. rujna 2020. tužitelj navodi da za ovakve događaje nema kasko osiguranje. Navodi da je priložio račun, radni nalog te predložio provođenje vještačenja po vještaku prometne ili strojarske struke, kako na okolnost dinamike prometne nesreće tako i na okolnost utvrđivanja visine štete koja je nastala na vozilu. U svrhu utvrđivanja visine nastale štete dostavlja i fotografije oštećenog (sada popravljenog) autobusa. Ističe kako je riječ o još uvijek novom autobusu koji je 2017. godine kada je kupljen, plaćen 1.437.966,15 kn. Okolnost što je u zapisniku o očevidu naveden iznos od 60.000,00 kn je potpuno irelevantan. Nije točno da je u zapisniku „procijenjena“ šteta već se ista nestručno cijeni na navedeni iznos. Policijski službenici nisu stručne osobe glede procjene visine štete već isti za potrebe zapisnika moraju navesti određeni iznos. Tužitelj je za potrebe procjene štete angažirao tvrtku Dekra te je sačinjen Izvid štete – zapisnik o izvidu štete sačinjen po procjenitelju Dariu Pastva, iz kojeg je razvidno da je račun popravka u skladu s izvidom štete te da je popravak izveden stručno i po pravilima struke. U cijelosti su promašeni navodi tužene u kojima navodi kako tužitelj želi iskoristiti ovu situaciju da se pokuša naplatiti od tužene. Tužena zanemaruje činjenicu kako je upravo ona ta koja je kao vlasnica opasne stvari, konja, odgovorna za prometnu nesreću.
2. Tuženica se u odgovoru na tužbu kao i u tijeku ovoga postupka u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ističe prigovor mjesne nadležnosti budući bi u konkretnom slučaju za odlučivanje o tužbi i tužbenom zahtjevu mjesno nadležan bio Općinski sud u Gospiću jer su štetni događaj kao i štetna posljedica nastupili na području nadležnosti Općinskog suda u Gospiću. Nadalje, tužitelj nije dokazao niti osnov niti visinu tužbenog zahtjeva. Okolnosti koje iznosi u činjeničnom supstratu tužbe nisu potkrijepljeni odgovarajućim dokazima. Neshvatljiv je navod „kako je autobus tužitelja dugo vremena bio na popravku“ te je „platio trošak popravka autobusa u iznosu od 770.478,73 kn“. Radni nalog za popravak predmetnog autobusa otvoren je 7. studenog 2018., a zaključen 10. kolovoza 2019., prometna nesreća se dogodila 28. kolovoza 2018., pa ostaje nepoznato što se gotovo tri mjeseca događalo s navedenim autobusom prije nego što je uopće stigao u servis. Nije razvidno je li itko procijenio štetu na autobusu koja je nastala uslijed štetnog događaja. Račun, odnosno obračun radnog naloga se ne može smatrati ispravom niti dokazom o visini štete na autobusu koja je nastala uslijed prometne nesreće od 28. kolovoza 2018. Oštećenja na predmetnom autobusu nisu vještačena, odnosno nije provedeno vještačenje na okolnost visine štete. Tužitelj nije inicirao odgovarajući postupak (sukladno članku 272. Zakona o parničnom postupku) u kojem bi se osigurali dokazi, preciznije procijenila šteta nastala uslijed štetnog događaja te fiksirale činjenice. U navedenom postupku utvrdila bi se činjenica visine štete prije popravka autobusa. Ovo osobito stoga što je šteta navedena u zapisniku o očevidu koji je proveden odmah po prometnoj nesreći procijenjena na 60.000,00 kuna. Da li je tužitelj temeljem police osiguranja pokušao naplatiti štetu ostaje nepoznato, kao i činjenica da li je tužitelj uopće prijavio štetu osiguranju. U konkretnoj situaciji tužitelj je dužan dokazati koja su konkretna oštećenja uslijed štetnog događaja nastala na autobusu. Tuženica spori da bi na autobusu nastala oštećenja u tom opsegu. Ni iz foto-elaborata i cjelokupne dokumentacije povodom prometne nesreće od PU Ličko- senjske, PP Karlobag, se visina štete ne može utvrditi. Tuženica osporava takav „popravak“ autobusa te nije dužna snositi trošak za proizvoljni popravak autobusa bez da je prethodno utvrđeno koja bi to konkretna oštećenja bila na autobusu uslijed štetnog događaja. Slijedom navedenog predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu i naložiti tužitelju da tuženici naknadi troškove ovog postupka.
3. Rješenjem ovoga suda posl.br. Pn-56/2020-8 od 7. rujna 2020., pravomoćno je odbijen prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Osijeku za postupanje u ovoj pravnoj stvari.
4. Tijekom postupka je utvrđeno da je trgovačko društvo Panturist d.d. Osijek 1. prosinca 2023. pripojeno trgovačkom društvu Autotrans d.d. za javni prijevoz putnika u cestovnom prometu, trgovinu, usluge i turistička agencija, OIB: 19819724166, sa sjedištem u [adresa], Šetalište 20. travnja 18. Prema tome aktivno je legitimiran Autotrans d.d. za javni prijevoz putnika u cestovnom prometu, trgovinu, usluge i turistička agencija, OIB: 19819724166, [adresa], Šetalište 20. travnja 18.
5. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je izvršio uvid u izvadak iz sudskog registra (stranica 4-11 spisa), Zapisnik o očevidu od 28. kolovoza 2018. (stranica 12-17 spisa), situacijski plan (stranica 18 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 28. kolovoza 2018. (stranica 19, 305 spisa), račun br. 296-503-50301-19 od 31. srpnja 2019. (stranica 20-37 spisa), obračun radnog nalog (stranica 38-50 spisa), potvrdu o plaćanju Raiffeisen bank d.d. (stranica 51 spisa), ispis iz registra Hrvatske poljoprivredne agencije (stranica 52 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka za prometna vještačenja JC od 4. srpnja 2019. (stranica 53-58 spisa), račun br. 25/7/1005 od 14. prosinca 2017. (stranica 89 spisa), Izvid štete – zapisnik o izvidu štete (stranica 91 spisa), fotografije (stranica 92-255 spisa), fotodokumentaciju očevida povodom prometne nesreće od 28. kolovoza 2018. (stranica 262-293 spisa), kaznenu prijavu (stranica 345-347 spisa), optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću od 27. prosinca 2019. (stranica 348-350 spisa), potvrdu Ministarstva poljoprivrede od 26. svibnja 2021. (stranica 362 spisa), prijepis grla Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka (stranica 363-365 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra (stranica 372-375 spisa), izvadak iz sudskog registra (stranica 376-378 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Rijeci posl.br. Tt- 23/7545-5 od 1. prosinca 2023. (stranica 412-414 spisa), izvadak iz sudskog registra (stranica 415-430 spisa), iskaz svjedoka GC (stranica 556-557 spisa), svjedoka AC (stranica 557 spisa), svjedoka UC (stranica 557-559 spisa), tužene (stranica 559 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dražena Jeđuda od 10. kolovoza 2025. (stranica 565-572 spisa), iskaz sudskog vještaka (stranica 582-583 spisa), i dugu spisu priležeću dokumentaciju. Nisu izvođeni drugi dokazi budući su punomoćnici stranaka na ročištu 29. svibnja 2026. suglasno iznijeli da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga te su predložili zaključenje glavne rasprave.
5.1. Na ročištu 29. svibnja 2026. tužena je odustala od prijedloga za pribavom spisa Općinskog suda u Gospiću posl.br. K-147/2022. Odbijen je prijedlog za provođenjem financijsko knjigovodstvenog vještačenja na okolnost da je prednik tužitelja isplatio trošak popravka predmetnog autobusa, budući je tužena priznala visinu i datum isplate.
6. Među strankama nije sporno da je 28. kolovoza 2018. na dionici Državne cesti D1 na cesti u Jošanima, općina [adresa], došlo do prometne nezgode, uslijed naleta autobusa registarskih oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu prednika tužitelja - Panturist d.d. Osijek kojim je upravljao GC, na konja u vlasništvu tužene. Nije sporno niti da je prednik tužitelja – Panturist d.d. Osijek podmirio trošak popravka autobusa, a prema računu broj 296-503-50301-19 od 31. srpnja 2019. u ukupnom iznosu od 770.478,73 kn / 102.260,10 eura. Navedena utvrđenja proizlaze i iz Zapisnika o očevidu od 28. kolovoza 2018., situacijskog plana, priznanja tužene, ispisa iz registra Hrvatske poljoprivredne agencije, potvrde Ministarstva poljoprivrede od 26. svibnja 2021., prijepisa grla Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, potvrde o plaćanju Raiffeisen bank d.d.
7. U predmetnom postupku nije sporno da se vodi i kazneni postupak u predmetu posl.br. K-147/2022, pred Općinskim sudom u Gospiću, a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću od 27. prosinca 2019. broj K- DO-283/2018, koja je podignuta protiv NC da je 28. kolovoza 2018. oko 00:30 sati u [adresa], olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, uz državnu cestu broj 1. ostavila bez nadzora domaću životinju – konja, uslijed čega je RC upravljajući autobusom marke „VDL Futura“ registarskih oznaka [registarska oznaka], iz pravca juga prema Korenici, te dolaskom do 26.200 kilometra državne ceste 13-te dionice, na ravnom dijelu kolnika gdje je brzina kretanja ograničena na 100 km/sat, neočekujući domaću životinju na kolniku, prednjim lijevim dijelom autobusa udario u konja zbog čega je izgubio nadzor nad upravljačem i sletio u desno izvan kolnika na pješčano ugibalište gdje je prednjim lijevim dijelom udario u drveni trgovački štand sa rashladnim uređajem vlasničko trgovačkog obrta „ N“, kojom prilikom je RC zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma gornjeg kraja goljenične kosti, dok su na autobusu vlasništvo trgovačkog društva „Panturist„ d.d. iz Osijeka nastala oštećenja vrijednosti 770.478,73 kn, dakle iz nehaja na drugi način ugrozila promet i time izazvala opasnost za život ili tijelo ljudi kojom prilikom je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe, te imovinska šteta velikih razmjera, pa da je time počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa-ugrožavanjem prometa opasnom radnjom ili sredstvom opisano u članku 224. stavak 6. u svezi stavka 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., - dalje KZ/11.), a kažnjivo po članku 224. stavak 6. KZ/11. Optužnica je podignuta povodom kaznene prijave Policijske uprave Ličko-senjske, Policijska postaja Karlobag od 29. listopada 2018. (stranica 348-350 spisa).
7.1. Međutim tužena na ročištu 27. svibnja 2025. spori osnovu jer da činjenica što je ona vlasnica konja ne znači istovremeno i njenu odgovornost za nastalu štetu, budući kazneni postupak u kojem je isto trebalo utvrditi još uvijek nije okončan, odnosno tek je određeno prvo ročište.
7.2. Postojanje kaznenog djela i kaznene odgovornosti tužene ne predstavlja prethodno pitanje u predmetnoj pravnoj stvari. Građansko pravna odgovornost je šira od kaznene odgovornosti i ovaj sud postojanje uzročno posljedične veze između eventualne štetne radnje i štete koju tužitelj navodi da trpi kao prethodno pitanje valja utvrditi u ovom postupku. Odgovornost tužene u građanskopravnom smislu nije u isključivoj vezi s pitanjem je li tužena počinila i kazneno djelo, odnosno postoji li njezina kaznena odgovornost. Eventualne radnje tužene ne moraju značiti nužno da je izvršeno kazneno djelo, niti moraju nužno predstavljati kaznenu odgovornost iste, ali mogu (i ne moraju) imati značenje štetnih radnji u smislu građanskopravne odgovornosti i time dovesti ili ne dovesti do nastanaka pravnog odnosa odgovornosti za štetu.
7.3. Dakle, odluka o tome je li tužena počinila kazneno djelo, odnosno hoće li biti proglašena krivom nije prethodno pitanje za ovu pravnu stvar u kojoj se odluka može donijeti i bez utvrđivanja te kaznenopravne odgovornosti.
8. Sporna je u ovoj fazi postupka osnova potraživanja, dinamika nastanka štetnog događaja, odgovornost tužene za nastalu štetu, uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i oštećenja za koja tužitelj potražuje naknadu štete, visina štete te doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja.
9. Radi utvrđenja spornih okolnosti izvedeni su dokazi kako slijedi.
9.1. Uvidom u Zapisnik o očevidu od 28. kolovoza 2018. utvrđeno je da su ga sačinili djelatnici Policijske uprave Ličko-senjske, Policijske postaje Karlobag, u svezi prometne nesreće koja se dogodila na 26.200 km, Državne ceste broj 01 u Jošanima, općina [adresa], 28. kolovoza 2018., da se prometna nesreća dogodila izvan naselja, na cesti s kolnikom u oba smjera, da je cesta ravna, bez radova na cesti, da je kolnik gladak, dobar, suh, da širina kolnika na mjestu prometne nesreće iznosi 7,80 m, da je cesta podijeljena isprekidanom uzdužnom bijelom linijom, da je ograničenje brzine prometnim znakom na 100 km/h, da je stanje prometa normalno, te da se radio dionici ceste koja je neosvijetljena. Zatim su evidentirane osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, i to: RC koji je u prometnoj nesreći sudjelovao kao vozač autobusa marke „VDL FUTURA“, reg. oznake i broja [registarska oznaka], zatim putnici u autobusu te NC kao vlasnica konja koji je izašao na kolnik državne ceste bez nadzora. Autobus je vlasništvo Panturista d.d. i na njemu je nastala šteta koja je nestručno ocijenjena na cca 60.000,00 kn. Mjesto nesreće je fotografirano i skicirano. Privremeno je oduzeta kartica vozača na ime RC.
9.2. Uvidom u situacijski plan, koji prikazuje nalet autobusa na domaću životinju – konja koja se dogodila 28. kolovoza 2018. na kolniku državne ceste broj 01 u Jošanima, vidljiv je smjer kretanja domaće životinje – konja, smjer kretanja autobusa marke „VDL Futra“ registarske oznake i broja [registarska oznaka], položaj uginule životinje – konja, položaj autobusa marke „VDL Futra“ registarske oznake i broja [registarska oznaka], drveni trgovački štand za prodaju hrane i pića, mjesto udara i trag struganja domaće životinje – konja, prometni znak „Stajalište autobusa“ (C44).
9.3. Uvidom u Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 28. kolovoza 2018. utvrđeno je da je RC imao koncentraciju alkohola u krvi od 0,00 g/kg.
9.4. Iz fotoelaborata mjesta događaja prometne nesreće od 28. kolovoza 2018. je vidljivo da je nakon prometne nesreće Panturistov autobus oštećen, da je stradao cijeli prednji dio autobusa, da je konj uginuo i ostao ležati na kolniku.
9.5. Uvidom u račun br. 296-503-50301-19 utvrđeno je da ga je 31. srpnja 2019. izdala tvrtka APP d.d. Požega tvrtki Panturist d.d. Osijek za obavljeni popravak vozila reg. oznake: [registarska oznaka], broj šasije: [broj šasije], na ukupan iznos od 770.478,73 kn / 102.260,10 eur (PDV uključen). Iz istog je vidljiv i popis svih materijala koji su upotrijebljeni prilikom popravka, njihova količina i cijena, te su popisani svi izvršeni radovi kao i vrijednost istih.
9.6. Uvidom u obračun radnog naloga od 7. studenoga 2018. utvrđeno je da je tvrtka Panturist d.d. Osijek naručitelj popravka vozila reg. oznake: [registarska oznaka], broj šasije: [broj šasije], dok je izvođač tvrtka APP d.d. Požega, a koji popravak uključuje izgradnju motora i reparaciju te popravak limarije vozila nakon udesa, kao i da radovi i materijal za popravak ukupno iznose 770.478,73 kn / 102.260,10 eur (PDV uključen).
9.7. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za prometna vještačenja JC, sačinjenog za potrebe Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću u predmetu K-DO-283/2018, a u svezi prometne nesreće od 28. kolovoza 2018. proizlazi da je uzrok nastanka prometne nesreće prelazak konja preko Državne ceste D1 u trenutku kada se istom kretao autobus „VDL Futura“ reg. oznake [registarska oznaka], da se autobus „VDL Futura“ reg. oznake [registarska oznaka] kretao istočnom (svojom desnom) trakom Državne ceste D1 iz smjera juga u smjeru sjevera, iz smjera čvorišta [adresa] prema Korenici, po dvokilometarskom pravcu koji se proteže od 28. -og do 26.-og kilometra 13. dionice D1, brzinom oko 90 km/h, da je u trenutku stupanja konja na cestu vozač autobusom bio udaljen manje od 25 m, te da bi vozač kočenjem mogao izbjeći nalet da je uočio životinju kada je od iste bio udaljen 70 m.
9.8. Uvidom u račun br. 25/7/1005 koji je Presečki grupa d.o.o. 14. prosinca 2017. izdala Panturistu d.d. Osijek za prodaju autobusa VDL Futura, broj šasije:
XNL501R100D002938, utvrđeno je da je prodajna cijena autobusa iznosila 1.437.966,15 kn (PDV uključen), time da se prema ponudi broj 19/17 radilo o rabljenom turističkom autobusu.
9.9. Uvidom u Izvid štete – zapisnik o izvidu štete koji je 2. listopada 2019. sačinila Dekra po Dariu Pastva, na temelju pregleda od 16. listopada 2018., utvrđeno je da su na autobusu VDL Futura, broj šasije: [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu Panturist d.d., utvrđena oštećenja, te je utvrđeno da su dijelovi za zamjenu: motor kpl, vjetrobransko staklo, far kpl D+L, maglenka D+L+instalacija, obloga branika pr. + str. + ublaživač kpl, maska kpl, brisači kpl, prednja čeona površina kpl unutarnji dio, vrata prednja + stup, tahograf, hladnjak, sjedalo vozača kpl, armatura kpl + obloga, ručica mjenjača + pokazivača smjera, volan kpl + stup, pedala kočnice + gasa, zaštitna ograda + panel pr. dio. Dijelovi za popravak su D+M motor + mjenjač, el. instalacija prednja, zračna instalacija, podešavanje pr. dijela vozila. U napomeni stoji da je račun br. 296-503-50301-19 u skladu s izvidom štete, popravak je izveden stručno i po pravilima struke.
9.10. Iz fotografija (stranica 92-255 spisa) sačinjenih na dan 16. listopada 2018., 21. prosinca 2018., 24. siječnja 2019., 4. lipnja 2019., 5. rujna 2019., 23. kolovoza 2019., vidljiva su oštećenja na Panturistovom autobusu nakon predmetne nesreće, tijek i način popravka autobusa odnosno stanje autobusa nakon popravka.
9.11. Svjedok GC je iskazao da se sjeća da je vozio noćnu liniju na relaciji Imotski - Osijek, vremenske prilike su bile, dobre, bilo je suho, ali je bila mrkla noć. Negdje oko pola noći, na području prije Korenice mimoilazio se s autom, kad je auto prošao upalio je duga svjetla i tada je uočio tri siluete konja s njemu desne strane izlaze na cestu. Ne zna kolika je bila udaljenost između njega i konja u trenutku kada ih je uočio. Počeo je kočiti, pokušao je izbjeći nalet na konje na način da je stao na kočnicu povukao retarder koji ustvari predstavlja usporivač i misli da je trznuo u lijevo. Unatoč tome udario je u jednog od konja time da se nakon udara autobus nastavio nekontrolirano kretati. Nakon udara konja ostao je bez volana što znači da više nije mogao samostalno kontrolirati volan i istim upravljati autobusom, već mu je suvozač pomogao da zajednički drže volan i usmjere kretanje autobusa. Pokušali su izbjeći kanal sa desne strane ceste. To im je uspjelo ali nisu uspjeli zaustaviti vozilo pa se ono nastavilo kretati sve do kućice koja se nalazila desno uz cestu. I tada još uvijek je vozilo bilo u pogonu odnosno u brzini. Pokušao je sa automatskim mjenjačem izbaciti iz brzine autobus, nije mu odmah uspjelo jer je automatski mjenjač prilikom udara izbačen iz mjesta. Kad je pronašao automatski mjenjač i aktivirao ga autobus se počeo kretati unatrag. Potom je potražio ručnu kočnicu i kad ju je aktivirao autobus je stao i ugasio se. Prije udara vozio je brzinom između 70 i 80 km/h time da nije posebno pratio brzinomjer, ali je osjetio da se radi o toj brzini.
Na pitanje punom. tuženika odgovorio je da je s kolegom VC taj dan vozio na relaciji Imotski – Osijek, da su iz Imotskog krenuli u 18 sati, da je vožnju započeo VC, time da je on započeo s vožnjom nakon stajanja u Šibeniku u 21,45, a plan je bio da se ponovno zamijene nakon dolaska u Korenicu. Automobil koji mu je vozio u susret s kojim se mimoišao nije mogao vidjeti što se dogodilo, kod mimoilaženja imao je upaljena kratka svjetla, kad su se mimoišli upalio je duga i tek je tada primijetio konje. Sa upaljenim kratkim svjetlima može vidjeti do udaljenosti 40- 50 metara najviše.
9.12. Tužena NC je iskazala da je ona bila vlasnica predmetnog konja koji je stradao u prometnoj nesreći naletom Panturistovog autobusa na istog. U to vrijeme imala je u vlasništvu 50 konja, svi ti konji nalazili su se u ograđenom prostoru pod električnim pastirom. Radi se o ogradi koja je postavljena od željeznih šipaka na kojima se nalaze plastični izolatori kroz koje prolazi žica koja je pod električnim naponom. Konji znaju da je ograda pod naponom i neće probiti istu osim u iznimnim slučajevima kada ih nešto na to natjera. Takvih su slučajeva imali, ne na tome mjestu gdje je došlo do nezgode, već na mjestu bliže šumi gdje ih je natjerao medvjed. Konji se nalaze na otvorenom time da imaju više ograđenih prostora kako je naprijed opisala i premještaju ih s vremena na vrijeme iz jednog u drugi. U vrijeme predmetne prometne nesreće konji su se nalazili u ograđenom prostoru koji je bio udaljen 50 – 100 metara od ceste. Ima problema sa susjedima koji su znali odnositi žicu, trgati je, prolazili su i migranti. Njezin sin svakoga dana dva puta, ujutro i navečer provjerava napon pastira, ima posebni aparat koji mu mjeri da li pastir ispravno radi odnosno da li je došlo do prekida. Prije svakog premještanja konja iz jednog u drugi ograđeni prostor provjeri se da li je žica potrgana i da li pastir ispravno radi. Ne zna iz kojeg razloga su konji tog dana izašli iz ograde i došli do ceste. Zna da su odlutala tri konja, jedan je ubijen, a ostali su se vratili u žicu.
Na pitanje punom. tuženika odgovorila je da je vidjela mjesto prometne nezgode. Naime susjed koji je bliže cesti ih je telefonski nazvao i rekao da je vidio rotirajuća svjetla na cesti, da se nešto dogodilo i o tome ih obavijestio, pri tome joj nije rekao da se radi o naletu autobusa na konja, ona je, obzirom su konji bili u prostoru pored ceste, odmah pomislila na njih i spustila se do mjesta događaja. Na toj dionici ceste ograničenje brzine je 80 km/h.
Na pitanje punom. tužitelja odgovorila je da se ograđeni prostor gdje su konji bili smješteni prethodno nesreći nalazi 15-ak kilometara od kuće u kojoj živi. Kad je došla povodom poziva susjeda na lice mjesta, vidjela je da je pokidana žica, odnosno izvučeni su stupići i to oni stupići koji su bili postavljeni gledajući prema cesti. Druga dva konja koja su izišla iz ograde te iste večeri su se vratili u ogradu.
9.13. Svjedok AC je iskazao da je 2018. godine radio u tvrtki Procjena d.o.o., koja tvrtka je bila partner tvrtke Dekra d.o.o. koja se također bavila sa procjenom šteta. Sjeća se je trebao procijeniti štetu na autobusu pri čemu mu je rečeno da je autobus udario u konja. Koliko se sjeća autobus je bio na skladištu APP-a u Požegi. Primijetio je oštećenja na autobusu i to prednje čeone površine kompletno te stražnjeg dijela branika i blok motora. Nakon što mu je od strane suda na uvid dan dokument – izvid štete, prileži na stranici 91 spisa, odgovorio je da je prema podacima iz istog prvi puta autobus pregledan 16. listopada 2018., a završni pregled je obavljen 2. listopada 2019. Misli da je čak odradio i kontrolni pregled, a koji podrazumijeva provjeru da li je popravak izvršen u skladu s pravilima struke. Ne zna da li je taj kontrolni pregled obavljen prije 2. listopada 2019. ili nakon. Nema saznanja gdje se autobus nalazio u razdoblju od 28. kolovoza 2018. pa do 16. listopada 2018., odnosno prvog pregleda. Nakon što su mu dane fotografije str. 92- 255 spisa odgovorio je da su ih sačinili bilo on bilo njegovi kolege prilikom te procjene.
Na pitanje punom. tužene odgovorio je da ga je Panturist angažirao da odradi procjenu predmetnog autobusa. Nije nadgledao postupak popravljanja autobusa, to nije njegov posao, njegovo je samo da utvrdi oštećenja, i to sva oštećenja koja u trenutku procjene pronađe neovisno o tome koji je razlog njihova nastanka, tj. da li su povezana sa samim štetnim događajima ili su nastala nevezano od istog. Ne može dati nalog koja od tih oštećenja će se popravljati, sanirati. Nalog daje vlasnik vozila, on odlučuje da li će ga uopće popravljati i na koji način, ili osiguravajuće društvo ili sud. Nije mu poznato da li je Dekra d.o.o. po narudžbi Panturista vršila još neke izvide štete nakon predmetne. On je u pravilu izvide štete vršio po nalogu osiguravajućih društava.
9.14. Svjedok UC je iskazao da je počevši od 1. siječnja 2018. radio kao tehnički direktor u APP Požega. APP Požega je servisni centar koji popravlja sve veće štete na autobusima. Sjeća se da im je došao na popravak autobus za kojeg su im rekli da je pokupio konja, isti im je došao odmah drugi treći dan nakon nesreće, moguće čak i isti dan, ne sjeća se više točno. Autobus nije bio u voznom stanju, dovezen je kod njih na labudici vučne službe. Ne može se točno sjetiti kada je izvršena procjena oštećenja na autobusu, ali ista je svakako izvršena prije popravka uz naknadne izvide. Naknadni izvidi su vršeni tijekom popravka i nakon popravka kako bi se utvrdilo da li su svi popravci odrađeni. Do procjene autobus je bio smješten u servisnom centru i to najprije vani na otvorenom, a nakon što je krenuo popravak tada je bio u zatvorenom prostoru. Za procjenitelja uzeta je tvrtka Dekra. Popravak je trajao između 6 mjeseci do godinu dana, obzirom na obilnost oštećenja. U trenutku nesreće autobus je bio star 4 godine što znači da je bio u dobrom kondicijskom stanju i da su sva oštećenja koja su utvrđena na autobusu a potom i popravljena u s vezi sa predmetnom prometnom nesrećom uzrokovanom na letom na konja.
Na pitanje punom. tužene odgovorio je da je autobus u trenutku dolaska u servisni centar nakon prometne nesreće imao cca 300 000 prijeđenih kilometara, koliko se sjeća. Predmetni autobus je ranije bio servisiran, naime postoji sustav za kontrolu servisa, postoji obveza internih pregleda svakih 56 dana, odnosno 8 tjedana. Ti pregledi obuhvaćaju sve preglede koje se ustvari rade i u stanicama za tehnički pregled vozila. On kao tehnički direktor nije radio interne preglede vozila, rade ih akreditirani majstori. Za konkretno vozilo interni pregledi rađeni su u Osijeku, a to je utvrdio uvidom u servisnu knjižicu. Predmetni autobus tvrtka Panturist d.d. kupila je otprilike godinu dana prije nesreće od tvrtke Presečki d.o.o., a koja je ovlaštena za prodaju takovih vozila. U međuvremenu je došlo do pripajanja tvrtke Panturist d.d. i tvrtke APP Požega tvrtci Autotrans d.d. [adresa]. Predmetni autobus i dalje vozi na području osječko-baranjske županije i u vlasništvu je Autotransa d.d.
9.15. Na okolnosti dinamike nastanka prometne nesreće 28. kolovoza 2018. i uzroka nastanka prometne nesreće te visine štete koja je nastala na autobusu uslijed prometne nesreće provedeno je i vještačenje po stalnom sudskom vještaku Draženu Jeđudu koji je u svom nalazu i mišljenju od 10. kolovoza 2025. naveo da se prometna nesreća dogodila kao nalet prednjeg frontalnog više lijevog dijela autobusa reg. oznake [registarska oznaka] na lijevi bočni dio konja. Mjesto naleta na kolniku se nalazi oko 250,00 m južno (prije) PTM i 1,9 m udesno od osovine. Nalet na konja je ostvaren na središnjem dijelu istočne kolničke trake, odnosno desne kolničke trake gledano u smjeru kretanja autobusa reg. oznake [registarska oznaka]. U trenutku prometne nesreće autobus reg. oznake [registarska oznaka] se kretao kolnikom DC br. 1 iz smjera juga u smjeru sjevera, a konj se kretao preko kolnika iz smjera istoka u smjeru zapada, odnosno sa desne na lijevu stranu gledano u smjeru kretanja autobusa. U trenutku naleta na konja autobus reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 94 km/h. U trenutku prometne nesreće konj se kretao hodom brzinom oko 5 km/h. Obzirom na iskaz vozača autobusa reg. oznake [registarska oznaka], isti je mogao uočiti konja kada je od mjesta naleta bio udaljen oko 35 m. Reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja u trenutku mogućeg uočavanja konja vozač autobusa reg. oznake [registarska oznaka] bi uspio zaustaviti autobus prije mjesta naleta da se kretao brzinom ne većom od oko 50 km/h. Duljina zaustavnog puta autobusa za brzinu 94 km/h je bila oko 94,6 m. Obzirom da je duljina zaustavnog puta autobusa reg. oznake [registarska oznaka] bila veća od duljine mogućeg uočavanja konja, vozač autobusa u konkretnoj prometnoj situaciji nije imao tehničku mogućnost izbjeći prometnu nesreću. U očevidnoj dokumentaciji nije evidentirano da bi na mjestu događaja bio postavljen prometni znak br. A32 „Životinje na cesti“, pa je konj za vozača autobusa reg. oznake [registarska oznaka] predstavljao iznenadnu i teško uočljivu zapreku na kolniku. Na autobusu reg. oznake [registarska oznaka] je nastala djelomična šteta koja iznosi 81.808,08 EUR + PDV ili 102.260,10 EUR s uključenim PDV-om. Sva oštećenja koja su vidljiva na fotografijama procjene štete autobusa reg. oznake [registarska oznaka] su nastala u predmetnoj prometnoj nesreći.
9.15.1. Na ovako sačinjeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka tužitelj nije imao primjedbi.
9.15.2. Na ročištu 29. svibnja 2026. sudski vještak Dražen Jeđud je iskazao da u cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja od 10. kolovoza 2025. u cijelosti. Na upit punom. tužene odgovorio je da visina štete na vozilu tužitelja je utvrđena na temelju dokumentacije koja prileži spisu, odnosno izvidu štete sačinjenom od Dekra d.o.o., fotografija procjene štete i priloženog računa popravka. Prilikom procjene visine štete izvršio je i uvid u fotografije očevida prometne nesreće, a radi utvrđenja podudarnosti oštećenja koja su vidljiva u dokumentaciji procjene štete sa oštećenjima autobusa koja su nastala u prometnoj nesreći. Prilikom vršenja očevida fotografiranje vozila se vrši s ciljem utvrđivanja dinamike prometne nesreće, a fotografiranje prilikom procjene štete se vrši s ciljem utvrđivanja visine štete na vozilu. Iz izvida štete koji prileži spisu na str. 91. slijedi da je pregled vozila izvršen 16. listopada 2018., odnosno oko mjesec i pol dana nakon prometne nesreće. Obzirom na stanje autobusa nakon prometne nesreće, te okolnost stupnja oštećenja i nemogućnosti korištenja istog (vozilo nepokretno), te obzirom na podudarnost oštećenja koja su vidljiva na fotografijama procjene štete i oštećenja vidljivih na fotografijama očevida mišljenja je da su sva oštećenja koja su vidljiva na izvidu štete posljedica predmetne prometne nesreće. Stoga je mišljenja da od trenutka prometne nesreće do trenutka pregleda vozila nisu nastala dodatna oštećenja na predmetnom vozilu.
Prema pravilima procjene štete popravak oštećenog vozila ne smije započeti dok se ne popišu i fotografijom fiksiraju sva oštećenja na istom. Obzirom na prirodu i stupanj oštećenja vozila tehnički je moguće da se sva oštećenja popišu nakon jednog pregleda vozila, a u nekim situacijama je moguće da je potrebno izvršiti i dopunski pregleda vozila te o istom sačiniti dopunski izvid štete. Na fotografijama procjene štete od str. 92 spisa je vidljivo da je prvi pregled predmetnog vozila izvršen 16. listopada 2018., što je podudarno sa datum na izvidu štete. Iz navedenog slijedi da je vozilo prvi puta pregledano od strane stručne osobe vještaka/procjenitelja 16. listopada 2018.
Na upit suda odgovorio je da iz očevidne dokumentacije ne proizlazi da bi u trenutku prometne nesreće postojali prometno tehnički faktori uslijed kojih bi prilagođena brzina vozila bila manja od dopuštene brzine. U pravilu ukoliko nema ograničavajućih faktora u prometu prilagođena brzina vozila može biti maksimalno do dopuštene brzine vozila.
Na upit punom. tuženika odgovorio je da u zapisniku o očevidu evidentirano da je iz autobusa izuzet zapis tahografskog uređaja. Obzirom da isti ne prileži spisu od nadležne policijske postaje koja je vršila očevid je zatražio dostavu zapisnika, ali mu isti nije dostavljen. Utjecaj umora na vozačke sposobnosti spada u područje sudsko medicinskog vještačenja, te se u tom smislu s pozicije prometno tehničkog vještaka ne može očitovati. Iz dokumentacije koja prileži spisu se ne može utvrditi da bi vozač autobusa u trenutku prometne nesreće prekoračio dopušteno vrijeme vožnje.
9.15.3. Ovaj sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka, budući je isti sačinjen sukladno pravilima struke, objektivno i jasno, da je vještak otklonio sve primjedbe tužene i da je tužena nakon danog iskaza sudskog vještaka iznijela da je nema primjedbi na nalaz i mišljenje, odnosno da je sudski vještak otklonio sve njezine primjedbe na isto.
10. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari odlučne su prije svega odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje ZOO), odnosno, odredbe o odgovornosti za štetu od opasne stvari i odredbe koje se tiču oslobođenja od odgovornosti.
10.1. Odredbom članka 1045. stavka 3. ZOO-a propisano je da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.
10.2. Odredbom članka 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.
10.3. Odredbom članka 1067. propisani su slučajevi kada se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti – ako šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka izvan stvari koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Djelomično se oslobađa odgovornosti ako je oštećenik pridonio nastanku štete.
11. Odredbom članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., dalje: ZSPC) propisano je da vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
11.1. Odredbom članka 119. stavka 1. ZSPC propisano je da stoku i druge životinje ne smije se voditi niti ostavljati na cesti bez nadzora odnosno vlasnici su dužni poduzeti sve mjere da iste ne izađu na cestu bez nadzora.
12. Kraj nesporne činjenice da je tužena vlasnica opasne stvari (domaće životinje na cesti), ona odgovara za štetu koja je nastala naletom osobnog vozila na konja, koji se slobodno i bez ikakvog nadzora kretao javnom površinom i koji kao takav nesumnjivo predstavlja povećanu opasnost za okolinu.
13. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud utvrđuje da je tužena kao vlasnica opasne stvari, domaće životinje na cesti, odgovorna za nastalu štetu, te da tijekom postupka nije uspjela dokazati da bi tužitelj doprinio nastanku prometne nezgode. Naime, tijekom očevida predmetne prometne nesreće utvrđeno je da je nesreća nastala na dionici ceste gdje je ograničenje brzine 100 km/sat. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Dražena Jeđuda proizlazi da se u trenutku prometne nesreće autobus reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom DC br. 1 iz smjera juga u smjeru sjevera, a konj se kretao preko kolnika iz smjera istoka u smjeru zapada, odnosno sa desne na lijevu stranu gledano u smjeru kretanja autobusa, kao i da se u trenutku naleta na konja autobus reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 94 km/h, dok se u trenutku prometne nesreće konj kretao hodom brzinom oko 5 km/h. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka sačinjenog za potrebe Općinskog državnog odvjetništva proizlazi da je ta brzina kretanja autobusa bila oko 90 km/sat, dakle iz oba nalaza i mišljenja sudskih vještaka proizlazi da se autobus kretao unutar ograničenja brzine kretanja. Pritom ovaj sud nije prihvatio dio iskaza tužene da bi se radilo o dionici ceste gdje je ograničenje brzine 80 km/sat, to stoga što isto nije u skladu s materijalnom dokumentacijom, odnosno utvrđenjem djelatnika policije prilikom provođenja očevida nakon nastale prometne nesreće.
13.1. Nadalje, iz Zapisnika s očevida, iskaza GC, odnosno iskaza sudskog vještaka Dražena Jeđuda ne proizlazi da bi u trenutku prometne nesreće postojali prometno tehnički faktori uslijed kojih bi prilagođena brzina vozila bila manja od dopuštene brzine. Naime, nije postojao znak „životinja na cesti“, koja bi ukazivala na pojačan oprez u vožnji, također je utvrđeno da je cesta bila ravna, bez radova na cesti, da je kolnik bio gladak, dobar, suh, da je stanje prometa normalno. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Dražena Jeđuda proizlazi da bi reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja u trenutku mogućeg uočavanja konja vozač autobusa reg. oznake [registarska oznaka] uspio zaustaviti autobus prije mjesta naleta da se kretao brzinom ne većom od oko 50 km/h. Dakle, nije opravdano očekivati od tužitelja da vozi brzinom od 50,00 km/h ili manje (pri toj bi brzini uspio pravovremeno zakočiti i izbjeći prometnu nesreću, sukladno nalazu i mišljenju vještaka), kraj činjenice da je dopuštena brzina kretanja na toj dionici 100 km/h, a da se tužitelj kretao brzinom od 94 km/h.
13.2. Vozač autobusa je pokušao kočenjem i kretnjom ulijevo izbjeći nalet na domaću životinju-konja, što je u takvoj situaciji bila očekivana reakcija vozača autobusa. Tako je svjedok ŽC iskazao da je u trenutku kada je primijetio tri siluete konja kako njemu s njemu desne strane izlaze na cestu, počeo kočiti, pokušao je izbjeći nalet na konje na način da je stao na kočnicu povukao retarder koji ustvari predstavlja usporivač i misli da je trznuo u lijevo, ali da nije mogao zaustavit autobus i da je udario u konja, dok je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Dražena Jeđuda duljina zaustavnog puta autobusa reg. oznake [registarska oznaka] bila veća od duljine mogućeg uočavanja konja, pa vozač autobusa u konkretnoj prometnoj situaciji nije imao tehničku mogućnost izbjeći prometnu nesreću. Naime, duljina zaustavnog puta autobusa za brzinu 94 km/h je bila oko 94,6 m. Također i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka sačinjenog za potrebe Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću proizlazi da bi vozač kočenjem mogao izbjeći nalet da je uočio životinju kada je od iste bio udaljen 70 m, a u trenutku izlaska konja na cestu od istog je bio udaljen na manje od 25 m. Dakle, vozač autobusa, unatoč radnjama koje je poduzeo da bi izbjegao nalet na konja udar nije mogao izbjeći, budući je duljina zaustavnog puta autobusa reg. oznake [registarska oznaka] bila veća od duljine mogućeg uočavanja konja.
13.3. Tužena pak tijekom postupka nije dokazala da postoje okolnosti koje ju oslobađaju odgovornosti u cijelosti ili djelomično. Naime, iz iskaza tužene ovaj sud utvrđuje da je tužena kao vlasnica 50 konja iste držala na ispaši u ograđenom prostoru pod električnim pastirom, kao i da se prethodno predmetnom događaju imali slučajeva da su konji izašli iz tako ograđenog prostora, jer da su joj susjedi znali odnositi žicu, trgati ju, ili da su uslijed bojazni od medvjeda konji probijali ogradu i bježali iz iste. Dakle, tužena je i prije predmetnog događaja znala da postoji mogućnost da njezini konji izađu iz ograđenog prostora i da se nastave kretati bez nadzora čime predstavljaju opasnu stvar, ali ista unatoč tomu nije poduzela odgovarajuće i dovoljne mjere da onemogući izlazak konja iz tako ograđenog prostora. Da je tužena poduzela dodatne mjere kako bi spriječila izlazak konja iz ograđenog prostora, tada do nesreće ne bi niti došlo. To tim više što je tužena konje smjestila u ograđeni prostor uz samu prometnicu, nekih 50-100 metara od iste, pa je znala odnosno mogla znati da ukoliko konji iziđu iz ograđenog prostora mogu prelaziti preko prometnice što može rezultirati događajem do kakvog je u konkretnom slučaju i došlo.
13.4. Tužena ničim nije dokazala da je vozač autobusa makar i djelomično pridonio nastanku štete. Naime, u trenutku prometne nesreće vozač nije bio alkoholiziran, nalet na konja pokušao je izbjeći kočenjem i obilaženjem konja ulijevo, dakle radi se o reakcijama koje su od vozača očekivane i uobičajene u takvim slučajevima. Nadalje, tužena nije dokazala da je tužitelj prekoračio vrijeme vožnje, odnosno da bi čak i u slučaju prekoračenja istog, to utjecalo na njegove sposobnosti upravljanja autobusom odnosno praćenjem situacije na cesti.
14. Stoga ovaj sud utvrđuje da se vozač autobusa na navedenoj dionici ceste sukladno propisima kretao primjerenom brzinom, da je konj za vozača autobusa reg. oznake [registarska oznaka] predstavljao iznenadnu i teško uočljivu zapreku na kolniku, što u opisanim okolnostima vozač autobusa tužitelja nije mogao predvidjeti. Jednako tako od vozača autobusa, obzirom na dopuštenu brzinu kretanja i uvjete na cesti, nije opravdano očekivati da vozi brzinom od 50,00 km/h ili manje, kraj činjenice da je dopuštena brzina kretanja na toj dionici 100 km/h, a da se isti kretao brzinom od 94 km/h. Tužena pak nije dokazala okolnosti koje isključuju njezinu krivnju odnosno doprinos vozača autobusa nastanku nesreće.
15. Na okolnost visine štete nastale na predmetnom autobusu, sudski vještak je iznio da je na autobusu reg. oznake [registarska oznaka] nastala djelomična šteta koja iznosi 81.808,08 EUR + PDV ili 102.260,10 EUR s uključenim PDV-om. Sva oštećenja koja su vidljiva na fotografijama procjene štete autobusa reg. oznake [registarska oznaka] su nastala u predmetnoj prometnoj nesreći. Pri tome je na upit tužene iznio da obzirom na stanje autobusa nakon prometne nesreće, te okolnost stupnja oštećenja i nemogućnosti korištenja istog (vozilo nepokretno), te obzirom na podudarnost oštećenja koja su vidljiva na fotografijama procjene štete i oštećenja vidljivih na fotografijama očevida mišljenja je da su sva oštećenja koja su vidljiva na izvidu štete posljedica predmetne prometne nesreće, odnosno da od trenutka prometne nesreće do trenutka pregleda vozila nisu nastala dodatna oštećenja na predmetnom vozilu. Pri tome su i svjedoci UC i AC iskazali da autobus nakon prometne nesreće nije bio u voznom stanju, da je treći dan nakon nesreće dovezen u servisni centar na "labudici vučne službe te da je do prve procjene koja je obavljena 16. listopada 2018. bio smješten u servisnom centru u Požegi. Dakle, ovaj sud utvrđuje da su sva oštećenja nastala u predmetnoj prometnoj nesreći odnosno da oštećenja koja su evidentirana na istome ne mogu potjecati od nekog drugog uzroka. Od utjecaja na visinu utvrđene štete nije niti okolnost što su policijski službenici prilikom provođenja očevida istu naznačili u vrijednosti od 60.000,00 kn, budući je isti nemaju stručnih znanja da procijene visinu nastalih oštećenja, pa se taj podatak ne može uzeti kao mjerodavan za visini štete. Prema tome ovaj sud u cijelosti prihvaća visinu štete kako je to utvrdio sudski vještak odnosno u visini koji je prednik tužitelja nesporno platio na ime popravka autobusa.
15. Na dosuđeni iznos štete tužitelju je u smislu odredbe članka 1086. ZOO-a kojim je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka naknade štete, priznata zakonska zatezna kamata počevši od 28. kolovoza 2018. pa nadalje. Visina stope zatezne kamate za razdoblje do 31. prosinca 2022. određena je sukladno odredbi članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. sukladno odredbi članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 114/22.) i Uredbe o izmjeni zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 156/22.), a od 30. prosinca 2023. do isplate stopa kamate je dosuđena u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23.).
16. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, te su tužitelju priznati i dosuđeni troškovi sukladno Tarifi o naknadama i nagradama za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. – dalje u tekstu: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, i to za:
- sastav tužbe u iznosu 1.539,84 eura (Tbr. 7. točka 1. Tarife)
- sastav prijedloga za privremenu mjeru od 17. travnja 2020. u iznosu 1.539,84 eura (Tbr. 11. točka 1. Tarife),
- sastav obrazloženog podneska od 21. rujna 2020. u iznosu 1.539,84 eura
(Tbr. 8. točka 1. Tarife),
- zastupanje na ročištu 4. svibnja 2021. u iznosu 1.539,84 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),
- zastupanje na ročištu 20. rujna 2021. u iznosu 1.539,84 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),
- sastav obrazloženog podneska od 29. listopada 2021. u iznosu 1.539,84 eura (Tbr. 8. točka 1. Tarife),
- zastupanje na ročištu 27. svibnja 2025. u iznosu 1.539,84 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),
- sastav obrazloženog podneska od 9. listopada 2025. u iznosu 1.539,84 eura
(Tbr. 8. točka 1. Tarife),
- zastupanje na ročištu 29. svibnja 2026. u iznosu 1.539,84 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),
- zastupanje na ročištu za objavu 9. srpnja 2026. u iznosu 100,00 eura (Tbr. 9. točka 3. Tarife),
dakle ukupno 13.958,56 eura što uvećano za pripadajući iznos PDV-a iznosi 17.448,20 eura. Tužitelju je dosuđen i trošak predujma za vještačenje u iznosu 400,00 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 663,61 eura i na presudu 663,61 eura. Dakle, tužitelju je dosuđen ukupan trošak u iznosu 19.175,42 eura na koji iznos mu je dosuđena pripadajuća zakonska zatezna kamata sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a od dana presuđenja pa do isplate
16.1. Tužitelju nije priznat trošak sastava žalbe na rješenje o privremenoj mjeri jer, iako ju je tužitelj naslovio kao žalba, o istoj nije odlučeno kao o žalbi, već se kao o prijedlogu za donošenje dopunskog rješenja, stoga mu je priznat trošak sastava obrazloženog podneska od 29. listopada 2021. Nije mu priznat niti trošak sastava podneska od 12. travnja 2024., jer se u stvari niti ne radi o podnesku već u istom tužitelj samo iznosi koju dokumentaciju u privitku istog dostavlja. Nije mu priznat trošak sastava podneska od 2. svibnja 2025. jer isti nije bio potreban za vođenje ovoga postupka, budući je istim samo uredio tužbu tako je da iznos zahtjeva u kuna naznačio u eurima.
17. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.
U Osijeku 9. srpnja 2026.
Sutkinja: Ljiljana Jakša
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).
Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP).
O žalbi odlučuje županijski sud.
Dostavljeno:
1. Krešimir Medved, odvjetnik u Osijeku
2. Ivan Skoblar, odvjetnik u Zadru